EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA KAZNENOPRAVNI ASPEKTI. Prof. dr. sc. Zlata Đurđević. Izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas

Similar documents
BENCHMARKING HOSTELA

Nacionalno izvješće/ Rapport national / National report / Landesbericht /национальный доклад

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

EUROPSKI UHIDBENI NALOG U PRAKSI VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE **

NOVOSTI U SUSTAVU NEZAKONITIH DOKAZA S OSOBITIM OSVRTOM NA ČL. 10. ST. 3. i 4. ZKP/08

PRIMJENA NAČELA NE BIS IN IDEM U HRVATSKOM KAZNENOM PRAVU

1. termin 2. termin 3. termin 4. termin Lipanj Srpanj Rujan Rujan

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij. Prof. dr. sc. Magdalena Maršavelski-Apostolova

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku POLJOPRIVREDNI FAKULTET

IMPLEMENTACIJA STANDARDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U HRVATSKOM PREKRŠAJNOM PRAVU I PRAKSI ***

3.2. Opis predmeta. ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Broj sati (P+V+S)

PRIMJENA PREKRŠAJNOG ZAKONA I OSTALIH PROPISA S PODRUČJA PREKRŠAJNOG PRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA ELEKTROTEHNIKE

Tjedan Broj sati Oblik nastave Tema:

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

Dr. sc. Maša Marochini Zrinski 1 Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

LOGIKA. Logika. Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2017/2018. godina

SUSTAVI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU

Kristijan Grđan je aktivist za ljudska prava, rođen godine u Zagrebu.

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

PRAVNI FAKULTET DOPUNJENI STUDIJSKI PROGRAM

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE U GRAĐANSKIM PREDMETIMA: NOVA PRAKSA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA I NJEN UTJECAJ NA HRVATSKO PRAVO I PRAKSU

Lada Sadiković: Vanredno stanje i ljudska prava

E learning škola demokratije i ljudskih prava

ZAŠTITA USTAVOM ZAJAMČENOG PRAVA I SLOBODE ČOVJEKA I GRAĐANINA javno iznošenje kritičkog mišljenja o radu i poslovanju Fakulteta

II CIKLUS STUDIJA. Nastavni plan i programi PREČIŠĆENI TEKST 1

PRESUDA NA TEMELJU SPORAZUMA STRANAKA U HRVATSKOM KAZNENOM PROCESNOM PRAVU I PRAKSI ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU ***

II CIKLUS STUDIJA. Nastavni plan i programi

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG DIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE

STUDIJSKI PROGRAM DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA STROJARSTVA

STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA STROJARSTVA

Abeceda prava Europske unije

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE)

PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE

Opće informacije. ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Broj sati (P+V+S) 3+2

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIĈKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

ZAŠTITA DJECE U KAZNENOM POSTUPKU U PROMIŠLJANJIMA O PRAVOSUĐU NAKLONJENOM DJECI

TEMA BROJA: Postupak pred Europskim sudom za ljudska prava i pravo na suđenje u razumnom roku

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Refugees Welcome: Improving conditions for asylum migrants reception and integration Projekt je financiran u sklopu programa EIDHR.

IMOVINSKI IZVIDI I PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA RADI PRIMJENE INSTITUTA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI OSTVARENE KAZNENIM DJELOM I PREKRŠAJEM

Institucije Evropske E

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

Port Community System

- uloga kaznene odgovornosti voditelja poslovanja u zaštiti financijskih interesa

MJESTO ODRŽ. SURADNIK Upoznavanje s programom Drvene konstrukcije I. Kanatna konstrukcija Vježbe

Kunštek Eduard Adresa Jelenje, Dražice, ulica Obrovac 152 b. Telefon Faks

Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij prava djece

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

(Bosnia and Herzegovina) Senior Teaching Assistant Faculty of Law, International University of Sarajevo

Branko Baica, dopredsjednik HOK-a. Davor Krapac: Postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Sastanak CCBE-a u Veroni

Zagreb Gent Bruxelles

Studijski program Specijalističkog diplomskog stručnog studija Javne uprave

Podešavanje za eduroam ios

PRITVOR KAO MJERA OBEZBJEĐENJA PRISUSTVA OSUMNJIČENOG ODNOSNO OPTUŽENOG ZA USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIČNOG POSTUPKA U BIH

GODINA. Prosinac, godine

PREDDIPLOMSKI STUDIJ RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE. Zagreb, lipanj 2013.

Sveučilište u Rijeci University of Rijeka

PERSONAL INFORMATION. Date of birth 8 th April 1961 WORK EXPERIENCE. Dates (from to) Name and address of University of Rijeka Faculty of Law

odnos ustava bosne i hercegovine i evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA

VIJEĆE EUROPE EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA PRVI ODJEL. (Zahtjev br /07) PRESUDA STRASBOURG. 25. lipnja 2009.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

ODJEL ZA INFORMATIKU

direktivom - za kvalifikacije

Uvod u relacione baze podataka

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA

VRSTE OKRIVLJENIKA U PREKRŠAJNOM POSTUPKU I PRISILNE MJERE PREMA NJIMA S OSVRTOM NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA NOVOG ZAKONA O PREKRŠAJIMA

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

UGROŽENI SVJEDOCI U KAZNENOM POSTUPKU

SYLLABUSI STRUČNOG STUDIJA CESTOVNI PROMET. Akademska godina 2016./2017.

Uporedni prikaz primene Evropske konvencije o ljudskim pravima na nacionalnom nivou

HRVATSKI PROJEKT POSEBNE OBVEZE - IZVANSUDSKE NAGODBE U PRETHODNOM POSTUPKU PREMA MALOLJETNIM I MLAĐIM PUNOLJETNIM POČINITELJIMA KAZNENIH DJELA

UPUTNICE I PRIRUČNIK ZA OBUKU ZA EUROPU. Sloboda izražavanja, zakon o medijima i novinarska kleveta. Media Legal Defence Initiative

ANALIZA SISTEMA ODUZIMANJA IMOVINE PRIBAVLJENE VRŠENJEM KRIVIČNIH DJELA U BOSNI I HERCEGOVINI USAID-OV PROJEKAT PRAVOSUĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

SUDSKA KONTROLA U POSTUPCIMA ZA CARINSKE I POREZNE PREKRŠAJE

Stručni preddiplomski Studij lovstvo i zaštita prirode

PRAVNA INFORMATIKA (VEŠTINA)

Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2010.

IZVEDBENI PLAN - AKADEMSKA GODINA 2018/2019

Jamstvo djelotvorne sudske kontrole zakonitosti upravnih akata u praksi Ustavnog suda

EVROPSKI SUD PRAVDE I UPRAVNO PRAVO EVROPSKE UNIJE

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij. Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić

Temeljna ljudska prava: ključna pravna i politička zbivanja Prijevod nije verificiran

UNIFORMNO TUMAČENJE I PRIMJENA PRAVA TE JEDINSTVENOST SUDSKE PRAKSE U UPRAVNOM SUDOVANJU

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE

PERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:

Tranzicijska pravednost

Transcription:

Naziv kolegija Nastavnici EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA KAZNENOPRAVNI ASPEKTI Prof. dr. sc. Zlata Đurđević Izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas Status kolegija (semestar i redoviti ili fakultativni) Fakultativni II. semestar Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Predavanja (predavanja, vježbe, seminar i sl.) ECTS koeficijent opterećenja studenta 6 Broj sati po semestru 24 Ciljevi kolegija 1. Steći znanja o konvencijskom sustavu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnovnim odrednicama pojedinih konvencijskih prava vezanih uz kazneno pravosuđe; 2. Analizirati negativne i pozitivne materijalne i procesne obveze država u odnosu na pojedina konvencijska prava; 3. Prepoznati u okviru kojih konvencijskih prava razmatrati pojedine povrede pravila postupanja različitih tijela kaznenog postupka u konkretnim predmetima; 4. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata primjene domaćeg prava u svjetlu konvencijskog prava; 5. Razviti sposobnost kritičkog analiziranja domaćeg kaznenog zakonodavstva i prakse iz perspektive konvencijskog prava; 6. Razviti sposobnost pravne argumentacije kroz rasprave o analiziranim presudama Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima. Sadržaj kolegija Predmet upoznaje studente sa europskim standardima zaštite ljudskih prava u kaznenopravnom području. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda razvijena u okviru Vijeća Europe predstavlja najvažniji pravni instrument zaštite individualnih prava u Europi koji značajno utječe na nacionalne kaznenopravne sustave. Njezin utjecaj i snaga proizlazi iz nadzornog mehanizma Konvencije ustanovljenog kao Europski sud za ljudska prava koji odlučuje o tužbama pojedinaca protiv države te čija judikatura ima supranacionalni učinak. Predmet kod studenata produbljuje poznavanje i razumijevanje pojedinih ljudskih prava zajamčenih Konvencijom koja su relevantna za kazneno pravo kao što su pravo na život, zabrana mučenja, pravo na slobodu, pravo na pravični kazneni postupak, pravo na privatnost, pravo na slobodu izražavanja, zabrana diskriminacije i dr. Potiče se interes za problematiku recepcije pravnih standarda usvojenih u judikaturi Europskog suda za ljudska prava u nacionalne kaznenopravne poretke a osobito u hrvatski kaznenopravni sustav.

I. Uvodni dio zaštita ljudskih prava u Europi U Europi postoji višestruka paralelna zaštita ljudskih prava kroz međunarodne i nacionalne instrumente koji uključuju Ujedinjene narode, Vijeće Europe, Europsku uniju i nacionalne ustave. Daje se kratak osvrt na povijesni razvoj i analizu suvremenih mehanizama zaštite ljudskih prava kao što su Odbor za prava čovjeka UN, Odbor protiv torture UN, Europski sud za zaštitu ljudskih prava, Europski sud pravde, značaj Europske konvencije o ljudskim pravima u pravnom poretku Europske unije, Europska povelja o ljudskim pravima. Uvodno o sadržaju i strukturi Konvencije: koncept negativnih i pozitivnih obveza prema Konvenciji, struktura članaka, ograničenja konvencijskih prava. II. Materijalno pravo Konvencije kaznenopravni aspekti Kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kazneno izvršno pravo kao i kaznenopravni sustav u cijelosti zbog svoje represivne prirode mora poštivati određena temeljna ljudska prava koje štiti Konvencija. Glavni dio predmeta selektivno se bavi pravima iz Konvencije koja su relevantna za kaznenopravno područje kroz analizu judikature Europskog suda za ljudska prava. Uključena su sljedeća ljudska prava: pravo na život; pravo na tjelesni i duševni integritet; pravo na osobnu slobodu; pravo na pravični postupak u kaznenim predmetima; zabrana retroaktivnosti kaznenih zakona; pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života; pravo na slobodu izražavanja; pravo na učinkoviti pravni lijek; zabrana diskriminacije. Posebna pažnja se posvećuje analizi presuda o tužbama protiv Republike Hrvatske. Očekivani ishodi učenja Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći: Znanje i razumijevanje - definirati pojedina ljudska prava zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija); - objasniti koncept negativnih i pozitivnih obveza države prema Konvenciji; - prepoznati pojedina konvencijska prava u okviru odredbi domaćeg kaznenog zakonodavstva; - objasniti odnos nacionalnog pravosuđa i međunarodne - konvencijske zaštite ljudskih prava; - opisati ustroj Europskog suda za ljudska prava i funkcioniranje konvencijskog mehanizma zaštite ljudskih prava; - diskutirati o presudama Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima. Primjena Analiza - koristiti znanje o konvencijskom pravu u pisanju podnesaka i pravnih akata; - interpretirati presude Europskog suda za ljudska prava u kaznenim predmetima; - interpretirati norme domaćeg zakonodavstva u duhu konvencijskog prava; - primijeniti znanje o konvencijskom pravu na odluke iz prakse domaćih sudova i postupke drugih tijela.

- povezati supsidijarnu nadležnost Europskog suda za ljudska prava i važnost djelotvornosti zaštite konvencijskih prava na nacionalnoj razini; - analizirati presude Europskog suda za ljudska prava u kaznenim predmetima; - analizirati odluke iz domaće sudske prakse iz aspekta konvencijskog prava; - analizirati pojedina rješenja domaćeg kaznenog (materijalnog, procesnog i izvršnog) zakonodavstva iz aspekta konvencijskih obveza države. Sinteza - formulirati zaključke o utjecaju pojedine presude Europskog suda za ljudska prava na nacionalno zakonodavstvo te praksu sudova i drugih tijela kaznenog postupka i postupka izvršenja kazne zatvora; - pripremiti argumente za raspravu o primjeru navodne povrede određenog konvencijskog prava; - predložiti mjere (opće i pojedinačne) za izvršenje pojedine presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske vezane uz kazneno pravosuđe; - predložiti promjene u domaćem zakonodavstvu i praksi radi usklađenja s konvencijskim pravnim standardima. Vrednovanje - ocijeniti pojedina zakonodavna rješenja iz aspekta usklađenosti s konvencijskim pravom; - ocijeniti odluke iz prakse nacionalnih sudova i postupke drugih tijela kaznenog postupka iz aspekta njihove usklađenosti s konvencijskim pravom; - preporučiti izmjenu pojedinih zakonskih odredbi i prakse tijela kaznenog postupka radi usklađivanja nacionalnog s konvencijskim pravom; - vrednovati stupanj implementacije konvencijskog prava u domaće zakonodavstvo i praksu. Opće (generičke) vještine Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći: - prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja; - unaprjeđivati sposobnost kritičkog analiziranja domaćeg zakonodavstva te prakse sudova i drugih tijela kaznenog postupka; - unaprjeđivati sposobnost izražavanja svojih stajališta, utemeljenih na dobro strukturiranim argumentima; - sudjelovati u timskom, kao i samostalnom profesionalnim radu. Praćenje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja 1. Oblici provjere znanja Oblici provjere znanja Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru 1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4

1.2. Pisani ispit Razina znanja 4 1.3. Usmeni ispit Razina znanja 3 1.1. Sudjelovanje nanastavi Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira. 1.2. Pisani ispit Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica. 1.3. Usmeni ispit Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti. Nastava se izvodi u obliku predavanja i diskusija.znanje se provjerava na ispitu koji treba pokazati stečena znanja studenta. Ispit se polaže u pisanom i usmenom obliku. Pisani dio se sastoji od ispita znanja kroz pitanja koja zahtijevaju poznavanje gradiva i sposobnost pravne analize. 2. Kriterij ocjenjivanja Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja te na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5). Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa, tijekom izvedbe nastave kroz pokazatelje kao što su redovitost pohađanja predavanja, aktivnost i reakcije studenata.kvaliteta se prati i kroz rezultate koje studenti ostvaruju na ispitu. Obveze studenata Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja, da budu pripremljeni za teme predavanja, a aktivno sudjeluju u nastavi postavljanjem pitanja i davanjem komentara, te da pristupe polaganju ispita.

Obvezna literatura Batistić Kos, Vesna (2012) Pozitivne obveze prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih pra temeljnih sloboda, Zagreb: Narodne novine. Bojanić, Igor / Đurđević, Zlata, Dopuštenost uporabe dokaza pribavljenih kršenjem temelj ljudskih prava, HLJKPP (http://www.pravo.hr/hljkpp), br. 2/2008, str. 973-1003, 973-980. Đurđević, Zlata / Elizabeta Ivičević Karas (ur.) Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Repub Hrvatske u kaznenim predmetima, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 2013. Đurđević, Zlata, Europsko konvencijsko pravo o oduzimanju slobode prisilnim smještajem osob duševnim smetnjama, u: Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama, Zagr Kaznenopravno-kriminalistička biblioteka Vladimir Bayer, 2002., 207-233. Ðurđević, Zlata, Pravna osoba kao okrivljenik: temeljna prava i predstavljanje, HLJK (http://www.pravo.hr/hljkpp), vol. 12, broj 2/2005, str. 739-762, 742-746. Đurđević, Zlata; Tripalo, Dražen, Trajanje pritvora u svjetlu međunarodnih standarda te doma prava i prakse, HLJKPP br. 2/2006. (www.pravo.hr/hljkpp), 551-596, 552-566. Đurđević, Zlata, Procesna jamstva obrane prema suokrivljeniku kao svjedoku optužbe, HLJKPP 2/2009., 783-808, 785-788. Đurđević, Zlata, Sloboda izražavanja: čl. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prav temeljnih sloboda, u: Usklađenost hrvatskog zakonodavstva i prakse sa standardima Europ konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ur. Radačić Ivana), Centar za mirov studije, 2011., str. 152 189. Đurđević, Zlata, Pravo na učinkovitu istragu u kaznenim predmetima: analiza hrvatske prak prava, Zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2014. Ivičević Karas, Elizabeta, Načelo jednakosti oružja kao konstitutivni element prava na prav kazneni postupak iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobo Zbornik PFZ br. 4-5/2007., 761-788. Ivičević Karas, Elizabeta, Povodom presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mar protiv Hrvatske analiza mogućeg utjecaja na reformu prekršajnog prava u Republici Hrvats III. specijalističko savjetovanje, Primjena prekršajnog zakona i ostalih propisa s podru prekršajnog prava u RH, Zbornik radova, 2009, 1-19. M. Munivrana Vajda, A. Šurina Marton: Gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje go mržnje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarda, Hrva ljetopis za kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. 23, broj 2/2016, str. 435-467. Pleić, Marija (2016) Zabrana mučenja u praksi Europskog suda za ljudska prava s posebn osvrtom na presude protiv Republike Hrvatske i praksu Ustavnog suda RH, Hrvatski ljetopis kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. 23, broj 2, str. 247-279. Valković, Laura (2016) Pravo na pristup branitelju u svjetlu presude Dvorski protiv Hrvatske, Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. 23, broj 2, str. 339-369. Osnovna izborna literatura Đurđević, Zlata (2015) Pravna priroda, pravni okvir i svrha jamstva u kaznenom postupku: mog preživjeti odluku Ustavnog suda RH U-III-1451/2015 o ukidanju istražnog zatvora gradonačelnika grada Zagreba i vraćanju jamčevine njegova branitelja?, Hrvatski ljetopis kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1, str. 9-47. Grđan, Kristijan, Pravo na život: čl. 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temelj sloboda, u: Usklađenost hrvatskog zakonodavstva i prakse sa standardima Europske konvencije zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ur. Radačić Ivana), Centar za mirovne studije, 2011., 45 66.

Ivičević Karas, Elizabeta, Okrivljenikovo pravo da ispituje svjedoke optužbe u stadiju istrage važan aspekt načela jednakosti oružja stranaka u kaznenom postupku (u povodu presu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovač protiv Hrvatske), HLJK (http://www.pravo.hr/hljkpp), br. 2/2007., 999 1018. Krapac, Davor, Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I., Narodne novine, IV. izdanje, Zagr 2010., 136-170, te druga pravna mišljenja Europskog suda za ljudska prava opisana u knjizi. Krapac, Davor, Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku prema praksi Europskog suda za ljud prava, zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3/2010, str. 1207 1240. Krapac, D., Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i hrvatski kazn postupak, HLJKPP br. 1/1995., 3 40. Krapac, D., Osnovna prava čovjeka i građanina i načela krivičnog postupka, Zbornik PFZ br 6/1989., 827 854. Kušan Lovorka / Radačić Ivana, Zabrana mučenja: čl. 3. Europske konvencije za zaštitu ljuds prava i temeljnih sloboda, u: Usklađenost hrvatskog zakonodavstva i prakse sa standardi Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ur. Radačić Ivana), Centar mirovne studije, 2011., str. 67 87. Martinović, Igor / Kos, Damir (2016) Nezakoniti dokazi: teorijske i praktične dvojbe u svjetlu pra Europskog suda za ljudska prava, Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. broj 2, str. 311-338. Mrčela, Marin / Bilušić, Ivana (2016) Konfrontacijska mjerila Hrvatski ljetopis za kaznene znano i praksu (Zagreb), vol. 23, broj 2, str. 371-401. Priručnici za pravnike o Europskoj konvenciji o ljudskim pravima Interrights (Centar za miro studije, http://www.cms.hr/index.php?page=category&cat_id=60) Radačić, Ivana (2017) Regulacija pobačaja Praksa Europske komisije za ljudska prava i Europs suda za ljudska prava u svjetlu globalnih standarda, Zagrebačka pravna revija, br. 1, 251-270.