TISKARSKE BOJE OPĆA SVOJSTVA TISKARSKIH BOJA

Size: px

Start display at page:

Download "TISKARSKE BOJE OPĆA SVOJSTVA TISKARSKIH BOJA"

Loraine Chase
5 years ago
Views:

1 Predavanja iz kolegija TISKARSKE BOJE OPĆA SVOJSTVA TISKARSKIH BOJA

2 UVJETI KOJE TISKARSKA BOJA TREBA ISPUNITI U TISKU 1. KONTRAST Boja mora imati jak odraz kontrasta u odnosu na tiskovnu podlogu. Nanos boje na tiskovnoj podlozi je vrlo mali i ovisno o tiskarskoj tehnici kreće se 2 30 µm (konvencionalni sitotisak i do 60 µm). Tehnika tiska Debljina nanosa Offsetni tisak µm Knjigotisak 3 5 µm Duboki tisak 8 12 µm Sitotisak µm Najteže je postići dobar kontrast kod vrlo tankih nanosa tiskarske boje.

3 2. PUT BOJE OD BOJANIKA DO TISKOVNE PODLOGE Uloga boje u tisku je da prenese sliku s tiskovne forme na tiskovnu podlogu, a da se to postigne sa što mogućim manjim nanosom boje. Otisak pri tom mora biti OŠTAR, JASAN i ZASIĆEN! Ovisno o putu boje od tiskovne forme (TF) do tiskovne podloge (TP) razlikujemo 2 skupine tiskarskih boja: Boje koje prolaze DUG PUT od bojanika do tiskovne podloge To su boje visoke (teške) konzistencije, a rabe se, primjerice, u offsetu, visokom tisku knjigotisku. Boje koje prolaze KRATKI PUT od bojanika do tiskovne podloge To su boje vrlo niske (lake) konzistencije, rabe se u bakrotisku, fleksotisku. U bakrotisku i fleksotisku boje sadrže lakohlapljiva otapala.

4 3. PRIJELAZ TISKARSKE BOJE s TF na TP Tiskarska boja mora biti sposobna za vrlo brzo prelaženje s TF na TP bez obzira radi li se o direktnom ili indirektnom tisku. Prenošenje boje s TF na tiskovni materijal/podlogu uvjetovano je: brzinom otiskivanja (trajanje dodira) pritiskom pod kojim se otiskivanje izvodi viskoznošću boje količini boje prijemčivosti tiskovne podloge za boju glatkosti ili hrapavosti tiskovne forme ili tiskovnog materijala

5 4. Zadovoljavanje uvjeta koje definira konačni grafički proizvod Tiskarska boja mora biti primjerena onom krajnjem grafičkom proizvodu na koji se aplicira. Nije svejedno je li tiskarska boja namijenjena tisku knjiga ili naljepnica, prehrambene ambalaže, ambalaže za deterdžente, plakata... Među najvažnija opća svojstva tiskarskih boja spadaju: konzistencija, ljepljivost, reološka svojstva dužina, ton, svjetlostalnost.

6 REOLOGIJA je znanost koja proučava deformacije, transformacije i tečenje tekućina i plinova pod utjecajem mehaničkih sila koje djeluju na jedinicu površine. Reologija obuhvaća OSOBINE TEČENJA tiskarskih boja kao što su: 1) konzistencija, 2) viskoznost, 3) ljepljivost, 4) duljina tečenja, 5) tiksotropija.

7 KONZISTENCIJA opisuje opće stanje tiskarske boje u masi, a obuhvaća: koheziju, adheziju, viskoznost, tečljivost, tiksotropiju i površinsku napetost.

8 KONZISTENCIJA se kod kvalitetnih tiskarskih boja ustali tri do četiri dana nakon izrade boje. Ukoliko sastavnice tiskarske boje međusobno reagiraju (što je nepoželjno u tisku), sustav nije stabilan i takva boja nije pogodna za tisak.

9 KONZISTENCIJA TISKARSKE BOJE mijenja se promjenom temperature i određenog stupnja miješanja, a do promjena može doći i s vremenom stajanja boje. Prema konzistenciji razlikujemo dvije vrste tiskarskih boja: "rijetke" i "guste" boje, odnosno boje lake i teške konzistencije.

10 Tiskarske boje lake konzistencije su rijetke, fluidne i rukovanje njima je jednostavno, dok su tiskarske boje teške konzistencije guste i pastozne, a rukovanje njima je otežano.

11 GUSTE tiskarske boje TEŠKE konzistencije često su jako ljepljive, a postoje i RJEĐEtiskarske boje LAKŠE konzistencije velike ljepljivosti kao npr. offsetne TB sa sjajem izrađene iz umjetnih smola/polimera. Ne smije se miješati pojam konzistencija i ljepljivost. Postoje guste boje, teške konzistencije koje nisu jako ljepljive i obrnuto.

12 KOHEZIJA Kohezija je privlačna sila koja djeluje između čestica iste tvari. Za tiskarsku boju je najvažnija kohezija veziva.

13 Tiskarske boje jake kohezije su DUGE boje koje se razvlače u duge niti pri odvajanju TF od TP nakon otiskivanja. DUGE boje "praše" jer je prašenje boje posljedica razvlačenja TB u duge niti, a često su i previše ljepljive.

14 Tiskarske boje slabekohezije su KRATKE boje koje se razvlačenjem prekidaju prilikom odvajanja TF od TP nakon otiskivanja. KRATKE boje: ne praše, manje su ljepljive od DUGIH boja, imaju bolju pokritnost ali daju manje oštre otiske.

15 Sve se više proizvode tiskarske boje koje su: KRATKE, RIJETKE i LAKŠE KONZISTENCIJE, ali dovoljno ljepljive za dobar prijelaz TB s TF na TP i oštar otisak. Nema tiskarskih boja idealne kohezije!

16 U praksi se otiskuje različitim brzinama pa se proizvode i jako ljepljive boje koje se (po potrebi) mogu razrijediti. Lakše je otiskivati s ljepljivijom i čvršćom bojom koja daje čisti otisak.

17 ADHEZIJA Adhezija je privlačna sila koja djeluje između čestica različitih tvari i o njoj gotovo izravno ovisi ljepljivost TB. Adhezija se može (djelomično) izjednačiti s ljepljivošću.

18 Adhezija, kohezija i močenje važni su parametri u tisku najviše u trenu kada se tiskovna forma (TF) s tiskarskom bojom (TB) odijeljuje od tiskovne podloge (TP)

19 Sile adhezije moraju biti dovoljno jake kako bi se TB prihvatila na TF i zatim u cjelosti prenijela na TP. Boja se mora dobro prenositi s TF na TP, a ne smije ostati na TF ili čupati papir.

20 VISKOZNOST Viskoznost je svojstvo fluida plinova i tekućina da se odupiru tečenju odn. relativnom gibanju susjednih slojeva. Viskoznost je neka vrsta unutarnjeg trenja fluida. Kvantitaivno mjerilo unutarnjeg trenja je koeficijent viskoznosti fluida. Viskoznost ovisi o: strukturi tvari i temperaturi (značajno se smanjuje s porastom temperature).

21 Viskoznost je trenje koje nastaje među molekulama fluida prilikom premještanja njegovih slojeva tijekom toka (deformacije) pod utjecajem odgovarajućeg naprezanja. Viskoznost se očituje samo kada se fluid giba. To je pojava kada se slojevi fluida gibaju različitim brzinama. Sporiji slojevi fluida nastoje zakočiti sistem pa se čitav fluid uspori na neku prosječnu brzinu. Razlikujemo dinamičku viskoznost (apsolutnu) i kinematičku viskoznost.

22 Fluid se nalazi između dvije paralelne ploče (engl. plate): donja ploča je nepomična, a gornja se giba konstantnom brzinom. Sloj fluida koji je u kontaktu s gornjom pločom giba se istom brzinom kao i ploča. Zbog kohezivnih sila unutar fluida za očekivati je da će se i daljni slojevi početi pomicat, ali sa smanjenjem brzine proporcionalno udaljenošću od pokretne ploče. Smanjenje brzine uzrokuje trenje u fluidu. Slojevi između ploča podliježu smičnim silama kao rezultat trenja i stoga se pomiču brzinom koja je proporcionalna visini y na kojoj se nalazi sloj.

Isaac Newton je pretpostavio da je, za pravo, paralelno i uniformno strujanje, tangencijalna napetost (smična sila) τ, između slojeva, proporcionalan gradijentu brzine, dv/dy, u pravcu okomitom na

23 Isaac Newton je pretpostavio da je, za pravo, paralelno i uniformno strujanje, tangencijalna napetost (smična sila) τ, između slojeva, proporcionalan gradijentu brzine, dv/dy, u pravcu okomitom na slojeve. τ = D = F A dv dy tangencijalna napetost, smično (potisno) naprezanje (engl. shear stress) gradijent (pad) brzine, brzina smicanja pojedinih slojeva (engl. shear rate) Odnosno, prema Newtonu sila F s kojom se djeluje na površinu A ovisiti će o viskozitetu η i gradijentu (padu, promjeni) brzine dv/dy u jednom segmentu. F A dv = η dy

24 U jednadžbi F η = A = dv dy η (grčko slovo eta) je koeficijent dinamičke viskoznosti u Pa s, F/A je tangencijalna napetost ili smična sila u Pa, dv/dy je pad brzine ili gradijent brzine u s 1. SI mjerna jedinica dinamičke viskoznosti je paskal sekunda (Pa s) τ D

25 Kinematička viskoznost (ν) grčko slovo ni je omjer dinamičke viskoznosti (η) i gustoće (ρ) homogenog fluida: η ρ a u jednadžbi ν = (2) ν je kinematička viskoznost u m 2 s, η je koeficijent dinamičke viskoznosti u Pas, ρ je gustoća homogenog fluida u kg m 3.

26 Budući da tiskarska boja sadrži suspendirane pigmentne čestice kod mjerenja viskoznosti je to isto tako plastičan materijal kao i viskozna tekućina, pa na mjerenje viskoziteta ima jak utjecaj relativni elasticitet boje. To znači da moramo upotrijebiti izvjesnu snagu kako bi metalni cilindar viskozimetra nadvladao relativni elasticitet boje prije nego li se cilindar pokrene. Snaga potrebna da se savlada relativni elasticitet (ukočenost) boje naziva se granica tečenja (engl. yield value). Granica tečenja za neku boju ovisi o količini pigmenata, veličini čestica i oblika pigmenata i njegovog stupnja disperzije ili flokulacije u vezivu.

27 Viskoznost guste tiskarske boje određuje se mjerenjem otpora prolaza metalnog štapa kroz boju u jedinici vremena (viskozimetar sa štapom). Viskozimetar sa štapom

Viskozimetar sa štapom Larayev viskozimetar Uređaj je izveden tako da omogućuje štapu slobodno gibanje unutar kratke cijevi debelih stijenki nešto većeg unutrašnjeg promjera.

28 Viskozimetar sa štapom Larayev viskozimetar Uređaj je izveden tako da omogućuje štapu slobodno gibanje unutar kratke cijevi debelih stijenki nešto većeg unutrašnjeg promjera. Cijev je okomita te štap kroz nju klizi vlastitom težinom. Boja koja se nanese zauzima utor između štapa i cijevi te sprečava slobodan pad štapa. Ispituje se mjereći vrijeme koje je potrebno da štap prijeđe put (10cm) između dvije oznake. Izmjereno je vrijeme proporcionalno dinamičkoj viskoznosti ispitivane boje. Štap se odozgo može opteretiti različitim utezima što omogućuje mjerenje viskoznosti pri različitim brzinama.

29 Viskoznost tiskarske boje može se odrediti i pomoću rotacionih viskozimetara: mjerenjem otpora koji tekućina pruža okretanju metalne osovine/vretena. Rotacioni viskozimetar HAAKE

30 Rotacioni viskozimetar HAAKE

31 Za rijetke tiskarske boje rabe se jednostavni ručni viskozimetri, različite istjecajne čaše s mlaznicom pri dnu mjerne čaše. Mjeri se protok određenog volumena boje kroz otvor (rupicu) definiranog promjera u jedinici vremena.

32 POGLEDAJTE youtube VIDEO! Primjeri viskozimetara: Viskozimetar sa štapom Laray: Istjecajna čaša Fordova čaša:

33 Viskoznost nekih tiskarskih boja Letterpress Visoki tisak Koef. dinamičke viskoznosti Pa s Istjecajna čaša Flow cup (time to empty 4 mm DIN cup in sec.) Sheet fed offset litho Offset na arke Heat set offset litho Offset (sušenje toplinom) Newsink Roto boja (novinski tisak) Flexographic printing (Fleksografija) Gravure printing (Bakrotisak)

34 TEČLJIVOST svojstvo tvari da se ne odupire gibanju odnosno njeno svojstvo lakog tečenja. Tečljivost je recipročna dinamičkoj viskoznosti pa izmeđutečljivosti (φ) i dinamičke viskoznosti (η) vrijedi odnos: φ = 1/η (3). Za razliku od viskoznosti, tečljivost je proporcionalna povišenju temperature. Boja sa dobrimtečenjem dobro će se porazdjeljivati po valjcima za razribavanje.

LJEPLJIVOST može se definirati kao relativna prijemljivost ili izvlačenje. Ljepljivost je definirana ne samo s adhezijom boje već i njenim viskozitetom i granicom tečenja.

35 LJEPLJIVOST može se definirati kao relativna prijemljivost ili izvlačenje. Ljepljivost je definirana ne samo s adhezijom boje već i njenim viskozitetom i granicom tečenja. Ljepljivost se može definirati i kao sposobnost razdjeljivanja filma tiskarske boje (između dva valjka). Boje velike ljepljivosti mogu uzrokovati čupanje vlakanaca (djelića površine papira). S druge strane ljepljivost pogoduje boljoj adheziji boje na tiskovne elemente TF te s njih adekvatniji prijenos na offsetni cilindar.

36 TIKSOTROPIJA je svojstvo nekih koloidnih otopina koje mirovanjem koaguliraju i stvaraju pseudogelnu strukturu odnosno gustu želatinoznu masu, a miješanjem (opet) postaju tekuće. Do tiksotropije dolazi uslijed električnih naboja čestica koje se orijentiraju u pravilne nizove ili mrežice. Miješanjem se takav raspored poremeti.

37 Nakon stajanja (mirovanja) čestice pigmenta se opet (brže ili sporije) poslože u pravilne nizove ili mrežice pa se ponovno stvara tiksotropna pseudogelna struktura. Pastozne tiskarske boje imaju poželjno svojstvo tiksotropije koje im omogućava da budu guste i viskozne u duktoru, a rijetke i tečljive na valjcima za razribavanje.

38 POVRŠINSKA NAPETOST je pojava napetosti na površini svake tekućine. Čestica u unutrašnjosti tekućine okružena je sa svih strana susjednim česticama koje uzajamno djeluju jedna na drugu jednakim privlačnim silama pa su privlačne sile u ravnotežju. A - Molecules attracted in all directions B - Molecules being attracted inwards only

39 Privlačne sile između čestica na površini tekućine nisu u ravnotežju jer na njih djeluju privlačne sile iz unutrašnjosti tekućine, a na površini u dodiru smolekulama zraka takvog privlačenja nema pa je ravotežje čestica na površini narušeno. A - Molecules attracted in all directions B - Molecules being attracted inwards only Na površini tekućina djeluju sile koje nastoje čestice na površini uvući u unutrašnjost tekućine i smanjiti površinu tekućine.

40 Površinska napetost tekućine ovisi o vrsti tekućine i temperaturi (smanjuje se s porastom temperature).

41 TON BOJE Ovisno o tome promatra li se boja u masi (u ambalaži) ili direktno osvijetljena na tiskovnoj podlozi (papiru) ili kada je otisak zadnjom stranom okrenut izvoru svjetlosti, razlikuje se: ton boje u masi, vršni ton i podton boje. TON BOJE U MASI podrazumjeva izgled boje kakav se vidi u ambalaži u debelom sloju (ton kakav se vidi pri otvaranju ambalaže boje). Transparentne boje pokazuju veliku razliku između onoga što se vidi u ambalaži i onoga što se kasnije vidi na otisku.

42 VRŠNI TON BOJE (ton boje otiska) Promatranjem boje na otisnutom materijalu (tiskovnoj podlozi) pri normalnom ili direktnom osvjetljenju vidi se vršni ton boje. Vršni ton boje,također, podliježe promjeni od momenta otiskivanja do završetka procesa sušenja kada postaje nešto malo tamniji uslijed procesa oksidacije. PODTON BOJE uočava se kada je otisak indirektno osvijetljen (otisak zadnjom stranom okrenut izvoru svjetlosti)

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces