ENERGETIKA I OKOLIŠ U OKVIRU EU - POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE

ENERGETIKA I OKOLIŠ U OKVIRU EU - POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE dr. Nikola Ružinski, Državni tajnik Split, 12. - 14. svibanj 2008. 1

UVOD Položaj i odrednice razvoja energetike u svijetu, a posebice unutar EU bitno su uvjetovane sustavom zaštite okoliša UNFCCC i Kyotski protokol pokrenuli su svijest o promijeni klime RH je potpisnica Kyotskog protokola Antropogeni utjecaj, odnosno utjecaj STAKLENIČKIH KIH PLINOVA na globalno zatopljenje postaje evidentan, Države koje nisu bile potpisnice Kyotskog protokola, posebice razvijene države (npr( npr.. SAD), postupno se uključuju uju u programe zaštite klime EU je kao jedna od najsnažnijih nijih asocijacija država postala svjetski predvodnik u borbi za zaštitu klime 2

Hrvatska i njen meñunarodni položaj Hrvatska je potpisnica Kyotskog protokola Hrvatska je u procesu priključenja EU Hrvatska mora u potpunosti poštovati prihvaćene i potpisane meñunarodne obveze (Kyoto) Hrvatska mora u kreiranju meñunarodne politike imati na umu da namjerava i da će e uskoro postati članica EU U tijeku su pregovori iz Poglavlja 15 (Energetika otvoreno) i Poglavlja 27 (Zaštita okoliša pred otvaranjem) Geografski položaj (Energetska mreža dalekovodi, naftovodi, plinovod, LNG-terminal.. ) 3

EU Energetska politika Započelo je razdoblje primjene Kyotskog protokola (2008-2012) 2012) i jasno je da se neće postići i ciljevi zaustavljanje globalnog rasta temperature i emisija stakleničkih kih plinova Aktualizira se Postkyotsko razdoblje EU kontrolirani rast globalne temperature zaustaviti na +2 C C prema 1990. EU smanjiti emisije CO2 eqw.. Za 20 % do 2020. god. 4

ODRŽANJE globalne temp. na +2 C Definiranje ciljeva prema 1990 za održanje na +2 C: 20 % do 2020 - mjere započeti odmah 30 % do 2020 - ako se postigne meñunarodni sporazum Provedba Kroz ETS (Sustav( trgovanja emisijama) ) i drugim mjerama Kroz jedinstveno energetsko tržište te i kompetitivnu, sigurniju i održivu energetsku politiku do 2020., te Znatno smanjenje GHG slijedećim im mjerama: - povećanje EU energetske efikasnosti za 20% do 2020 - povećanje udjela obnovljivih izvora za 20 % u odnosu na 2020 - razvijanje okolišno sigurnog sustava CCS i 12 demonstracijskih postrojenja velikih dimenzija do 2015. godine (Spremanje( u bušotine) 5

EU-Green Paper Limiting Global Climate Changes to 2 C Gt CO2-eq Technologies that could reduce global CO2 emissions from energy combustion 38 36 34 32 30 28 26 24 22 2005 2010 2015 2020 2025 2030 Energy Efficiency Fossil fuel switch Renewable energies Nuclear energy Carbon capture and storage Remaining CO2 emissions 6

Razvoj proizvodnih objekata električne energije u RH do 2020 Prof.dr.sc. Nikola Ružinski prema materijalima: Doc.dr.sc. Ante Čurkovića i Mr.sc. Ivan Andročeca

Današnje nje stanje Opskrba iz postojećih elektrana: Rastuća a potrošnja el.energije Starost postojećih elektrana (>30 godina) Težište na izgradnji elektrana na plin te obnovljivim izvorima energije Nasljeñe loših investicija u inozemstvu (TE ugljen) MW GWh Hidroelektrane 2,056 5,900 Termoelektrane 1,599 6,400 NE Krško 338 2,700 UKUPNO 3,993 15,000 Potrošnja el.en. u 2007. je 17,630 GWh Godišnji porast potrošnje el. en. 3,8% (2000.- 2007.) 8

Činjenice do 2020. U 2020. će e potrošnja el.en. biti oko 29,000 GWh Do 2020. iz pogona izlazi 1220 MW termoelektrana Termoelektrane na loživo ulje (Sisak, Rijeka, Zagreb, Osjek) - ograničena proizvodnja IPPC, LCP smjernice Temeljne elektrane sudjeluju s 16% u ukupnoj snazi (NE Krško, TE Plomin 2), a poželjno 35% Već danas manjak kapaciteta je oko 500 MW,, a do 2020. ~3000 ~ MW 9

30000 Opskrba električnom energijom 2008.-2020. 2020. 25000 20000 TE TO ZG L 100 MW HE Lešće 42 MW KTE Sisak 230 MW Manjak energije 16 TWh GWh 15000 Postojeće TE 10000 NE Krško 5000 Postojeće HE 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Godina 10

