Opis predmeta Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Vesna Vukadinović Procjena pogodnosti zemljišta Diplomski studij Izborni Treća ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Broj sati (P+V+S) P - 50, V - 25. OPIS PREDMETA.. Ciljevi predmeta Studenti stječu znanja potrebna u procjeni pogodnosti zemljišta za određene namjene unutar poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, trajni nasadi, povrćarstvo i stočarstvo). Upoznaju se s klasifikacijom pogodnosti zemljišta (bonitiranje, FAO AEZ, GIS i dr.) savladavajući temelje geografske determinacije prirodnih uvjeta i povezujući ih s fizikalno-kemijskim svojstvima tla/zemljišta te praktično na primjerima određuju pogodnosti i rizike korištenja pojedinih terena u poljoprivrednoj proizvodnji..2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvjeta.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon uspješno završenog modula student će moći:. nabrojiti i objasniti metode sistematiziranja zemljišta prema njihovom proizvodnom potencijalu 2. usporediti klasične metode bonitiranja zemljišta s modernim ekspertnim računalnim sustavom 3. napraviti bazu podataka za procjenu pogodnosti zemljišta prema izabranim kriterijima 4. analizirati podatke i preporučiti optimalni način korištenja zemljišta 5. upotrijebiti GIS-alate za izradu karata različitih mjerila 6. odrediti kriterije za agregiranje kvantitativnih svojstava zemljišta u kvalitativne razrede pogodnosti.4. Sadržaj predmeta ) Klasifikacija zemljišta prema pogodnosti: izlažu se metode klasificiranja zemljišta prema njegovom proizvodnom potencijalu od klasičnih, kao što je bonitiranje, koncept FAO agroekoloških zona (AEZ) i dr. do suvremenih metoda koje uključuju pored agroekoloških svojstava i kvantifikaciju načina uporabe zemljišta (sociološko-ekonomska i tehničko-tehnološka grupa atributa). 2) Utvrđivanje pogodnosti zemljišta: studenti se upoznaju s klasičnim bonitiranjem zemljišta te ekspertnim kompjutorskim sustavima koji pomoću velikog broja indikatora pogodnosti (zemljišnih, biljnih, klimatskih i dr., kvantitativne i polukvantitativne naravi) razvrstavaju zemljište u grupe pogodnosti za određeni tip i namjenu korištenja, predlažu i obrazlažu mjere eliminacije faktora minimuma unutar odabranog sustava korištenja, a ulazne podatke, mjere popravke, preporuke za tip korištenja/prenamjenu i dr. čuvaju u bazi podataka. 3) Vizualizacija pogodnosti zemljišta: studenti praktično savladavaju izradu pedoloških i agrokemijskih karata na razini posjeda (M : 25 000) ili parcele (M : 0 000) GIS alatima s ciljem kvantifikacije produktivnosti tla, određuju kriterije za agregiranje kvantitativnih (mjerljivih) atributa zemljišta u kvalitativne razrede pogodnosti na konkretnim primjerima iz prakse..5. Vrste izvođenja nastave.6. Komentari.7. Obveze studenata predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
Od studenata se očekuje kontinuirano prisustvovanje nastavi i aktivno sudjelovanje u raspravi i rješavanju zadataka. Vježbe su obvezne. Nakon završetka svake tematske cjeline održat će se parcijalna provjera znanja. Tijekom semestra bit će ukupno 3 parcijalna ispita (usmena ili pismena). Na početku semestra, tijekom uvodnog predavanja, studenti će biti upoznati s točnim datumima održavanja parcijalnih ispita. Završni ispit je usmeni i pismeni. Studenti koji su uspješno ispunili svoje obveze tijekom semestra mogu biti oslobođeni završnog ispita. Studentima se preporuča vođenje bilješki tijekom predavanja, a pripremanje ispita iz obvezne literature. Tijekom predavanja i vježbi bit će korištene Power Point prezentacije kao pomoć pri objašnjavanju nastavnih sadržaja. Prezentacije će biti dostupne studentima online na adresama http://pedologija.com.hr/ i te u tiskanom obliku (handouts)..8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave 3,0 Aktivnost u nastavi 0,6 Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja 2,4 Referat Praktični rad Portfolio Način izračuna ECTS bodova za pojedine aktivnosti: Modul ima 6 ECTS bodova ECTS bod = 25 sati opterećenja (sati rada studenta) 6 ECTS bodova = 50 sati opterećenja modula 75 sati nastave = 3 ECTS (75 sati nastave / 50 sati ukupnog opterećenja x 00 = 50 % od ukupno 6 ECTS) Aktivno sudjelovanje u nastavi = 0,6 ECTS (5 sati pripreme / 50 sati ukupnog opterećenja x 00 = 0 % od ukupno 6 ECTS) Parcijalni ispit = 0,8 ECTS x 3 ispita = 2,4 ECTS (20 sati pripreme x 3 parcijalna ispita = 60 sati / 50 sati ukupnog opterećenja x 00 = 40 % od ukupno 6 ECTS) Ako student nije zadovoljio prethodne parcijalne ispite tada pristupa završnom ispitu: 2,4 ECTS (60 sati / 50 sati ukupnog opterećenja x 00 = 40 % od ukupno 6 ECTS).9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni Pohađanje predavanja 2,0 - Pohađanje vježbi,0 - Kontinuirano praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 0,6 0 % Kontinuirana provjera znanja (parcijalni ispit) 2,4 90 % 0 % Završni ispit 2,4 0 % 90 % Ukupno 6 00% Način oblikovanja konačne ocjene U oblikovanju konačne ocjene za studente uzima se u obzir: kontinuirano praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) i položenost parcijalnih ili završnog ispita. Pohađanje nastave je obvezno, sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku. Ukoliko student izostane više od 30 % nastavnih sati gubi pravo potpisa. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Prikaz okvirnog postotnog ocjenjivanja aktivnosti u nastavi (nastavnik prema vlastitoj procjeni može koristiti postotne bodove između definiranih vrijednosti): Kontinuirano praćenje nastave 5% (dovoljan) - student/studentica nije koncentriran na nastavu, ali ju pohađa bez izostanaka 0% (dobar) - student/studentica prati nastavni proces i ponekad se samoinicijativno uključuje u nastavu 5% (vrlo dobar) - student/studentica dolazi pripremljen na nastavu i aktivno sudjeluje 20% (odličan) - student/studentica uvijek pokazuje visok stupanj zainteresiranosti, postavlja pitanja, donosi dodatne materijale Primjer oblikovanja konačne ocjene: Konačna ocjena izračunava se prema formuli: ((ocjena aktivnosti u nastavi x 0,0) + (ocjena ispita x 0,90)) Na primjer: Student je za aktivnosti na nastavi dobio ocjenu dovoljan (2), a na ispitu odličan (5) 2 x 0, + 5 x 0,90 = 4,70.0. Popis literature Obvezna literatura. Vukadinović, V., Vukadinović, V. (20): Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet 2. Martinović, J. (997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere. DUZO. Zagreb. 3. Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. DUZPO. Zagreb. 4. Jurišić, M., Plaščak, I. (2009): Geoinformacijski sustav, GIS u poljoprivredni i zaštiti okoliša. Poljoprivredni fakultet 5. FAO (976): A Framework for Land Evaluation. Food and Agriculture Organizations of the United Nations. Rome. Dopunska literatura. Frančula N. (2004): Digitalna kartografija - treće prošireno izdanje. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. Zagreb. 2. Rossiter, D.G. (994): Lecture Notes: Land Evaluation. Cornell University Department of Soil, Crop, & Atmospheric Sciences. SCAS Teaching Series No.T94-. http://www.css.cornell.edu/faculty/dgr2/teach/le/s494toc.htm 3. FAO (996): Agro-ecological Zoning, Guidelines. Food and Agriculture Organizations of the United Nations. Rome. 4. Shahid, S.A., Taha, F.K., Abdelfattah, M.A. (Editors) (203): Developments in Soil Classification, Land Use Planning and Policy Implications. ISBN 978-94-007-5332-7 (ebook). Springer Dordrecht Heidelberg New York London. 5. Pavlopoulos, K., Evelpidou, N., Vassilopoulos, A. (2009): Mapping Geomorphological Environments. e-isbn 978-3-642-0950-0. Springer Dordrecht Heidelberg New York London. 6. Zakoni i Pravilnici o gospodarenju i vrednovanju poljoprivrednog zemljišta PRILOG: Plan nastave Nastavne Teme i literatura cjeline. Uvodno upoznavanje s modulom, literaturom, načinima provođenja nastave, obvezama studenata tijekom nastave Klasifikacija zemljišta prema pogodnosti - Martinović, J. (997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere. DUZO. Zagreb. - Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. DUZPO. Zagreb. Ishodi učenja
2. Klasifikacija zemljišta prema pogodnosti - FAO (996): Agro-ecological Zoning, Guidelines. Food and Agriculture - Shahid, S.A., Taha, F.K., Abdelfattah, M.A. (Editors) (203): Developments in Soil Classification, Land Use Planning and Policy Implications. ISBN 978-94- 007-5332-7 (ebook). Springer Dordrecht Heidelberg New York London. 3. Klasifikacija zemljišta prema pogodnosti - FAO (996): Agro-ecological Zoning, Guidelines. Food and Agriculture 4. Klasifikacija zemljišta prema pogodnosti - FAO (996): Agro-ecological Zoning, Guidelines. Food and Agriculture 5. Klasifikacija zemljišta prema pogodnosti 6. Prvi parcijalni ispit Utvrđivanje pogodnosti zemljišta 2 u Osijeku. Osijek 7. Utvrđivanje pogodnosti zemljišta 2 u Osijeku. Osijek 8. Utvrđivanje pogodnosti zemljišta 3 - FAO (996): Agro-ecological Zoning, Guidelines. Food and Agriculture 9. Utvrđivanje pogodnosti zemljišta 3, 4
0. Utvrđivanje pogodnosti zemljišta 3, 4. Drugi parcijalni ispit 2, 3, 4 Vizualizacija pogodnosti zemljišta 3, 5 zaštiti okoliša. Poljoprivredni fakultet - Frančula N. (2004): Digitalna kartografija - treće prošireno izdanje. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. Zagreb. 2. Vizualizacija pogodnosti zemljišta 3, 4, 5 zaštiti okoliša. Poljoprivredni fakultet - Frančula N. (2004): Digitalna kartografija - treće prošireno izdanje. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. Zagreb. - Pavlopoulos, K., Evelpidou, N., Vassilopoulos, A. (2009): Mapping Geomorphological Environments. e-isbn 978-3-642-0950-0. Springer Dordrecht Heidelberg New York London. 3. Vizualizacija pogodnosti zemljišta 4, 6 - Pavlopoulos, K., Evelpidou, N., Vassilopoulos, A. (2009): Mapping Geomorphological Environments. e-isbn 978-3-642-0950-0. Springer Dordrecht Heidelberg New York London. 4. Vizualizacija pogodnosti zemljišta 4, 5, 6 5. Vizualizacija pogodnosti zemljišta 4, 5, 6 zaštiti okoliša. Poljoprivredni fakultet 6. Treći parcijalni ispit 3, 4, 5, 6