SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Marin Penavić. Zagreb, 2016.

Transcription

1 SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Marin Penavić Zagreb, 206.

2 SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Zvonko Herold, dipl. ing. Student: Marin Penavić Zagreb, 206.

3 Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći steĉena znanja tijekom studija i navedenu literaturu. Zahvaljujem se prof. dr. sc. Zvonku Heroldu, mentoru ovog rada, na ukazanom povjerenju. Zahvaljujem se asistentu dr. sc. Matiji Hoiću na pruţenoj pomoći, savjetima i usmjeravanju tijekom pisanja ovog rada. Zahvaljujem se svojoj djevojci, koja mi je bila najveća podrška tijekom dosadašnjeg studiranja. Marin Penavić

4

5 SADRŢAJ SADRŢAJ... I POPIS SLIKA... III POPIS TABLICA... V POPIS TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE... VI POPIS OZNAKA... VII SAŢETAK... IX SUMMARY... X. UVOD..... Opis zadatka Pregled transmisija putniĉkih vozila s prednjim pogonom Ruĉne transmisije (MT) Automatizirane ruĉne transmisije (AMT) Transmisije s dvostrukom spojkom (DCT) Automatske transmisije (AT) Transmisije s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (CVT) Usporedba transmisija ANALIZA MOGUĆNOSTI UGRADNJE ZAMAŠNJAKA NA RAZLIĈITE POZICIJE U TRANSMISIJI OPCIJA A Zamašnjak na ulaznom vratilu mjenjaĉa OPCIJA B Zamašnjak na izlaznom vratilu mjenjaĉa OPCIJA C Zamašnjaci na mjestu kotaĉa OPCIJA D Zamašnjaci na mjestu kotaĉa s multiplikatorima ODABIR POZICIJE UGRADNJE ZAMAŠNJAKA GENERIRANJE KONCEPATA Koncept Koncept Koncept Fakultet strojarstva i brodogradnje I

6 4.4. Koncept ODABIR OPTIMALNE VARIJANTE RAZRADA ODABRANOG KONCEPTA Proraĉun sustava Proraĉun ĉvrstoće diska Dimenzioniranje vratila Izbor standardnih komponenti Odabir reduktora/multiplikatora Odabir i kontrolni proraĉun leţajeva Odabir spojki Odabir stezne ljuske Odabir elektromotora za emuliranje otpora voţnje ZAKLJUĈAK LITERATURA PRILOZI Fakultet strojarstva i brodogradnje II

7 POPIS SLIKA Slika Konfiguracije pogona na prednje kotaĉe... 2 Slika 2 Karakteristike okretnog momenta vozila s transmisijom sa stupnjevanim prijenosnim omjerima... 3 Slika 3 Shematski prikaz suhe spojke... 4 Slika 4 5 stupanjski ruĉni mjenjaĉ VW MQ... 5 Slika 5 5 stupanjski ruĉni mjenjaĉ ZF S Slika 6 Prekid isporuke okretnog momenta kod AMT transmisija... 7 Slika 7 Princip rada DCT transmisija... 8 Slika 8 6 stupanjski DCT mjenjaĉ za putniĉke automobile VW DSG... 9 Slika 9 7 stupanjski automatski mjenjaĉ za putniĉke automobile Mercedes Benz W7A Slika 0 CVT mjenjaĉ ZF Ecotronic CFT Slika Shematski prikaz opcije ugradnje A... 3 Slika 2 Shematski prikaz opcije ugradnje B... 4 Slika 3 Shematski prikaz opcije ugradnje C... 5 Slika 4 Shematski prikaz opcije ugradnje D... 7 Slika 5 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite opcije ugradnje... 8 Slika 6 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite opcije ugradnje i razliĉite brzine voţnje vozila... 8 Slika 7 Skica diska... 9 Slika 8 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite opcije ugradnje Slika 9 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora Slika 20 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora i razliĉite brzine voţnje vozila... 2 Slika 2 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora... 2 Slika 22 Koncept Slika 23 Koncept Slika 24 Koncept Slika 25 Koncept Fakultet strojarstva i brodogradnje III

8 Slika 26 Trodijelna izvedba diska Slika 27 Naprezanja u disku Slika 28 Raspodjela naprezanja u disku Slika 29 Skica stupnjevanog vratila... 3 Slika 30 Karakteristike leţaja 2206 E 2RSTN Slika 3 Karakteristike leţaja 2942 E Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

9 POPIS TABLICA Tablica Usporedba karakteristika automobilskih automatiziranih transmisija... 2 Tablica 2 Varijante parcijalnih rješenja Tablica 3 Karakteristike reduktora KUZ 75A WN Tablica 4 Izvadak iz kataloga spojki proizvoċaĉa R+W, model BKC Tablica 5 Izvadak iz kataloga steznih ljuski proizvoċaĉa Spieth, model DSM Tablica 6 Karakteristike servomotora FT Fakultet strojarstva i brodogradnje V

10 POPIS TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE Z Zamašnjak Z Glavina donjeg leţaja Z Središnja ploĉa Z Glavina 3 Z Cijev za motor Z Prirubnica motora Z Rebro za motor Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

11 POPIS OZNAKA Oznaka Jedinica Opis m/s² najveće ubrzanje vozila - faktor veliĉine strojnog dijela - faktor kvalitete površinske obrade C N dinamiĉka nosivost N statiĉka nosivost - proraĉunski faktor d m promjer diska m promjer vratila N aksijalno opterećenje N radijalno opterećenje G N teţina g m/s² ubrzanje sile teţe h m visina diska i - prijenosni omjer - prijenosni omjer diferencijala - prijenosni omjer pojedinog stupnja prijenosa - prijenosni omjer multiplikatora - najveći ukupni prijenosni omjer J kgm² moment tromosti kgm² reducirani moment tromosti (inercije) M Nm okretni moment Nm moment elektromotora Nm vršni moment elektromotora m kg masa kg masa vozila N ekvivalentno statiĉko opterećenje leţaja R m radijus kotaĉa vouila r m radijus diska Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

12 m unutarnji radijus diska m vanjski radijus diska S - faktor sigurnosti - potrebni faktor sigurnosti - statiĉkog sigurnosnog faktora primjene leţaja T Nm moment torzije Nm vršni okretni moment opterećenja spojke Nm nazivni okretni moment spojke v m/s brzina vozila mm³ polarni moment otpora X - proraĉunski koeficijent Y - proraĉunski koeficijent ⁰ najveći uspon ceste - faktor zareznog djelovanja - Poissonov faktor - Ludolfov broj ρ kg/m³ gustoća ĉelika σ N/mm² normalno naprezanje N/mm² ekvivalentno naprezanje N/mm² dopušteno naprezanje N/mm² dinamiĉka ĉvrstoća (izdrţljivost) N/mm² radijalno naprezanje N/mm² cirkularno naprezanje N/mm² torzijsko naprezanje N/mm² torzijskaka ĉvrstoća kod naizmjeniĉnog opterećenja /s kutna brzina diska Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII

13 SAŢETAK Tema rada je oblikovanje i konstrukcijska razrada sustava zamašnjaka i elektromotora za emuliranje inercije vozila i otpora voţnje. Taj sustav spojit će se na ispitni postav na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Zagrebu, koji sluţi za ispitivanje dinamike automobilskih suhih spojki te razvoj upravljanja transmisijama. U uvodnom dijelu dan je prikaz automobilskih transmisija. Nakon toga je provedena analiza mogućnosti ugradnje zamašnjaka na više pozicija u transmisiji te je odabrana najprikladnija. Potom je, razmatranjem više mogućih rješenja, generirano nekoliko koncepata zamašnjaka. Odabrana je optimalna varijanta te je izvršen proraĉun glavnih komponenti i izbor standardnih dijelova. Naposlijetku je izraċen sklopni crteţ sustava te radioniĉki crteţi, prema dogovoru s mentorom rada. Kljuĉne rijeĉi: zamašnjak, inercija, vozilo, transmisija, konstruiranje Fakultet strojarstva i brodogradnje IX

14 SUMMARY Subject of the final paper is design development of the flywheel and motor system for vehicle inertia and driving resistances emulation. This system will be connected to the test rig at Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture at the University of Zareb, which is used for the characterization of the dry clutch dynamics and development of transmission control systems. Overwiev of the passenger car transmissions is given in the introduction. After that, the analysis of the flywheel multiple position installation is carried out, and the most appropriate position is selected. Afterwards, considering different possible solutions, several flywheel concepts are generated. The optimal variant is selected and the calculation of the main components and the selection of standard parts is carried out. Finally, assembly drawing of the system and manufacturing drawings, by appointment with mentor, are made. Key words: flywheel, inertia, vehicle, transmission, design Fakultet strojarstva i brodogradnje X

15 . UVOD.. Opis zadatka Zadatak ovog rada je razviti i konstrukcijski oblikovati sustav zamašnjaka i elektromotora koji će posluţiti u svrhu emuliranja inercije vozila i otpora voţnje. Na taj će se naĉin postojeći ispitni postav za ispitivanje dinamike automobilskih suhih spojki te razvoja upravljanja transmisijama na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Zagrebu pribliţiti realnim uvjetima korištenja spojki i transmisija tijekom voţnje. Naime, u sadašnjem ispitnom postavu izlaz spojke priĉvršćen je za nepomiĉno postolje te mu je tako onemogućena rotacija, dok je ulaz spojke spojen je na elektriĉni servomotor koji sluţi kao pogon, a predstavlja zamjenu za motor s unutarnjim izgaranjem, koji je pogon u stvarnoj eksploataciji ovih spojki. Ova ispitivanja izvode se na spojkama i transmisijama koje se ugraċuju u automobile gradske klase s prednjim pogonom proizvoċaĉa Ford. U skladu s tim je i raspon zadanih parametara ovog zadatka: masa vozila: brzina vozila: ubrzanje vozila: najveći uspon ceste:. Potrebno je analizirati mogućnosti ugradnje zamašnjaka na razliĉite pozicije u transmisiji kako bi se odabralo najprikladnije i tehniĉki izvedivo rješenje. TakoĊer je vaţno paziti na odnos mase i dimenzija sustava te raspona radnih parametara koji su u opsegu emuliranja sustava..2. Pregled transmisija putniĉkih vozila s prednjim pogonom Današnji osobni automobili, posebice automobili gradske klase, uglavnom koriste pogon na prednje kotaĉe, a postoji više razloga za to. Odabir prednjeg pogona za automobile gradske klase najviše je opravdan ĉinjenicom da je takav pogonski sustav vrlo kompaktan i nije mu potreban veliki prostor za ugradnju. Uz to, moţe se ugraċivati kao jedan set (motor + spojka + mjenjaĉ + diferencijal + poluosovine), što bitno olakšava i ubrzava montaţu. Fakultet strojarstva i brodogradnje

16 Automobili s prednjim pogonom nemaju pogonsko vratilo postavljeno longitudinalno od prednjeg kraja prema straţnjem kao automobili sa straţnjim pogonom pa stoga imaju niţe teţište te veću stabilnost u zavojima. Prednost prednjeg pogona javlja se takoċer prilikom koĉenja, kada se teţište automobila pomiĉe prema naprijed. U toj situaciji raste normalna sila prednjih kotaĉa na podlogu i posljediĉno raste sila trenja. Zbog porasta sile trenja na pogonskim kotaĉima, poboljšava se upravljanje vozilom. Postoji nekoliko mogućih konfiguracija pogonskog sustava i njegovih komponenti u automobilima s prednjim pogonom, a prikazane su na slici : a) longitudinalno postavljen motor ispred osovine s longitudinalnim mjenjaĉem b) longitudinalno postavljen motor iza osovine s longitudinalnim mjenjaĉem c) longitudinalno postavljen motor iznad osovine s longitudinalnim mjenjaĉem d) transverzalno postavljen motor pokraj mjenjaĉa e) transverzalno postavljen motor iznad mjenjaĉa f) transverzalno postavljen motor iza mjenjaĉa. Slika Konfiguracije pogona na prednje kotaĉe Kao što se vidi na slici, transmisija (mjenjaĉ + diferencijal + poluosovine) je posredni ĉlan izmeċu motora i pogonskih kotaĉa automobila. Njena uloga je prijenos snage od motora do pogonskih kotaĉa vozila uz prilagoċavanje dostupnog okretnog momenta i brzine vrtnje motora na traţeni moment i brzinu vrtnje kotaĉa vozila u odreċenom trenutku. Transmisija Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

17 takoċer omogućuje voţnju u velikom rasponu brzina vozila uz usko podruĉje brzina vrtnje motora te rad motora što bliţe optimalnoj toĉki. Ovaj uĉinak transmisije prikazan je na slici 2. Slika 2 Karakteristike okretnog momenta vozila s transmisijom sa stupnjevanim prijenosnim omjerima Konstruktivnom izvedbom i upravljanjem transmisijom moţe se znaĉajno utjecati na sljedeće karakteristike vozila, koji su ujedno i glavni kriteriji za optimizaciju transmisija: performanse vozila potrošnja goriva štetne emisije komfor u voţnji. Transmisije putniĉkih automobila razvrstavaju se u sljedeće konstrukcijske izvedbe: ruĉne transmisije (MT, eng. Manual Transmissions) automatizirane ruĉne transmisije (AMT, eng. Automated Manual Transmissions) transmisije s dvostrukom spojkom (DCT, eng. Dual Clutch Transmissions) automatske transmisije (AT, eng. Automatic Transmissions) transmisije s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (CVT, eng. Continuously Variable Transmissions). Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

18 Kako bi transmisija mogla funkcionirati, nuţna je ugradnja spojke izmeċu motora i transmisije. Spojka je u kontekstu prijenosnog sustava vozila sklop koji sluţi za spajanje i razdvajanje koljenastog vratila motora i ulaznog vratila mjenjaĉa. Prekid prijenosa snage s motora na mjenjaĉ potreban je kada motor radi, a vozilo miruje te prilikom izmjene stupnjeva prijenosa. Kod spojki koje nalaze primjenu u vozilima razlikuju se tarne spojke i hidrodinamiĉke spojke (pretvaraĉi okretnog momenta)..2.. Ručne transmisije (MT) Ruĉne transmisije putniĉkih automobila obuhvaćaju sve one transmisije kod kojih proces izmjene stupnjeva prijenosa i proces ukljuĉivanja i iskljuĉivanja spojke izvodi vozaĉ. Sve transmisije ovog tipa su zupĉaniĉke. U vozila s ruĉnim transmisijama uglavnom se ugraċuju suhe tarne spojke. Glavna razlika izmeċu uljnih i suhih tarnih spojki je ta što su lamele uljnih spojki uronjene u ulje, prvenstveno zbog hlaċenja. Oba tipa tarnih spojki dolaze u izvedbi s jednom ili više lamela. Uljne spojke karakterizira mala masa, mali moment inercije, mali prostor potreban za ugradnju te veliki kapacitet prenosivog okretnog momenta. Suhe spojke imaju veliku efikasnost i dug vijek trajanja. Na slici 3 shematski je prikazana suha spojka. Slika 3 Shematski prikaz suhe spojke Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

19 Glavni dijelovi suhe spojke su: kućište, potisna ploĉa, tanjur spojke s oprugama (lamela), tarne obloge, tanjurasta opruga, potisni leţaj te mehanizam za otpuštanje. Prema broju faza, ruĉne transmisije mogu se podijeliti u dvije kategorije: jednofazne transmisije s 4 do 6 stupnjeva prijenosa dvofazne (koaksijalne) transmisije s meċuvratilom s 4 do 6 stupnjeva prijenosa. Pod fazom se u ovom kontekstu podrazumijeva prijenos snage s jednog vratila transmisije na drugo. Jednofazne transmisije primjenjuju se u putniĉkim automobilima s prednjim pogonom i motorom smještenim sprijeda. Kod ovog tipa transmisija, diferencijal je obiĉno integriran u kućište mjenjaĉa, a primjer ovakve transmisije prikazan je na slici 4. Slika 4 5 stupanjski ruĉni mjenjaĉ VW MQ Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

20 Ovakva izvedba je kompaktna i smanjuje potreban prostor za ugradnju pogonskog sklopa te uklanja potrebu za pogonskim vratilom. Glavna prednost je mogućnost prethodnog sklapanja cijelog pogonskog sklopa ukljuĉujući motor te njegove ugradnje u vozilo kao jednog paketa. Dvofazne transmisije primjenjuju se kod automobilima sa standardnim pogonom, tj. kod automobila s pogonom na straţnje kotaĉe i motorom smještenim sprijeda. Prednost ove izvedbe je ta što se ĉešće korišteni zuĉanici trećeg i ĉetvrtog stupnja prijenosa nalaze blizu leţaja, zbog ĉega oni rade tiše. Kako se ove transmisije uglavnom prirubniĉki spajaju izravno na motor, nemaju integriran diferencijal, a s poluosovinama su povezane pogonskim vratilom. Primjer ovog tipa transmisije prikazan je na slici 5. Izuzetak su dvofazne transmisije postavljene na straţnju osovinu automobila s motorom smještenim sprijeda, kako bi se postigla ravnomjernija raspodjela mase. Kod takvih konfiguracija, diferencijal je integriran u kućište mjenjaĉa. Slika 5 5 stupanjski ruĉni mjenjaĉ ZF S 5 3 Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

21 .2.2. Automatizirane ručne transmisije (AMT) Automatizirane ruĉne transmisije su ruĉne transmisije kod kojih su automatizirane izmjene stupnjeva prijenosa i upravljanje spojkom, primjenom sustava pokretaĉa (eng. actuators). Pokretaĉi mogu biti elektromehaniĉki ili elektrohidrauliĉki, a kontrolne signale primaju preko polugica za izmjenu brzina na upravljaĉu ili ruĉice mjenjaĉa. U sluĉaju potpuno automatiziranog rada, njihovim radom upravlja kontrolna jedinica transmisije (TCU, eng. Transmission Control Unit). Ove transmisije kombiniraju visoku uĉinkovitost ruĉnih transmisija s lakoćom upravljanja potpuno automatiziranim transmisijama. MeĊutim, ugodnost voţnje pri izmjeni brzina je smanjena u odnosu na automatske transmisije zbog postojanja prekida isporuke snage na pogonske kotaĉe, što je prikazano dijagramom na slici 6. Slika 6 Prekid isporuke okretnog momenta kod AMT transmisija Elektromehaniĉki pokretaĉi uglavnom se koriste za manje transmisije niţih cijena koje imaju ograniĉenje maksimalnog okretnog momenta od 250 Nm. Elektrohidrauliĉki sustavi imaju odreċene prednosti u pogledu najvećih mogućih sila za izmjenu stupnjeva prijenosa te kraćeg Fakultet strojarstva i brodogradnje 7

22 vremena izmjene, ali imaju višu cijenu. AMT transmisije zbog svojih su karakteristika prikladne za ugradnju u male gradske i sportske automobile Transmisije s dvostrukom spojkom (DCT) Ovaj tip transmisije koristi dvije odvojene spojke, jednu za parne, a drugu za neparne stupnjeve prijenosa. Zapravo se moţe promatrati kao dvije odvojene ruĉne transmisije, kako je prikazano na slici 7. Slika 7 Princip rada DCT transmisija Kod stvarnih izvedbi, dva dijela transmisije ne stoje jedan pokraj drugoga kao na slici iznad, nego su s ciljem uštede prostora uklopljeni jedan u drugoga i smješteni u jedno kućište. Ulazno vratilo jednog dijela transmisije zbog toga se izraċuje kao šuplje. Dok automobil vozi koristeći jedan dio transmisije, kontrolna jedinica već odabire sljedeću brzinu na drugom dijelu transmisije. Na taj se naĉin proces izmjene stupnjeva prijenosa ostvaruje prebacivanjem prijenosa okretnog momenta s jedne spojke na drugu. DCT transmisije zbog toga ne samo da zadrţavaju visoku uĉinkovitost i brz odziv ruĉnih Fakultet strojarstva i brodogradnje 8

23 transmisija, nego i eliminiraju prekid isporuke okretnog momenta karakterisitĉan za ruĉne (MT) i automatizirane ruĉne transmisije (AMT). Kod DCT transmisija koriste se dva osnovna tipa spojki: uljne spojke s više lamela i suhe spojke s jednom lamelom. Korištenje suhih spojki, zbog manjih gubitaka u odnosu na uljne spojke, omogućuje postizanje veće uĉinkovitosti transmisije, ali su vrijednosti prenosivog okretnog momenta niţe. Primjer DCT transmisije s uljnom spojkom prikazan je na slici 8. Slika 8 6 stupanjski DCT mjenjaĉ za putniĉke automobile VW DSG.2.4. Automatske transmisije (AT) Najĉešći tip hidrauliĉne automatske transmisije (AT) koji se danas ugraċuje u putniĉke automobile sadrţi hidrodinamiĉki pretvaraĉ okretnog momenta i planetarni prijenosnik kako bi se ostvarilo više prijenosnih omjera. Pretvaraĉ okretnog momenta hidrauliĉki spaja motor s Fakultet strojarstva i brodogradnje 9

24 transmisijom, a sastoji se od pumpe, turbine i statora (reakcijskog ĉlana). Ove transmisije obiĉno sadrţe dva do ĉetiri planetarna prijenosnika, a svaki se od njih sastoji od sunĉanog zupĉanika, ruĉice (nosaĉa planetarnih zupĉanika) te planetarnih zupĉanika. Planetarni prijenosnici spojeni su hidrauliĉnim spojkama ili koĉnicama. Njihovim ukljuĉivanjem i iskljuĉivanjem odreċeni se ĉlanovi planetarnih prijenosnika fiksiraju, dok je ostalima rotacija omogućena. Na taj se naĉin, izmjenom ĉlanova koji se fiksiraju, ostvaruju razliĉiti stupnjevi prijenosa. Na slici 9 prikazan je primjer automatske transmisije. Slika 9 7 stupanjski automatski mjenjaĉ za putniĉke automobile Mercedes Benz W7A 700 Glavne prednosti AT transmisija su uglaċena izmjena stupnjeva prijenosa i udobna voţnja. Nedostaci su relativno spor odziv u usporedbi s ruĉnim transmisijama, niska uĉinkovitost zbog hidrauliĉkih gubitaka, sloţena konstrukcija te visoki troškovi odrţavanja. Fakultet strojarstva i brodogradnje 0

25 .2.5. Transmisije s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (CVT) CVT transmisije su sustavi transmisija ĉiji se rad temelji na principu varijabilnog remenskog prijenosa. Za razliku od svih prethodno izloţenih transmisija, koje imaju stupnjevane prijenosne omjere, tj. stupnjeve prijenosa, kod CVT transmisija moguće je postići bilo koji prijenosni omjer izmeċu dviju graniĉnih vrijednosti koje su ograniĉene konstrukcijom transmisije. Zbog takve fleksibilnosti ovih transmisija omogućeno je bolje korištenje snage motora, odnosno motor moţe raditi u idealnoj radnoj toĉki s obzirom na potrošnju goriva ili performanse, ovisno o ţelji vozaĉa. CVT transmisije se zbog ograniĉenja na raspon prijenosnog omjera, a time i najvećih brzina vozila, preteţno ugraċuju u vozila niskih i srednjih snaga. Kod svih mehaniĉkih CV transmisija okretni moment prenosi se trenjem pa im je stoga uĉinkovitost niţa nego kod zupĉaniĉkih. U ovu kategoriju spadaju dva tipa transmisija: konusna i toroidalna CV transmisija. Toroidalne transmisije mogu prenositi veći okretni moment, ali se u masovnoj proizvodnji automobila gotovo iskljuĉivo koriste konusne transmisije, a jedna od njih prikazana je na slici 0. Slika 0 CVT mjenjaĉ ZF Ecotronic CFT 30 Fakultet strojarstva i brodogradnje

26 Središnja komponenta konusnih CV transmisija je varijator, koji se sastoji od dva seta konusnih diskova te lanca. Lanac prolazi izmeċu dva para aksijalno pomiĉnih konusnih diskova, ĉijim se aksijalnim pomicanjem regulira dodirni promjer lanca i na taj se naĉin ostvaruju razliĉiti prijenosni omjeri Usporedba transmisija u tablici. Usporedba karakteristika svih prethodno izloţenih, automatiziranih transmisija dana je Tablica Usporedba karakteristika automobilskih automatiziranih transmisija 6 stupanjski AMT 6 stupanjski DCT 6 stupanjski AT Efikasnost potrošnje goriva Cijena Troškovi održavanja Omjer mase i dimenzija Kvaliteta polaska Kapacitet okretnog momenta Kvaliteta izmjene stupnjeva prijenosa Odziv Sigurnost CVT Procjenjuje se da će AT transmisije u bliskoj budućnosti zauzimati najveći trţišni udio, a DCT transmisije bi trebale imati najbrţi porast trţišnog udjela. I kod jednih i kod drugih promjene stupnjeva prijenosa ostvaruju se ukljuĉivanjem jedne, a iskljuĉivanjem druge spojke. Takav princip izmjene stupnjeva prijenosa znaĉajno smanjuje mehaniĉku sloţenost transmisija i povećava fleksibilnost kontrole. MeĊutim, da bi se ostvario robustan rad ovih transmisija, proces izmjene stupnjeva prijenosa zahtijeva preciznu kontrolu. Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

27 2. ANALIZA MOGUĆNOSTI UGRADNJE ZAMAŠNJAKA NA RAZLIĈITE POZICIJE U TRANSMISIJI Kako na ispitnom postavu postoji teoretski više mjesta na kojima bi se mogao ugraditi zamašnjak, u nastavku će se razmotriti moguće opcije. 2.. OPCIJA A Zamašnjak na ulaznom vratilu mjenjaĉa Prva opcija ugradnje zamašnjaka je na mjestu spojke, odnosno ugradnja na ulazno vratilo mjenjaĉa, kako prikazuje slika. Slika Shematski prikaz opcije ugradnje A Ova je izvedba najjednostavnija i potrebna masa zamašnjaka je najmanja. MeĊutim, postoje odreċeni nedostaci, a to su: loše emuliranje realnih uvjeta rada (nisu obuhvaćeni mjenjaĉ, diferencijal i poluvratila) te oteţano spajanje na ulazno vratilo mjenjaĉa, budući da to pri proizvodnji nije predviċeno. Reducirani moment inercije na ulazno vratilo mjenjaĉa izraĉunava se pomoću izraza: ( ) (2.) gdje je: Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

28 najveća masa vozila, prema [3] radijus kotaĉa vozila, prema [3] prijenosni omjer pojedinog stupnja prijenosa, prema [3] prijenosni omjer diferencijala, prema [3]. Brzina vrtnje zamašnjaka na ulaznom vratilu mjenjaĉa, ovisno o brzini voţnje vozila, izraĉunava se pomoću izraza: (2.2) gdje je: brzina voţnje vozila OPCIJA B Zamašnjak na izlaznom vratilu mjenjaĉa Druga opcija je smještaj zamašnjaka na izlazno vratilo mjenjaĉa, prema slici 2. Slika 2 Shematski prikaz opcije ugradnje B Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

29 Kod ove izvedbe prednost je obuhvaćanje stupnjeva prijenosa mjenjaĉa, ali ipak ne daje realnu sliku eksploatacije spojke jer nisu obuhvaćeni svi elementi prijenosa snage. Kao i kod prethodnog rješenja, problem predstavlja tehniĉka izvedivost, odnosno spajanje na izlazno vratilo mjenjaĉa. Reducirani moment inercije na izlazno vratilo mjenjaĉa izraĉunava se pomoću izraza: ( ). (2.3) Brzina vrtnje zamašnjaka na izlaznom vratilu mjenjaĉa, ovisno o brzini voţnje vozila, izraĉunava se pomoću izraza:. (2.4) 2.3. OPCIJA C Zamašnjaci na mjestu kotaĉa Treća opcija je smještaj zamašnjaka na mjesto kotaĉa, odnosno spajanje na poluvratila, kako je prikazano na slici 3. Slika 3 Shematski prikaz opcije ugradnje C Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

30 Ovakav smještaj zamašnjaka prikladan je jer obuhvaća sve elemente prijenosa snage kod vozila (mjenjaĉ, diferencijal, poluvratila), pruţa veće mogućnosti mjerenja i spajanje na poluvratila je relativno jednostavno. Problem ove izvedbe je velika potrebna masa zamašnjaka zbog toga što se masa vozila na os kotaĉa reducira samo preko radijusa kotaĉa. izraza: Reducirani moment inercije na mjesto kotaĉa (poluvratilo) izraĉunava se pomoću. (2.5) Brzina vrtnje zamašnjaka na mjestu kotaĉa (poluvratilu), ovisno o brzini voţnje vozila, izraĉunava se pomoću izraza:. (2.6) 2.4. OPCIJA D Zamašnjaci na mjestu kotaĉa s multiplikatorima Kako bi se riješio glavni prolem prethodne izvedbe, velika potrebna masa zamašnjaka, dodaju se multiplikatori na poluvratila ispred zamašnjaka, kako je prikazano na slici 4. Primjenom multiplikatora podiţe se brzina vrtnje zamašnjaka, ĉime se, za istu kinetiĉku energiju, omogućava smanjenje njegove mase, tj. reducirana masa vozila raĉuna se pomoću izraza: ( ) (2.7) gdje je: prijenosni omjer multiplikatora. Brzina vrtnje zamašnjaka na mjestu kotaĉa (poluvratilu) s multiplikatorom, ovisno o brzini voţnje vozila, izraĉunava se pomoću izraza: Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

31 . (2.8) Slika 4 Shematski prikaz opcije ugradnje D Odabirom adekvatnog prijenosnog omjera multiplikatora ostvaruje se smanjenje inercije, odnosno mase zamašnjaka uz zadrţavanje brzina vrtnje unutar dopuštenih granica za leţajeve. Fakultet strojarstva i brodogradnje 7

32 3. ODABIR POZICIJE UGRADNJE ZAMAŠNJAKA Uvrštavanjem zadanih vrijednosti u izraze (2.) (2.8), dobivaju se vrijednosti reduciranog momenta i brzine vrtnje zamašnjaka za pojedine pozicije ugradnje, a prikazane su u danim dijagramima. Oznake A do A6 oznaĉavaju opciju ugradnje A kroz svih šest stupnjeva prijenosa transmisije. Slika 5 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite opcije ugradnje Slika 6 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite opcije ugradnje i razliĉite brzine voţnje vozila Fakultet strojarstva i brodogradnje 8

33 zamašnjaka. Potrebno je iz dobivenih vrijednosti momenata inercije izraĉunati potrebne mase Moment inercije punog diska izraĉunava se iz izraza: (3.) Slika 7 Skica diska gdje je: d promjer diska h visina diska gustoća ĉelika. Iz izraza (2.9), uz odabrani promjer diska d = 0,45 m, izraĉunava se visina diska h:. (3.2) Nakon dobivene visine diska moţe se izraĉunati potrebna masa diska:. (3.3) Uvrštavanjem dobivenih visina diska u gornji izraz, dobivaju se potrebne mase diska za razliĉite opcije ugradnje, kako je prikazano sljedećim dijagramom. Fakultet strojarstva i brodogradnje 9

34 Slika 8 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite opcije ugradnje Kao što je vidljivo iz slika 6 i 8, kod opcije ugradnje zamašnjaka na mjesto kotaĉa, brzina vrtnje je za zadanu brzinu voţnje vozila najniţa, a potrebna masa diska znaĉajno raste. Velika masa diska nastoji se izbjeći, ali se ţeli zadrţati ugradnja na poluvratilo zbog prethodno opisanih prednosti. Kao rješenje odabire se ugradnja multiplikatora na poluvratilo ispred samog diska. Na taj se naĉin smanjuje potrebna masa diska, a brzina vrtnje povećava, kao što se vidi na slikama 20 i 2. Na slici 9 prikazana je ovisnost reduciranog momenta inercije o prijenosnom omjeru multiplikatora. Slika 9 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora Fakultet strojarstva i brodogradnje 20

35 Slika 20 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora i razliĉite brzine voţnje vozila Slika 2 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora Nakon provedene analize ugradnje zamašnjaka, te razmatranja prikladnosti opcije D, ta se opcija odabire kao najpogodnije rješenje jer obuhvaća sve elemente prijenosa snage kod vozila, a ugradnja multiplikatora omogućuje smanjenje potrebne mase diska na prihvatljiv iznos u poglednu ruĉnog transporta i montaţe. Najpovoljnija vrijednost prijenosnog omjera multiplikatora je izmeċu 5 i 6 jer se tako postiţe dovoljno mala masa zamašnjaka te brzina vrtnje unutar graniĉnih vrijednosti za leţajeve. Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

36 4. GENERIRANJE KONCEPATA Konstrukcija sustava zamašnjaka i elektromotora moţe se oblikovati na više naĉina. Neka parcijalna rješenja primjenjiva na ovoj konstrukciji prikazana su u tablici 2, a njihovim kombinacijama osmišljeno je nekoliko koncepata, koji su izloţeni u nastavku. MeĊu konceptima će se odabrati jedan, za zadane projektne zahtjeve najprikladniji, te će se konstrukcijski razraditi. Tablica 2 Varijante parcijalnih rješenja A B C Poloţaj vratila diska horizontalni vertikalni 2 Naĉin uleţištenja konzolno na dva oslonca 3 Oblik diska konstantne debljine promjenjive debljine 4 5 Pozicija elektromotora Oslanjanje kućišta spojen izravno na vratilo diska spojen na multiplikator zamašnjaka na gumene podloške Vezanje temelj. vijcima na kotaĉiće Fakultet strojarstva i brodogradnje 22

37 4.. Koncept 4A 5B. Koncept prikazan je na slici 22. Dobiven je kombinacijama rješenja A 2B 3A Slika 22 Koncept Kod ovoga koncepta disk je izraċen konstantne debljine s provrtom za spajanje s vratilom, a taj je spoj izveden pomoću dva nasuprotno postavljena pera. Vratilo diska postavljeno je horizontalno i uleţišteno na dva radijalna leţaja, ĉija su kućišta vijcima priĉvršćena za I- profile, a ti su I-profili vijcima spojeni za donju ploĉu kućišta. Servomotor je postavljen na odgovarajući nosaĉ izraċen od debljeg lima s rebrima za ukrutu, a s vratilom diska je spojen pomoću servospojke. Multiplikator je takoċer spojen s vratilom diska pomoću servospojke, a odabrana je izvedba multiplikatora s jednim ulazom i jednim izlazom. Kućište je izraċeno u zavarenoj izvedbi s odvojivim poklopcem i spojeno je vijcima s podlogom. Fakultet strojarstva i brodogradnje 23

38 4.2. Koncept 2 U ovome konceptu prikazanom na slici 23 disk je izraċen s promjenjivom debljinom. Koncept je generiran kombinacijom rješenja A 2A 3B 4B 5B. Slika 23 Koncept 2 Disk je s vratilom spojen pomoću vijaka preko izraċenog naslona na vratilu. Vratilo je konzolno uleţišteno na dva valjna leţaja koji su smješteni u istome kućištu. Kućište leţaja vezano je preko ĉetiri para vijaka i I-profila za kućište diska. Multiplikator je u izvedbi s jednim ulazom i dva izlaza, što omogućuje spajanje servomotora na jedan izlaz. Multiplikator je vezan s vratilom diska pomoću servospojke. Kućište je zavarene izvedbe, s rastavljivim poklopcem i vezano je vijcima za podlogu. Fakultet strojarstva i brodogradnje 24

39 4.3. Koncept 3 Kod trećeg koncepta vratilo diska je u vertikalnom poloţaju, kako prikazuje slika 24. Primijenjena je kombinacija rješenja B 2C 3A 4B 5A. Slika 24 Koncept 3 Disk ima konstantnu debljinu te je steznim spojem vezan s glavinom, a glavina je pomoću dva pera i naslona na vratilu povezana s vratilom. Oba valjna leţaja su radijalna, a aksijalna sila prenosi se preko para magneta na kućište diska. Multiplikator ima jedan ulaz i dva izlaza pa se servomotor moţe spojiti na jedan od izlaza. Vratilo diska spojeno je s vratilom multiplikatora servospojkom. Kućište je izvedeno od cijevi i kruţnih ploĉa, spajanih vijcima, a oslonjeno je na gumene podloške. Fakultet strojarstva i brodogradnje 25

40 4.4. Koncept 4 Ĉetvrti je koncept osmišljen kobinacijom rješenja B 2C 3A 4A 5C, a prikazan je na slici 25. Kod ovog je koncepta vratilo diska takoċer postavljeno vertikalno ali je oslonjeno na jedan radijalni samopodesivi leţaj (gornji) i jedan aksijalni samopodesivi leţaj (donji). Slika 25 Koncept 4 Kako su oba leţaja samopodesiva, omogućuju kompenzaciju odreċenih prozvodnih odstupanja. Aksijalnu silu preuzima donji leţaj, a na kućište je prenosi preko kruţne ploĉe. Disk ima konstantnu debljinu, a spojen je s vratilom pomoću stezne ljuske. Multiplikator ima dva ulaza i jedan izlaz, a izlazno vratilo povezano je s vratilom diska pomoću servospojke. Servomotor je smješten s donje strane i povezan je servospojkom s vratilom diska. Izvedba kućišta vrlo je sliĉna prethodnoj, osim što je kućište sada oslonjeno na ĉetiri kotaĉića. Fakultet strojarstva i brodogradnje 26

41 5. ODABIR OPTIMALNE VARIJANTE Kao optimalnalna varijanta koja će se razraditi odabire se koncept 4. Kod ovog je koncepta bitna prednost vertikalan poloţaj vratila diska. Na taj se naĉin zbog ţiroskopskog efekta ostvaruje samobalansiranje, te nema problema s vibracijama, a ujedno se povećava stupanj korisnog djelovanja zbog smanjenja radijalnih sila u leţajima. Upotreba stezne ljuske omogućuje jednostavnu montaţu i dobro centriranje diska. Ovakvom izvedbom diska (konstantne debljine) dobiva se manji promjer i veća masa za istu inerciju diska te se postiţe rad zamašnjaka unutar graniĉnih brzina vrtnje odabranih leţaja. Veća masa ovakve izvedbe diska u ovoj nam primjeni ne predstavlja problem zbog stacionarne upotrebe konstrukcije. Primjena aksijalnog samopodesivog leţaja za prijenos teţine diska povoljnija je od primjene para magneta jer je magnete vrlo teško centriĉno postaviti te se uslijed toga javlja radijalna sila koja dodatno opterećuje leţaje. Servospojke su odabrane jer se tako omogućuju odreċena odstupanja u centriĉnosti vratila te jednostavna montaţa. Konstrukcija je oslonjena na kotaĉiće kako bi se omogućilo jednostavnije premještanje u ispitnom laboratoriju. Kako bi se omogućilo emuliranje inercije vozila razliĉitih masa, odnosno emuliranje inercije jednog vozila s razliĉitim masama tereta, disk će se izraditi iz tri dijela, kako prikazuje slika 26. Slika 26 Trodijelna izvedba diska U tu će se svrhu izraditi glavina s kojom će se disk spajati pomoću dva nasuprotno postavljena pera. Glavina će biti povezana s vratilom pomoću stezne ljuske. Fakultet strojarstva i brodogradnje 27

42 6. RAZRADA ODABRANOG KONCEPTA 6.. Proraĉun sustava 6... Proračun čvrstoće diska Uslijed rotacije diska, u njemu će se pojaviti radijalno i cirkularno naprezanje zbog inercijskog opterećenja, tj. centrifugalne sile. Potrebno je provjeriti je li uvjet ĉvrstoće zadovoljen. Slika 27 Naprezanja u disku Radijalno i cirkularno naprezanje za disk konstantne debljine sa središnjim otvorom izraĉunavaju se prema [4], pomoću izraza: [ ( ) ] (6.) [ ( ) ] (6.2) gdje je: unutarnji radijus diska vanjski radijus diska Poissonov faktor Fakultet strojarstva i brodogradnje 28

43 gustoća ĉelika kutna brzina diska (za brzinu voţnje ). Dijagram raspodjele radijalnog i cirkularnog naprezanja u disku prikazan je na slici 28. Slika 28 Raspodjela naprezanja u disku Maksimalni iznos radijalnog naprezanja raĉuna se pomoću izraza: ( ) ( ). (6.3) ( ) (6.4) Cirkularno naprezanje ima maksimalan iznos na unutarnjem rubu diska, a raĉuna se iz izraza: ( ) ( ). (6.5) ( ) (6.6) Fakultet strojarstva i brodogradnje 29

44 Uvjet ĉvrstoće, prema [4] glasi: ( ) ( ). (6.7) (6.8) dinamiĉka izdrţljivost materijala S355JR, prema [6] odabrani faktor sigurnosti (6.9) Uvjet je zadovoljen. (6.0) Dimenzioniranje vratila Moment uvijanja koji opterećuje vratilo izraĉunava se pomoću izraza: (6.) gdje je: maksimalni okretni moment pogonskog servomotora prijenosni omjer prvog stupnja prijenosa mjenjaĉa, prema [3] prijenosni omjer diferencijala, prema [3] prijenosni omjer odabranog multiplikatora. (6.2) Potrebni promjer vratila izraĉunava se, prema [4], pomoću izraza: (6.3) gdje je: Fakultet strojarstva i brodogradnje 30

45 orijentacijska vrijednost dopuštenog torzijskog naprezanja za materijal Ĉ.473. (6.4) Vratilo će se izvesti stupnjevano zbog jednostavnije montaţe, prema slici 2. Slika 29 Skica stupnjevanog vratila Stvarni koeficijent sigurnosti na presjeku I-I raĉuna se, prema [5], pomoću izraza: (6.5) gdje je: torzijska ĉvrstoća kod dinamiĉkog naizmjeniĉnog opterećenja za materijal Ĉ.473, prema [6] faktor veliĉine, prema [7] faktor površinske obrade, prema [7] torzijsko naprezanje. (6.6) polarni moment otpora (6.7) ( ) faktor zareznog djelovanja (6.8) Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

46 ( ), za odnose i (6.9) Uvrštavanjem vrijednosti u izraz (6.8), dobiva se stvarni koeficijent sigurnosti:. (6.20) Uvjet je zadovoljen. (6.2) 6.2. Izbor standardnih komponenti Odabir reduktora/multiplikatora Potrebni prijenosni omjer iznosi:. Maksimalni moment na ulazu u multiplikator iznosi:. (6.22) Odabran je dvostupanjski reduktor tipa KUZ 75A WN, proizvoċaĉa Wattdrive, nominalog okretnog momenta 89 Nm i ukupnog prijenosnog omjera 5,7. Fakultet strojarstva i brodogradnje 32

47 Tablica 3 Karakteristike reduktora KUZ 75A WN Odabir i kontrolni proračun ležajeva Kako bi se omogućila što jednostavnija montaţa uz greške koje će se pojaviti pri proizvodnji dijelova, odabrat će se samopodesivi leţajevi. Poţeljno je da leţajevi budu zatvorenog tipa kako bi se minimiziralo njihovo odrţavanje i servisiranje. Za gornji oslonac vratila birat će se se samopodesivi radijalni, a za donji oslonac samopodesivi aksijalni leţaj, koji će preuzeti teţinu diska i glavnog vratila. Promjer rukavca vratila na mjestu gdje dolazi gornji leţaj iznosi 30 mm. Iz kataloga proizvoċaĉa SKF odabire se zatvoreni dvoredni kugliĉni samopodesivi radijalni leţaj 2206 E 2RSTN9, dimenzija d/dxb = 30/62x20 mm, s i graniĉnom brzinom vrtnje 7500 okr/min. Fakultet strojarstva i brodogradnje 33

48 Slika 30 Karakteristike leţaja 2206 E 2RSTN9 Kako se za donji leţaj bira samopodesivi aksijalni baĉvasti leţaj, koji je za ovu primjenu najprikladniji, odabire se leţaj najmanjih dimenzija iz kataloga proizvoċaĉa SKF (promjer rukavca vratila na mjestu donjeg leţaja iznosi 30 mm): 2942 E, dimenzija d/dxb = 60/30x42 mm, s i graniĉnom brzinom vrtnje 5000 okr/min. Fakultet strojarstva i brodogradnje 34

49 Slika 3 Karakteristike leţaja 2942 E Kontrolni proraĉun leţaja 2942 E Opterećenje leţaja: - aksijalna sila: (6.23) teţina diska teţina vratila - radijalna sila: (6.24) Provjera nosivosti leţaja izvršit će se preko statiĉkog sigurnosnog faktora primjene leţaja: Fakultet strojarstva i brodogradnje 35

50 . (6.25) statiĉka nosivost leţaja ekvivalentno statiĉko opterećenje leţaja (6.26) (6.27) Potrebni statiĉki sigurnosni faktor primjene leţaja za normalne zahtjeve za tihim radom i normalne radne uvjete iznosi:. Uvjet je zadovoljen. (6.28) Odabir spojki Za spajanje glavnog vratila s vratilom servomotora i s vratilom multiplikatora odabrat će se odgovarajuće servospojke koje omogućuju kompenzaciju manjih proizvodnih grešaka, odnosno nekoaksijalnosti vratila koja se spajaju. Izbor će se izvršiti prema prenosivom okretnom momentu prema katalogu proizvoċaĉa R+W. Mora biti zadovoljen uvjet: (6.29) gdje je: nazivni okretni moment spojke vršni okretni moment opterećenja spojke. - Odabir donje spojke (za spoj glavnog vratila s vratilom servomotora) Vršni okretni moment koji opterećuje ovu spojku jednak je vršnom momentu servomotora, a iznosi:. (6.30) Potrebni nazivni okretni moment spojke iznosi:. (6.3) Fakultet strojarstva i brodogradnje 36

51 Iz kataloga proizvoċaĉa R+W odabire se model spojke BKC 300, nazivnog okretnog momenta i mogućih unutarnjih promjera u rasponu. Tablica 4 Izvadak iz kataloga spojki proizvoċaĉa R+W, model BKC - Odabir gornje spojke (za spoj glavnog vratila s vratilom multiplikatora) Vršni okretni moment koji opterećuje ovu spojku jednak je momentu na izlazu iz multiplikatora, a iznosi:. (6.32) Potrebni nazivni okretni moment spojke iznosi:. (6.33) Iz kataloga proizvoċaĉa R+W odabire se takoċer model spojke BKC 300, nazivnog okretnog momenta i mogućih unutarnjih promjera u rasponu zbog dimenzije izlaznog vratila multiplikatora te pretpostavke da će vremenska uĉestalost vršnog opterećenja u sustavu biti vrlo niska. Fakultet strojarstva i brodogradnje 37

52 Odabir stezne ljuske Za spoj glavnog vratila s glavinom diska odabrat će se stezna ljuska. Primjenom stezne ljuske izbjeći će se problemi debalansa, a montaţa će se pojednostaviti. Prijenos okretnog momenta i aksijalne sile ostvaruje se trenjem. Odabire se model stezne ljuske DSM 35.2 iz kataloga proizvoċaĉa Spieth. Tablica 5 Izvadak iz kataloga steznih ljuski proizvoċaĉa Spieth, model DSM Prenosivi okretni moment ovog modela iznosi:. Uvjet je zadovoljen. (6.34) Odabir elektromotora za emuliranje otpora vožnje Za emuliranje otpora voţnje odabran je servomotor tipa FT605, proizvoċaĉa Siemens. Karakteristike odabranog servomotra prikazane su u tablici 6. Fakultet strojarstva i brodogradnje 38

53 Tablica 6 Karakteristike servomotora FT605 Fakultet strojarstva i brodogradnje 39

54 7. ZAKLJUĈAK Konstruirani sustav zamašnjaka i elektromotora znaĉajno će pribliţiti uvjete ispitivanja spojki i transmisija stvarnim uvjetima, kojima su izloţene te komponente vozila tijekom svog ţivotnog vijeka. Na taj će naĉin rezultati ispitivanja biti korisniji za daljnji razvoj spojki i automatskih transmisija, koje zauzimaju sve veći udio u trţištu novih putniĉkih automobila svih klasa, pa tako i gradske klase. Fakultet strojarstva i brodogradnje 40

55 8. LITERATURA [] Naunheimer, H., Bertsche, B., Ryborz, J., Novak, W.: Automotive Transmissions, Second Edition, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 20. [2] Chen, H., Gao, B.: Nonlinear Estimation and Control of Automotive Drivetrains, Science Press Beijing and Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 204. [3] Jazar, R.N.: Vehicle Dynamics, Second Edition, Springer Science and Business Media New York, 204. [4] Pustaić, D., Tonković, Z., Wolf, H.: Mehanika deformabilnih tijela, 2. Ĉvrstoća elemenata konstrukcija, FSB Zagreb, 204. [5] Opalić, M., Rakamarić, P.: Reduktor, FSB Zagreb, 200. [6] Kraut, B.: Strojarski priručnik,. izdanje, Sajema, Zagreb, [7] Horvat, Z. i suradnici: Vratilo, FSB Zagreb [8] [9] [0] [] [2] Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

56 9. PRILOZI I. CD-R disc II. Tehniĉka dokumentacija Fakultet strojarstva i brodogradnje 42

57 A C 2 B 8 28 H7/h H7/k6 62 H7/f B H6/j6 58 G6/h H7/g H7/k D E 30 H7/f7 7 9 J 5 6 C 25 P9/h H7/h A K DETALJ A MJERILO : 2 L 9 D F Design by CADLab E F G H I H G 690 A I A DETALJ C MJERILO : 2 DETALJ H MJERILO : 2 DETALJ B MJERILO : DETALJ D MJERILO : 2 DETALJ I MJERILO 2 : 5 2 H7/g7 4 P9/h DETALJ E MJERILO : 2 DETALJ J MJERILO : PRESJEK A-A MJERILO : 5 DETALJ F MJERILO : DETALJ K MJERILO : DETALJ G MJERILO 2 : DETALJ L MJERILO : 2 60 H7/k6 30 H7/f7 26 H7/h6 2 H7/g7 25 P9/h9 4 P9/h9 +0,028-0,02 +0,23 +0,043 +0, ,042 +0,006 +0,030-0,074 +0,025-0, Poz. Vijak M2x40 Vijak M0x35 Vijak M2x25 Podloška M2 Imbus vijak M2x6 Matica M8 Podloška M8 Vijak M8x25 Vijak M0x25 Matica M0 Podloška M0 Vijak M0x45 Matica M2 Podloška M2 Vijak M2x55 Spojnica mjerača Adapter mjerača Brtva 52/ 28x7 Brtva 60/ 30x2 Unutarnji uskočnik 62 Servomotor FT605 Glavina donjeg ležaja Ležaj 2942 E Glavina diska Disk veći Disk manji Pero 25x4x80 Stezna ljuska DSM 35.2 Ležaj 2206 E Glavina gornjeg ležja Vratilo Pero 4x9x80 Mjerač broja okretaja Kotačić s kočnicom Kotačić bez kočnice Kućište motora Kućište diska Spojka BKC 300 Stup Reduktor KUZ 75A WN Broj naziva - code ISO - tolerancije +0, H7/h6 0 +0,09 30 H7/k6-0,05 +0, H7/f7 +0,030 +0,02 35 H6/j6-0,0 +0, G6/h5 +0,00 +0, H7/g7 +0,02 Naziv dijela Projektirao Razradio Crtao Pregledao Objekt: Napomena: Materijal: Mjerilo originala :5 Datum Naziv: Crtež broj: DIN 933 DIN 933 DIN 933 DIN 25 DIN 92 DIN 934 DIN 25 DIN 933 DIN 933 DIN 934 DIN 25 DIN 933 DIN 934 DIN 25 DIN 933 Z-206- Z DIN 3760 DIN 3760 DIN 472 Z Z Z Z DIN Z Z DIN Z Z Z HV HV HV HV 8.8 S235 JR S235 JR S235 JR S235 JR Č.056 Č.056 S235 JR Č.473 S235 JR S235 JR S235 JR Z x40 Siemens SKF 30x45 450x45 450x20 Spieth SKF 35x288 Heidenhain Blickle-LKPA-VPA-80K-FI Blickle-LKPA-VPA-80K R+W Wattdrive,6 4,7 53,8 23,9,66 Kom. Crtež broj Norma Materijal Sirove dimenzije Proizvođač Masa Ime i prezime Potpis Marin Penavić Masa: Objekt broj: R. N. broj: ZAMAŠNJAK FSB Zagreb Pozicija: Format: Listova: List: Kopija A

58 A A a4 45 a4 a4 B a4 A , A 250 C A PRESJEK A-A D Design by CADLab E F a4 a4 a Rebro Prirubnica motora Cijev Glavina 3 Središnja ploča Napomena: Materijal: :5 4 ZAMAŠNJAK Naziv: Z Z Z Z Z Crtež broj Norma Ime i prezime Poz. Naziv dijela Kom. Broj naziva - code Datum Projektirao Razradio Crtao Marin Penavić Pregledao Mentor ISO - tolerancije Objekt: Mjerilo originala Masa: 33,72 kg S235JR S235JR S235JR S235JR S235JR GLAVINA DONJEG LEŽAJA Crtež broj: Materijal Potpis Objekt broj: R. N. broj: Z x9x5 250/ 70x0 90/ 70x23 70x65 550x2 Sirove dimenzije Proizvođač Z Pozicija: 9 Format: Listova: List: Kopija 0,38,84 5,4 4,2 20,75 Masa FSB Zagreb A

59 Ra 3,2 Ra,6 Ra 0,8 A B ,05 0, ,0 0,05 52 H7 Ra,6 2 2 A 9 C 8x 2 x ,05 0, ,0 0,05 D 470 x45 Ra 0,8 NAPOMENA: Nekotirana skošenja iznose x45. E 0.5x45 0.5x45 DETALJ A MJERILO 2 : Broj naziva - code ISO - tolerancije +0, H7 Projektirao Razradio Crtao Pregledao Mentor Objekt: Napomena: Datum Ime i prezime Marin Penavić GLAVINA DONJEG LEŽAJA Potpis Objekt broj: R. N. broj: Z FSB Zagreb Kopija Design by CADLab F Materijal: :2 S235JR Naziv: Mjerilo originala Crtež broj: Masa: 20,75 kg SREDIŠNJA PLOČA Z Pozicija: Format: Listova: List: A

60 Ra 3,2 Ra, Ra,6 3x45 Ra, H ,05 0,0 Ra, NAPOMENA: Nekotirana skošenja iznose x45, a radijusi zaobljenja R. Broj naziva - code Projektirao Razradio Crtao Pregledao Datum Ime i prezime Marin Penavić Potpis FSB Zagreb Design by CADLab ISO - tolerancije +0, , H7 60 H7 Objekt: GLAVINA DONJEG LEŽAJA R. N. broj: Napomena: Materijal: S235JR Masa: 4,2 kg Naziv: Mjerilo originala :2 Crtež broj: Objekt broj: GLAVINA 3 Z Z Pozicija: 2 Kopija Format: Listova: List: A4

61 Ra 6, ,05 0, ,0 0, Broj naziva - code Projektirao Razradio Crtao Pregledao Datum Ime i prezime Marin Penavić Potpis FSB Zagreb ISO - tolerancije Objekt: GLAVINA DONJEG LEŽAJA Napomena: Objekt broj: R. N. broj: Z Kopija Design by CADLab Materijal: :2 S235JR Naziv: Mjerilo originala Crtež broj: Masa: 5,4 kg CIJEV ZA MOTOR Z Pozicija: 3 Format: Listova: List: A4

62 Ra 3, x ,0 0, ,0 0,05 NAPOMENA: Skošenja iznose x45. Broj naziva - code Projektirao Razradio Crtao Pregledao Datum Ime i prezime Marin Penavić Potpis FSB Zagreb ISO - tolerancije Objekt: Napomena: GLAVINA DONJEG LEŽAJA Objekt broj: R. N. broj: Z Kopija Design by CADLab Materijal: :2 S235JR Naziv: Mjerilo originala Crtež broj: Masa:,84 kg PRIRUBNICA MOTORA Z Pozicija: 4 Format: Listova: List: A4

63 Ra 6,3 5x x Broj naziva - code Projektirao Razradio Crtao Pregledao Datum Ime i prezime Marin Penavić Potpis FSB Zagreb ISO - tolerancije Objekt: GLAVINA DONJEG LEŽAJA Napomena: Objekt broj: R. N. broj: Z Kopija Design by CADLab Materijal: :2 S235JR Naziv: Mjerilo originala Crtež broj: Masa: 0,38 kg REBRO ZA MOTOR Z Pozicija: 5 Format: Listova: List: A4