Postoje li razlike u korištenju kontracepcijskih metoda između udanih i neudanih žena na području Zaprešića i okolice?

Rad predstavljen na: XX Kongresu obiteljske medicine, HUOM, 25-27.04.2013. Zagreb Postoje li razlike u korištenju kontracepcijskih metoda između udanih i neudanih žena na području Zaprešića i okolice? Miro Benčić*, Mladenka Vrcić-Keglević** *Ambulanta Brdovec, Dom zdravlja Zagrebačke županije **Koordinatorica kolegija Zaštita zdravlja žena, Poslijediplomski specijalistički studij iz obiteljske medicine, Katedra za obiteljsku medicinu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Sažetak Uvod: Nedostatak objektivnih pokazatelja o korištenju kontracepcije u Hrvatskoj je bio poticaj za ovo istraživanje. Cilj je bio ispitati koliko žene Zaprešića i okolice upotrebljavaju kontraceptivne metode, te dali postoje razlike ovisno o bračnom statusu. Metoda i ispitanici: Istraživanje je bilo cross-seccionalno, a provedeno je u osam ambulanti obiteljske medicine u gradu Zaprešiću i šest ambulanti u okolnim mjestima. Uzorak je bio namjerni, žene koje su došle u ordinacije u ispitivanom periodu zbog bilo kojeg razloga. Od 283 u potpunosti ispunjenih anketnih upitnika, 160 (56,5%) su pripadale udanim, 105 (37,1%) neudanim, a 18 (6,4%) rastavljenim ženama. Rezultati: Kontracepciju su koristile 117 žena (44,2%), a 148 (55.8%) nije koristilo, rijeđe udane (44,4%), nego neudane (48,8%). Udane žene su najčešće koristile prekinuti snošaj (26,2%), zatim prezervativ (21,4%), te pilule i spiralu u podjednakom postotku (18,2%). Neudane žene najčešće su koristile (46,1%) prezervativ, a zatim pilulu (31,6%) i prekinuti snošaj (14,5%). Jednostavnost metode je prvi izbor u obje grupe ispitanica (po 37,2%). U udanih je neškodljivost (33,9%) drugi po redu razlog odabira, a neudanih je sigurnost metode (34,6%). Kontracepcijsku metodu je mijenjalo 35,6% neudane žene i 39,7% udanih žena, opet su razlozi bili sigurnost i neškodljivost. Zaključci: Rezultati su ukazali na potrebu ozbiljnog rada na području unapređenja reproduktivnog zdravlja žena, udane žene su pod većim rizikom, a pouzdanost i neškodljivost (vjerojatno subjektivna) su važne odlike dobre kontracepcijske metode. Uvod Planiranje obitelji, odnosno spriječavanje neželjene trudnoće primjenom kontracepcijskih sredstava je uvelike unaprijedilo zdravlje suvremmene žene i njezinog nerođenog djeteta. Korištenje kontraceptiva dovelo je do pada maternalne smrtnost i broja maloljetničkih trudnoća u zemljama u razvoju. Stopa namjerno izazvanih pobačaja je također znatno manja u zemljama u kojima je prevalencija korištenja kontracepcije veća. Pretpostavlja se da oko 222 miliona žena u nerazvijenim zemljama nema pristupa kontracepciji. Njih 54 miliona ima neželjenu trudnoću koja uzrokuje 79 000 smrti (1). Primjenom kontracepcijsklih sredstava interval između trudnoća se produžuje, a time se daje šansa za bolji napredak prethodno rođenom djetetu. Osim toga,

dokazano je da oralni kontraceptivi čuvaju i produljuje plodnost žena, a to je posebno važno u suvremenom svijetu kada žene sve kasnije rađaju (2). Kontracepcija obuhvaća sve metode i sredstva kojima se sprečava prirodni proces reprodukcije djelovanjem na jajnu stanicu, motilitet jajovoda, spermije, susret spermija i jajne stanice te na implantaciju oplođene jajne stanice u maternicu. Međutim, općenito govorimo o modernim i sigurnim metodama kao što su pilula, spirala, kondom, implantati i spermicidna sredstva, te o tradicionalnim i nesigurnim kontracepcijskim metodama, kao što su prekinuti snošaj, suzdržavanje, Bilingsova metoda i metoda plodnih dana (2). Za utvrđivanje u kojoj je mjeri populacija pokrivena kontracepcijskom zaštitom koristi se stopa prevalencija kotracepcije. Izračunava se na način da se broj korisnica kontracepcije podijeli s brojem žena fertilne dobi i pomnoži sa 100. Smatra se daje određena populacija dobro pokrivena kontracepcijskom zaštitom ukoliko je prevalencija kontracepcije 60 % i više (3). Prema izvještaju Ujedinjenih naroda za 2011. godinu, 62,7% žena u svijetu koje su u braku ili u stabilnoj vezi koriste neku od kontracepcijskih metoda. Najmanje se koristi u afričkim zemljama (28,6%), a najviše u zemljama Sjeverne Amerike (78,4%). U Europi je prevalencija korištenja neke od metoda kontracepcije 72,6%. Najveća je u sjeverno-europskim zemljama (80,1%), manja u zemljama Istočne Europe (74,9%), a najmanja u zemljama Južne Europe (63,8%). Međutim, suvremene metode kontracepcije se češće koriste u zemljama Sjeverne i Zapadne Europe (77,2% i 68,6%), i to najčešće pilula (22,0% i 45,5%). U zemaljama Istočne i Južne Europe moderne kontracepcijske metode su rijeđe zastupljene (54,3% i 46,3%). U ovim zemljama se češće koriste tradicionalne metode kontracepcije, 20,7% u Istočno i 17,6% u južno Europskim zemljama (4) Teško je reći kolika je prevalencija i koje se metode kontracepcije koriste u Hrvatskoj jer su rutinski vođeni neprecizni, a ne postoji niti jedn, dobro dizajnirano istraživanje. Prema izvještajima iz ginekoloških ordinacija primarne zdravstvene zaštite, ugovornih i neugovornih, samo u oko 7,5% žena fertilne dobi propisano je jedna od kontracepcijskih metoda (5). Od svih dostupnih izvještaja Ujedinjenih naroda o korištenju kontracepcije, Hrvatska se spominje samo u izvještaju iz 2009. godine, ali s podacima iz 1970. godine (6). Prema istraživanju Agencije Puls iz 2006. godine, oko 43% žena nije koristilo niti jednu metodu kontracepcije, u 2010. godini (istraživanje agencije Ipsos) postotak se smanjio (35%) (7). Prema istraživanju tvrtke IMS Adriatika d.o.o. broj prodanih kutija peroralnih kontracetiva se znatno smanjio od 2007. godine. Tako je napr. Jasmine s više od 250 000 prodanih kutija u 2007. godini opao na oko 90 000 kutija u 2011. godini (8). Sukladno mišljenju Šimunića, nedovoljno korištenje kontracepcijskih metoda je jedan od uzroka demografske krize kod nas i u svijetu (9). Nedostatak pokazatelja je razlog zbog kojeg smo željeli istražiti koje metode kontracepcije koriste naše žene i zbog kojih razloga. U ovom radu će biti prikazani samo oni rezultati koji se odnose na razlike između udanih i neudanih žena u odabiru i razlozima odabira metoda kontracepcije, odnosno razlozima prestanka korištenja ili odabiru neke druge metode. Metoda rada i ispitanici

Radilo se o cross-seccional istraživanju koje je provedeno u osam ambulanti obiteljske medicine u gradu Zaprešiću i šest ambulanti obiteljske medicine u okolnim mjestima. Uzorak je planiran kao namjerni, anketirane su punoljetne žene u dobi 18-45 godina, koje su u dane provođenja ankete došle u ambulantu obiteljske medicine zbog bolesti ili nekog drugog razloga. Korištena je metoda anketnog upitnika koji je sadržavao pitanja o dobi, obrazovanju, bračnom statusu, o korištenim metodama kontracepcije, te razlozima izbora i izvoru informacija važnim za odabir. Anketni upitnik je također sadržavao pitanja o broju poroda i prekida trudnoće. Istraživanje je provedeno u radno vrijeme ambulanti. Medicinske sestre su objasnile cilj i svrhu istraživanja. Pacijentice koje su dobrovoljno pristale sudjelovati u istraživanju, ispunile su anketni upitnik u ordinaciji i odložile ga u prethodno pripremljenu glasačku kutiju bez obzira je su li ispunile anketu ili nisu.. Rezultati 194 žena koje su u dane provođenja ankete došle zbog bilo kojeg razloga u gradske ambulante predalo je