Sveučilište u Splitu Pravni fakultet ---------------------------------------------------------------------------------------------------- STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG (DOKTORSKOG) STUDIJA IZ PRAVNIH ZNANOSTI: POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA SPLIT, 2012.
2 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1. UVOD 1.1. Osnovne informacije o visokom učilištu/fakultetu Naziv visokog učilišta Adresa Telefon Sveučilište u Splitu Pravni fakultet (http://www.pravst.hr) Domovinskog rata 8 21000 Split Hrvatska Centrala.: +385 (0) 21 39 35 00 Dekanat +385 (0)21 39 35 02 Tajništvo PDS Pomorsko pravo i pravo mora: dr. sc. Mara Barun (021/393-550), soba 31/II., Fax Fax: +385 (0)21 39 35 97 E.mail adresa Web stranica dekanat@pravst.hr; mara.barun@pravst.hr http://www.pravst.hr/ 2
3 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1.2. Tko je odobrio pokretanje novog studijskog programa (nastavničko vijeće) Pokretanje novog studijskog programa odobrilo je Vijeće Pravnog fakulteta u Splitu (dokaz u prilogu) 3. Koji su nastavnici sudjelovali u izradi elaborata? Zvanja i znanstvena polja u kojima su izabrani Voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija Pomorsko pravo i pravo mora: prof. dr. sc. Dragan Bolanča (redoviti profesor u trajnom zvanju) Napomena: Kako bi se olakšala akreditacija i međunarodna evaluacija ovaj program napravljen je prema Uputama za sastavljanje prijedloga studijskih programa donesenog na 10. sjednici savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (2010) 1. Korišten je i najnoviji Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa Sveučilišta u Splitu, prihvaćen na sjednici Senata dne. 17. srpnja 2012. 1 Vidi website: http://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/upute_za_sastavljanje_prijedloga_studijskih_programa.pdf 3
4 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1.4. Uvodne napomene Razvoj društva i visokog školstva u Hrvatskoj nameće potrebu poticanja znanstvene izvrsnosti, kompetitivnosti i visokih kriterija. S obzirom na nedostatak vještina i kompetencija koje su potrebne na novom tržištu rada, vidljiva je i važnost razvoja novih doktorskih studija. Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za prilagođavanje potrebama zajednice. U zaključcima Bolonjskog seminara o Doktorskim programima za europsko društvo znanja (3. 5. veljače 2005., Salzburg) ističe se sljedeće: Jezgrena sastavnica doktorskog obrazovanja jest unapređivanje znanja kroz izvorno istraživanje. Istovremeno, prepoznaje se da doktorsko obrazovanje mora sve više zadovoljavati potrebe tržišta rada koje je šire od akademije. Budući da Hrvatska uskoro postaje članica EU hrvatska sveučilišta postaju dio kompetitivnog europskog prostora visokog obrazovanja u kojemu se jedino kvalitetom mogu natjecati sa sveučilištima ekonomski razvijenih EU zemalja. Ulazak u EU nameće i potrebu usklađivanja hrvatskih i EU zakonskih okvira. Evidentno je da u RH postoji potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, upravi i gospodarstvu; postoji potreba i unutarnjeg nacionalnog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji. Navedene činjenice daju poticaj za otvaranje novih doktorskih studija iz područja prava, posebice iz pomorskog prava. Naime, u svjetskoj trgovini pomorski promet ima izuzetno važnu ulogu. Oko dvije trećine ukupne međunarodne robne razmjene obavlja se morskim putovima. Geografski položaj Hrvatske upućuje na važnost pomorstva, pomorskog prava i prava mora, kao i potrebe obrazovanja kvalitetnih stručnjaka iz ovoga područja. Aktualni integracijski procesi u Europi daju tom položaju dodatnu i osobitu vrijednost, pretvarajući ga u potencijalni ključni zamašnjak ukupnog gospodarskog razvitka zemlje. 4
5 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1.5. Procjena opravdanosti izvođenja studija Osnovni je cilj ovoga programa odgovoriti potrebama javnog i privatnog sektora osposobljavanjem doktorskih kandidata za samostalno znanstveno istraživanje, utemeljeno na rješavanju složenih društvenih i gospodarskih problema u pomorstvu. Naime, ovaj studijski program pruža okvir za obrazovanje budućih stručnjaka u skladu s međunarodnim standardima i s potrebnim vještinama i kompetencijama iz područja pravne struke, pomorskog prava i prava mora u okvirima nacionalnog i međunarodnog prava. Ovaj studijski program odgovara potrebama tržišta rada jer postoji nedostatak visokoobrazovnog kadra upravo te struke (vidi mišljenje i preporuke u prilogu). Naime, ako se uzme u obzir važnost mora/pomorstva u razvoju zemlje izobrazba stručnjaka iz pomorskog prava i prava mora spada u kategoriju nacionalnih strateških prioriteta. Osim nacionalnih interesa ovaj program se uklapa i u strategiju EU u kojoj se kao prioritet, između ostalog, navodi pomorska sigurnost i zaštita na Mediteranu, razvoj 'autocesta mora' i spajanje luka, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana i sl. Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrađuje specifične odnose koji se javljaju na moru i u svezi s morem, i kaže se da je pomorsko pravo autonomno. Upravo stoga jedan ovakav izdvojeni studij predstavlja nužnost, posebice stoga jer objedinjuje nacionalno i međunarodno pomorsko pravo. Poslijediplomski (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i pravo mora prvi je doktorski studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Studij će nastojati istaknuti komparativne prednosti koje nudi Sveučilište u Splitu i stvoriti povoljnu atmosferu za istraživački rad studentima iz različitih zemalja. Ovaj studij nastao je kao rezultat promišljanja kako Pravni fakultet u Splitu treba njegovati posebnosti u odnosu na druge Pravne fakultete. Naime, kao Fakultet koji je utemeljen u gradu na moru, treba njegovati onaj vid znanstvene djelatnosti koji mu omogućava primjenu i provjeru istraživanja u praksi. Smatra se da će se time doprinijeti da se i pristup moru i njegovim svekolikim gospodarskim i prometnim potencijalima promijeni i da se prema moru država i društvo započnu ponašati kao pomorske, a ne kao primorske zemlje. Split ima sve uvjete za promicanje ovakvog pristupa, jednako tako ima i realne uvjete za stvaranje prepoznatljivog međunarodnog centra koji će objediniti istraživanja pomorske problematike. 5
6 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Svrha je ovog doktorskog studija znanstveno i stručno usavršavanje stručnjaka koji će raditi u znanosti ili na složenim pravnim poslovima u brodarskim tvrtkama, osiguranju, lučkim organizacijama, brodogradnji, pravosuđu, te drugima tvrtkama čija je djelatnost vezana uz more i morski okoliš. Nadalje, doktori znanosti mogu znanja stečena na doktorskom studiju koristiti i u radu u diplomatsko-konzularnoj službi kao i u institucijama različitih država koje imaju razvijeno pomorsko gospodarstvo ili pak koriste more i njegove resurse kao temelj svog gospodarskog i društvenog prosperiteta. 1.6. Inovativnost predloženoga doktorskog studija, odnosno mogućnost predloženoga doktorskog studija za stvaranje novih i relevantnih znanja Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu koncipirao je ovaj doktorski studij prema najnovijim modelima doktorskih studija u Europskoj uniji (npr. World Maritime University, Malmo) Kombinacijom različitih obrazovnih i istraživačkih oblika ovaj program stvara optimalne uvjete koji omogućuju da se u relativno kratkom roku najučinkovitije osposobe polaznici doktorskog studija za samostalni istraživački rad fundamentalni ili primijenjeni. Doktorandi će kroz obvezne predmete ovladati temeljima pomorskog prava i prava mora kao i najsuvremenijim metodama te upoznati znanstvena istraživanja u širem području pomorskog prava (vidi izborne predmete) kako bi dobili uvid u relevantne istraživačke teme. Program je utemeljen na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, te na novim spoznajama, znanjima i vještinama. Inovativnost ovoga programa ogleda se u sljedećem: Oslanja se na rezultate međunarodnih komparativnih istraživanja, odnosno pojedinih njegovih segmenata, u koje su pojedinačno uključeni nastavnici ovoga studija Prvi put u praksi Pravnog fakulteta u Splitu primjenjuje se model strukturiranog/standardiziranoga programa trogodišnjega doktorskog studija iz pomorskog prava. Potiče interdisciplinarnost u nastavnom programu i njegovoj izvedbi, a što se vidi i iz popisa kolegija. 6
7 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Primjenom novog načina praćenja istraživačkog rada (semestralni izvještaj mentora i doktoranda Vijeću PDS) te kontinuiranom provjerom ostvarenih rezultata istraživanja, doktorandi će biti vođeni do što boljih rezultata. Potrebe doktoranda su u samom središtu, a inovativnost se temelji na prilagodbi programa potrebama suvremenog tržišta rada. Predviđeno je da nastava bude što čvršće povezana sa znanstvenim radom i to ne samo u sklopu nacionalnih istraživačkih projekata već i u procesu traženja i dobivanja EU projekata. Uzima u obzir komparativne prednosti prometnog i geografskog položaja Hrvatske te obrazuje kadar koji će svojim istraživanjima biti od koristi ne samo akademskoj zajednici već i hrvatskom gospodarstvu. Ovim programom obrazuju se stručnjaci koji će na kompetentan način raspravljati i o mjerama zaštite okoliša u pomorskom transportu i ljudskim pravima. Ova problematika uključena je u sve najnovije međunarodne konvencije o moru (vidi predmete Pravo zaštite morskog okoliša, Ljudska prava u maritimnom kontekstu normativni okvir i sudska praksa, itd.) Predloženi će studijski program zamijeniti već postojeći studijski program, a u svrhu poboljšanja obrazovnih ishoda u tom području. 7
8 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 2. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 2.1. Naziv studija POSLIJEDIPLOMSKI (DOKTORSKI) STUDIJ IZ PRAVNIH ZNANOSTI: POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA. Ovaj poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij pripada znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje pravo, grana pomorsko i općeprometno pravo. 2.2. Nositelj/izvođač Nositelj studija je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. 2.3. Tip studijskog programa (stručni ili sveučilišni) Sveučilišni program. 2.4. Razina (1-stručni/2 specijalistički diplomski stručni ili 1-preddiplomski sveučilišni/2-diplomski sveučilišni/3-poslijedoplomski specijalistički ili poslijediplomski sveučilišni) Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) program 2.5. Znanstveno ili umjetničko područje Ovaj poslijediplomski (doktorski) studij pripada znanstvenom području društvenih znanosti. 2.6. Znanstveno ili umjetničko polje znanstveno polje pravo 2.7. Znanstvena ili umjetnička grana Grana: pomorsko i općeprometno pravo. 2.8. Uvjeti upisa na studij Doktorski studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA mogu upisati sljedeći pristupnici: 8
9 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora a) osoba koja je završila pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika (dipl. pravnik / dipl. iur.) ili drugi diplomski studij iz područja društvenih, humanističkih ili drugih znanosti uz polaganje ispita razlike. b) osoba koja je završila pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. prava / mag. iur.) ili drugi studij iz područja društvenih, humanističkih ili drugih znanosti i stekla zvanje magistar struke uz polaganje ispita razlike. c) osoba koja je završila poslijediplomski znanstveni magistarski studij iz pravnih znanosti (mr.sc.) ili drugi poslijediplomski znanstveni magistarski studij iz društvenih, humanističkih ili drugih znanosti, uz polaganje ispita razlike. Pravo izravnog upisa imaju pristupnici koji su završili studij prava i imaju prosjek ocjena 3,51 ili viši. Pristupnici koji imaju prosjek manji od 3,51 mogu se upisati uz dvije preporuke uglednih znanstvenika iz znanstvenih područja i polja poslijediplomskoga doktorskog studija. Svi pristupnici dokumentaciji trebaju priložiti potvrdu o poznavanju najmanje jednoga svjetskog jezika. U suprotnom, tijekom razredbenog postupka uputit će se na ispit iz svjetskoga jezika (po odabiru). Pristupnicima koji su znanstveni stupanj stekli na ranijim magistarskim/specijalističkim studijima iz pomorskog prava priznaje se završena prva studijska godina poslijediplomskoga doktorskog studija, tj. prvih 60 ECTS bodova, te se izravno upisuju u treći semestar studija. Pristupnici koji su završili neki drugi magistarski/specijalistički studij te stekli znanstveni stupanj magistra znanosti, uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija položiti ispite razlike koje određuje Vijeće PDS. Kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (vidi website: http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/akademsko-priznavanje-visokoskolskihinozemnih-kvalifikacija/hrvatski/). Strani studenti mogu se upisati pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. 9
10 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Molbe pristupnika na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij prihvaća, odnosno ne prihvaća Vijeće poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija. Sve informacije su javne i objavljuju se na Web stranici PDS. 2.8.1. Kriteriji i postupci odabira polaznika. Upisne kvote određuju se prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i mentorskih kapaciteta. Prijavi za natječaj za upis osoba koja se prijavljuje mora priložiti: - životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti - domovnicu i izvadak iz matične knjige rođenih (kopije) - strani studenti prilažu važeću putovnicu (kopiju) - diplomu o završenom studiju te potvrdu o položenim ispitima s ocjenama studija i prosjekom ocjena - potvrde o znanju jezika (ako je završen studij u inozemstvu nije potrebna potvrda) - izjavu kojom predlaže osobu mentora (prijedlog mentora mora sadržavati ime i prezime mentora, te obrazloženje zbog čega se određena osoba predlaže za mentora.) - izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja - kratak prijedlog područja istraživanja (U ovome dijelu pristupnici trebaju opisati područje svog znanstvenog interesa i opisati moguće područje istraživanja u polju pravnih znanosti. Kratak opis teme ne smije prijeći 8 stranica) Kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (vidi website: http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/akademsko-priznavanje-visokoskolskihinozemnih-kvalifikacija/hrvatski/) Odabir kandidata vrši se prema sljedećim fazama: Ispravnost dostavljene dokumentacije. Svi kandidati koji su dostavili traženu dokumentciju i odgovaraju uvjetima natječaja pozivaju se na razgovor. 10
11 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Mišljenje o sinopsisu, pogodnost teme, ostvarivost predviđenih istraživanja u zadanim vremenskim okvirima. Intervju, razgovor s kandidatom vodi Voditelj i potencijalni mentor. Konačnu odluku o upisu donosi Voditelj studija na prijedlog Vijeća studija. a) Bodovana vrijednost I. i II. razine odabira kandidata za upis na doktorski studij I. razina odabira kandidata Maksimalan broj bodova Motivacijski esej 60 bodova II. razina odabira kandidata Usmeni razgovor, intervju Maksimalan broj bodova 40 bodova 100 Ukupnan broj bodova bodova b) Bodovanje usmenog razgovora (intervju) Usmeni razgovor (intervju) kratka prezentacija motivacijskog eseja Maksimalan broj bodova 15 bodova Broj ostvarenih bodova Opća informiranost u području pomorskog prava Stručna i znanstvena postignuća tijekom studija, sklonost timskom radu i sl. Ukupni broj bodova 10 bodova 15 bodova 40 bodova Motivacijski esej treba sadržavati: 1. Motivaciju pristupnika/ce za doktorski studij 3. Opis područja osobnog znanstvenog interesa 4. Opis mogućeg istraživanja kojim se pristupnik/ca želi baviti na doktorskom studiju 11
12 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Dužina eseja treba biti do 2 000 riječi pisanih računalom u MS Wordu, veličina fonta 12 točaka, stil Times New Roman, prored 1.5, poravnanje obostrano. 2.9. Trajanje studija (u semestrima) Studij traje 6 semestara. 2.10. Ukupan broj ECTS 180 ECTS 2.11. Akademski naziv/stručni naziv koji se stječe završetkom studija doktor/doktorica znanosti iz polja prava, grana pomorsko i općeprometno pravo (dr.sc.) 2.12. Ako predlažete poslijedoplomski sveučilišni studij, priložite ispravu o akreditiranom diplomskom, odnosno integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz istog znnatsvenog područja. Isprave o akreditiranom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz prava dostavljene su u prilogu. 2.13. Analizirajte usklađenost studijskog programa sa strateškim ciljevima visokog učilišta O važnosti doktorskih studija na Pravnom fakultetu u Splitu govori Strategija razvitka koja se donosi 2009. god. za razdoblje od 2010. 2015. Prioritetni zadaci u petogodišnjem razdoblju koji se navode u Strategiji (2009) su sljedeći: ' osmišljavanje i organiziranje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija, osnivanje drugih poslijediplomskih specijalističkih studija.' (2009:6) Nadalje se navodi: 'Fakultet će u narednom petogodišnjem razdoblju nastojati ustrojiti i druge poslijediplomske specijalističke studije, od kojih su najizgledniji oni iz područja pomorskog prava, prava intelektualnog vlasništva, sportskog prava, upravnog prava, medijskog prava, europskog prava te radnog, socijalnog i sindikalnog prava.' 12
13 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Evidentno je, dakle, da Pravni fakultet u Splitu temelje budućeg razvoja vidi u osnivanju kvalitetnih doktorskih studija, a na pomorskom pravu želi graditi svoju prepoznatljivost koja je utemeljena '...na pola stoljeća dugoj pomorskoj i mediteranskoj pravnoj orijentaciji, a što će mu i dalje biti glavna okosnica razvoja.' (vidi Strategiju razvitka, 2009: 3) Nositelj ovoga studija nastoji postići ciljeve koji su navedeni u Strategiji Sveučilišta u Splitu i Strategiji Pravnog fakulteta u Splitu, a to je bitno unapređenje poslijediplomskog obrazovanja; stvaranje poslijediplomskog programa koji je usporediv sa sličnim programima na međunarodnoj razini i koji se može uklopiti u Europski prostor visokog obrazovanja; povećanje razine kvalitete znanstvenoistraživačkog rada; obrazovanje stručnjaka koji će na temelju stečenih kompetencija moći unaprijediti pravno obrazovanje, tj. istraživanja na području pomorskog i međunarodnog prava. 2.14. Ishodi učenja studijskoga programa: Navedite kompetencije koje student stječe završetkom predloženog studija i za koje je poslove osposobljen Savladavanjem nastavnih sadržaja poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija POMORSKOG PRAVA I PRAVA MORA student će steći teorijske spoznaje potrebne za kritičko promišljanje kao i sposobnost za primjenu tih spoznaja u praksi. Na doktorskom studiju student mora savladati znanje, vještine i komeptencije (knowledge, skills, competences). Opće i specifične kompetencije. a) Istraživačke kompetencije, sposobnost grupnog rada na istraživačkom projektu, pretraživanje i organiziranje literature, uobličavanje znanstvenog problema, i strukturirano izlaganje istoga. b) Akademske kompetencije - sposobnost prezentacije znanstvenog istraživanja, te prava i odgovornosti iz etike znanstvenog istraživanja i akademske komunikacije. c) Specifične komunikacije: vještine istraživanja, prezentacija istraživačkog rada, sinteza znanja, itd. d) U skladu sa specifičnim potrebama regije, ovaj studij, uz savladavanje metodologije znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja o 13
14 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora znanstvenim granama pomorskog prava i prava mora, te ostalim srodnim disciplinama. Polaznici studija osposobljavaju se za rad na složenim pravnim poslovima u brodarskim i lučkim organizacijama, brodogradnji, osiguranju, pravosuđu, diplomatsko-konzularnoj službi, vanjskotrgovačkim i drugim organizacijama, međunarodnim asocijacijama i sudovima, institucijama EU i UN čiji je rad vezan uz more i morski okoliš. Završetkom studija, tj. stjecanjem doktorata znanosti studenti se osposobljavaju - za izgrađivanje akademske karijere na nekoj od znanstveno-nastavnih ili znanstvenih institucija, odnosno obavljanje visoko specijaliziranih poslova u pravnoj profesiji u privatnom i javnom sektoru; - za nastavak usavršavanja na poslijedoktorskoj razini; - za produbljenu kritičku analizu, evaluaciju i sintezu sadržaja iz područja pravnih znanosti, posebice pomorskog prava i prava mora - za samostalno osmišljavanje i provođenje istraživanja u polju pravnih znanosti; - za komunikaciju i evaluaciju postignutih rezultata istraživanja u polju pravnih znanosti; - za promicanje izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u polju pravnih znanosti u okviru društva utemeljenog na znanju. Pravni fakultet u Splitu pruža jednake uvjete za pristup svim kandidatima bez obzira na spol, etnicitet, tjelesno oštećenje, socijalni status i dob, jer svi kandidati podjednako doprinose kvaliteti, bogatstvu i raznovrsnosti. Mogućnosti postdoktorskog usavršavanja su analogne području istraživanja. Različite mogućnosti pružaju instituti, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, stipendijski boravak u adekvatnim inozemnim istraživačkim centrima/sveučilištima, suradnja na projektima MZOS-a, rad na kolaborativnim EU projektima, međunarodnim sudovima, i sl. 2.15. Opišitite mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja. Cjelokupni je program utemeljen vodeći brigu o obveznoj mobilnosti studenata koja se može realizirati na dvije razine: nastavnoj i istraživačkoj. Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA usklađen je s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS). Primjena sustava 14
15 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora ECTS-a omogućava pokretljivost studenata na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Ovaj studij otvoren je prema studentima drugih poslijediplomskih studija na Sveučilištu u Splitu i na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Namjera je Pravnog fakulteta u Splitu osigurati logističku bazu koja će podržavati mobilnost, kako studenata tako i nastavnog osoblja korištenjem međunarodnih fondova, projekata (7th Framework Programme, Erasmus Mundus, Marie Curie, CEEPUS, i dr.) Studenti ovoga poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija mogu upisivati izborne predmete i s drugih poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija Sveučilišta u Splitu prema osobnom izboru i/ili savjetu mentora. Studenti koji budu provodili dio svog studija na adekvatnom studijskom programu u inozemstvu imaju mogućnost priznavanja ECTS bodova. Studentima ovoga studija priznavati će se ECTS bodovi koje su stekli na drugom Sveučilištu u Hrvatskoj. Odluku o tome donosi Vijeće ovoga poslijediplomskog studija. U pogledu međunarodne suradnje Fakultet održava svestrane i intenzivne odnose s brojnim partnerima iz inozemstva. Sudionik je nekoliko zajedničkih europskih projekata. Fakultet ima potpisane bilateralne sporazume s više institucija iz inozemstva: Pravni fakulteti u Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Mostaru, Trstu. Posebno treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i zajednički međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo koje vodi prof. emer H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu. U planu je suradnja i razmjena studneata s World Maritime University (Malmo, Švedska). Svi navedeni podaci pružaju dobru osnovu za mobilnost i suradnju kako studenata tako i nastavnika koji sudjeluju u ovome programu. 2.16. Objasnite kako je predloženi sveučilini studij povezan s temeljnim modernim vještinama i strukom. 15
16 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Osim nacionalnih okvira, usklađivanje hrvatskih zakona s međunarodnim pomorskim pravom i konvencijama, čini ovaj studijski program neophodnim jer su kompetencije koje pruža ovaj PDS usklađene, između ostalog i s najnovijim razvojem međunarodnog pomorskog prava i prava mora. Izrazite promjene u okruženju RH, povezane s procesom približavanja i priključivanja Europskoj uniji, iz temelja mijenjaju znanja potrebna za svakodnevne aktivnosti zaposlenika u privatnom i javnom sektoru gospodarstva. Već je sada jasno izražen nedostatak znanstvenog kadra koji radi na usklađivanju propisa s EU, a posebno je zabrinjavajuća nedovoljna osposobljenost jedinica lokalne samouprave za provedbu pravnih stečevina EU. Pad konkurentnosti Hrvatske dijelom je uzrokovan i nedostatkom stručnjaka s potrebnim kompetencijama, stoga je ovaj PDS odgovor na potrebu tržišta i potrebu harmonizacije nacionalnog i međunarodnog prava. Nove kompetencije na području pomorskog prava i prava mora od vitalne su važnosti za RH (zaštita podmorja, gospodarski pojas, osiguranje brodova i sl.) Sadržaj studijskog programa sadrži smjernice iskazane u međunarodnim konvencijama i strateškim ciljevima EU: Towards a future Maritime Policy for the Union: A European vision for the oceans and seas, Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, 2006. 2.17. Objasnite kako je studij povezan s potrebama lokalne zajednice (gospodarstvom, poduzetništvom, civilnim društvom i slično). Kao što je već i navedeno, čak i na europskom obrazovnom prostoru osjeća se veliki nedostatak stručnjaka iz pomorskog prava. Naime, doktorski studiji iz pomorskog prava realiziraju se u svega nekoliko zemalja Europe (Njemačka, Švedska, Norveška, Malta), dok se u većini drugih europskih zemalja pomorsko pravo studira u okvirima diplomskog studija (LLM). Doktorski studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA prvi je takav studij na području Hrvatske. Upravo ova činjenica govori o tome da se radi o specifičnom studiju koji nudi nove kompetencije iz područja prava koje do sada nisu bile dostupne potencijalnim kandidatima. Studij se temelji se na ranijem poslijediplomskim znanstvenom studiju istoga naslova, kao i na bogatom iskustvu 16
17 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora dijela nastavnika koji sudjeluju u izvođenju nastave na brojnim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Prema objavljenoj Strategiji (2009:13) Pravni fakultet u Splitu dio svojih istraživačkih aktivnosti sustavno i organizirano usmjerava prema temeljnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima za potrebe gospodarstva i zajednice u kojoj djeluje. Upravo ovaj studijski program odgovara potrebama nacionalnog gospodarstva jer pomorstvo čini važnu privrednu granu, a predviđa se da će pomorski promet biti od još veće važnost u skoroj budućnosti. Naime, oko 2/3 ukupnoga međunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora! Na moru se već stoljećima oblikuju snažni robni tokovi koji povezuju globalno tržište. Hrvatska uspostavlja suradnju s ostalim jadranskim obalnim državama u pogledu razvoja međuobalnog prometnog povezivanja. (Short sea shipping), te na regionalnoj razini sudjeluje u razvoju koncepta Autocesta mora (Motorways of the Sea). U ostvarivanju ovakvih i sličnih aktivnosti stručnjaci iz pomorskog prava nezaobilazni su dio toga sustava. Iako je predloženi program temeljno program poslijediplomskog studija iz polja pravnih znanosti, sadržajem i strukturom upućuje na interdisciplinarnost. Izborne kolegije moguće je birati ne samo iz drugih društvenih znanosti, npr. sociologija, ekonomija, već i iz drugih područja koji imaju doktorske studije. Općenito, za potrebe istraživanja i izrade teme disertacije moguće je birati izborne kolegije iz različitih disciplina. Doktorski program omogućuje uspostavljanje suradnje, odnosno nadogradnju već postojeće suradnje koju nositelj studija ima s poslovnim sektorom (neki sektori gospodarstva, posebno brodarske kompanije) kao i s javnim sektorom (Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo pomorstva, prometa i infratrukture) kroz posebno strukturirana i organizirana istraživanja za potrebe doktoranada. 2.18. Priložite analizu zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa, koja uključuje mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada. 17
18 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i pravo mora prvi je studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Upravo ova činjenica govori u prilog moguće zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa. Skorim ulaskom Hrvatske u EU od iznimne je važnosti ravnopravno sudjelovati u odlučivanju i stvaranju integrirane EU pomorske strategije koja ima već svoje začetke u dokumentu koji je objavljen u Brussels, 10.10.2007. god. pod nazivom: An Integrated Maritime Policy for the European Union. (vidi: http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/pdf/actionpaper/action_plan_en.pdf). Bez stručnjaka iz pomorskog prava stajališta Hrvatske neće biti transparentna. Usavršavanje u međunarodnom pomorskom pravu iznimno je važno za brodarske tvrtke kao što je Tankerska plovidba, d.d. iz Zadra, Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika Brodosplit plovidba d.o.iz Splita i dr. posebice stoga jer do sada nije bilo takvih studijskih programa u Hrvatskoj u kojima su se obrazovali stručnjaci s kompetencijama koje su potrebne suvremenom tržištu rada. U prilogu su pisma potpore otvaranju ovoga studija: Tankerska plovidba, d.d. -Zadar, Hrvatski hidrografski institut Split i Lučka uprava - Split. Nedostatak stručnog kadra iz pomorskog prava vidljiv je i u osiguravajućim društvima koja se bave osiguranjem brodova, državnim institucijama (Ministarstvo pomorstva, prometa i infratrukture), diplomatskim i konzularnim službama, međunarodnim organizacijama, institucijama civilnog sektora, županijama i jedinicama lokalne uprave, i sl. Ulaskom RH u EU otvara se veliko tržište rada za kvalitetne stručnjake iz pomorskog prava. O potrebama EU tržišta rada najbolje govori podatak 2 da se 90% europske vanjske trgovine odvija morskim putem, dok luke i pomorski prijevoz u EU čine 40% ukupnog prometa. Bez sumnje je da navedeni podaci govore u prilog zapošljivosti budućih stručnjaka iz pomorskog prava. 2.19. Usporedite predloženi sveučilišni studij s inozemnim akreditiranim programima uglednih visokih učilišta, posebice akreditiranim iz zemalja EU 2 Shipping and ports are essential for international trade and commerce. 90% of the EU s external trade and over 40% of its internal trade is transported by sea. http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/pdf/greenpaper_brochure_en.pdf 18
19 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Malobrojni doktorski studiji iz pomorskog prava realiziraju se u svega nekoliko zemalja Europe (Njemačka, Švedska, Norveška, Malta). Upravo stoga ovaj studijski program ima za cilj ostvariti sve preduvjete za prihvat stranih studenata iz svih dijelova svijeta. Ovaj program usporediv je sa sličnim programima u svijetu: 1. World Maritime University (Malmo, Švedska) (vidi web stranicu: http://www.wmu.se/academics/mscmalm%c3%b6/tabid/70/default.aspx 2. International Maritime Law Institute, Malta (Ph.D. in International Maritime Law) Vidi web stranicu: http://www.imli.org/ 3. University of Oslo, The Faculty of Law, Norveška, Vidi web: http://www.jus.uio.no/english/research/phd/ Namjera je ovog PDS omogućiti mobilnost studenata i osoblja sa sličnih programa, a istovremeno zadržati specifične karakteristike koje će ga učiniti prepoznatljivim u europskom obrazovnom prostoru. 2.20. Opišite iskustvo predlagača u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih studija Pravni fakultet u Splitu 3 je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koje u polju pravnih znanosti ustrojava i izvodi: integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, stručni studij i poslijediplomske specijalističke studije. U Strategiji razvitka Pravnoga fakulteta u Splitu 2010. 2015. objavljenoj 2009. god. pomorstvo se navodi kao glavna okosnica razvoja.(strategija, 2009:3). Analogno navedenoj strategiji Fakulteta predlaže se poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA koji se nastavlja na već poznatu tradiciju Fakulteta u organizaciji poslijediplomskih studija. Ovaj Prijedlog novog PDS predstavlja reformirani oblik istoimenog studija, koji je restrukturiran prema zakonskim principima i preporukama Bolonjske reforme, analogno sličnim studijima u Europi. Navodimo neke primjere prethodnog iskustva u organizaciji PDS. 3 U nastavku se koristi kratica Fakultet 19
20 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1976. g. zajedno s Ekonomskim fakultetom u Splitu osniva se specijalistički poslijediplomski studij Pomorsko gospodarstvo koji je dao 24 magistra specijalista. 1978. g. osniva se poslijediplomski znanstveni studij Pravo mora (od 2001./2002. g. pod nazivom Pomorsko pravo i pravo mora) za stjecanje akademskog stupanja magistra znanosti ( mr. sc.). U skladu sa specifičnim potrebama regije ovaj studij, uz savladavanje metodologije znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja o znanstvenim granama pomorskog prava, međunarodnog prava mora, te ostalim srodnim disciplinama. Sveukupno je dao 149 magistara znanosti. Od 20. veljače 2009. godine Fakultet izvodi i poslijediplomski specijalistički studij 'Medicinsko pravo '. Studij traje dvije godine (četiri semestra ). Uz navedene poslijediplomske studije Fakultet je dobio dopusnicu i izvodi poslijediplomski specijalistički studij 'Športsko pravo'. Studij traje dvije godine (četiri semestra ). Navedeni podaci potvrđuju da nositelj studija ima respektabilno iskustvo u izvođenju poslijediplomske nastave i stvaranju pozitivne atmosfere za istraživački rad.. Osim iskustva u organizaciji poslijediplomskih studija, podaci o istraživačkim resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi) govore o spremnosti Fakulteta za organizacijom kvalitetnih doktorskih studija. Mnogi djelatnici Fakulteta imaju respektabilno iskustvo u mentorskom radu, a na Fakultetu se izvodi i nekoliko znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i koji mogu poslužiti kao temelj suradnje studenata i mentora. Na Fakultetu djeluju i posebne znanstveno-istraživačke jedinice, a tijekom posljednjih sedam godina Fakultet je utemeljio i četiri nova Centra: Centar za medicinsko pravo, Centar za izvannastavnu djelatnost, Centar za cjeloživotno obrazovanje, te Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje 'Robert Schuman' (CEDI). Posebice treba istaknuti i izdvojiti u posljednjih jedanaest godina plodnu djelatnost Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo sa sjedištem u Berlinu i Splitu. 20
21 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Navedene činjenice govore o spremnosti Pravnog fakulteta u Splitu da uspješno realizira predloženi poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij. 2.21. Ako postoje, navedite partnere izvan visokoškolskog sustava (gospodarstvo, javni sektor i sl.) koji bi sudjelovali u izvođenju predloženog studijskog programa. Za potrebe ovoga studija ostvarena je suradnja s tvrtkama poput Tankerske plovidbe d.d. u Zadru, Lučke uprave u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, Hrvatskog registra brodova u Splitu, Plovput d.o.o. iz Splita i drugim sličnim tvrtkama koje će omogućiti istraživačku praksu zainteresiranim studentima PDS prema odabiru teme disertacije. U okviru studija organizirat će se radionice, u kojima će sudjelovati predavači koji će predstavljati primjere dobre prakse iz drugih tvrtki i javnih ustanova. Studenti ovog PDS bit će uključeni u sve aktivnosti Hrvatskog društva za pomorsko pravo iz Rijeke i Udruge pravnika u gospodarstvu Split (seminari, radionice, konferencije, i sl.) 2.22. Napišite kako vaše visoko učilište razvija međunarodnu suradnju Pravni fakultet u Splitu surađuje ili je surađivao s brojnim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama u inozemstvu (Otvoreno sveučilište u Berlinu, Max Planck Institut za europsku pravnu povijest u Frankfurtu/M, Pravni fakultet Sveučilišta u Beču, Pravni fakultet u Krakovu, Pravni fakultet u Pečuhu, Pravni fakultet u Trstu, Pravni fakultet u Mostaru, ABA/CELLI, Kriminloški institut u Grazu, Pravni fakultet u Mariboru i Ljubljani, Pravni fakultet u Beogradu, Skopju itd.). Posebno ističemo suradnju i trogodišnje partnerstvo u okviru TEMPUS projekta sa Sveučilištima u Staffordshire/UK, Paviji i Otvorenim Sveučilištem u Berlinu. U okviru Sveučilišta u Splitu djeluje Ured za međunarodnu suradnju. Osnovna je funkcija navedenog ureda vršiti diseminaciju informacija o natječajima u okviru Programa bilateralne mobilnosti, EU projekata i drugim oblicima međunarodne suradnje. 21
22 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Hrvatska zaklada za znanost (http://www.hrzz.hr) dodjeljuje Stipendije za doktorande u trajanju od 3 do 12 mjeseci s ciljem povećanja istraživačkog standarda, podizanja kakvoće doktorskih studija i promicanja međunarodne mobilnosti mladih istraživača tijekom doktorskih studija O svemu tome redovito izvještavaju uredi za međunarodnu suradnju Sveučilišta/Fakulteta. Fakultet ima potpisane bilateralne sporazume s više institucija iz inozemstva. Posebno treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i zajednički međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo koje vodi prof. H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu. Fakultet se posebno istakao organiziranjem i domaćinstvom međunarodnih (i domaćih) znanstvenih skupova koji pružaju poticajnu atmosferu za buduće istraživače na doktorskim studijima. Hrvatsko-njemački pravni simpozij održava se već dugi niz godina u suorganizaciji Fakulteta i zaklade Friedrich Ebert iz Bonna/Zagreba. U organizaciji Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo na Fakultetu se održavaju redoviti godišnji znanstveno-stručni skupovi koji s teorijskog i praktičnog motrišta obrađuju različita aktualna pitanja hrvatskog, njemačkog i europskog prava. Bogata međunarodna suradnja Pravnog fakulteta pruža studentima PDS mogućnot stjecanja dodatnih ECTS bodova izvan nastavnih sadržaja (npr. sudjelovanje na kongresu, objavljivanje znanstvenog rada i sl.). Namjera je Pravnog fakulteta u Splitu osigurati logističku bazu koja će podržavati mobilnost, kako studenata tako i nastavnog osoblja korištenjem međunarodnih fondova, projekata ((7th Framework Programme, Erasmus, Erasmus Mundus i dr.) Predložena struktura i organizacija doktorskog programa temelji se na ECTS sustavu bodova koji omogućava otvorenost i pokretljivost studenata. Studente ovog poslijediplomskog doktorskog studija poticati će se na korištenje svih dostupnih programa međunarodne razmjene, te na dodatno stručno usavršavanje izvan mjesta studija, u skladu s potrebama istraživanja. Pokretljivost studenata usklađena je s njihovim individualnim programima, a uključuje različite vidove dodatnog usavršavanja: kraći ili duži studijski boravak u inozemstvu, sudjelovanje u zajedničkim istraživačkim projektima ili na međunarodnim skupovima, itd. S vremenom se očekuje i uključivanje stranih znanstvenika u Vijeće mentora, 22
23 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora odnosno njihovo sudjelovanje u izvođenju programa, što će također omogućiti podizanje kvalitete studija. 2.23. Ako je studijski program u područjima reguliranih profesija, napišite na koji ste način utvrdili usklađenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja propisanim Direktivom 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanuju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Budući da je priznavavnje studija, diploma i stupnjeva važna mjera za promicanje akademske mobilnosti i zapošljavanja, struktura ovoga studija napravljena je prema modelu sličnih studija u EU, koristi se ECTS bodovni sustav kako bi se lakšalo priznavanje i mobilnost. Pri upisu stranih studenata na ovaj studij vrši se priznavanje kvalifikacija koje omogućavaju pristup visokom školstvu analogno Zakonu o potvrđivanju konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. 23
24 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 3. OPIS PROGRAMA 3.1. Struktura i organizacija studija Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, tj. šest semestara i njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe. U tijeku tri godine studija student treba steći 180 ECTS bodova (60 ECTS po godini) te položiti sve obvezne i odabrane izborne kolegije. Studenti mogu postići odgovarajući broj ECTS bodova na drugim poslijediplomskim studijima na Sveuĉilištu u Splitu, te drugim hrvatskim i inozemnim sveuĉilištima. Ovaj studij prilagođen je svakom studentu pojedinačno te se nastava i ostale studentske obaveze velikim dijelom oblikuju prema području doktorskog istraživanja koje je student odabrao, a s vremenom i prema specifičnoj temi njegova doktorskog rada. Godina studija Predmeti ECTS - bodovna vrijednost I god. 1 i 2. semestar II god. 3. i 4. semestar III god. 5. i 6. semestar obvezni predmeti (15 ECTS) opći predmet (4 ECTS) znanstveni seminar (11 ECTS) obvezni (15 ECTS) izborni (4 ECTS) znanstveni seminar (7 ECTS) mentorski rad (4ECTS) obvezni predmeti (15 ECTS) izborni (4 ECTS) znanstveni seminar 4 (7 ECTS) mentorski rad (4 ECTS) obvezni predmeti (15 ECTS) izborni (4 ECTS) mentorski rad (4 ECTS) znanstveni seminar 5 znanstveno istraživački rad (30 ECTS), izrada i obrana disertacije (30 ECTS) 60 ECTS 60 ECTS 60 ECTS 4 Student ove bodove može alternativno ostvariti sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji s napisanim i objavljenim referatom 5 ibid. 24
25 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Shema 1. Prikaz strukture PDS Pomorsko pravo i pravo mora Program poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA temelji se na znanstveno-nastavnom dijelu i istraživačkom dijelu: U znanstveno-nastavnom dijelu slušaju se predmeti prema sljedećoj kategorizaciji: 12 obveznih predmeta, 3 opća izborna predmeta i 16 izbornih predmeta. Obvezni predmeti imaju 8 sati nastave i 5 ECTS-a. Opći predmeti imaju 6 sati nastave i 4 ECTS-a. Izborni predmeti sadržajno odgovaraju opterećenju od 4 ECTS-a i imaju 6 sati nastave. U istraživačkom dijelu programa, nakon prvog semestra doktorand započinje rad s mentorom koji se valorizira ECTS bodovima, zatim slijede znanstveni seminari koji se biraju iz područja odslušanih obveznih kolegija. Znanstveni/istraživački seminari nose najveći broj ECTS bodova (11 ili 7 ECTS-a), a primarno se odnose na individualni rad. Umjesto znanstvenog seminara doktorand može alternativno ostvariti ECTS bodove sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji s napisanim i objavljenim referatom. 3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova Godina studija: I Semestar: prvi POPIS PREDMETA Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 6 1 2 3 POMORSKO UPRAVNO PRAVO POMORSKO UGOVORNO PRAVO IMOVINSKOPRAVNI ASPEKTI BRODA prof. dr. sc. Dragan Bolanča doc. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić prof. emer. Ivo Grabovac 8 5 O 8 5 O prof.dr. sc. Silvija Petrić 8 5 O 4 OPĆI PREDMET 7 Izbor studenta 6 4 I 5 ZNANSTVENI Izbor studenta 18 11 O/I 6 Ako je predmet obvezatan, upisuje se 0, a ako je izborni I. 7 vidi popis općih predmeta 25
26 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora SEMINAR 8 Godina studija: I Semestar: drugi POPIS PREDMETA Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 1 2 3 POMORSKO PROCESNO I ARBITRAŽNO PRAVO OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE TRAŽBINE MEĐUNARODNO PRAVO MORA U MIRU prof.dr. sc. Gordan Stanković prof. emer. Ivo Grabovac prof. dr. sc. Aleksandra Vasilj prof.dr. sc. Vesna Barić Punda 8 5 O 8 5 O 8 5 O 4 IZBORNI PREDMET 6 4 I 5 ZNANSTVENI SEMINAR 9 11 7 I 6 MENTORSKI RAD 6 4 O/I Godina studija: II Semestar: treći POPIS PREDMETA MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO POMORSKE TRGOVINE POMORSKO RADNO PRAVO MEĐUNARODNO PRAVO MORA U ORUŽANIM SUKOBIMA prof. dr. sc. Vesna Tomljenović dr. sc. Ines Medić Musa prof. dr. sc. Dragan Bolanča dr. sc. Andrijana Bilić 8 5 O 8 5 O prof. emer. Vladimir Đuro Degan 8 5 O IZBORNI PREDMET 10 Prema izboru studenta 6 4 I ZNANSTVENI Prema izboru studenta 11 7 O/I 8 znanstveni seminar se piše iz jednog od tri obvezna predmeta iz prvog semestra 9 znanstveni seminar se piše iz jednog od tri obvezna predmeta iz drugog semestra 10 vidi popis izbornih predmeta 26
27 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora SEMINAR 11 MENTORSKI RAD Prema izboru studenta 6 4 Godina studija: II Semestar: četvrti POPIS PREDMETA MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA POMORSKE HAVARIJE prof. dr. sc. Ranka Petrinović prof. dr. sc. Drago Pavić dr. sc. Željka Primorac prof. dr. sc. Dorotea Ćorić prof. dr. sc. Axel Luttenberger 8 5 O 8 5 O 8 5 O IZBORNI PREDMET Prema izboru studenta 6 4 I ZNANSTVENI SEMINAR/tema doktorske disertacije Prema izboru studenta 11 7 I MENTORSKI RAD Izbor studenta 6 4 POPIS PREDMETA Godina studija: III Semestar: peti MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS MENTORSKI RAD Izbor studenta 50 30 POPIS PREDMETA Godina studija: III Semestar: šesti MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS MENTORSKI RAD Prema izboru studenta 50 30 11 ibid. 6 27
28 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora POPIS OPĆIH PREDMETA Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 1 2 3 4 ISTRAŽIVAČKA METODOLOGIJA PRAVO EUROPSKIH INSTITUCIJA I MARITIMNA POLITIKA SOCIOLOGIJA POMORSTVA JEZIK I UM: KONCEPTUALNE METAFORE U PRAVNOM DISKURSU prof. dr. sc. Anči Leburić 6 4 prof. dr. sc. Arsen Bačić 6 4 prof. dr. sc. Anči Leburić 6 4 prof. dr. sc. Danica Škara 6 4 POPIS IZBORNIH PREDMETA Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 1 2 3 MEĐUNARODNI ODNOSI I ORGANIZACIJE MEĐUNARODNI GOSPODARSKI ODNOSI TRGOVAČKA DRUŠTVA U POMORSTVU 4 PRAVO DIPLOMACIJE prof. dr. sc. Davorin Rudolf ml 6 4 prof. dr. sc. Nikša Nikolić 6 4 prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper prof. dr. sc. Vesna Kazazić 6 4 6 4 5 PRAVO TURIZMA prof. dr. sc. Silvija Petrić 6 4 6 7 8 9 10 11 12 PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE KOPNENO PROMETNO PRAVO ZRAČNO PROMETNO PRAVO MIRNO RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH SPOROVA SLUŽBE OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA U POMORSKOM PRAVU JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POMORSTVU JAVNA (OPĆA) DOBRA I KONCESIJE U prof. dr. sc. Jasenko Marin prof. dr. sc. Nikoleta Radionov prof. dr. sc. Nikoleta Radionov prof. dr. sc. Vesna Barić Punda prof.dr. sc. Damir Aviani doc. dr. sc. Mirko Klarić prof. dr. sc. Damir Aviani doc. dr. sc. Mirko Klarić prof. dr. sc. Damir Aviani 6 4 6 4 6 4 6 4 6 4 6 4 6 4 28
29 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 13 14 15 16 17 POMORSTVU OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PRAVNA PROBLEMATIKA MULTIMODALNOG PRIJEVOZA NUKLEARNO PRAVO U POMORSTVU LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA INFORMACIJSKI SUSTAVI U POMORSTVU prof.dr. sc. Dario Đerđa doc. dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma prof.dr. sc. Ranka Petrinović prof. dr. sc. Drago Pavić dr. sc. Željka Primorac 6 4 prof. emer. Ivo Grabovac 6 4 prof. dr. sc. Dragan Bolanča doc. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić prof.dr. sc. Arsen Bačić doc. dr. sc. Petar Bačić prof.dr. sc. Slavko Šimundić 6 4 6 4 6 4 3.3. Opis svakog predmeta i/ili modula u koji ulaze: okvirni sadržaj predmeta i/ili modula a) Opis obveznih predmeta I. semestar Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS Nastavnik POMORSKO UPRAVNO PRAVO Obvezni Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Prva 5 semestar prvi (I.) Prof. dr. sc. DRAGAN BOLANČA, redoviti profesor (u trajnom zvanju) Doc. dr. sc. PETRA AMIŽIĆ JELOVČIĆ, docentica 29
30 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora Kompetencije koje se stječu Preduvjeti za upis Sadržaj Preporučena literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave Način provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja pomorskog upravnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog upravnog prava u materiji pomorskog dobra i sigurnosti plovidbe u Republici Hrvatskoj. 1. Pomorsko dobro i luke - pravni status obale i morskih luka, vrste morskih luka, lučke uprave, lučke djelatnosti, vrste koncesija uključujući prvenstvenu, pravni status lučkih objekata kao nekretnina, katastar i zemljišnik pomorskog dobra 2. Sigurnost pomorske plovidbe - organizacija upravno-inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe u RH, organizacija tehničko-stručnih poslova sigurnosti plovidbe u RH, plovila (brod, brodica i jahta), plutajući objekti, brodske isprave i knjige, međunarodne organizacije (Međunarodna pomorska organizacija, Europska agencija za pomorsku sigurnost), zapovjednik broda, članovi posade 1. D. Bolanča: Pravni status morskih luka kao pomorskog dobra, Pravni fakultet, Split, 2003. 2. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru novine u hrvatskom zakonodavstvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.71-95. 3. A. Luttenberger: Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet, Rijeka, 2005. 4. D. Bolanča: Neke novosti na području usklađivanja hrvatskog pomorskog upravnog prava sa pravnom stečevinom Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 4, 2008., str. 745-760. 5. D. Bolanča: Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007. godine, Naše more, Dubrovnik, br. 3-4, 2008., str. 147-152. 6. D. Bolanča: Pravna stečevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Liber amicorum in honorem Jadranko Crnić (1928. 2008.), Novi informator, Zagreb, 2009., str. 745-756. 1. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Sigurnost plovidbe), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2006. 2. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Brodovi kao plovila), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2008. 3. D. Bolanča, R. Naprta: More naš plavo (Zbirka propisa Brodice i jahte kao plovila), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2008. 4. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Članovi posade broda pomorci), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2008. 5. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Pomorsko dobro), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2008. 6. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Morske luke), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2008. 7. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Obalna straža Republike Hrvatske i zaštita i spašavanje), Nading d.o.o., Split Zagreb, 2009. predavanja, seminari, vježbe, radionice kontrolni testovi, ispiti (pisani i usmeni) hrvatski i engleski 1. mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode nakon završetka nastave 2. konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućim poboljšanjima. 30