EUROPSKI STUDIJI: JEZICI I KULTURE U DODIRU

Sveučilište u Zadru Ulica M. Pavlinovića bb 23000 Zadar, Hrvatska INTERDISCIPLINARNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ EUROPSKI STUDIJI: JEZICI I KULTURE U DODIRU (TEMPUS PROJEKT: CD-JEP-16026-2001) Voditelj poslijediplomskoga studija: Prof. dr. Danica Škara Zadar, 2004/2005. 1

2

EUROPSKI STUDIJI: JEZICI I KULTURE U DODIRU European Studies: Languages and Cultures in Contact Nositelj studija Sveučilište u Zadru Mihovila Pavlinovića bb 23000 Zadar, Hrvatska www.unizd.hr Članovi Konzorcija Sveučilište u Antwerpenu, Belgija (ugovorno sveučilište) Zavod za lingvistička istraživanja HAZU (Zagreb) Sveučilište u Zagrebu (Zagreb) Sveučilište u Rijeci (Rijeka) Ministarstvo za europske integracije (Zagreb) Sveučilište u Beču (Austrija) Sveučilište St. Andrews (Velika Britanija) Centar za plurilingvizam (Udine, Italija) Sveučilište u Mannheimu (Mannheim, Njemačka) Konzultanti Sveučilište u Mariboru (Slovenija) Koordinator Prof. dr. Danica Škara Sveučilište u Zadru Obala kralja Petra Krešimira IV., 2; HR-23000 Zadar Tel. +385 (0)23 200 548; Faks: +385 (0)23 316 882 dskara@unizd.hr Kontraktor Prof. dr. Ludger Kremer Universiteit Antwerpen Stadscampus B. 502, Prinsstraat 13, B-2000 Antwerpen Tel.: 0032 (03) 820 21 24; Faks: 0032 (03) 820 21 33 Kremer41@aol.com Autori programa Dunja Brozović Rončević, Ludger Kremer, Lelija Sočanac, Danica Škara 3

4

Logo poslijediplomskoga studija: EUROPSKI STUDIJI:JEZICI I KULTURE U DODIRU * Ovaj se logo smije koristiti samo za potrebe gore navedenoga studija i u druge svrhe se ne smije upotrebljavati (autor: Tomislav Turković). 5

SVEUČILIŠTE U ZADRU Mihovila Pavlinovića bb, 23000 ZADAR NATJEČAJ Za upis na poslijediplomski studij EUROPSKI STUDIJI : JEZICI I KULTURE U DODIRU UVJETI ZA UPIS: 6 Poslijediplomski (doktorski) znanstveni studij mogu upisati pristupnici koji su završili: a) odgovarajući sveučilišni diplomski studij, b) magistarski studij prema prijašnjem Zakonu o visokom obrazovanju. Studentima koji su završili magistarski studij priznaje se određeni broj ECTS bodova (vidi:www.unizd.hr). Ako polaznik poslijediplomskoga studija nakon završene prve godine studija i izvršenih svih obveza ne zadovolji traženi prosjek ocjena od najmanje 3,5, ili iz drugih razloga ne želi nastaviti studij, ima pravo pristupiti izradi magistarskoga rada, nakon čega stječe pravo na titulu magistra znanosti (mr.sc.). S obzirom na interdisciplinarnost i usmjerenja (jezikoslovlje, kultura, europske integracije) koja nudi ovaj studij, mogu se prijaviti kandidati koji imaju diplomu humanističkih i/ili društvenih studija. S obzirom da će se nastava jednim dijelom održavati i na stranim jezicima, kandidati će tijekom prve godine studija morati položiti ispite iz dvaju stranih jezika, ili pružiti dokaz o njihovu poznavanju. Te će obveze biti oslobođeni pristupnici koji su diplomirali strane jezike. Nastava će se u koncentriranom obliku održavati jednom mjesečno tijekom akademske godine što će pokrivati obveze utvrđene ECTS bodovnim sustavom. Troškove studija snose sami pristupnici. Semestralna školarina iznosi 5.000 kuna i može se platiti u dvije rate. Prva se rata uplaćuje pri upisu. Prijava treba sadržavati sljedeće: Diplomu (original ili ovjerenu presliku) o završenom diplomskom studiju i/ili magisteriju Prijepis položenih ispita i ocjena Domovnicu ili osobnu iskaznicu Preslik izvoda iz matične knjige rođenih Životopis Opis dosadašnjih aktivnosti u struci i/ili popis objavljenih radova Potpisanu suglasnost o snošenju troškova studija Dvije fotografije Prosjek ocjena veći od 3,5 (ili dvije preporuke sveučilišnih nastavnika) Sve informacije o studiju možete dobiti na: tel.: +385 (0)23 200 532, faks: +385 (0)23 200 595 tajnistvopds@unizd.hr Preciznije informacije i program studija dostupni su na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zadru (http://www.unizd.hr/tempus) Natječaj je otvoren do 30. rujna 2004. Nastava počinje u listopadu 2004. godine.