anketni upitnik, od čega je 8 neispunjenih. U seoskim ambulantama njih 135 je predalo ispunjen, a 11 neispunjen anketni upitnik. Od ukupno 329 ubačenih anketnih listića, njih 19 je bilo neispunjeno. Od 310 ispunjenih anketnih upitnika, u 27 nije odgovoreno na pitanja o bračnom statusu ili dobi i te ankete su isključene iz obrade za ovaj prikaz. Od 283 potpuno ispunjenih anketnih upitnika, 160 (56,5%) su pripadale udanim, 105 (37,1%) neudanim. Rastavljenih žena je bilo 18 (6,36%). Budući da je broj rastavljenih žena bio mali i one su isključene iz ovoga prikaza. Tablica 1. Korištenje kontracepcije u odnosu na bračni status Kontracepcija Udane Neudane Ukupno Da 71 44,4 46 48,8 117 44,2 Ne 89 55,6 59 56,2 148 55,8 Ukupno 160 100,0 105 100,0 265 100,0 Kontracepciju su koristile 117 žena (44,2%), a 148 (55.8%) nije koristilo niti jednu metodu zaštite od neželjene trudnoće. (Tablica 1). Udane žene su u 44,4% koristile kontracepciju, a neudane u 48,8% slučajeva. Prevalencija korištenja kontracepcije u anketiranoj populaciji bila je 44,1% (117/265)x100 = 44,15%) Tablica2. Metode kontracepcije koje ispitanice koriste sada u odnosu na bračni status Metode kontracepcije Udane Neudane Ukupno pilula 23 18,2 24 31,6 47 23,3 spirala 23 18,2 0 0 23 11,4

dijafragma 2 1,7 0 0 2 0,9 spermicidna krema 1 0,8 1 1,3 2 0,9 prezervativ 27 21,4 35 46,0 62 30,7 plodni i neplodni dani 16 12,7 5 6,6 21 10,5 prekinuti snošaj 33 26,2 11 14,5 44 21,8 Bilingsova metoda 1 0,8 0 0 1 0,5 Ukupno 126 100,0 76 100,0 202 100,0 Podaci prikazani u Tablici 2 pokazuju zastupljenost pojedinih metoda kontracepcije u odnosu na bračni status ispitanica. Ukupan broj metoda kontracepcije koje koriste pacijentice je 202, što znači da su neke koristile više od jedne metode. Prosjek je bio 1,77 metoda za udane žene i 1,65 metoda za neudane. Neudane žene najčešće su koristile (46,1%) prezervativ, a zatim su slijedile pilula (31,6%) i prekinuti snošaj (14,5%). Udane žene najčešće su koristile prekinuti snošaj (26,2%), zatim prezervativ (21,4%). Pilule i spiralu su korištene u podjednakom postotku (18,2%), uz napomenu da su spiralu koristile samo udane žene. Metoda plodnih i neplodnih dana je zastupljenija u udanih (12,7%) nego u neudanih (6,6%) žena, a spermicidno sredstvo u obliku kreme je zastupljena rijetko (neudane 1,3%; udane 0,8%). Udane žene rijeđe (57,8%) koriste sigurne metode kontracepcije (pilulu, spirala, prezervativ) nego neudane (77,6%). Tablica 3. Razlozi odabira kontraceptivne metode u odnosu na bračni status Razlozi odabira Udane Neudane Ukupno Jednostavnost 45 37,2 29 37,2 74 37,2 Sigurnost 29 23,9 27 34,6 56 28,1 Neškodljivost 41 33,9 11 14,2 52 26,2 Ugodno 2 1,7 4 5,1 6 3,0 Pristupačnost cijenom 4 3,3 7 8,9 11 5,5 Ukupno 121 100,0 78 100,0 199 100,0 Tablica 3 pokazuje razloge odabira pojedine kontracepcijske metode. U anketi je bilo moguće ispuniti više razloga odabira metode kontracepcije, stoga je ukupan broj razloga veći od broja žena koje koriste kontracepciju. Podjednak je broj razloga korištenja u obje grupe žena, po 1,7 razloga. Jednostavnost metode je prvi izbor u obje grupe ispitanica (po 37,2%). Drugi i treći po redu razlog odabira razlikuje se u udanih i neudanih žena. U udanih je neškodljivost (33,9%) drugi po redu razlog odabira, a neudanih je sigurnost metode (34,6%). U udanih žene sigurnost je na trećem mjestu, 23,97%, dok je u neudanih neškodljivost s 14,10% na trećem mjestu. Podaci pokazuju da udane i neudane žene različito percipiraju jednostavnost metode. U udanih je prekinuti snošaj najzastupljenija metoda, a jednostavnost najčešći razlog. U neudanih je najzastupljenija metoda prezervativ, a jednostavnost uporabe je najčešće razlog odabira.

Tablica 4. Promjena metoda korištenja kontracepcije u odnosu na bračni status Promjena metode Udane Neudane Ukupno Da 64 39,8 37 35,6 101 38,1 Ne 76 47,2 55 52,9 131 49,4 Nisu odgovorile 21 13,0 12 11,5 33 19,5 Ukupno 161 100,0 104 100,0 265 100,0 Kontracepcijsku metodu je mijenjalo 35,6% neudane žene i 39,7% udanih žena. Međutim, relativno velik broj ispitanica nije odgovorilo na ovo pitanje. Tablica 5. Razlog promjene metoda korištenja kontracepcije u odnosu na bračni status Razlog promjene Udane Neudane Ukupno Želja za sigurnijom metodom 24 29,3 19 37,2 43 32,3 Želja za jednostavnijom metodom 16 19,5 11 21,6 27 20,3 Želja za manje štetnom metodom 28 34,1 14 27,5 42 31,6 Ostalo 14 17,1 7 13,7 21 15,8 Ukupno 82 100,0 51 100,0 133 100,0 Sukladnom Tablici 5, vidljive su razlike u razlogu promjene kontracepcijske metode u udanih i neudanih žena. U neudanih žena najčešći povod odabiru nove metode je bila želja za sigurnijom metodom (37,2%), dok je drugi razlog izbora bila želja za manje štetnom metodom (27,5%). Situacija je bila obrnuta u udanih žena. Najčešći razlog promjene je bio odabir manje štetne metode (34,1%), dok je na drugom mjestu bila želja za odabirom sigurnije metode (29,3%). Želja za jednostavnijom metodom bio je podjednako čest razlog promjene u udanih i neudanih žena (19,5% i 21,6%). Na pitanje o razlogu promjene bilo je ponuđeno više odgovora, stoga je ukupan broj odgovora 133, što je više od ukupnog broja žena koje koriste kontracepciju. U udanih žena je 1,11 razloga za promjenu metode, a u neudanih 1,24 razloga po ispitanici. Tablica 6. Usporedba najčešće korištenih metoda kontracepcije prije i u vrijeme istraživanja u odnosu na bračni status Metoda kontracepcije Udane Neudane Prije Sada Prije Sada

Broj (%) Broj(%) Broj (%) Broj(%) pilula 43 (30,5) 23 (18,2) 19 (25,3) 24 (31,6) spirala 10 (7,2) 23 (18,2) 0 0 kondom 34 (24,1) 27 (21,4) 41 (54,7) 35 (46,0) Plodni i neplodni dani 12 (8,5) 16 (12,7) 3 (4,0) 5 (6,6) Prekinuti snošaj 33 (23,4) 33 (26,2) 11 (14,7) 11 (14,5) Ukupno 132 122 74 75 Pilula je metoda kontracepcije koju najčešće mijenjaju udane žene. Postotak korištenja je smanjen s 30,5% na 18,2%. Upotreba kondoma je također smanjena s 24% na 21%. Međutim, postotak korištenja spirale je porastao (sa 7,2% na 18,2%), kao i metode plodnih i neplodnih dana i prekinutog snošaja. Međutim, u neudanih žena je porastao postotak korištenja pilule (s 25,3% na 31,6%), ali je opao postotak korištenja kondoma (s 54,7% na 46%). Rasprava Rezultati sitraživanja ukazuju da je kontracepcijska zaštita na ispitivanom području općine Zaprešić nezadovoljavajuća. Kao što je već napomenuto, dobrom pokrivenosti populacije kontracepcijskom zaštitom smatra se prevalencija korištenja 60% i više. Prevalencija korištenja kontracepcije žena Zaprešića je samo 44,1% pa ima prostora za rad mnogih službi, a osobito zdravstvene. Nedostatak ovog istraživanja je činjenice da je ono provedeno samo na jednom području. Osim toga nedostatak je relativno malom i namjernom uzorku kojim su obuhvaćene samo one žene koje su došle u ordinacije obiteljske medicine zbog nekog drugog razloga. Stoga se postavlja pitanje mogu li se rezultati istraživanju generalizirati. Usporedbom dobivenih rezultata s postojećim, koji su doduše malobrojni i nepouzdani, daje nam pravo da kažemo da je korištenje kontracepcije u Hrvatskoj nedovoljno. Prema izvještaju iz 1970. godine, 58% žena koristilo je neku od metoda kontracepcije, doduše najčešće tradicionalne (51%), a najmanje moderne, pilulu (3,1%) i kondom (3,5%) (5). Da je sadašnja situacija možda i gora ukazuju i nepouzdani podaci dobiveni straživanjima komercijalnih agencija (7,8,9). Korištenje kondoma među studentima Sveučilišta u Zagrebu poraslo u periodu od 1997 do 2001 godine, međutim, postotak studenta koji su stalno koristili kondom je još uvijek nedostatan (40,7% u 1997 i 48,7% u 2001. godini), što je važno ne samo s aspekta sprečavanja neželjene trudnoće nego i aspekta zaštite od spolno prenosivih bolesti (10). Da naše žene rijeđe koriste kontracepciju nego žene u drugim zemljama ukazuju mnoga istraživanja. Prema rezultatima Spinelija i suradnika prosječno uzimanje kontracepcije, sve metode uključujući i tradicionalne, kod žena koje su bile fertilne i seksualno aktivne bilo veće nego u našem istraživanju, iznosilo je 83.7% (11). Međutim, kada se gledaju moderne metode kontracepcije onda je prevalencija korištenja nešto manja. Tako su tri generacije Švedskih 19- godišnjakinja, u 60%, 62% i 78% slučajeva, koristile moderne metode kontracepcije (12). Rezultate slične našima imale su žene u Kaliforniji (49%), te žene u Estoniji 37% i St Peterburgu 42% (13,14). Bez obzira na razlike u navedenim istraživanjima, rezultati našeg istraživanja

upućuju na činjenicu da bi rad na unapređenju korištenja kontracepcije trebao biti jedan od važnih zadataka zdravstvene službe. Različiti su čimbenici važni za odabir metoda kontracepcije, a među njima je i stabilnost veze, bračne ili izvanbračne (15, 16). Poznato je da neudane žene češće koriste medode kontracepcije (11,17,18) I neudane žene iz našeg istraživanja koristile su nešto češće kontracepciju nego udane. One su češće koristile moderne i sigurnije metode kontracepcije (kondom i pilulu) najvjerojatnije zbog zaštite od neželjene trudnoće, ali i od spolno prenosivih bolesti (19). Udane žene iz našeg istraživanja su rijeđe koristile moderne ili sigurne metode kontracepcije. Najzastupljeniji je bio prekinuti snošaj, zatim je slijedio kondom, te pilula i spirala. Postojale su razlike u ove dvije kategorije ispitanica i u razlogu odabira pojedinih metoda kontracepcije. Naime jednostavnost metode je prvi izbor u obje kategorije ispitanica. Drugi po redu razlog odabira u udanih je neškodljivost, a u neudanih je sigurnost metode. Jednostavnost upotrebe i neškodljivost su bili presudni faktori u odabiru kontracepcijskih metode i u žena iz Bangladesha. Jednostavnost upotrebe je bio razlog odabira pilule, a neškodljivost razlog odabira kondoma (20). Izgleda da je promjena metode kontracepcije česta pojava, a time i rizik od neželjene trudnoće (21, 22), a bila je prisutna i kod ispitanica našeg istraživanja. Iako petina ispitanica nije odgovorilo na ovo pitanje, kontracepcijsku metodu je mijenjalo 38,1% njih, u većem postotku udane žene nego neudane. Također postoje razlike u razlogu promjene kontracepcije u neudanih i udanih žena. U neudanih žena povod odabiru nove metode je sigurnost, dok je kod udanih razlog odabir metode koja je manje štetna po zdravlje žene. Usporedbom rezultata prikazanih na tablicama 5 i 6 može se indirektno zaključiti kako naše ispitanice doživljavaju pojednine metode kontracepcije. Ako je u udanih žena najčešći razlog promjene bio želja za odabirom manje štetne metode, a korištenje pilule se smanjilo, može se zaključiti da one pilulu doživljavaju kao potencijalno štetnom. Očito da manje štetnim doživljavaju i intrauterini uložak, prekinuti snošaj i metodu plodnih i neplodnih dana jer je postotak njihovog korištenja porastao. Izgleda da je u neudanih žena stvarno važnija sigurnost, jer je postotak korištenja pilule kod njih porastao. Ove bi pretpostavke koje bi mogle biti specifične za naše kulturološko okružje trebalo dodatno istražiti Zaključci Rezultati ovog istraživanja ukazali su na potrebu ozbiljnog rada na području unapređenja kontracepcije ili još šire reproduktivnog zdravlja žena. Iako postoji potreba zaštite obiju skupina žena, udane su pod većim rizikom, osobito zbog toga što koriste nepouzdanije metode. I ovo je istraživanje pokazalo da je pouzdanost i neškodljivost važna odlika dobre kontracepcijske metode. O tim pitanjima bi se moralo voditi računa u svakodnevnom radu, s tim više što se nejvjerojatnije radi više o osobnoj percepciji nego o stvarnim pokazateljima. Literatura: 1. Darroch JE. Trends in contraceptive use. Contraception 2013;87(3):259-63. 2. Sitruk-Ware R, Nath A, Mishell DR. Contraception tehnology: past, present and future. Contraception 2013;87(3):319-30.