Balans električne energije u regiji 2007 +10,0 TWh (Slovačka, Njemačka) +4,0 TWh (Ukrajina) +37,5 TWh (Francuska, Švicarska) +2,5 TWh -0,5 TWh +2,0 TWh -3,0 TWh -3,0 TWh -7,5 TWh +3,0 TWh +1,0 TWh 0,0 TWh -40,0 TWh -1,5 TWh 0,0 TWh -2,0 TWh -1,5 TWh Neto izvoznik Neto uvoznik Najveći uvoznik -4,0 TWh 11

Liberalizacija tržišta ta el. en. u JI Europi 2008. godine otvoreno tržište te za sve kupce u HR 2015. godine potpuna liberalizacija u regiji Posljedice liberalizacije: Zajednička burza električne energije za fizičko i financijsko trgovanje mnogo novih proizvoda Potpuna konkurentnost u proizvodnji i opskrbi Tržišne cijene energije novi igrači Gubitak kupaca u HR, novi kupci u regiji Procesi privatizacije, spajanja i preuzimanja Regionalni razvoj infrastrukture (elektrane, interkonekcije) 12

Preuzete meñunarodne obveze Kyoto (2008-2012) 2012) -5% CO 2 PostKyoto (do 2020) -20% CO 2 Smjernice IPCC, LPC Ugovor o energetskoj zajednici SEE Europska energetska politika do 2020. godine Poticanje obnovljivih izvora energije ograničena mogućnost razvoja, CO 2 kvota 13

Projekcija emisija stakleničkih kih plinova u RH Mjere: primjena obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, korištenje biomase za proizvodnju topline i u kogeneracijskim postrojenjima), unapreñenje energetske učinkovitosti u proizvodnji i potrošnji energije, primjena goriva s manje ugljika, posebice prirodnog plina, mjere u industrijskim procesima. prosječna cijena smanjenja emisija oko 14 EUR/t CO2 eq. (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije) 14

Nacionalni programi obnovljivih izvora i energetske učinkovitostiu BIOEN GEOEN Financiranje iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Program korištenja biomase i otpada ENWIND Program korištenja energije vjetra PLINCRO Program plinifikacije Hrvatske CROTOK Energetski razvitak hrvatskih otoka MAHE Program izgradnje malih hidroelektrana KUENzgrada Program energetske efikasnosti u zgradarstvu KOGEN Program kogeneracije TRANCRO Program korištenja geotermalne energije SUNEN Program korištenja energije sunca KUENcts Program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava MIEE Mreža industrijske energetske efikasnosti Program energetske efikasnosti u transportu 15

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva Pretpostavke za razvoj elektroenergetike do 2020. Prijenos i primjena znanja novih tehnologija (europske energetske platforme) Održiva proizvodnja iz fosilnih goriva, hvatanje i geološko skladištenje CO 2 (CCS) Nuklearna opcija Obnovljivi izvori energije Postizanje konkurentnosti: Lokacije za izgradnju (tehnologija, gorivo prostorni planovi) Komunikacijska strategija s lokalnom zajednicom, regionalna politika (HR energetski klaster) Tržišne cijene el.en. Diversifikacija izvora energije 16

Opcije i mogućnosti: Ugljen za kameni ugljen se može e jeftino nabaviti od svih dobavljača na svjetskom tržištu tu smeñi ugljen je raspoloživ u Europi kao siguran domaći energent raspoloživa tehnologija proizvodnje električne energije s velikim potencijalom za povećanje učinkovitostiu protiv povećana potražnja na svjetskom tržištu tu (naročito u Kini i Indiji) i ograničeni transportni kapaciteti mogu utjecati na cijene na svjetskom tržištu tu veća a CO 2 emisija nego kod prirodnog plina zahtjeva se ugradnja ureñaja za pročišćavanje dimnih plinova 17

za Opcije i mogućnosti nosti: Prirodni plin ekološki ki najprihvatljiviji fosilni energent s najnižom CO 2 emisijom proizvodnja električne energije se ostvaruje u visoko učinkovitim kombi elektranama kratko vrijeme izgradnje i relativno niska investicijska ulaganja u nova proizvodna postrojenja protiv Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva velike promjene cijene plina uzrokuju velike promjene troškova proizvodnje uvozna ovisnost je mogući i opskrbni rizik povećana koncentracija nalazišta plina u politički nestabilnim područjima 18

Opcije i mogućnosti nosti: Vjetar za proizvodnja električne energije bez CO emisije 2 domaći i energent, bez uvozne ovisnosti postoji relativno velika mogućnost izgradnje farmi elektrana u RH protiv promjenljiva proizvodnja električne energije koja je uvjetovana jačinom vjetra upotrebljiva je samo u sprezi s konvencionalnim elektranama zahtijevaju se dodatne investicije u izgradnju pričuvnih konvencionalnih elektrana i prijenosne mreže povezivanje s postojećom om prijenosnom mrežom je skupo 19

Opcije i mogućnosti nosti: Vodni potencijal za proizvodnja električne energije bez CO emisije 2 domaći i energent bez uvozne ovisnosti povoljni troškovi proizvodnje iz postojećih postrojenja protiv u mnogim europskim zemljama postoji samo ograničeni iskoristivi potencijal u "sušnim razdobljima" proizvodnja električne energije mora se podržati proizvodnjom termoelektrana održavanje bioraznolikosti 20

za Opcije i mogućnosti nosti: Nuklearna energija proizvodnja električne energije bez CO 2 emisije i bez ugrožavanja klime jeftina i pouzdana opskrba bez kritične uvozne ovisnosti visoka sigurnosna razina nove generacije nuklearnih elektrana protiv Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva pitanje društvene prihvatljivosti u nekim europskim zemljama skupi nuklearno pravni postupak ishoñenja dozvola veliki izdaci za nuklearnu sigurnost zbrinjavanje i konačno no odlaganje nuklearnog otpada 21

Izvori energije Najbolje moguće e tehnologije (BAT) 2008 Tehnologija uzeta za procjenu troškova Trošak 2005. godine ( / MWh) Izvor IEA Projekcija troška 2030. ( / MWh sa 20-30/t CO 2 ) Emisije stakleničkih plinova (Kg CO 2 eq /MWh) Ovisnost o uvozu EU-27 2005. 2030. Učinkovitost Osjetljivost cijene goriva Dokazane rezerve/ godišnja proizvodnja Prirodni plin Plinska turbina otvorenog ciklusa 45 70 55-85 440 57% 84% 40% Vrlo visoka 64 godine CCGT (plin. turbina 35-45 40-55 400 50% Vrlo visoka kombiniranog ciklusa) Nafta Dizelski motor 70-80 80-95 550 82% 93% 30% Vrlo visoka 42 godine Ugljen Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva PF (raspršeno gorivo s odsumporavanjem dimnih plinova) CFBC (izgaranje u cirkulirajućem fluidiziranom sloju) IGCC (kombinirani ciklus cjelovite plinofikacije) 30-40 45-60 800 39% 59% 40-45% Srednja 35-45 50-65 800 40-45% Srednja 40-50 55-70 750 48% Srednja 155 godina Nuklearna Lakovodni reaktor 40-45 40-45 15 Skoro 100% za 33% Niska Razumne rezerve: uransku rudu 85 godina Biomasa Postrojenje za 25-85 25-75 30 nula 30-60% Srednja Obnovljiva proizvodnju energije iz biomase Vjetroelektra Na kopnu 35-175 28-170 30 95-98% Ne postoji ne 35 110 28 80 Priobalne 50-170 50-150 10 95-98% 60 150 40 120 Hidroenergija Velike 25-95 25-90 20 95-98% Male (<10MW) 45-90 40-80 5 95-98% Solarna Fotonaponska 140-430 55-260 100 / 22

Dio planirani kapaciteti u regiji do 2020. BiH: 3000 MW TE ugljen + 1000 HE Slovenija: 1000 MW nuklearna +600 MW TE ugljen + 400 MW HE + Srbija: 1000 MW TE ugljen + Kosovo: 2000 MW TE ugljen + Rumunjska: 4x800 MW nuklearna + Bugarska: 2x1000 MW nuklearna + 700 MW TE ugljen + Makedonija: 225 MW TE ugljen + 250 MW TE plin + Albanija: 1000 MW TE ugljen + Regija: 4000-5000 MW vjetroelektrana,, male HE i kogeneracije?? + 23

Investicije u kapacitete u RH do 2030. Hrvatska do 2030 godine treba imati dostupno novih do 7.000 MW, uz prosječnu cijena izgradnje od 1500 eura po kwh-u u to je 10,5 milijardi eura ulaganja samo u proizvodnju. Odgovarajuće e investicije u prijenosnu i distribucijsku mrežu u prema europskim proporcijama su isto oko 10,5 milijardi eura. 24

Mogući i razvojr kapaciteta u RH do 2020. Obnovljivi izvori energije Vjetroelektrane 1000 MW (~2 TWh) Male HE (10-15 15 lokacija) 100 MW Biomasa 100 MW Plinske i male kogeneracije η>60% (mjesta potrošnje topl.. i el. en.) 2x400 MW Termoelektrane na ugljen η=45% (uz hvatanje i geološko skladištenje CO 2 ) 2x800 MW Nuklerana elektrana 1600 MW 25

Z A K LJ U Č A K Razvojna energetska politika RH: mora biti usklañena sa Energetskom politikom EU, jer će e postati njen sastavni dio; mora osigurati sigurnost opskrbe energentima (razvoj naftovoda, plinovoda, LNG, skladišta energenata.. ); mora omogućiti gospodarski i industrijski razvoj, turizam i dr. mora sačuvati i unaprijediti okoliš; mora smanjiti emisije stakleničkih kih plinova, 26