Univerzitet u Novom Sadu Prirodno matematički fakultet Departman za hemiju, biohemiju izaštituživotnesredine Udruženje za unapređenjeđ zaštite ši životne sredine Novi Sad OSNOVI UPRAVLJANJA OTPADNIM VODAMA I SISTEMI PODRŠKE dr Milena Bečelić Tomin Novi Sad 2 5. septembar, 2014.
GLOBALNI NIVO Količina produkovanih otpadnih voda raste: o e globalna populacija premašiti devet milijardi do 2050 Porast gradskog gstanovništva bi mogao da bude duplo veći od trenutnog, sa 3,4 milijarde na 6,4 milijardi do 2050 Sanitarni uslovi: broj ljudi koji žive u nehigijenskim naseljima raste još brže, od jedan do 1,4 milijarde u samo deset godina 2.6 milijardi, skoro polovina populacije u zemljama u razvoju, nemaju pristup adekvatnim sanitarnim uslovima izvor: National lgeographic (WHO/UNICEF, 2010)
Visoko razvijene zemlje: ~70% Više srednje razvijene zemlje:~38% Manje srednje razvijene zemlje: ~28% Zemlje u razvoju: ~8% Izvor: FAO AQUASTAT (2012), EUROSTAT (2012)
EVROPSKI NIVO Council Directive concerning Urban Waste Water Treatment (91/271/EEC) Promene u tretmanu otpadnih voda u regionima Evrope, 1990 2005 Izvor: EEA Technical report No 5/2014 Izvor: Urban wastewater treatment (CSI 024) Assessment, 2013
REPUBLIKA SRBIJA USrbiji je oko 62% gradskog gi oko 9% seoskog stanovništva povezano na javni kanalizacioni sistem. Na kanalizacioni sistem povezano je 90% gradskog stanovništva u gradovima: Bor, Čačak, Kragujevac, Kruševac, Niš i Novi Sad.
Od ukupno 178 ЈKP vodovod i kanalizacija, 23 redovno dostavlja podatke 9 JKP је navelo da imaju sistem za prečišćavanje otpadnih vodamehaničkim (najčešće) ili biološkim postupkom Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine RS, 2012
67 PRTR preduzeća (veliki izvori zagađivanja), 167 ispusta u vode 80 ispusta otpadne vode (mehaničko ili biološko prečišćavanje) Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine RS, 2012
Teški metali i As: termoelektrane, toplana, rudnici, rudarsko topioničarski basen, fabrike hartije N P Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine RS, 2012
Uporedni pokazatelji nivoa usluga u životnoj sredini u Srbiji i Evropskoj uniji Opšti pokazatelji Jedinice Srbija EU27 Srbija u poređenju sa EU prosekom Sakupljene otpadne vode % stanovnika pokriven uslugom 62% 93% 66,67% Tretirane otpadne % tretiranih 10% 87% 11,49% vode otpadnih voda Izvor: Nacionalna Strategija Republike Srbije za aproksimaciju u oblasti životne sredine (Službeni glasnik Republike Srbije broj 80/11)
Urbana područja, zemlje u razvoju Brza ekspanzija urbanizacije u malim i srednjim po veličini gradovima < 500 000 u zemljama u razvoju Rast je često neplaniran siromašne gradske četvrti i privlačenje vlada i privatnog sektora za investiranje je teško. Neadekvatna infrastruktura + upravljanje sistema za povećanje zapremine otpadne vode koje će biti produkovane = kriza otpadnih voda Jakarta The WHO/UNICEF Joint Monitoring Programme (JMP) for Water Supply and Sanitation
Urbana područja, EU 585 velikih gradova sa 150 000 ES 45% ukupnog emitovanog zagađenja Izvor: Seventh Report on the Implementation of the Urban Waste Water Treatment Directive (91/271/EEC) Saglasnost sa zahtevima Direktive 91/271/EC između gradova značajno varira Samo 11 od 27 glavnih gradova EU sakuplja i tretira otpadne vode ali sa tehničkim standardima koji datiraju od pre 20 god.
Cilj 7th Environmental Action Programme ( Blueprint to Safeguard Europe's Water Resources ): " unapređenje usklađenosti tretmana otpadnih voda sa zahtevima Direktive do 2018 kroz dugoročno planiranje investicija (fondovi EU i EIB krediti)" + Većina sredstava potrebnih za sprovođenje politike EU vode treba da bude generisana u zemljama članicama Države članice treba da ispune zahteve buduće kohezione politike EU (2014 2020) za finansiranje projekata u sektoru voda
Urbana područja, RS Finansiranje i prioriteti: 33 3,3 milijardi evra za otpadne vode redosled prioriteta predstavlja opšte ciljeve i ne primenjuje se nužno na sredstva za realizaciju Prioritet naselja prvo velika naselja Mogućnost alternativne šeme u skladu sa Planom upravljanja vodama Reforme: reforme javnih komunalnih preduzeća odvajanje funkcija i ukrupnjavanje
OTPADNE VODE, PROIZVODNJA HRANE PROIZVODNJA HRANE LJUDSKO ZDRAVLJE KVALITET VODA
Uticaj poljoprivrede na kvalitet t voda, globalni l nivo Otpadne vode: organske i neorganske zagađujuće materije, rastvoren sadržaj đubriva, pesticidi, stajnjak, nutrijenti 120 miliona tona N/godišnje 10 miliona tona P/godišnje
Upotreba otpadnih voda 20 miliona hektara (sedam odsto) zemljišta se navodnjava korišćenjem otpadne vode u svetu, u sušnim područjima i regionima gde hranljive materije otpadne vode predstavljaju značaj za poljoprivrednike Netretirane otpadne vode koje se koriste za navodnjavanje su izvor: patogena, toksičnih materija Poljoprivrednicima često nedostaje znanja o kvalitetu otpadne vode (sadržaj hranjivih materija). Posledica: kombinovanje navodnjavanja otpadnom vodom i primena đubriva
Uticaj poljoprivrede na kvalitet t voda, EU Council Directive 91/676/EEC (the Nitrates Directive) Stočarstvo, najvažniji poljoprivredni i pritisak i 2004 2007 i 2008 2014: smanjen srednji % odredjenih životinjskih vrsta (5% krava, 5% svinja) u EU27 Upotreba N đubriva je u pojedinim zemljama smanjena za 10%, u ostalim povećana za više od 10% (11 mil. t godišnja potrošnja N đubriva u EU)
Poljoprivreda, dominantan izvor N Podzemne vode: 14.4% monitoring stanica: >50 mgno3/l 5.9%: 40 50 mg NO3/l Izvor: EC (2013)
Eutrofizacija: Oko 33% površinskih voda (jezera, reke, priobalne zone) Izvor: EC (2013) REPORT Površinske vode: 2.4% monitoring stanica: >50 mgno3/l 2.4%: 40 50 mg mgno3/l 62.5%<10 mgno3/l
Određivanje zona osetljivih na nitrate Primena đubriva sa 170kg N/ha/godišnje limit ukupno smanjenje primene đubriva ostaje najvažniji izazov u celoj Evropi kapacitet skladištenja đubriva zahteva balans koji se postiže redukovanom primenom đubriva sa većom efikasnošću N
Upotreba prečišćenih ih otpadnih voda Južna Evropa: 44 % navodnjavanje i 37 % ostalo (Španija, Italija, Kipar) Severna Evropa: 51% u urbane svrhe i 33% p industrija
Uticaj poljoprivrede na kvalitet t voda, RS Projekat Designation of sensitive areas and vulnerable zones according to the EU Nitrates Directive and Urban Wastewater Treatment Directives Ciljevi projekta su : 1 ) principi dokumenta i metodologije za identifikovanje osetljivih oblasti i ugroženih zona, u skladu sa nitratnom i UVVTD direktivom 2) predlog i mapiranje osetljivih oblasti i ugroženih zona u Srbiji 3) priprema predloga Kodeksa dobre poljoprivredne prakse 4 ) Jačanje institucionalnih kapaciteta glavnih ciljnih grupa u sprovođenju direktiva u Srbiji.
Rezultati analiza dugoročnih trendova koncentracija nutrijenata (2003-2012)
58% amonijum 74% ortofosfati 99% nitrati ti
Negativan uticaj otpadnih voda na zdravlje ljudi posledica neizgrađenosti kanalizacije i odlaganja ljudskog ekskreta Adekvatan sistem kanalizacijebarijera između odloženog otpada ljudskog ekskreta i izvorišta vode za piće. OTPADNE VODE, ZDRAVLJE LJUDI
OTPADNE VODE, FUNKCIONISANJE EKOSISTEMA Hidromorfološki pritisci i Izmuljivanje sedimenta kao posledica ispuštanja neprečišćenih čšć otpadnih voda Toksične, mutagene supstance, produkti raspada Širok spektar toksičnih zagađujućih materija iz poljoprivrednih i industrijskih izvora: perzistentne organske materije, teški metali, farmaceutski proizvodi, ksenobiotici
Eutrofizacija Dospevanje nutrijenata iz poljoprivrednih izvora ili urbanih područja, kroz zemlju ili direktno u vode 22 od 33 velikih gradova u svetu su na obali Otpadne vode generisane u gusto naseljenim priobalnim zonama doprinose povećanju morskih os mrtvih zona a, koje pokrivaju površinu od 245 000 km 2
Algae contamination leaves town in western Serbia without drinking water WATER CRISIS Akumulacija Vrutci je van funkcije The Associated Press Published Friday, January 10, 2014 9:38AM EST
OTPADNE VODE I KLIMATSKE PROMENE Odnos između otpadnih voda i klimatskih promena: Promena klimatskih uslova dovodi do promene u količini i kvalitetu dostupne vode u vremenu i prostoru i na praksu upotrebe vode. Promena klime zahteva prilagođavanje upravljanja otpadnim vodama Tretman otpadnih voda rezultuje u emisiji gasova staklene bašte (CO 2, CH 4 in 2 O) www.facebook.com
OSNOVI UPRAVLJANJA J OTPADNIM VODAMA I REAGOVANJE NA ZAGAĐENJE Smanjenje količine otpadne vode i zagađenja emitovanog otpadnim vodama kroz preventivnu praksu Detekcija zagađenja Remedijacija zagađenog lokaliteta U slučaju gde standardi dozvoljavaju, ponovo koristiti otpadnu vodu (u industrijske i ostale svrhe) Obezbeđivanje beđi platforme za razvoj novih i inovativnih nih tehnologija i praksi upravljanja Razumevanje cena i benefita od upravljanja otpadnim j p j j p vodama
PREVAZILAŽENJE KRIZE UPRAVLJANJA OTPADNIM VODAMA: EFEKTIVNO UPRAVLJANJE Razumevanje cena i benefita od upravljanja j otpadnim vodama Benefiti od omogućavanja ekosistemima u vodnim telima da pružaju usluge na kojima se zasnivaju zdrave zajednice i privreda Vrednovanje ovih benefita omogućavaju odgovarajuće politike ulaganja i mehanizme finansiranja Cost benefit analiza i vrednovanje ekonomske valorizacije se često koriste za razumevanje cena i benefita različitih opcija
Uloga partnerstva između javnog i privatnog sektora u upravljanju otpadnim vodama Najbolji model integrisanog upravljanja prikupljanjem i tretmanom otpadnih voda je ograničena odgovornost privatnog sektora za određene operativne segmente Javni sektor finansiranje, privatni sektor operativna efikasnost i kvalitet servisa
Ekosistemski bazirano upravljanje otpadnim vodama Cilj je održanje zdravog i produktivnog ekosistema koji zadovoljava potrebe ljudi Razlikuje se od ostalih pristupa razmatra kumulativan uticaj svih sektora Zasnovano na međupovezanosti unutar sistema, prepoznavanje značaja interakcija između mnogih ciljnih vrsta i povezanost između sistema vazduh, voda, zemljište Integriše ekološke, društvene, ekonomske i institucionalne perspektive Integrisano upravljanje vodama
Određene tehnologije i inovacije Tehnološke inovacije Naučna dostignuća u oblasti tehnološkog razvoja Naučna dostignuća u oblasti monitoringa recipijenata otpadnih voda i kvaliteta recipijenata Učešće javnosti
Uticaji na životnu sredinu Potrošnja energije u fazi rada koj dovodi do produkcije gasova staklene bašte Emisija nutrijenata kroz tretirane otpadne vode Emisija patogena i/ili hazardnih supstanci kroz tretirane otpadne vode Emisija od spaljivanja otpada Infrastruktura otpadnih voda/kriterijumi Oprema sa visokom energetskom efikasnošću Povećanje energetske efikasnosti postrojenjaza proizvodnju el.energije energije i toplote Promocija korišćenja obnovljivih izvora energije Oprema sa visokom efikasnošću Oprema sa visokom efikasnošću tretmana dimnih gasova Potrošnja vode Inicijative ij za redukcijom potrošnje vode Promocija ponovne upotrebe vode i sive vode /kišnice