Pomorske karte Navigacijski priručnici

Transcription

1 Pomorske karte Navigacijski priručnici

2 Pomorske karte Karte koje se koriste u pomorstvu Papirnate pomorske karte su slikovni formati koji pomoću dogovorenih međunarodnih znakova prikazuju primjerice: konture obala, vrste morskog dna, dubine, objekte u moru, podrtine, grebene, plutače, mrežu meridijana i paralela, ružu kompasa i čitav niz drugih podataka koji su bitni za vođenje navigacije Dubine na kartama svedene su na razinu hidrografske nule, a nadmorske visine na srednju razinu mora

3 Pomorske karte Pomorska karta sadrži i sljedeće podatke Naslov karte s općim podacima Broj karte i veličina do unutarnjeg ruba Naslov ustanove koja je izdala kartu i datum publikacije Naslov ustanove koja je kartu reproducirala Naslov ustanove koja kartu prodaje Rubne koordinate Evidenciju o obavljenim korekturama Mjerilo karte na izabranoj konstrukcijskoj širini Linearno mjerilo na kartama krupnog mjerila Upozorenja Veza sa susjednom kartom približnog mjerila Prikaz izvora podataka Napomena o uporabi dopunskih nautičkih publikacija Itd.

4 Klasifikacija pomorskih karata Pomorske se karte uobičajeno klasificiraju u: 1. Informativne 2. Navigacijske 3. Pomoćne

5 Informativne karte Karte koje daju razne informativne podatke koji se koriste u navigaciji. Tu spadaju: Karte struja Meteorološke karte Karte magnetskih elemenata Sedimentološke karte Batimetrijske karte Klimatološki atlasi Karte vjetrova u pojedinim morima Karte leda Karte podvodnih kablova Karte vezova u pojedinim lukama Pilotske karte

6 Informativna meteorološka karta

7 Navigacijske karte Namijenjene su za vođenje navigacije, tj. ucrtavanje kurseva i unošenja pozicija broda Dijele se na: Generalne ili opće karte koji prikazuju čitave oceane, velika mora, itd. Mjerila tih karata su od 1: do 1: Kursne karte prikazuju manje dijelove pojedinih mora, njihovo mjerilo je od 1: do 1: Obalne karte namijenjene su za navigaciju u blizini obale, krupnog mjerila od 1:50000 do 1: Karte planovi prikazuju male površine, luke,lučice. Mjerilo je od 1:2000 do 1: 50000

8 Virsko more (1:100000)

9 Sredozemno more, istočni dio (1: )

10 Rijeka (1:10000)

11 Pomoćne karte Služe za grafičko rješavanje nekih navigacijskih zadataka. U te karte spadaju: Karte okosnice, služe u školske i administrativne svrhe bez svih oznaka koje imaju pomorske karte Slijepe karte, upotrebljavaju se u školama Bijele karte, služe za unošenje stajnica u astronomskoj navigaciji i za vođenje zbrojene navigacije Informativne i pomoćne karte ne služe za neposredno vođenje navigacije i ne podliježu obvezi ispravljanja putem Oglasa za pomorce

12 Oznake i kratice na pomorskim kartama Svi objekti koji su malih dimenzija da bi bili vidljivi na pomorskim kartama crtaju se posebnim oznakama Karta se može upotrebljavati jedino uz dobro poznavanje oznaka Svaki državni hidrografski institut obalne države izdaje publikaciju Znaci i skraćenice na pomorskim kartama koja ima 5 poglavlja Općenite ili opće informacije Topografija Hidrografija Pomoć u navigaciji Abecedno kazalo

13 Oznake i kratice na pomorskim kartama

14 Oznake i kratice na pomorskim kartama

15 Ažuriranje pomorskih karata Pomorske karte izdane su od strane državnih hidrografskih instituta uz naznaku datuma izdanja Tijekom vremena od trenutka izdanja karte dolazi do promjena na morskom dnu (potonuće brodova, polaganje kablova ) i na obali (gradnja luka, gatova, svjetionika ) Te promjene se moraju unositi na karte i taj postupak se naziva ažuriranje pomorskih karata Ispravke koje se unose na kartu izdaje državni hidrografski institut putem publikacije Oglasi za pomorce

16 Oglasi za pomorce Oglasi za pomorce u izdanju Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu izlaze jednom mjesečno (englesko izdanje ''Notice to Mariners'' izlazi jednom tjedno) Sve korekcije u oglasima za pomorce označene su brojem i kada se određena korekcija unese na kartu obavezno se upisuje i broj korekcije u donji lijevi rub karte, tvrdom tintom (npr. Male korekture: ,4,10, 11, , 9,...). Na sličan način vrši se korekcija i publikacija (na jednoj od strana, na početku ili na kraju, upisuju se izvršene korekcije). Karte se nikad ne ispravljaju brisanjem podataka. Novi podaci se upisuju, a stari se uredno precrtavaju

17 Oglasi za pomorce Korektura privremene važnosti (T) upisuje se običnom mekom olovkom na naznačeno mjesto na karti Kada je oglas informativne važnosti (P), karta se ne ispravlja, odnosno na naznačenom mjestu upisuje se samo broj i godina izdanja oglasa Kada se dotični oglas stavi izvan snage ove se korekture brišu. Novo izdanje karte stavlja izvan snage njezino starije izdanje. Nova naklada karte ne stavlja izvan snage ranije publiciranu kartu, odnosno prethodno novo izdanje iste karte

18 Primjer za ispravke karata

19 Primjer za ispravke karata

20 Katalog pomorskih karata Katalog daje podatke o objavljenim pomorskim kartama i ostalim navigacijskim publikacijama Najpoznatiji je Catalogue of Admiralty Charts and other Hydrographic Publications koji obuhvaća područje cijelog svijeta Svaki katalog sadrži: Popis pomorskih karata po grupama (generalne, kursne, obalne, karte planovi, informativne, pomoćne karte) Navigacijske publikacije(peljari, popis svjetala i signala za maglu, tablice morskih mijena ) Ostale publikacije

21 Katalog pomorskih karata

22 Peljar (eng. Sailing Directions) Sadrži podatke koje opisuju pojedine plovidbene rute, opise obala, hidrografsko navigacijska obilježja određenog područja, oceanografske i klimatološke prilike, podatke o lukama, zakloništima i sidrištima, uslugama u lukama, propisima i redu u lukama, pomorsko-pravne propise i ostale važne informacije neophodne za uspješno planiranje i provedbu pomorskog putovanja. Peljar kod nas izdaje Hrvatski hidrografski Institut (istočna obala Jadrana). Neka od poznatijih inozemnih izdanja peljara su Admiralty Sailing Directions ili skraćeno Pilots (englesko izdanje) i Sailing Directions (američko izdanje). Peljari se održavaju u ažurnom stanju uz pomoć Oglasa za pomorce (Notices to Mariners)

23 Peljar

24 Popis svjetala i signala za maglu Ova publikacija daje podatke o pomorskim svjetlima, pomorsko-zrakoplovnim svjetlima, brodovima svjetionicima i ostalim važnijim signalima i oznakama. Sastoji se od uvodnih objašnjenja, te popisa svjetala s detaljnim opisom (domaći i međunarodni broj svjetla, naziv svjetla, pozicija svjetla, obilježje svjetla, dnevna oznaka, domet, nadmorska visina, opis i visina noseće konstrukcije, vidljive i potamnjene sektore, te obilježja zvučnih signala, ako postoje). Od stranih izdanja najviše su u uporabi englesko izdanje The Admirality List of Lights and Fog Signals i američko izdanje List of Lights. I ove publikacije održavaju se u ažurnom stanju uz pomoć oglasa za pomorce (Notices to Mariners)

25 Popis svjetionika

26 Popis radio signala Ova publikacija sadrži podatke neophodne za obavljanje pomorske radioslužbe na brodovima. