Mirovinsko osiguranje u Francuskoj i njegove reforme Zosja Mornar Sa etak ^lanak analizira probleme mirovinskog sustava u Francuskoj tipi~ne za sve europske i industrijske zemlje sa zrelim mirovinskim osiguranjem i sve nepovoljnijom demografskom situacijom. Izra ava zakonitost, mo e se re}i i pesimizam, {to se ti~e razvoja francuskog sustava mirovina. Francuski mirovinski sustav je vrlo kompleksan, sastoji se o 538 razli~itih nositelja, a dijeli se na tri stupa: a) prvi stup (temeljni), b) drugi stup koji ~ine obvezni profesionalni dopunski sustavi i c) tre}i stup ~ini dobrovoljnu kapitaliziranu {tednju. Mogu se uo~iti dvije glavne socio-ekonomske tendencije, koje nisu svojstvene samo Francuskoj, a koje se negativno odra avaju na njezino mirovinsko osiguranje. Prva je demografske naravi: sve je ve}e o~ekivano trajanje ivota kako za ene tako i za mu{karce, a sve je manja stopa nataliteta, tj. ona je ispod praga obnove generacija. Druga je ekonomske prirode: stanje na tr i{tu rada je zabrinjavaju}e, naime stopa aktivnosti radnika starijih od 55 godina sve je ni a, a s druge strane mladi ljudi sve kasnije ulaze na tr i{te rada. Temeljne reforme po~ele su 1975. i traju do danas. Doprinosi su se neprestano pove}avali, od 8,75% u 1971. do 16,35% u 2002. Donijete su razne mjere, od produ enja razdoblja uplate doprinosa, pove}anja ekonomskog rasta, pove}anja stope doprinosa, osnovani su rezervni fondovi, sve radi rje{avanja krize mirovinskog osiguranja. Me utim, iz svega proizlazi da }e se uz sve navedene mjere stanje mo}i popraviti jedino ako se na u dodatni izvori za financiranje francuskog mirovinskog sustava. ~lanci I. Uvod»Mirovine u opasnosti«,»mirovine: sve~anost je zavr{ila«,»za{to Francuska glavom ide u zid«: to su neki od naslova ~lanaka koji su objavljeni nedavno. Oni izra avaju zabrinutost, moglo bi se re}i ~ak i pesimizam {to se ti~e razvoja francuskog sustava mirovina. Na ~emu se temelje takva alarmantna predvi anja? Prvi je demografski razlog: francuski mirovinski sustav stigao je do svoje zrelosti (poslije I. ratne generacije ostvarile su pravo na mirovinu) i to kombinirano s pove}anjem o~ekivanog trajanja ivota (2001. godine o~ekivano trajanje ivota bilo je 75,7 godina za mu{karce i 83 godine za ene, a 1980. godine 70,2 godine za mu{karce i 78,4 godina za ene) i padom stope plodnosti (1,9 djece po eni u 2001. godini) {to je ispod praga obnove generacija, koji iznosi 2,1 dijete) doprinosi tome da je sve ve}i teret osoba od 65 i vi{e godina. Drugi razlog je isklju~ivo ekonomske prirode: stanje na tr i{tu rada je zabrinjavaju}e. Nikada stopa aktivnosti radnika starijih od 55 godina nije bila ni a: u 2000. godini manje od 70% mu{kog stanovni{tva u dobi izme u 55 i 59 godina bilo je zaposleno, dok je trideset godina ranije taj postotak bio 90%. S druge strane, treba navesti jo{ jednu pora avaju}u ~injenicu - sve kasniji ulazak mladih ljudi na tr i{te rada (1969. godine mladi su u prosjeku ulazili na tr i{te rada s 18,3 godine, a 2000. godine s oko 22 godine ivota). 53
Rje{enja koja su predlo ena u ovoj situaciji su klasi~ne mjere, kao na primjer podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu ili promjena u na~inu obra~una mirovine, ali i radikalne reforme u na~inu financiranja sustava djelomi~nom ili potpunom kapitalizacijom. Djelotvornost jednih i drugih rje{enja ovisi o mnogim parametrima koje }emo poku{ati analizirati. II. Pregled povijesti i razvoja mirovinskog osiguranja u Francuskoj Kraljevskim ukazom od 23.9.1673. osnovana je starosna mirovina za ~asnike kraljevske mornarice. Ve} u Srednjem vijeku postojale su blagajne za pomo} ~lanovima obrtni~kih zanimanja. Na inicijativu kancelara Bismarcka 1889. donosi se jedan od prvih nacionalnih mirovinskih sustava u Njema~koj, koji se primjenjuje tako er u Alsace-Moselleu. Naime, u Njema~koj se, kao i u Francuskoj i u drugim europskim dr avama (Velika Britanija, Belgija...), krajem 19. stolje}a zbog industrijalizacije, pojavljuje proletarijat koji je bio vrlo siroma{an. Istodobno s odlaskom sa sela puca nukleus obitelji i jako slabi tradicionalna funkcija pomo}i starijim ~lanovima obitelji. U to se vrijeme po~inje govoriti o vo enju»socijalnog pitanja«. U Francuskoj se javni odgovor ovim promjenama pojavljuje u dva smjera. S jedne strane, Zakonom od 18. lipnja 1850. osniva se mirovinska blagajna za starost (Caisse des retraites pour la vieillesse CRV, koja je kasnije postala CNRV Caisse nationale des retraites pour la vieillesse Zakonom od 20. srpnja 1886., tj. Nacionalna blagajna mirovina za starost). S druge strane, Zakonom od 8. lipnja 1853. ujedna~uju se civilne i vojne mirovine kod dvadesetpet postoje}ih blagajna za dr avne slu benike (uz uvjet od najmanje 30 godina slu be i 60 godina ivota) uz integniranje njihovog financiranja iz prora~una. Treba napomenuti da je ve} 1806.»Francuska banka«imala svoj vlastiti mirovinski sustav. Po~eci zakonodavstva {to se ti~e osiguranja za slu~aj starosti u nekim europskim dr avama (1850.-1930.) 1889: Njema~ka: osiguranje za slu- ~aj invalidnosti i starosti svih radnika i namje{tenika ~ija zarada ne prelazi odre eni cenzus 1899: Njema~ka: osiguranje za slu- ~aj invalidnosti i starosti zaposlenih u poljoprivredi 1908: Velika Britanija: osiguranje za slu~aj starosti 1911: Njema~ka: osiguranje za slu- ~aj invalidnosti starosti smrti za namje{tenike Belgija: osiguranje za slu~aj starosti smrti rudara 1913: [vedska: nacionalno osiguranje za invalidnost starost 1919: [panjolska: osiguranje za slu- ~aj starosti zaposlenika Italija: obvezno osiguranje za starost invalidnost smrt zaposlenika 1923: Njema~ka: osnivanje federalnog zakonodavstva osiguranja za invalidnost starost smrt rudara 1924: Belgija: osiguranje za starost smrt radnika 1925: Belgija: osiguranje za starost smrt namje{tenika Velika Britanija: osiguranje za starost zaposlenika Izvor: Reimat Anne. Mirovine i ekonomija. Povijesna perspektiva XIX XX. stolje}e. Paralelno s tim velika poduze}a osnivala su svoje vlastite blagajne (rudari 1894., eljezni~ari 1909.), ali je jo{ uvijek s osiguranjem pokriven mali dio stanovni{tva u odnosu na ukupan broj radnika. Prema tome, oko 1900. kolektivna socijalna skrb je u povojima i najvi{e pokriva bolest (Zakon od 18. srpnja 1893. o besplatnoj lije~ni~koj pomo}i). Nakon mnogih parlamentarnih rasprava, Zakon o mirovinama radnika i poljoprivrednih radnika (ROP) od 5. travnja 1910. prvi je poku{aj uvo enja op}e kolektivne skrbi i tim se zakonom uvodi na~elo obveznog doprinosa. Zakon se primjenjuje na zaposlene ~iji je godi{nji prihod manji od 5000 franaka, s doprinosom na teret zaposlenih od 9 franaka godi{nje za mu{karce i 6 franaka za ene, s tim da je poslodavac tako er upla}ivao istu svotu. Prikupljenim sredstvima upravljao je mirovinski fond. Me utim, s obzirom na to da su zarade bile niske, a da se mirovina mogla ostvariti tek sa 65 godina i na nisku prosje~nu ivotu dob (1911. godine samo 12,6% francu- 54
skog stanovni{tva navr{ilo je 60 godina, a samo 8,4% 65 godina ivota), male svote mirovine ograni~ile su razvoj i domet ovog zakona. Osim toga, jo{ nije bilo sukladno tehni~ko i financijsko upravljanje fondom. Od samog po~etka primjene zakona suprostavili su mu se radnici, poljoprivrednici, poslodavci, koji su bili vezani uz na~elo dobrovoljnosti. Njegov neuspjeh i neuspjeh kapitalizacije dugo je pritiskivalo savjesti i izbore {to se ti~e financiranja mirovina u Francuskoj. Ipak, neuspjela inicijativa ROP-a i zakona iz 1928.-1930. temeljno nosi u sebi i nagla{ava prijelaz na podru~ju francuskog socijalnog prava»iz kategorije u univerzalnost«. Prvi svjetski rat pridonio je ubrzanom uklju~enju dr ave u razvoj mirovinskog sustava. Naime, rat je imao za posljedicu mnogo ranjenih i ratnih invalida kojima je trebalo ispla}ivati mirovine, kao i udovicama i siro~adi boraca koji su poginuli u bitkama, {to je ~inilo ukupno oko 2,5 milijuna osoba 1935. godine i predstavljalo je sve ve}i teret za prora~un. S druge strane inflacija je jako obezvrijedila rente i starosne mirovine. Radi rje{avanja tog poslijeratnog stanja dr ava je pove}ala sve dr avne mirovine 1. srpnja 1919., zatim 1922. godine. Zakonom od 14. travnja 1924. pobolj{avaju se uvjeti za mirovinu dr avnih slu benika: od tada se mirovina priznaje automatski i ona ne ovisi o dobroj volji nadle nih, kao {to je bilo do tada. Dr ava se pokazala dosta velikodu{nom prema svojim slu benicima, me utim trebalo joj je mnogo vi{e vremena da prihvati na~elno mirovine za sve. Zakonima od 22. studenoga 1940. i 6. sije~nja 1942. mirovinski sustav pro{iruje se na sve aktivne radnike, ali i na one koji su izgubili posao, kao i na osobe koje od njih izvode svoje pravo. Na taj se na~in potvr uju dva na~ela: na~elo socijalne za{tite za sve i na~elo solidarnosti. Nakon Drugog svjetskog rata op- }enito je prihva}eno mi{ljenje da je nakon nekoliko materijalno te{kih godina u budu}nosti potrebno pru iti svima jamstvo protiv rizika nesposobnosti za rad i bolesti. Program nacionalnog savjeta uvodi na~elo univerzalnosti socijalne za{tite, u kojem }e sudjelovati dr ava, ali i socijalni partneri. Stvara se ideja nacionalnog zajedni{tva oko zajedni~kog projekta i unapre enja razvoja, tj. socijalne demokracije. Zakonodavac je od 1945. bio pod velikim utjecajem Beveridge plana. Me utim, mjere koje su donijete u Francuskoj 1945.-1946. prednost daju Bismarckovom modelu, kojem je temelj bio osiguranje koje je jam~ilo svim aktivnim osiguranicima budu}u mirovinu proporcionalnu njihovim doprinosima. U godinama 1945.-1946. pojam socijalnog osiguranja postao je temeljno ste~eno pravo za sve i vi{e nije bilo osiguranje za odre eni rizik, kao {to su to zastupali zakoni iz 1928.-1930. Pravo na mirovinu stje~e se sa 60 godina, ali uz odbitak od 20% zbog odlaska u mirovinu prije navr{enih 65 godina ivota, a za svaku godinu za koju su pla}eni doprinosi iznad 65 godine mirovina se pove}ava za 4 boda. Obra~un mirovine temelji se na zaradama u posljednjih deset godina. Osim toga, dopunski sustav mirovina uveden je za «kadrove» AGIRC-a (Association generale des institutions de retraite des cadres Op}e udru- enje mirovinskih ustanova za kadrove), me utim, tek je 1961. osnovan ARRCO (Association des régimes de retraite complementaire Udru enje sustava dopunske mirovine) koji obuhva}a sve zaposlene radnike. Me utim, treba re}i da je op}a razina starosnih mirovina bila niska, pa je zbog toga 1956. osnovan Nacionalni fond solidarnosti, koji je 1993. postao Fond solidarnosti za starost i koji se punio porezom na automobilsku «vignetu». Iz tog se fonda financirao dodatak koji je omogu}avao svakoj osobi starijoj od 65 godina, ~iji prihodi nisu prelazili odre eni cenzus, da ostvari zakonom predvi enu minimalnu mirovinu. Iako je Zakonom od 13. rujna 1946. uvedeno op}e osiguranje za slu~aj starosti, u praksi se to uvo enje pokazalo jako kompleksno i djelomi~no: osobe koje nisu bile zaposlenici ostale su izvan njegovog podru~ja primjene. Tek su Zakonom od 3. srpnja 1972. sustavi obrtnika i trgovaca obuhva}eni op}im sustavom. Zakonom od 55
4. srpnja 1975. i 2. sije~nja 1978. kategorije samostalnih radnika koji su jo{ bili autonomni (kao umjetnici i {oferi taksija) obuhva}eni su sustavom samostalnih djelatnika. Socijalno osiguranje koje obuhva}a sve temeljne socijalne rizike (obitelj, starost, smrt, bolest i invalidnost) nije bilo predmetom dublje reforme od svog osnivanja. Osim toga, bolovalo je od kroni~ne financijske neravnote e. Zbog postizanja transparentnosti i financijskog ozdravljenja, Zakonom od 31. srpnja 1968. usvojene su va ne ekonomske mjere i osnovane su tri samostalne blagajne: CNAM (Caisse nationale d assurance maladie Nacionalna blagajna osiguranja za bolest), CNAF (Caisse nationale des allocations familiales nacionalna blagajna doplatka za djecu), CNAV (Caisse nationale d assurance vieillesse nacionalna blagajna osiguranja za starost) i jedna specifi~na ustanova ACOSS (Agence centrale des organismes de sécurité sociale centralna agencija za ustanove socijalnog osiguranja) koja zajedni~ki upravlja op}im sustavom. Zakon od 31. prosinca 1971. tzv. Zakon «BOULIN», predvi a za zaposlenike op}eg i poljoprivrednog sustava pove}anje s 120 na 150 tromjese~ja osiguranja (tridesetsedam i pol godina) za punu mirovinu, na temelju najboljih deset godina (a ne kao prije posljednjih deset godina). S tom mjerom mirovina se pove}ala s 40 na 50% od posljednje zarade. Zaposlenici nesposobni za rad imaju pravo na mirovinu sa 60 godina ivota. Osim toga, od 1. sije~nja 1973. svi zaposlenici obvezni su upla}ivati dopunsku mirovinu. Treba tako er napomenuti da osiguranik ima pravo na mirovinu ve} s navr{enjem samo jednog tromjese~ja osiguranja, dok je prije minimalni sta osiguranja iznosio 15 godina. Revalorizacija mirovina obavlja se dva puta godi{nje, 1. sije~nja i 1. srpnja) Dekret od 29. prosinca 1973.). III. Sustav mirovinskog osiguranja Kada analiziramo mirovinski sustav u Francuskoj op}i je dojam krajnja raskomadanost, jer 538 nositelja sudjeluju u upravljanju rizikom za slu~aj starosti. Francuski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa: a) prvi stup (temeljni), b) drugi stup koji ~ine obvezni profesionalni dopunski sustavi i c) tre}i stup koji ~ini dobrovoljnu kapitaliziranu {tednju. Prvi stup mo e se podijeliti u tri cjeline: zaposlenici iz op}eg sustava, zaposlenici iz posebnih sustava i samostalni djelatnici. Izvor: Komisija za ra~une socijalnog osiguranja i CNAVA. Treba spomenuti uz ovo i nekontributivne mirovine koje se temelje na solidarnosti. TABLICA 1. Struktura francuskog mirovinskog sustava na dan 1. sije~nja 2002. Dopunski AGIRC * AGIRC CAPSSA * IRCAN- AGIRS SUSTAV CNRACL * RAZNI OSIGURA- CANCAVA* ORGA- CNAVsustavi ARRCO ARRCO TEC* ARRCO CIVILNIH I POSEBNI VATELJI NIC* PL* (12 VOJNIH SUSTAVI blagajna) MIROVINA Temeljni sustavi MSA * CNAV* CANSSM* MSA CNBF* Zaposlenici Industrija Ustanove Agenti ne Dr`avni Agenti Razno Poljopri- Obrtnici Industri- Slobodne Odvjetu trgovina i socijalnog dr`avnih Rudari slu`benici lokalnih (dr`avni vredni jalci profesije nici poljoprivredi uslu`ne osiguranja slu`ba jedinica radnici i poduzetnici i trgovci djelatnosti slu`benici javnog sektora Zaposlenici op}eg sustava Izvor : Pierre Alain Greciano. Zaposlenici posebnih sustava Samostalni djelatnici 56
One obuhva}aju: dopunski dodatak iz FSV-a (Fonds de solidarité vieillesse Fond solidarnosti za starost) koji ~ini dodatak prihodima i omogu}ava postizanje «starosnog minimuma» za osobe starije od 65 godina (60 godina u slu~aju nesposobnosti za rad) koje imaju nedovoljne prihode (manje od 6997,74 eura godi{nje za samca i manje od 12257,01 eura godi{nje za bra~ni par u 2002.). osoba koja nema pravo na nikakvu mirovinu ima pravo na poseban dodatak za starost (ASV-allocation speciale vieillesse) koji je jednak AVTS-u, tj. Predmirovine su uvedene 1963. Sada postoje tri vrste predmirovine: potpuna predmirovina, progresivna predmirovina i predmirovina za zapo{ljavanje. Potpuna predmirovina: Reformirana je 1. sije~nja 1994. sastoji se u isplati zamjenskog prihoda od strane ASSEDICA (Associations pour å emploi dans å industrie et le commerce udru enja za zapo{ljavanje u industriji i trgovini) zaposlenicima Koji Imaju najmanje 57 godina (iznimno 56 godina) kojima prijeti otpu{tanje zbog tehnolo{kog vi{ka, do navr{etka godi- TABLICA 2. Broj osiguranika umirovljenika u Francuskoj na dan 1. srpnja 2001. Zaposlenici SUSTAV BROJ OSIGURANIKA BROJ IZRAVNIH KORISNIKA Op}a sustav 15413792* 8903222* Sustav zaposlenika u 673178 1811799 poljoprivredi Posebni sustavi 4664260 2552326 Ukupno 20751230 13267347 Samostalni djelatnici Obrtnici 506500 497994 Trgovci i industrijalci 642570 725023 Slobodne profesije 450236 129398 Poljoprivredni poduzetnici 665633 1960917 Odvjetnici 36886 4975 Ukupno 2301825 3318307 Ukupno 23053055 16585654 * na dan 1. srpnja 2000. dodatku za stare zaposlenike allocation aux vieux travailleurs salaries) i iznosi 2807,64 eura godi{nje od 1. sije~nja 2002. osoba ~ija je temeljna mirovina manja od AVTS-a koja kada se kumulira s dopunskim dodatkom ne iznosi starosni minimum, prima pove}anje nazvano «L.814-2» prema ~lanku zakona koji mu je namijenjen. PRVI STUP: temeljni sustav Prema zakonskoj dobnoj granici za odlazak u mirovinu jasno razlikujemo tri kategorije radnika: zaposlenike iz op}eg sustava, zaposlenike iz posebnih sustava i samostalne djelatnike. Zaposlenici iz op}eg sustava Glavna na~ela Odlazak u mirovinu mo e biti dobrovoljan, na inicijativu poslodavca ili putem pred- mirovine. na za odlazak u punu mirovinu (60 godina najranije, 65 godina najkasnije). U tom slu~aju zainteresirana osoba mora potpuno prestati raditi. Svota naknade iznosi 65% od bruto zarade odnosno limitirana je cenzusom socijalnog osiguranja (2352 eura u 2002. godini) i na 50% iznad tog cenzusa, a u granicama tog dvostrukog cenzusa. Na dan 30. studenoga 2001. bilo je 46633 korisnika potpune predmirovine. Progresivna predmirovina omogu}ava zaposleniku starijem od 55 godina da radi pola radnog vremena, kako bi se mogao netko drugi zaposliti ili da bi se ograni~io broj otpu{tanja u poduze}u. Na taj na~in korisnik progresivne predmirovine, sve do odlaska u punu mirovinu, prima 50% od svoje nekada{nje zarade i dodatak kojeg mu ispla}uje ASSEDIC, taj do- 57
TABLICA 3. Zakonska dobna granica za odlazak u mirovinu u Francuskoj prema sustavima osiguranja na dan 1. sije~nja 2002. Zakonska dobna granica za odlazak u Kategorija na koju se odnosi mirovinu 65 godina slobodne profesije sve}enici neaktivne osobe 60 godina zaposlenici privatnog sektora obrtnici, industrijalci, trgovci poljoprivredni poduzetnici osoblje «Banque de France» administrativno osoblje i orkestar «Opere» 55 godina policajci, medicinske sestre, ako imaju najmanje 15 godina slu be zaposlenici u elektrici i plinari s najmanje 15 godina slu be ili 10 godina slu be u nezdravim uvjetima zaposlenici metroa, autobusa, koji ne voze i ne rade na odr avanju pomorci s 40 godina slu be rudari s 30 godina slu be ene-slu benice kod javnih bilje nika s 25 godina slu be ~uvari zatvora mu{ki glumci «Comédie française» (kazali{te) scenski radnici, elektri~ari i civilni vatrogasci «Comédie franqaise» i «Opere» 52,5 godina pomorci s 37,5 godina slu be 50 godina pomorci s 25 godina slu be voza~i i osoblje za odr avanje metroa, eljeznice s 25 godina slu be osoblje teritorijalnih javnih slu ba s 30 godina slu be, od ~ega 10 godina nezdravog rada rudari s 30 godina rada, od ~ega 20 godina u jami vatrogasci s 25 godina slu be pjeva~i «Opere» glumice «Comédie française» 45 godina plesa~i «Opere» 40 godina plesa~ice «Opere» Nema minimalnih vojna lica (koja nisu oficiri) s 15 godina slu be godina oficiri s 25 godina slu be majke s najmanje troje djece i 15 godina slu be u javnom sektoru (dr avna administracija, elektra, plinara, «Banque de France» datak iznosi 30% od bruto zarade radnika u posljednjih 12 mjeseci u granicama cenzusa socijalnog osiguranja i 25% iznad toga u granicama tog dvostrukog cenzusa. Na dan 30. studenoga 2001. bilo je 40744 korisnika progresivne mirovine. Predmirovina za zapo{ljavanje predvi a dobrovoljan odlazak u predmirovinu s 58 godina zaposlenicima koji su upla}ivali doprinose 40 i vi{e godina. ASSEDIC im ispla}uje zamjenski prihod do 60 godina, uz obvezu poslodavca da zaposli neku drugu osobu. Naknada iznosi 65% od bruto zarade u posljednjih 12 mjeseci i mo e iznositi najvi{e 9408 eura mjese~no. Treba napomenuti da radnici koji su oboljeli od profesionalne bolesti uzrokovane azbestom mogu koristiti predmirovinu ve} s navr{enih 50 godina ivota (dekret br. 99-247 od 29. o ujka 1999.). Uvjeti za odlazak u mirovinu su sljede}i: najmanje jedno tromjese~je upla}enih doprinosa; dobna granica od 60 godina u ve}ini slu~ajeva; ako je zaposlenik ro en prije 1934. (1), mora imati 150 navr{enih tromjese- ~ja, da bi ostvario punu mirovinu (2). ako je trajanje osiguranja manje visina mirovine ovisi o trajanju upla}e- (1) Ako je ro en 1934. mora imati navr{enih 151 tromjese~je, ako je ro en 1935. 152 i tako dalje do 160. tromjese~ja za osobe ro ene nakon 1943. (2) Ovaj uvjet trajanja osiguranja ne tra i se ako je zaposlenik nesposoban za rad, deportiran, politi~ki zatvorenik, veteran, ratni zarobljenik, radnica majka ili ako je odslu io najmanje 18 mjeseci vojnog roka u Sjevernoj Africi. 58
nih doprinosa, s tim da ne mo e biti manja od 25% od mirovinske osnovice. Nakon navr{etka 65 godine ivota zaposlenik automatski prima punu mirovinu, ako nema dovoljan broj tromjese~ja, trajanje osiguranja pove}ava se za 2,5% za svako tromjese~je navr{eno nakon 65 godina ivota. Kumuliranje rada i mirovine: Prema Uredbi od 30. o ujka 1982. zaposlenici iz op}eg sustava, koji imaju vi{e od 60 godina i ~ije je pravo na mirovinu priznato nakon 31. o ujka 1983., da bi primali tu mirovinu moraju prestati raditi kod biv{eg poslodavca, {to zna~i da se zaposlenik mo e zaposliti kod drugog poslodavca i primati svoju mirovinu, me utim, ako ukupni prihodi prelaze svotu posljednje zarade, mirovina se obustavlja. Obra~un mirovine zaposlenika iz op}eg sustava temelji se na tri parametra: trajanju osiguranja, referentnom razdoblju i postotku koji odgovara broju navr{enih tromjese~ja (najve}i mogu}i postotak iznosi 50%). Na primjer: osiguranik koji ima u 2002. godini 159 tromjese~ja osiguranja, {to zna~i uvjet za punu mirovinu (50%): Prosje~na godi{nja zarada u posljednjih 19 godina x 50% x broj navr{enih tromjese~ja zahtijevano trajanje osiguranja Ako mu je prosje~na godi{nja zarada bila 15245 eura, imat }e pravo na godi{nju starosnu mirovinu od 7622,50 eura (15245 x 50% x 158/158). «CNAV» Caisse nationale d assurance vieillesse Nacionalna blagajna osiguranja za slu~aj starosti osnovana je Uredbom od 21. kolovoza 1967. i ona je administrativna nacionalna javna pravna ustanova, financijski samostalna, kojom upravljaju socijalni partneri. Me utim, ona je pod kontrolom ministra zapo{ljavanja i solidarnosti, i financija. Ima predsjednika i administrativni savjet od 22 ~lana: dvanaest predstavnika osiguranika; dva predstavnika obrtnika; jedan predstavnik udru enja obitelji; tri predstavnika zaposlenika blagajne; ~etiri kvalificirane poznate osobe. Administrativni savjet usvaja prora- ~un CNAV-a, utvr uje smjernice svoje politike i daje svake godine mi{ljenje o financiraju socijalnog osiguranja. Direktora CNAV-a imenuje vlada nakon konzultacija s predsjednikom administrativnog savjeta. Njegov je zadatak dobro funkcioniranje i kontrola petnaest regionalnih blagajna socijalnog osiguranja. Financiranje sustava: Doprinosi za slu~aj starosti i smrti bra~nog druga iz zarada iz op}eg sustava na dan 1.1.2002. (n % i u eurima). U 2000. godini napla}eni doprinosi od CNAV-a iznosili su 71,7% od njenih prihoda, a prihodi od drugih ustanova socijalnog osiguranja iznosili su 19,9%. Zaposlenici posebnih sustava U srpnju 2001. bilo je oko 4,6 milijuna osiguranika u posebnim sustavima. Ti sustavi su prihvatili na~in funkcioniranja i upravljanja, analogan op}em osiguranju: visina mirovine ovisi o posljednjem radnom mjestu, trajanju osiguranja, minimalnom trajanju slu be od 15 godina itd. Postoji vi{e od stotinu posebnih sustava. Samostalni djelatnici Postoji pet sustava osiguranja za samostalne djelatnike: poljoprivredni poduzetnici, obrtnici, industrijska i trgova~ka zanimanja, slobodne profesije i odvjetnici. Poljoprivredni poduzetnici Iako je bilo predvi eno da }e se ovaj sustav osnovati 1949., osnovan je tek 1952. Njime upravlja Mutualité sociale agricole Dru{tvo za poljoprivredno osiguranje, koje koordinira radom 78 lokalnih blagajna. Dobna granica za ostvarenje prava na starosnu mirovinu spu{tena je 1. sije~nja 1986. sa 65 na 64 godine ivota i na 63 godine na dan 1. sije~nja 1987. i tako dalje do 60 godina na dan 1. sije~nja 1990. uz 37,5 godina poljoprivredne aktivnosti. Mirovina poljoprivrednih poduzetnika sastoji se od dijela pau{alne mirovine i razmjernog dijela mirovine koji je obra~unat u bodovima i koji ovisi o katastarskom prihodu od zemlji{ta. Obrtnici CANCAVA autonome nationale de compensation de à assurance vieillesse artisanale kompenzacijska autonomna nacionalna bla- 59
TABLICA 4. Rizik Stopa n/% od bruto zarade Temelj udio poslodavca udio zaposlenika starost 8,20 6,55 Cenzus socijalnog osiguranja (28224 eura godi{nje) starost 1,60 - Na ukupnu zaradu smrt bra~nog druga - 0,10 Na ukupnu zaradu gajna obrtni~kog osiguranja za starost osnovana je Zakonom od 17. sije~nja 1948. i obuhva}a, osim osiguranja za slu~aj invalidnosti i smrti, i starosnu mirovinu. Obrtnik koji eli punu mirovinu sa 60 godina ivota mora imati 157 tromjese~ja upla}enih doprinosa u 2002. godini (160 tromjese~ja u 2003.). Ako odlazi u mirovinu sa 65 godina ivota, automatski mu pripada puna mirovina. Mirovina se u 2002. obra~unava na temelju prosjeka prihoda najboljih 15 godina rada (16 godina u 2004., 17 godina u 2005. i 18 godina u 2006. i tako dalje do 25 godina u 2013.). Industrijska i trgova~ka zani- manja Ovaj mirovinski sustav osnovan je Zakonom od 17. sije~nja 1948. i njime upravlja ORGANIC (Caisse de compensation de l organisation autonome nationale de l industrie et du commerce Kompenzacijska blagajna autonomne nacionalne organizacije industrije i trgovine) koji koordini- ra radom 31 blagajne i pokriva rizik invalidnosti i smrti svojih ~lanova. Slobodne profesije Ovaj mirovinski sustav tako er je osnovan Zakonom od 17. sije~nja 1948. i njime upravlja 12 blagajni, kao npr. blagajna za stomatologe, lije~nike, veterinare, primalje, agente osiguranja, farmaceute, arhitekte, geometre, in enjere, javne bilje nike. Treba napomenuti da odre ene blagajne ne tra e da osiguranici prestanu raditi kako bi primali mirovinu, prema tome, pod odre enim uvjetima mo e se kumulirati posao, odnosno zarada s mirovinom. Odvjetnici Nacionalna blagajna francuskog odvjetni{tva (CNBF Caisse nationale des barredux français) osnovana je 1948. osiguranik za punu mirovinu mora imati 65 godina ivota i 40 godina aktivnosti. Temeljna mirovina odvjetnika vrlo je povoljna, ona je 2002. iznosila od 13568 eura mjese~no za 40 godina rada (puna mirovina) do 16970 eura mjese~no za 60 godina rada. TABLICA 5. Osiguranici i umirovljenici ve}ih, posebnih sustava na dan 1. srpnja 2001. KATEGORIJA BROJ OSIGURANIKA BROJ IZRAVNIH KORISNIKA Civilni i vojni dr avni 2395228 1272582 du nosnici Dr avni radnici 62031 63357 Radnici lokalnih zajednica 1688136 459606 ili bolnica Rudari 21355 232805 Elektra-Plinara 152704 102049 @eljeznice 179900 198000 Metro-autobus 28166 29995 Invalidi mornarice 61083 69900 Zaposlenici kod javnih 40573 36539 bilje nika Sve~enici 19755 67441 Zaposlenici «Banqne de 15329 11549 France» Ukupno 4664260 2552326 60
b) Drugi Stup: dopunski sustavi Zakon od 30. travnja 1930. donosi stvarni okvir za mirovinske profesionalne sustave, utvr uju}i pravila o ovla{tenju, djelovanju i kontroli. AGIRC Op}e udru enje ustanova za mirovinu kadrova) je osnovan 1947., a ARRCO Udru enje sustava dopunske mirovine) 1961. godine i na taj na~in je zavr{eno strukturiranje sustava, koji je nakon toga vrlo malo mijenjan. Zakonom od 29. prosinca 1972. drugi stup je postao obvezan za sve zaposlenike. Pravila djelovanja Skupno obilje je: sustav obuhva}a osiguranje zaposlenih odre enog poduze}a ili odre ene profesionalne grane. Na planu odluka, sustav je rezultat kolektivnog ugovaranja na interprofesionalnoj razini, {to daje velik zna~aj socijalnim partnerima. Obvezno u~lanjenje U sustavu su obvezno u~lanjeni svi zaposlenici op}eg sustava socijalnog osiguranja. Financiranje se temelji na razrezu (a ne na kapitalizaciji kao u drugim europskim dr avama), {to zna~i da doprinosi poduze}a i aktivnih zaposlenika financiraju mirovine sada{njih umirovljenika. Zanimljivo je da se na- ~elo solidarnosti primjenjuje i na osiguranike koji su nezaposleni ili bolesni, jer se i njima dodaju mirovinski bodovi iako doprinosi nisu upla}eni. Dobna granica za priznanje pra- va na dopunsku mirovinu Normalna dobna granica je 65 godina, bez obzira na trajanje upla}enih doprinosa. Me utim, dopunska mirovina mo e se ostvariti ve} i sa 60 godina ako je upla}en dovoljan broj tromjese~ja (odnosno 159 na dan 1. sije~nja 2002.). Uvjeti su ubla eni za osiguranike koji su nesposobni za rad, za deportirane i ratne zarobljenike i majke s troje djece, jer je za njih dovoljno 30 godina upla}enih doprinosa. Obra~un mirovine obavlja se na temelju bodova koje osiguranik stje~e uplatom doprinosa, bodovi se upisuju na individualni ra~un, na ime osiguranika. Svake godine administrativni savjet blagajne utvr uje vrijednost boda. Svota mirovine dobije se tako da se ste~eni broj bodova mno i s vrijedno{}u boda u trenutku stjecanja prava. Treba napomenuti da se odre- eni bodovi priznaju besplatno, tj. npr. za razdoblje prije pristupanja ARRCO-u ili za razdoblja neaktivnosti: nezaposlenosti, bolovanja, odslu enja vojnog roka, tako er se mogu priznati pove}ani bodovi zbog dugogodi{njeg rada u istom poduze}u ili zbog financijskog optere}enja u obitelji. Solidarnost izme u sustava Radi se o financijskoj redistribuciji, koja bi trebala kompenzirati kolebanja prihoda vezana uz profesionalnu migraciju izme u sustava. Pokrivenost sustavom Sustavom drugog stupa, tj. dopunskim sustavom pokriveni su svi zaposlenici od 16 do 65 godina, bez obzira na njihovo dr- avljanstvo, profesionalnu kategoriju (kadrovi, ne-kadrovi), uvjete rada itd. Oni su obvezno osigurani u ARRCO-u. Dopunski sustav bio je neobvezan za poljoprivredne poduzetnike sve do 2002. Obrtnici su obvezno bili osigurani u drugom stupu. Trgovci i industrijalci nisu obvezno osigurani u drugom stupu, me utim njihovi bra~ni drugovi moraju biti obvezno osigurani u njemu. Osobe slobodnih profesija nisu obvezno osigurane u drugom stupu, osim lije~nika, stomatologa, direktora privatnih laboratorija i primalja. Odvjetnici su obvezno osigurani u CNBF-u. Upravlja~ka tijela U okviru op}eg sustava 135 raznih blagajna upravlja dopunskim sustavom, pod okriljem dviju institucionalnih federacija AGIRC i ARRCO. AGIRC AGIRC je osnovan Kolektivnim ugovorom od 14.3.1947. i njime upravlja pet sindikalnih organizacija koje predstavljaju kadrove i dvije poslodava~ke organizacije. One predstavljaju zakonodavnu vlast, jer njihovi ~lanovi donose ugovore i sporazume. Izvr{na vlast povjerena je op}oj skup{tini i administrativnom savjetu sastavljenom od ~etrdeset ~lanova (sindikati kadrova i poslodavci imaju jednak broj ~lanova). Zadaci AGIRC-a su: primjena nacionalnog kolektivnog ugovora od 14. o ujka 1947. ostvarivanje poslova kompenzacije i kontrola upravljanja u~lanjenih ustanova. Od mase upla}enih doprinosa koje su poslodavci uplatili za svoje kadrove 37% 61
pripada AGIRC-u, 39% CNAV-u i 24% ARRCO-u. U 2002. AGIRC je imao 3,5 milijuna osiguranika i 1,9 milijun korisnika starosne mirovine. ARRCO ARRCO je osnovan Sporazumom od 8. prosinca 1961. i 1. sije~nja 1999. postao je federacija koja pokriva 45 sustava koji su do tada bili samostalni. U godini 2001. ARRCO udru uje 79 ustanova za dopunsku mirovinu. Njegovi zadaci su osigurati dugotrajnost sustava i interprofesionalnu solidarnost podjednakom raspodjelom tereta izme u blagajne, kao i koordinaciju u administrativnom upravljanju me u njima. U 2002. ARRCO je imao ne{to vi{e od 19 milijuna osiguranika i 9,8 milijuna korisnika starosne mirovine. IV. Reforme francuskog mirovinskog sustava (1975.-2001.) a) Pred porastom opasnosti (1975.-1997.) Naftni {ok, inflacija, sve ve}i broj korisnika starosne mirovine problemi su s kojima se suo~ava Francuska u razdoblju 1974.-1975. Ve} 1. sije~nja 1976. novi financijski plan predvi a pove}anje doprinosa za 0,5 boda. Me utim, alarmantna predvi anja prisiljavaju Vladu da prihvati novi financijski plan kojim se doprinosi pove- }avaju za jo{ 0,4 boda. Od 1. sije~nja 1979. doprinosi za mirovinsko osiguranje pove}ani su za jo{ 1,75 bod. Doprinosi za mirovinsko osiguranje su se od 1971. neprestano pove}avali, tako da su 1. sije~nja 1971. iznosili 3% na teret zaposlenika i 5,75% na teret poslodavca, tj. ukupno 8,75%, a na dan 1. sije~nja 2002. godine 6,55% na teret zaposlenika i 9,80% na teret poslodavca, odnosno ukupno 16,35%. Vlada Mauroy 1980. revalorizira socijalna davanja i istodobno donosi klasi~ne mjere pove}anja doprinosa. U godinama 1983.-1985. grana osiguranja za starost bilje i velike deficite, a «Bijela knjiga o socijalnoj za{titi» iz 1983. nagla{ava nu nost reformiranja mirovinskog sustava koji je do{ao do svoje zrelosti, uz ogromne financijske obveze, a u sve te em demografskom okru enju. Plan Seguin uvodi u ljeto 1986. pove}anje doprinosa za osiguranje za slu~aj starosti (s 5,75 na 6,4% na teret zaposlenika). Va na mjera sastoji se u pove}anju mirovina prema rastu cijena i ona je uvedena 1987. Po~etak 90-ih predstavlja crno razdoblje za starosno osiguranje uz ogroman deficit od 12,7 milijardi eura. Godine 1993. uvodi se niz strukturnih reformskih mjera u mirovinskom sustavu, naime pitanje mirovina postaje va no pitanje javne politike. Poo{trenje uvjeta Od 1. sije~nja 1994. do 1. sije~nja 2003. broj potrebnih tromjese~ja za punu mirovinu pove}an je sa 150 na 160 tromjese~ja, odnosno za 1 tromjese~je godi{nje (treba napomenuti da je Zakonom od 31. prosinca 1971. uveden uvjet od 150 tromjese~ja). Osim toga referentno razdoblje za obra~un mirovine pove- }ava se s 10 na 25 najboljih godina, tako er progresivno do 1. sije~nja 2008. Prema dekretima iz 1993. mirovine se pove}avaju svake godine 1. sije- ~nja i 1. srpnja prema kretanju cijena, na taj se na~in i slu beno uvodi praksa koja je postojala ve} desetak godina i koja je zamijenila pove}anje mirovina prema prosje~noj bruto zaradi. Osnivanje Fonda solidarnosti za starost. 1. sije~nja 1994. osnovan je Fond solidarnosti za starost koji obuhva}a minimum prihoda za starost, pove}anja mirovine za djecu i bra~nog druga kojeg je osiguranik uzdr avao, kao i tro{ak besplatnog priznanja razdoblja slu enja vojnog roka i razdoblja nezaposlenosti. Fond solidarnosti imao je zadatak olak{ati teret temeljnom sustavu. Njegovi prihodi proizlaze iz «Op}eg socijalnog davanja», iz poreza na vlasni{tvo i iz poreza na alkohol. b) Reforma od 1998. 2001. Povratkom na vlast ljevice nakon izbora 1997. prvi ministar Lionel Jospin zatra io je od generalnog komesara za plan Jean-Michel Charpina da pokrene i vodi dogovor s pedesetak socijalnih partnera, predstavnika ministarstva i predstavnika blagajna socijalnog osiguranja. Rezultat tog rada bio je, u o ujku 1999., poznat izvje{taj Charpin ~iji su glavni zaklju~ci bili: pove}anje o~ekivanog trajanja ivota, odlazak u mirovinu poslije ratnih generacija, odga anje dobne granice za ulazak u aktivni ivot, raniji odlazak u 62
TABLICA 6. Na~in obra~una mirovine iz op}eg sustava od 1945. 1945. 1972. 1983. 1993. Maksimalno tra- 30 godina 37,5 godina 37,5 godina 40 godina janje osiguranja Referentno 10 posljednjih 10 najboljih 25 najboljih 25 najboljih razdoblje za godina godina godina godina obra~un mirovine Zajam~ena 20% sa 60 godina 25% sa 60 godina 50% sa 60 godina 50% sa 60 godina stopa zamjene prihoda 40% sa 65 godina 50% sa 65 godina ako 37,5 godina ako 40 godina 100% sa 75 godina 100% sa 75 sta a sta`a godina 50% je maksimum 50% je maksimum Izvor: tablicu pripremio Pierre-Alain Greciano. mirovinu. Sve te ~injenice znatno su pove}ale tro{kove vezane uz mirovine u BIP-u (s 12,1% u 1998. na 13,5% do 15% u 2020.), a financijsko stanje svih sustava bitno }e se pogor{ati nakon 2005. S tim u vezi predla u se sljede}i glavni instrumenti za reformu mirovina: Produ enje razdoblja uplate do- prinosa. Prednosti ta mjera omogu- }ava smanjenje potreba za financiranje sustava. Ona pove}ava broj aktivnog stanovni{tva, ja~a ekonomski rast i otvara nova radna mjesta. Ova mjera smatra se opravdanom jer pove}anje o~ekivanog trajanja ivota dovodi do du e isplate mirovine i prema tome do dodatnih tro{kova. Pobolj- {anje zdravlja stanovni{tva i kasnije ulazak u aktivni ivot omogu}ava du i radni vijek. Me utim, za ovu mjeru potrebni su odre eni uvjeti: ekonomska politika sklona rastu i zapo{ljavanju, napori za izbjegavanje predmirovine, progresivno pove}anje optere}enja za sve sustave: uzimanje u obzir razdoblja neaktivnosti i razdoblja te{- kog rada. Pove}anje ekonomskog rasta Prednosti: pove}anje ekonomskog rasta imat }e pozitivne posljedice na financijsku ravnote u mirovina. Pove- }anje }e pridonijeti stvaranju radnih mjesta i prema tome broja osiguranika. Ono ograni~ava broj osoba koje su isklju~ene s tr i{ta rada i prema tome smanjuje teret socijalnih davanja. Kada se smanji nezaposlenost, mladi br e ulaze na tr i{te rada, a stariji zaposlenici odlaze sporije u mirovinu. Rezultat je pove}anje broja aktivnih osoba. Stopa rasta u Francuskoj trebala bi biti 3,5% godi{nje kako bi se stabilizirao teret mirovina u BIP-u. Me- utim, prosje~ni ekonomski rast izme- u 1972. i 1982. bio je 2,8% godi{nje, a izme u 1983. i 1999. 1,97% godi{nje. Pove}anje stope doprinosa Prednost: ova mjera omogu}ava bitno smanjenje dodatnih financijskih potreba u sustavima. Me utim, ova mjera sadr i i nekoliko rizika. Ona povla~i pove}anje tro{ka rada, gubitak kompetitivnosti, smanjenje broja radnih mjesta i prema tome broja osiguranika. Ona uzrokuje smanjenje {tednje i investicija, prema tome proizvodnje i tehni~kog napretka. Poduzetnici mogu izbje}i pove}anje doprinosa radom na crno ili selidbom djelatnosti u inozemstvo. Me utim, bitno je utvrditi razinu nakon koje }e pove}anje doprinosa dovesti do negativnih u~inaka. Zaposlenik mo e eventualno raditi vi{e da bi kompenzirao pove}anje. Sposobnost podno{enja pove}anja doprinosa ovisit }e o kupovnoj mo}i, koja i sama ovisi o poja~anoj produktivnosti. Ona tako er ovisi o povjerenju stanovni{tva prema stvarnim isplatama budu}ih davanja. Sumnja mo e smanjiti to prihva}anje pla}anja doprinosa. Pove}anje broja aktivnog stanovni{tva Prednost: ova mjera pozitivno mijenja odnos osiguranici/umirovljenici. Prvo rje{enje bilo bi pove}anje nataliteta (sada je 1,9 dijete po eni u prosjeku, dok 1958. bila 2,08 djeteta po eni). Me utim, pove}anje nataliteta ne}e smanjiti udio osoba starijih od 60 godina u ukupnom stanovni{tvu. U~inak }e se mo da osjetiti za 20 godina. Drugo rje{enje bilo bi zaposliti radnike migrante. Francuska, da bi za- 63
dr ala broj aktivnih osoba na razini 1995. do 2025. trebat }e 23 milijuna novih aktivnih, odnosno 766,000 osoba godi{nje. Me utim, ako su radnici migranti nekvalificirani, prihod od doprinosa biti }e mali, pa se na slabo pla}ene poslove pla}aju manji doprinosi. Mirovinski fondovi Prednosti: s njima se izbjegava demografski problem koji nastaje u sustavu razreza. Svaki pojedinac upla- }uje doprinose za svoju mirovinu i ne o~ekuje od drugih da }e mu ispla}ivati mirovinu. Sustav kapitalizacije ima ve}i prinos nego sustav razreza. U{te ene svote se investiraju. One prema tome favoriziraju kompetitivnost i rast. Rizici S jedne strane prihod od financijskih ulaganja ovisi o ritmu inflacije i stabilnosti financijskih tr i{ta, s druge strane, ako veliki broj osiguranika mirovinskog fonda ode u mirovinu istovremeno, vrijednost dionica i obveznica }e pasti. Sposobnost {tednje ovisi o visini prihoda i iz toga proizlazi rizik nagla{avanja nejednakosti. Kapitalizirana {tednja nosi i rizik stvaranja negativnog u~inka na doprinose i mogu}nost ugro avanja sustava razreza. Rezer ezervni vni fondovi Prednosti: oni omogu}avaju da se ubla i predvi eno pove}anje stope doprinosa kako bi se smanjio ritam u trenutku promjene demografskog sustava. Po~etno akumulirane rezerve bit }e postupno potro{ene. Drugi cilj je stvoriti trajne fondove ~iji }e prihodi nadopuniti prihode sustava. U tom slu~aju, prihodi od akumuliranih rezerva moraju dugoro~no biti dovoljni da osiguranju trajnost fonda i financiranje jednog dijela tereta mirovina, smanjuju}i i dugoro~no stopu doprinosa. Negativna strana rezervnih fondova je da je njihov prinos za budu}- nost nesiguran. Dekretom od 10. svibnja 2000. prvi ministar L. Jospin, nakon {to se izjasnio za prihva}anje sustava razreza, iznio je u op{irnim crtama budu}e akcije Vlade {to se ti~e mirovina: radi u~vr{}ivanja sustava mirovina, a imaju}i u vidu predvidljivu neravnote u za razdoblje 2020.-2040., i kako bi se omogu}ilo trajno dogovaranje, osniva «Savjet za usmjeravanje mirovina» koji ima zadatak organizirati nadzor nad razvojem raznih mirovinskih sustava, ocijeniti tra ene uvjete radi osiguranja financijskog stanja tih sustava, nadzirati solidarnost unutar sustava i me ugeneracijske solidarnosti u sada{- njem sustavu razreza. c) Reforma iz 2003. Tijekom rasprava o najnovijoj reformi zapa en je ~lanak Dominiquea Strauss-Kahna od 20.6.2003. biv{eg ministra ekonomije i financija i zastupnika socijalisti~ke partije iz Val - d Oisea. U svojem ~lanku «Reforma mirovina» autor tvrdi da «ekonomska klasi~na vra~anja» za nadu u spas mirovina prikrivaju bolne i nu ne napore. Potrebno je djelovati na indirektne ~imbenike: ekonomsko pobolj{anje, rast i zapo{ljavanje... Tko bi elio suprotno? Problem je samo kako to posti}i! Pove}ani broj radnih mjesta ovih posljednjih godina posljedica je radnog vremena od 35 sati tjedno, kao i olak{ica {to se ti~e pla}anja doprinosa. Manje radimo, manje upla}ujemo doprinose, sve vi- {e besplatno «brijemo» umirovljenike. Je li socijalni «napredak» stvarno napredak, ako su blagajne prazne, a cijeli sustav ima «gripu»? Problem je jednostavan. Du e ivimo i tome se treba veseliti. Posljedica toga je da ima vi{e umirovljenika, prema tome i vi{e mirovina za isplatu u odnosu na broj aktivnih koji upla}uju doprinose. Tro{kovi se pove}avaju i ve}i su od prihoda, financiranje mirovina vi{e nije osigurano. Godine 2020. trebat }e na}i 60 milijardi eura godi{- nje za potrebe financiranja mirovinskog sustava. Kako popuniti tu «rupu»? Jedno od mogu}ih rje{enja bilo bi «napasti» tro{kove smanjuju}i razinu mirovina: ima vi{e umirovljenika, ali im se ispla}uje manje... Vlada me utim eli zadr ati kupovnu mo} mirovina... Vlada najprije predla e pove}anje ukupne mase doprinosa, bez pove}anja broja obveznika doprinosa, druk~ijim raspore ivanjem doprinosa za nezaposlenost. Ovo raspore ivanje doprinosa je iluzija. Ovo se temelji na pretpostavci smanjenja nezaposlenosti na 4,5%. Tu pretpostavku podr avaju svi stru~njaci, a posebno 64
«Savjet za usmjeravanje mirovina» dugoro~no. Me utim, ona je nerealna srednjoro~no, s dana{njom nezaposleno{}u od 9,3%, koja se pove}ava... Doprinosi za nezaposlenost morat }e se upotrijebiti za aktivne tro{kove zapo{ljavanja (profesionalnu osposobljenost, zapo{ljavanje nezaposlenih osoba, mjerama za podr{ku u zapo- {ljavanju), a ne za mirovine. Prva kritika koju upu}ujem Vladi je prema tome da iako «eli spasiti mirovine», odbija im dodijeliti dodatna sredstva... Moja druga kritika odnosi se na zapo{ljavanje. Vlada eli u{tedu ostvarenu od reforme prenijeti na pove}anje broja aktivnih osiguranika, a ta bi se u{teda ostvarila produ enjem trajanja uplate doprinosa (42 godine u 2020.). Me utim, ova veza mo e biti fiktivna: s produ enjem trajanja uplate doprinosa broj~ano }e biti vi{e stanovni{tva koje je sposobno raditi, {to ne zna~i da }e automatski biti i vi{e posla, prema tome niti vi{e aktivnih osiguranika. Bez aktivne politike zapo{ljavanja, broj radnih mjesta ne}e se brzo mijenjati. Reforma je prema tome iluzija, osim ako se istovremeno ne u~ini golemi napor za razvoj zapo{ljavanja, me utim takav se napor ne pojavljuje nigdje u nacrtu Vlade. Radi se o dvostrukoj prijevari. Vlada ne «spa{ava» mirovinski sustav. Vlada izbjegava dvije glavne rasprave: koji su dio dodatne vrijednosti aktivni koji rade spremni transferirati neaktivnima? Kakvu politiku treba voditi za trajni razvoj zapo{ljavanja? Zakon broj 2003-775 od 21. kolovoza 2003. o reformi mirovina odnosi se na op}i sustav zaposlenika, sustave samostalnih djelatnika i na poslovne sustave civilnih i vojnih dr avnih slu benika. Ve}ina mjera predvi enih ovim zakonom stupit }e na snagu postupno od 1. sije~nja 2004., s tim da bi se potpuno primjenjivale na sve osiguranike, bez obzira na godinu njihovog ro enja, od 1. sije~nja 2008. Zakon navodi glavna na~ela na kojima se temelji osiguranje za slu~aj starosti, tj.: upravljanje preko razreza visina mirovine vezana je uz prihode od djelatnosti na~elo jednakosti me u osiguranicima bez obzira na spol i sustav kojem su pripadali na~elo solidarnosti me u osiguranicima. Trajanje osiguranja za priznanje prava na punu mirovinu ostaje nepromijenjeno do 2008., odnosno iznosi 160 tromjese~ja osiguranja. Od 2009. ovo trajanje pove}at }e se za jedno tromjese~je godi{nje, da bi do{lo do 41 godine sta a u 2012. Nakon 2012. trajanje osiguranja trebalo bi se pove- }avati na na~in da se zadr i, do 2020., stalan odnos utvr en 2003. izme u potrebnog trajanja osiguranja za kori{tenje pune mirovine i prosje~nog trajanja kori{tenja mirovine. Osim toga, broj tromjese~ja koji se uzimao za obra~un mirovine prije reforme iznosio je 150/150 za punu mirovinu, a od 1. sije~nja 2004. iznosit }e 152 i prema godini ro enja osiguranika postupno }e se pove}avati na 160/160 tromjese~ja do 1. sije~nja 2008. Teoretski, zakonska dobna granica za odlazak u mirovinu ostaje 60 godina. Zakon s jedne strane uvodi mjere koje omogu}uju odlazak u mirovinu prije 60 godina ivota, a s druge strane podupire zadu ivanje djelatnosti osoba starijih od 55 godina. Odredba prema kojoj se mirovina mo e ostvariti i prije 60 godina ivota, u slu~aju dugog radnog vijeka, primjenjuje se od 1. sije~nja 2004. na osobe koje su po~ele raditi jako mlade i koje krajem 16. godina ili 17. godina ivota imaju navr{eno minimalno trajanje osiguranja (5 tromjese~ja na kraju 16. godine za odlazak u mirovinu izme u 56. i 58. godine ivota i prije 17. godine za odlazak u mirovinu s 59 godina ivota). Osim toga, osiguranici moraju imati 42 godine priznatog osiguranja, ali i stvarnog trajanja upla}enih doprinosa, ovisno o dobi odlaska u mirovinu, tj.: 42 godine za odlazak s 56 i 57 godina 41 godinu za odlazak s 58 godina 40 godina za odlazak s 59 godina ivota. Te{ki invalidi (s trajnom nesposobno{}u od 80%) pod odre enim uvjetima mogu koristiti mirovinu s 55 godina ivota. Aktivnost «seniora». Poslodavac ne mo e poslati u mirovinu po slu benoj du nosti zaposlenika koji je navr- {io 60 godina ivota zbog toga {to on ispunjava uvjete za priznanje prava na 65
punu mirovinu. Takav odlazak u mirovinu smatra se otpu{tanjem zaposlenika. Odredbe o predmirovini predvi aju pla}anje posebnog doprinosa od 23,85% kojeg u potpunosti snosi poslodavac. Kumuliranje zaposlenika i miro- vine. Kumuliranje je sada mogu}e za osiguranike iz op}eg sustava i sli~nih sustava u granicama posljednje zarade i pod uvjetom da ponovna djelatnost, ako se radi o djelatnosti kod posljednjeg poslodavca, zapo~ne najranije 6 mjeseci nakon po~etka kori{- tenja mirovine. Za umirovljene dr avne slu benike, mogu}nost ponovnog zapo{ljavanja u javnim sektorima odobrava se samo ako zarada ne prelazi tre}inu mirovine. Progresivna mirovina. Progresivna mirovina priznaje se osiguranicima do 65. godine ivota, kada oni ne ispunjavaju uvjete za punu mirovinu. Radi se o privremenom priznanju prava na mirovinu, s tim da osiguranik mo e pobolj{ati svoja prava djelatno{}u u skra}enom radnom vremenu i da se nakon toga ponovno odredi visina mirovine, uzimaju}i u obzir i tu naknadnu djelatnost. Nove mogu}nosti dokupa sta a. Zakon omogu}ava dokup razdoblja za vrijeme studiranja nakon kojeg se stje~e diploma fakulteta (najvi{e 12 tromjese~ja osiguranja) kao i dokup sta a (do 12 tromjese~ja osiguranja) u godinama kada je priznato manje od 4 tromjese~ja osiguranja. Pove}anje trajanja osiguranja. @ene osigurane u op}em sustavu i sli~nim sustavima koriste pove}anje trajanja osiguranja od 1. do 8. tromjese~ja za svako dijete koje su rodile ili odgojile. Prije reforme ene su koristile pove}anje od 8 tromjese~ja osiguranja za dijete koje su odgajale najmanje 9 godina prije njegovog 16. ro endana. Ta mjera penalizirala je enu koja je izgubila dijete dok je bilo malo. Osim toga, osiguranici koji odgajaju te{ko hendikepirano dijete imaju pravo na posebnu naknadu za odgoj, koriste pove}anje od jednog tromjese~ja za svako razdoblje odgoja od 30 mjeseci, a najvi{e 8 tromjese~ja. Ovo pove}anje kumulira se s pove- }anjem trajanja osiguranja za dijete. Minimalna svota mirovine: Zaposlenici koji su radili puno radno vrijeme i koji su navr{ili razdoblja osiguranja za priznanje prava na punu starosnu mirovinu i imaju 40 godina upla}enih doprinosa, imat }e nakon 1. sije~nja 2008. pravo na temeljnu mirovinu i dopunsku mirovinu koje }e iznositi ukupno najmanje 85% od minimalne neto zarade. Da bi to postigla, Vlada }e pove}ati kontributivni minimum za 3% od 1. sije~nja 2004., zatim od 1. sije~nja 2006. i od 1. sije~nja 2008. Obra~un mirovine. Do 31. prosinca 2003. mirovina se obra~unavala na temelju priznatih tromjese~ja osiguranja navr{enih u op}em sustavu do najvi{e 150 tromjese~ja. Od 1. sije~nja 2004. broj tromjese~ja koji se uzima u obzir pove}ava se godi{nje za dva tromjese~ja i ovisi o datumu ro enja osiguranika. Za osiguranike ro ene 1944. iznosi 152, za one ro ene 1945. iznosi 154 tromjese~ja, a za osiguranike ro ene 1948. iznosi 160 tromjese~ja. Od 1. sije~nja 2004. osobe koje nastave raditi nakon 60 godine ivota i nakon {to su navr{ile 160 tromjese~ja osiguranja, imaju pravo na pove}anje mirovine od 0,75% za svako dodatno tromjese~je upla}eno nakon 1. sije~nja 2004. (3% godi{nje). Naknada za udovicu i obiteljska mirovina. Od 1. sije~nja 2004. naknada za udovicu postupno }e se ukinuti u korist obiteljske mirovine koja }e se priznavati bez obzira na godinu ivota udovice i na trajanje braka. Pojednostavit }e se uvjeti {to se ti~e prihoda, odnosno u obzir }e se uzimati svi prihodi nad ivjelog bra~nog druga i ku}anstva, s tim da ti prihodi ne smiju prelaziti odre eni cenzus, koji }e biti naknadno utvr en. U slu~aju da prihodi prelaze taj cenzus, obiteljska mirovina odgovaraju}e }e se smanjiti. IV. Zaklju~ak Problemi u Francuskoj tipi~ni su za europske industrijske zemlje sa zrelim mirovinskim osiguranjem i sve nepovoljnijom demografskom situacijom. Slojevitost i heterogenost francuskog mirovinskog osiguranja, s velikim brojem nositelja, iako na prvi po- 66