SADRŽAJ PRVI DIO UVOD I STRUKTURA STUDIJA 1. Uvod 2. Nositelj studija 1 3. Akademski stupnjevi i opis zvanja 1 4. Cilj studija 2 5. Uvjeti upisa i status studenata 2 5.1 Uvjeti upisa 2 5.2 Status studenata 2 5.3 Broj studenata 2 5.4 Plaćanje studija 2 6. Trajanje studija 3 7. Akademski kalendar 3 8. Nastava 4 8.1 Jezik nastave 4 8.2 Oblici izvođenja nastave 4 8.3 Mjesto izvođenja nastave 4 8.4 Voditelj i mentor 4 9. Voditeljstvo studija 4 10. Ustroj studija 5 10.1 Modularni ustroj (orijentacije, usmjerenja) 5 11. Sustav bodovanja 5 11.1 ECTS bodovni sustav 5 11.2 Bodovne skupine 6 11.3 Tablični prikaz bodovnoga sustava 7 12. Usporedivost studija sa srodnim nastavnim programima 8 13. Način praćenja uspješnosti izvedbe programa 9 DRUGI DIO OPISI KOLEGIJA 14 1. Uvod u znanstveni rad 16 Usmerenje: Jeyikoslovlje 18 2. Jezična povijest Europe 19 3. Contact Linguistics / Kontaktna lingvistika 20 4. Višejezičnost kulturne sredine 22 5. Eurolinguistics 24 6. Onomastika 26 7. Language in Society 28 8. Antropološka lingvistika 29 9. Standardizacija europskih jezika 32 10. Jezične enklave u Europi 34 11. Europa u kontekstu imena 36 7

12. Konvergencija i divergencija jezika i narječja u Europi 38 13. Hrvatski u dodiru s europskim jezicima 40 Usmjerenje: Kultura 42 14. Europska povijest dvadesetog stoljeća 43 15. Kulturna geografija Europe jadranski pristup 44 16. Intercultural Communication 46 17. Književnost i jezik 48 18. Kulture Sredozemlja 50 19. European Culture and Identity 52 20. Kulturna antropologija 53 21. Hrvatska književnost u europskom kontekstu 54 22. Proučavanje kulture: paradigme i kontekst 56 23. Istočnojadranska umjetnička baština u europskome i mediteranskom kontekstu 58 24. Umjetničke veze pokrajina Veneto, Dalmacija i Marche u doba gotike i renesanse 60 25. Gradovi istočnog Jadrana između Sredozemlja i kontinenta: kontinuitet i promjene do praga modernog doba 62 Usmjerenje: Europske integracije 63 26. Pravni sustav i institucije EU 64 27. Komparativna europska politika 66 28. Ekonomika Europske unije 68 29. Hrvatska i europske integracije ekonomski aspekti 70 30. Europske integracije jezični aspekti 72 31. Jamstva i mehanizmi zaštite temeljnih prava u EU 74 32. Transformacijski procesi u Središnjoj i Istočnoj Europi 76 33. Sociološki aspekti europskih društava u kontekstu globalizacije 77 34. Temeljne gospodarske slobode 78 35. Ekološka i ekonomska geografija Europe 80 TREĆI DIO OPĆE INFORMACIJE O SVEUČILIŠTU, ZADRU I HRVATSKOJ 83 SVEUČILIŠTE U ZADRU 84 INFORMACIJE O HRVATSKOJ 90 INFORMACIJE O ZADRU 92 ČETVRTI DIO POPIS I ADRESE PREDAVAČA 97 ABECEDNI POPIS PREDMETA 100 8

1. UVOD Interdisciplinarni poslijediplomski sveučilišni program organizira se u okviru istoimenoga Tempusova projekta (CD-JEP-16026-2001). Studij ustrojava i izvodi Sveučilište u Zadru u suradnji s domaćim i inozemnim sveučilištima članovima konzorcija. Europski studiji : Jezici i kulture u dodiru prvi je studij takve vrste u Hrvatskoj koji uz društveno nudi i humanističko usmjerenje (postojeći Europski studiji uglavnom su usmjereni prema pravnim i političkim znanostima). Program prvi uvodi ECTS (European Credit Transfer System) bodovni sustav na Sveučilište u Zadru, što omogućuje veću pokretljivost studenata i nastavnika na razini Hrvatske i Europe. Program je usporediv sa srodnim programima na europskim sveučilištima na razini najnovijih znanstvenih spoznaja, u skladu je s nacionalnim prioritetima i potrebama međunarodne sveučilišne suradnje. Studij će nastojati istaknuti komparativne prednosti koje nudi Sveučilište u Zadru. Program je usklađen sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 23. srpnja 2003. (Narodne novine, br. 123) te sa statutom i drugim općim aktima Sveučilišta u Zadru. 2. NOSITELJ STUDIJA: Nositelj interdisciplinarnoga poslijediplomskog studija je Sveučilište u Zadru. Adresa: Centar za poslijediplomske studije Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 HR-23000 Zadar Tajnica poslijediplomskih studija: Danijela Gašparović, prof. Tel. +385 (0)23 200 532 i +385 (0)23 200 533 Faks: +385 (0)23 200 595 tajnistvopds@unizd.hr www.unizd.hr 3. AKADEMSKI STUPANJ I OPIS ZVANJA Završetkom doktorskoga studija i obranom doktorske disertacije postiže se akademski stupanj doktora humanističkih ili društvenih znanosti s naznakom znanstvenoga polja odnosno znanstvene grane, koja se određuje prema temi doktorata. Ako polaznik poslijediplomskoga studija nakon završene prve godine studija i izvršenih svih obveza ne zadovolji traženi prosjek ocjena od najmanje 3,5, ili iz drugih razloga ne želi nastaviti studij, ima pravo pristupiti izradi magistarskoga rada, nakon čega stječe pravo na titulu magistra znanosti (mr.sc.). Tijekom studija studenti se osposobljavaju za daljnji samostalni znanstveni rad. Poslijediplomski studij Europski studiji : Jezici i kulture u dodiru ujedno izobražava stručnjake koji će biti osposobljeni za rad u diplomaciji, institucijama Europske unije te državnim i lokalnim ustanovama koje aktivno sudjeluju u procesu približavanja i integraciji Hrvatske u Europsku uniju. 4. CILJ STUDIJA Cilj je studija Jezici i kulture u dodiru pružiti studentima što šire humanistički i društveno utemeljen pristup jezičnim, povijesnim i kulturološkim specifičnostima Europe kao i pravnim, ekonomskim i političkim aspektima uključivanja Hrvatske u procese europskih integracija. 1

Osobita će se pozornost posvetiti višejezičnosti i kulturnoj raznolikosti na nacionalnoj i europskoj razini, problemu nacionalnih manjina i manjinskih jezika, problemu ljudskih i osobito manjinskih prava te kulturološkim implikacijama europskih integracija. Tijekom studija naglašavat će se interdisciplinarni pristup ponuđenih predmeta iz samosvojnih znanstvenih područja. 5. UVJETI UPISA i STATUS STUDENATA 5.1 Uvjeti upisa Studij mogu upisati: a) Studenti koji su završili diplomski ili drugi ekvivalentni studij s područja humanističkih ili društvenih znanosti. b) Studenti koji su završili dvogodišnji magistarski studij (prema prijašnjem Zakonu o visokoškolskom obrazovanju). Tim se studentima za završeni magistarski studij priznaje 60 ECTS bodova. To ujedno znači da moraju prikupiti još 120 ECTS bodova, od toga 60 ECTS bodova u redovnoj nastavi i 60 ECTS bodova pri izradi doktorata. Prosjek ocjena: najmanje 3,5 (u sustavu ocjenjivanja od 5 do 10, najmanje 8). Poznavanje dva strana jezika. 5.2 Status studenata Studij mogu upisati pod jednakim uvjetima svi studenti bez obzira na spol, dob, nacionalnu pripadnost, vjeroispovjest i rasu. Redovito pohađanje nastave obvezno je za sve studente. Troškove studija u cijelosti snose sami studenti. 1 Strani državljani upisuju studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani ako su završili odgovarajući studij na inozemnom visokom učilištu poštujući kriterije i uvjete prijenosa ECTS bodova, i stekli minimalno 300 ECTS bodova (u preddiplomskom i diplomskom studiju) (članak 75., točka 2). Strani studenti mogu polagati ispite na jednom od svjetskih jezika, mogu koristiti rječnike te polagati ispite u dogovoru s nositeljem kolegija izvan rokova navedenih u akademskom kalendaru. Uvjete za upis stranih studenata provjerava i potvrđuje Vijeće poslijediplomskoga studija. 5.3 Broj studenata Optimalan broj studenata na godini: 30. Najmanji broj studenata na godini: 15. 5.4 Plaæanje studija Studenti školarinu plaćaju po semestru (postoji mogućnost plaćanja semestralne školarine u dvije rate). Školarina se određuje svake godine sukladno broju prijavljenih kandidata zbog financijske samostalnosti studija. Školarina je jednaka za hrvatske državljane i za strane studente. 1 Studenti mogu zatražiti ciljane kredite Zagrebačke banke i Hypo banke za kreditiranje troškova studija. 2

6. TRAJANJE STUDIJA Poslijediplomski sveučilišni studij traje tri godine. Na poslijediplomskom sveučilišnom studiju studenti prijavljuju doktorski rad nakon stjecanja 120 ECTS bodova prikupljenih polaganjem ispita, izradom seminarskih radova i sudjelovanjem u izvannstavnim aktivnostima. Od toga najmanje 100 bodova mora biti prikupljeno iz nastave tijekom 4 semestra, a preostalih 20 bodova mogu prikupiti iz izvannastavnih aktivnosti u dogovoru s voditeljem studija i mentorom. Izrada i obrana doktorskoga rada donosi 60 bodova. Ukupno se mora prikupiti 180 ECTS bodova. Ako polaznik poslijediplomskoga studija nakon završene prve godine studija i izvršenih svih obveza (prikupljenih 60 ECTS bodova) ne zadovolji prosjek ocjena od najmanje 3,5, ili iz drugih razloga ne želi nastaviti studij, ima pravo pristupiti izradi magistarskog rada, nakon čega stječe pravo na titulu magistar znanosti (mr. sc.). Na međunarodnoj razini i u diplomi na engleskome jeziku akademski je naziv Master of Arts (M.A.). Ta se odredba odnosi samo na pristupnike koji su poslijediplomski studij upisali nakon četverogodišnjega studija, a primijenit će se ako novim zakonom ne bude određeno drugačije. Rok je za predaju doktorske disertacije pet godina od dana upisa na treću godinu studija. Studentima koji disertaciju predaju nakon toga roka odredit će se dodatni financijski uvjeti. Poslijediplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom doktorskoga rada, odnosno disertacije (članak 83., točka 3). Završetkom poslijediplomskoga studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Na međunarodnoj razini i u diplomi na engleskome jeziku akademski je naziv Doctor of Philosopy (PhD). 7. AKADEMSKI KALENDAR Početak predavanja u zimskom semestru: 20. 10. 2004. Dan neovisnosti: 8. 10. 2004. Blagdan Svih Svetih: 1. 11. 2004. Dušni dan: 2. 11. 2004. Blagdan Sv. Krševana Dan grada Zadra: 24. 11. 2003. Božićni blagdani: 20. 12. 2003. 6. 1. 2004. Prijave za zimski ispitni rok: 15. 1. 2004. 25. 1. 2004. Blagdan Svete Stošije zaštitnice Zadarske nadbiskupije: 15. 1. 2004. Završetak nastave u zimskom semestru: 30. 1. 2004. Zimski ispitni rok: 2. 2. 2004 27. 2. 2004. Početak nastave u ljetnom semestru: 1. 3. 2004. Dan Sveučilišta: 25. 3. 2003. Uskrsni blagdani: 8. 4. 2003. 12. 4. 2004. Prijave za ljetni ispitni rok: 15. 5. 2004. 25. 5. 2004. Praznik rada: 1. 5. 2004. Završetak nastave u ljetnom semestru: 4. 6. 2004. Ljetni ispitni rok: 7. 6. 2004. 9. 7. 2004. Tjelovo: 10. 6. 2004. Dan antifašističke borbe: 22. 6. 2004. Dan državnosti: 25. 6. 2003. Godišnji odmor nastavnika: 20. 7. 2004. 31. 8. 2004. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti: 5. 8. 2004. Blagdan Velike Gospe: 15. 8. 2004. Prijave za jesenski ispitni rok: 16. 6. 2004. 25. 6. 2004. Jesenski ispitni rok: 1. 9. 2004. 30. 9. 2004. 3

8. NASTAVA 8.1 Jezik nastave Nastava na poslijediplomskom studiju održava se na hrvatskome i/ili na nekome od svjetskih jezika. 8.2 Oblici izvoðenja nastave Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, vježbi, terenske nastave i konzultacija. Jedan je od mogućih oblika nastavne aktivnosti ljetna škola koja se održava na nekom od svjetskih jezika (ovisno o predavačima i broju stranih studenata). Nakon odslušanih predavanja student ima pravo polagati isti ispit najviše dva puta. Ukoliko ne položi ispit, student može ponovno upisati isti kolegij ili drugi kolegij koji donosi isti broj ECTS bodova. 8.3 Mjesto izvoðenja nastave Nastava se izvodi u prostorijama Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 i predavaonicama. Prostorija je opremljena priručnom literaturom i računalima. Pojedini predmeti u sastavu programa Europskih studija nude se i studentima na drugim diplomskim i poslijediplomskim studijskim grupama na zadarskome i drugim sveučilištima. Postoji mogućnost slušanja i polaganja pojedinih izbornih predmeta na poslijediplomskim studijima drugih sveučilišta u Hrvatskoj i Europi koja su dio konzorcija projekta Tempus u okviru kojega se realizira poslijediplomski studij Europski studiji: Jezici i kulture u dodiru. Primjerice, neki se predmeti u dogovoru s voditeljem i Vijećem studija mogu slušati i polagati na poslijediplomskim studijima u Zagrebu i Rijeci ako Vijeće tih studija i pojedini predavači to odobre. Na taj način stečeni bodovi prihvaćaju se na Europskim studijima u Zadru. Najboljim studentima poslijediplomskoga studija u akademskoj godini 2004/5 bit će ponuđene stipendije (5 tromjesečnih stipendija) na jednom od europskih sveučilišta koja su članovi konzorcija (Universiteit Antwerpen, B; Universität Wien, A; University of St. Andrews, Scotland, GB; Universität Mannheim, D; Centro sul plurilinguismo, Udine, I). 8.4 Voditelj i mentor Sukladno članku 87. Zakona, studentu se na početku studija imenuje savjetnik (tutor) koji mu pomaže tijekom studija pri usmjeravanju i odabiru predmeta s obzirom na specifične istraživačke ciljeve te prati njegov rad i postignuća. Savjetnik se imenuje prema osobnim interesima studenta u suglasnosti s voditeljem studija te može, ali ne mora nužno biti mentor za magistarski ili doktorski rad. Nastoji se omogućiti studentima da do određene mjere samostalno, ali i uz pomoć savjetnika i predavača sudjeluju u stvaranju programa koji bi zadovoljio njihove osobne interese. Na taj se način studij bitno individualizira što je ciljem diplomske i poslijediplomske izobrazbe. Studentu poslijediplomskog studija tijekom 4. semestra obavezno se dodjeljuje mentor prema njegovu izboru. Evidencija konzultacijskoga rada s mentorom jedan je od bitnih elemenata prihvatljivosti i utemeljenosti prijedloga teme za doktorski rad. 9. VODITELJSTVO STUDIJA Voditeljstvo studija čine voditelj i suvoditelj studija te Vijeće poslijediplomskoga studija. Vijeće poslijediplomskoga studija čine predstavnici konzorcija. 4

10. USTROJ STUDIJA Poslijediplomski studij Europski studiji: Jezici i kulture u dodiru izvodi se kao redoviti studij. Predviđeni interdisciplinarni ustroj studija omogućuje studentima usmjeravanje u okviru jednoga znanstvenoga područja uz obvezno povezivanje s drugim srodnim područjima. 10.1 Modularni ustroj (orijentacije, usmjerenja) Interdisciplinarni je poslijediplomski studij Europski studij Jezici i kulture u dodiru organiziran unutar tri temeljna usmjerenja: 1. JEZIKOSLOVLJE (poredbeno jezikoslovlje, sociolingvistika, jezici u dodiru, onomastika) 2. KULTURA (povijest, književnost, umjetnost, antropologija) 3. EUROPSKE INTEGRACIJE (pravo, politologija, ekonomija, sociologija) Modularni sustav omogućuje studentima da tijekom studija stave naglasak na jedno usmjerenje kao osnovno (A = major) te da između ostala dva odaberu jedno kao izborno (B = minor). Iz trećega usmjerenja (C) moraju odabrati barem jedan od ponuđenih predmeta. To znači da se usmjerenja mogu kombinirati na sljedeći način: JEZIKOSLOVLJE i KULTURA (1+2) JEZIKOSLOVLJE i EUROPSKE INTEGRACIJE (1+3) KULTURA i EUROPSKE INTEGRACIJE (2+3) Primjerice, ako student odabere 1. usmjerenje (JEZIKOSLOVLJE) kao temeljno, te 2. usmjerenje (KULTURA) kao dodatno, mora obvezno odabrati i najmanje jedan predmet iz 3. usmjerenja (EUROPSKE INTEGRACIJE). 11. SUSTAV BODOVANJA 11.1 ECTS bodovni sustav Studij je usklađen s Europskim bodovnim sustavom (ECTS = The European Credit Transfer System) kako bi se uspostavili zajednički kriteriji za priznavanje predmeta položenih na drugim sveučilištima u Hrvatskoj i EU. ECTS bodovni sustav omogućuje kvantifikaciju i uspoređivanje rezultata postignutih tijekom studija, te prenošenje tih rezultata među sveučilištima. Na taj se način danas u čitavoj Europi potiče pokretljivost studenata i profesora. Za primjenu sustava bodovanja odgovoran je savjetnik za ECTS bodovni sustav koji u dogovoru s koordinatorima za ECTS bodovni sustav drugih visokoškolskih ustanova vodi brigu o sigurnom provođenju načela i mehanizama ECTS sustava bodovanja. Također se brine o proceduri akademskoga priznavanja kolegija položenih na partnerskom sveučilištu i pomaže pri tumačenju ostalih dokumenata. ECTS bodovni sustav omogućuje da studenti u dogovoru sa savjetnikom i voditeljstvom studija pojedine predmete upisuju i polažu na postojećim poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i EU iz područja koja su utkana u temelje poslijediplomskoga studija Europski studiji: Jezici i kulture u dodiru. ECTS bodovi samo djelomice ovise o broju sati pojedinoga predmeta. Predmeti se mogu sastojati od predavanja, seminara i vježbi. Pohađanje nastave, polaganje ispita i/ili izrada seminarskih radova iz pojedinoga predmeta donosi određeni broj bodova. Primjerice, predmet od 20 sati nastave može donositi najviše 7 bodova (pohađanje nastave 5 bodova, ispit ili izrada seminarskoga rada 1 bod te prezentacija rada 1 dodatni bod). Bodovi za pohađanje nastave upisuju se nakon položenoga ispita ili izrade seminarskoga rada. Tijekom jedne studijske godine treba prikupiti ukupno 60 ECTS bodova. 5

Osim obveznoga broja prikupljenih ECTS bodova, položeni ispiti i seminarski radovi vrednuju se sustavom ocjenjivanja u rasponu od 1 do 5. Prolazne ocjene: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) Neprolazna ocjena: nedovoljan (1) Prema novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dokumentima EU, ovaj studij uvodi i dodatne dokumente koji olakšavaju pokretljivost studenata tijekom studija, tj. slušanje i polaganje cijeloga semestra ili dijela semestra na nematičnom fakultetu ili drugom sveučilištu, te se pritom položeni kolegiji priznaju na temelju prethodnoga dogovora i potpisanoga trilateralnoga Ugovora o učenju (između studenta, sveučilišta koje prihvaća studenta i matičnoga sveučilišta). Odabravši sveučilište i fakultet na kojem student želi provesti jedan ili više semestara izvan svojega matičnoga fakulteta, student treba pribaviti prijepis ocjena s matičnoga fakulteta, ispuniti pristupnicu te predati molbu odabranomu fakultetu. Sveučilišni koordinator odabranoga fakulteta treba proučiti primljenu molbu i po potrebi stupiti u kontakt s koordinatorom sveučilišta s kojega student dolazi, te nakon što se uvjeri da student ima razinu znanja potrebnu za praćenje nastave na drugom fakultetu, student biva prihvaćen ili odbijen. Nakon toga, student i dva koordinatora sklapaju dokument Ugovor o učenju. Potpisom triju zainteresiranih stranaka osigurava se da predmeti položeni na matičnom fakultetu studentu budu priznati na fakultetu domaćinu i također da mu prilikom povratka budu priznati predmeti položeni na fakultetu na kojem je bio gost. Kao što pri odlasku s matičnoga fakulteta student treba pribaviti prijepis ocjena s tog fakulteta, isto tako pri povratku na matični fakultet student pribavlja prijepis ocjena s fakulteta domaćina, kako bi dokazao da je ispunio dogovorene kriterije te odslušao i položio kolegije navedene u Ugovoru o učenju. Objektivna razlika u težini studiranja na različitim studijskim grupama i vrsta postignute kvalifikacije prepoznaje se pomoću Suplementa diplomi (dodatak diplomi koji nema zakonsku vrijednost, pa je uz njega potrebno priložiti izvornu svjedodžbu ili diplomu koja potvrđuje postignuto obrazovanje). Suplement diplomi je dokument u kojem se kao dopuna diplome nalaze svi relevantni podaci koji opisuju kvalifikaciju pojedinoga studenta, kao što su osobni podaci, opis studijskoga programa, prijepis ocjena koji sadrži popis svih odslušanih i položenih predmeta zajedno s ukupnom satnicom i postignutom ocjenom i sl. Sve o ECTS bodovnom sustavu i njegovoj primjeni nalazi se u publikaciji ECTS Users Guide, koji se može naći na internetskoj adresi: http://europa.eu.int/en/comm/dg22. 11.2 Bodovne skupine Sustav kreditiranja podijeljen je u 3 bodovne skupine: 6 I. prva bodovna skupina = obvezna nastava II. druga bodovna skupina = izborna nastava III. treća bodovna skupina = izvannastavne aktivnosti I. OBVEZNI PREDMETI Svaki student mora upisati sve obvezne predmete iz temeljnoga usmjerenja (A = major). Iz drugoga odabranoga usmjerenja (B = minor) student mora odabrati barem jedan obvezni predmet. II. IZBORNI PREDMETI Svaki student mora upisati određeni broj izbornih predmeta u svakoj studijskoj godini. Predavanja iz izbornih predmeta održavaju se ako se za njih prijavi najmanje 5 studenata. Prema vlastitomu izboru student bira izborne predmete iz I., II. ili III. usmjerenja vodeći pritom računa da ukupan broj prikupljenih bodova iz A, B ili C skupine odgovara priloženoj tablici.

III. IZVANNASTAVNA AKTIVNOST (skupina D) Ta bodovna skupina obuhvaća npr.: terenski ili drugi oblik praktičnoga rada, objavljene radove u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima, sudjelovanje na znanstvenim skupovima, jednomjesečni praktični rad u znanstvenoj ustanovi ili instituciji državne uprave i sl. Budući da upravo takav rad u dogovoru sa savjetnikom i predavačima potiče samostalnost studenata, studenti su obvezni prikupiti i određeni broj bodova iz te skupine. 11.3 TABLIČNI PRIKAZ BODOVNOGA SUSTAVA God. Sem. I. usmjerenje A (major) II. usmjerenje B (minor) III. usmjerenje C Izvannastavna aktivnost D Ukupno 1 Ukupno 2 I. obvezan predmet za sve studente* 4* 12 6 6 2 26 II. 12 10 6 2 30 56 + 4* 24 16 12 4 60 III. 12 8 6 3 30 IV. 14 8 6 3 30 Ukupno 60 26 16 12 6 60 Ukupno za 2 godine = 4* + 116** najmanje 50 najmanje 32 najmanje 24 najmanje 10 120 3 V. individualni rad s mentorom i VI. izrada doktorskoga rada 60 Ukupno za sve 3 godine 180 * Metodologija znanstvenoistraživačkoga rada ** Studenti obvezno moraju tijekom poslijediplomskoga studija prikupiti barem 6 bodova predstavljajući svoje seminarske radove. 7

12. USPOREDIVOST STUDIJA SA SRODNIM NASTAVNIM PROGRAMIMA Plan i program interdisciplinarnoga poslijediplomskoga studija Europski studiji : Jezici i kulture u dodiru izrađen je na temelju analize srodnih studijskih programa u pojedinim europskim državama, koji su međutim, većinom usmjereni prema pravnim i političkim znanostima. Program je usporediv sa srodnim programima na europskim sveučilištima, ali je ujedno usklađen i s hrvatskim nacionalnim prioritetima i potrebama međunarodne sveučilišne suradnje. Interdisciplinarni poslijediplomski studij Europski studiji : Jezici i kulture u dodiru prvi je studij takve vrste u Hrvatskoj koji uz društveno nudi i humanističko usmjerenje. Po koncepciji i donekle po sadržaju, studij je usporediv s niže navedenim studijskim programima: Center for European Cultural Studies, Aahrus University (Danska) http://www.au.dk/uk/hum/cekvina/index.html Center for Research on Europe and the Contemporary World, University of Paris XI. (Pariz, Francuska) http://www.cremoc.org Centre for European Studies, Trinity College (Dublin, Irska) http://www2.tcd.ie/european_studies/ Centre for European Studies, Jagiellonian University (Poljska) http://www.ces.uj.edu.pl/ College of Europe, Brugge (Brugge, Belgija) http://www.coleurop.be Department of European Studies, University of Bradford (Bradford, Engleska, VB) http://www.bradford.ac.uk/acad/mod-lang/ Department of International Relations and European Studies, Central European University (Budimpešta, Madžarska) European Research Centre on Migration and Ethnic Relations, Ultrecht University, Ultrecht, Nizozemska) http://www.uu.nl/uupublish/onderzoek/onderzoekcentra/ercomer/24638main.html European Studies Programme, Philipps-Universitaet Marburg (Marburg, Njemačka) http://www.uni-marburg.de/fb10/eurohtml/euromain.htm European University Institute, (Firenzza, Italija) http://www.iue.it/servac/ Institute of Sociology, Academy of Sciences of the Czech Republic, (Prag, Republika Češka) http://www.soc.cas.cz Institute for European Studies, Katholieke Universiteit Leuven (Leuven, Belgija) http://www.euro.ucl.ac.be Instituto de Estudios Europeos, Universidad de Deusto (Španjolska) http://www.iee.deusto.es Jean Monnet Chair (European Institutions and Civilizations), University of Turku (Finska) http://www.soc.utu.fi/jean-monnet Luxembourg Institute for European and International Studies, (Luxembourg) http://www.ieis.lu Research Institute for European Affairs, University of Economics, Beč (Austrija) http://fgr.wu-wien.ac.at/institut/ef/ School of European Languages and Cultures, Edinburgh University (Edimburg, Škotska, VB) http://www.selc.ed.ac.uk/ Sussex European Institute, University of Sussex (Sussex, Velika Britanija) http://www.sussex.ac.uk/sei/ 8

13. NAÈIN PRAÆENJA USPJEŠNOSTI IZVEDBE PROGRAMA Praćenje uspješnosti i kvalitete nastave pojedinih predmeta ispituje se anonimnom anketom među polaznicima poslijediplomskoga studija. Anketu provodi Ured za evaluaciju programa. Posebno će se pratiti i procjenjivati zadovoljstvo studenata i nastavnika te uspješnost polaznika u ispunjavanju njihovih obveza. Sukladno rezultatima ankete nastojat će se u budućnosti ispraviti uočeni nedostatci nastavnoga programa. 9

Pregled predmeta po usmjerenjima I. godina (2004 2005) Predavač satnica ECTS bodovi P S ukupno nastava rad ukupno I. Lada Badurina 6 6 12 3 1 4 NASLOV PREDMETA Uvod u znanstveni rad na polju humanističkih znanosti 2 Usmjerenje 1: Jezikoslovlje Predavač satnica P S ukupno nastava ECTS bodovi ispit ili rad ukupno NASLOV PREDMETA 3 I. Ranko Matasović 14 6 20 5 1 4 6 5 Jezična povijest Europe II. I. Peter Nelde / Vesna Muhvić-Dimanovski Radoslav Katičić Georg Holzer 10 10 20 5 1 6 16 16 4 1 5 Kontaktna lingvistika Contact linguistics Višejezičnost kulturne sredine II. Sture Ureland 16 2 18 5 1 6 Eurolinguistics II. I. Petar Šimunović Vladimir Skračić Dunja Brozović Danica Škara Max Reichard Usmjerenje 2: Kultura Semestar Semestar Semestar I. Predavač Ivo Banac Josip Vrandečić 12 4 16 4 1 5 Onomastika 10 2 12 3 1 4 Language in Society satnica P S ukupno nastava ECTS bodovi ispit ili rad ukupno 14 6 20 5 1 6 II. Damir Magaš 14 6 20 5 1 6 II. Jef Verschueren 10 2 12 4 1 5 NASLOV PREDMETA Europska povijest dvadesetog stoljeća Kulturna geografija Europe Intercultural Communication I. Marina Kovačević 10 2 12 3 1 4 Književnost i jezik II. Jelka Vince-Pallua 10 2 12 3 1 4 Kulture Sredozemlja I. Stephan Pugh 10 2 12 4 1 5 European Culture and Identity P = predavanja S = seminari 2 Obvezan predmet za sve studente. 3 Obvezni predmeti označeni su masnim slovima. 4 Sukladno programu pojedinih predmeta studenti moraju polagati ispit (pismeni ili usmeni) i/ili izraditi seminarski rad. 5 Na pojedinim se predmetima za usmenu prezentaciju seminarskoga rada može dobiti jedan dodatni ECTS bod. 10

Usmjerenje 3: Europske integracije Semestar Predavač satnica P S ukupno nastava ECTS bodovi ispit ili rad ukupno I. Siniša Rodin 14 6 20 5 1 6 II. Nenad Zakošek 14 6 20 5 1 6 I. Mia Mikić 10 2 12 3 1 4 II. Višnja Samardžija 10 4 16 4 1 5 II. Maja Bratanić 8 4 12 3 1 4 NASLOV PREDMETA Pravni sustav i institucije EU Komparativna europska politika Ekonomija Europske Unije Hrvatska i europske integracije ekonomski aspekti Europske integracije jezični aspekti 11

Usmjerenje 1: Jezikoslovlje III. Predavač Anita Sujoldžić Maja Bratanić II. godina (2005 2006) satnica P S ukupno nastava ECTS bodovi ispit ili rad ukupno NASLOV PREDMETA 14 4 18 5 1 6 Antropološka lingvistika III. Dalibor Brozović 10 2 12 3 1 4 III. August Kovačec Goran Filipi Standardizacija europskih jezika 10 2 12 3 1 4 Jezične enklave u Europi IV. Dunja Brozović 8 4 12 3 1 4 IV. Dunja Jutronić 8 4 12 3 1 4 IV. Lelija Sočanac i dr. 12 4 16 4 1 5 Usmjerenje 2: Kultura Semestar Semestar Predavač satnica P S ukupno nastava ECTS bodovi ispit ili rad ukupno Europa u kontekstu imena Konvergencije i divergencije jezika i narječja u Europi Hrvatski u dodiru s europskim jezicima NASLOV PREDMETA IV. Vitomir Belaj 12 12 3 1 4 Kulturna antropologija III. Zoran Kravar 8 8 16 4 1 5 IV. Stipe Grgas 8 4 12 3 1 4 III. Nikola Jakšić 8 4 12 3 1 4 IV. Emil Hilje 8 4 12 3 1 4 III. Slobodan Čače 8 4 12 3 1 4 Hrvatska književnost u europskome kontekstu Proučavanje kulture: paradigme i kontekst Istočnojadranska umjetnička baština u Europskome i Mediteranskom kontekstu Umjetničke veze Dalmacije, Veneta i Marche Gradovi istočnoga Jadrana između Sredozemlja i kontinenta: kontinuitet i promjene do praga modernoga doba 12

Usmjerenje 3: Europske integracije Semestar III. Predavač Siniša Rodin i Tamara Ćapeta satnica P S ukupno nastava ECTS bodovi ispit ili rad ukupno 12 4 16 4 1 5 IV. Vojmir Franičević 12 12 3 1 4 III. Darko Polšek 10 2 12 3 1 4 NASLOV PREDMETA Jamstva i mehanizmi zaštite temeljnih prava u EU Transformacijski procesi u Središnjoj i Istočnoj Europi Sociološki aspekti europskih društava u kontekstu globalizacije IV. Vesna Tomljenović 12 12 3 1 4 Temeljne gospodarske slobode IV. Željka Šiljković 10 2 12 3 1 4 Ecološka i ekonomska geografija Europe III. godina (2006 2007) 3 godina Izvannastavne aktivnosti individualni rad s mentorom i izrada doktorskoga rada 60 bodova Vođenje znanstvenoga projekta (poticajni projekti) Sudjelovanje na znanstvenom projektu Jezični tečajevi (uz potvrdu o polaganju ispita) Objavljen izvorni znanstveni rad u znanstvenom časopisu Objavljen pregledni ili stručni rad u časopisu Objavljen prikaz u časopisu Sudjelovanje s referatom na međunarodnom znanstvenom skupu Sudjelovanje s referatom na domaćem znanstvenom skupu Pomoć pri ogranizaciji znanstvenoga skupa ili simpozija Terenski rad Jednomjesečna praksa u znanstvenim ustanovama ili institucijama državne uprave 5 bodova 3 boda 2 boda 3 boda 2 boda 1 bod 3 boda 2 boda 1 bod 2 boda 2 boda 13