3. Šimunić V. i suradnici (ured). Ginekologija. Medicinska biblioteka. Naklada Ljevak d.o.o. Zagreb, 2001. 4. United Nations. Department of Economic and Social Affairs. Population Division. World Contraceptive Use 2011. United Nations, 2012. 5. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2010.godinu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2011. 6. United Nations. Department of Economic and Social Affairs. Population Division. World Contraceptive Use 2009. United Nations, 2010. 7. Delić D. Sve manje Hrvatica se koristi hormonskim kontraceptivima: Razgovor s prof. dr. Velimirom Šimunićem. Liječničke novine 2012;115(12):62-63. 8. Najpopularniji oblici kontracepcije u Hrvatskoj. Dostupno na: tportal.hr 9. Šimunić V. Demografska kriza u nas i u svijetu uzroci i posljedice. Dostupno na: www.cybermed.hr, pristup 14.3.2013. 10. Hiršl-Hećej V, Štulhofer A. Condom use and its consistency among metropolitan high school students in Croatia, 1997-2001: Has anything changed?. Coll Antropol 2006;30(Suppl. 2):71-8. 11. Spinnelli A, Talamanca IF, Lauria L. Patterns of contraceptive use in 5 European countries. European Study Group on Infertility and Subfecundity. Am J Public Health. 2000; 90(9):1403 1408. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/pmc1447615/ 12. Lindh I, Blohm F, Andersson-Ellstrom A, Milsom I. Contraceptive used and pregnancy outcomwe in three generation of Swedish teenagers from the same urban population. Contraception 2009;80(2):163-9. 13. Foster DG, Bley J, Mikanda J, Induni M. Arons A, Baumrind N, Darney PD, Stewart F. Contraceptive use and risk of unintended pregnancy in California. Contraception 2004;70(1):31-9. 14. Laampere M, Rahu K, Part K, Dubikaytis T, Karro. H. Ethnic defferences in factors associated with the use of contraception among 20 to 40 year-old women in Estonia and St. Petersburg, Rusia. Contraception 2012;86(2):132-140. 15. Duenas JL, Lete I, Bormejo R, Arbat A, Perez-Campos E, Martinez-Salmen J, Serrano E, Doval JL, Coll C. Trends in the use of contraception methods and voluntary interruptions of pregnancy in the Spanish population during 1997-2007. Contraception 2011;83(1):82-7. 16. Frost JJ, Duberstein LinbergL. Reasons for using contraception: perspectives of US women seeking care at specialised family planning clinics. Contraception 2013;87(4):465-72. 17. Ayoola AB, Nettleman M, Brewer J. Reasons for unprotected intercourse in adult women. J Womens Health (Larchment) 2007;16(3):302-10. 18. Lucke JC, Watson M, Herbert D. Changing patterns of contraceptive use in Australian women. Contraception 2009;80(6):533-39. 19. Kuzman M. Znaor A. Javnozdravstvena važnost urogenitalnih i spolno prenosivih infekcija. Medicus 2012;21(1):5-14. 20. Rashid Mannan H. Factors in contraceptive methods choice in Bangladesh: goals, competences, evaluation and access. Contraception 2002;65(5):357-64. 21. Kost K, Singh S, Vaughan B, Trussell J, Bankola A. Estimates of contraceptive failure from National Survay of Family Growth. Contraception 2008;77(1):10-21.

22. Vaughan B, Trussell J, Kost K, Singh S, Jones R. Discontinuation and resumption of contraceptive use: results from the 2002 National Survay of Family Growth. Contraception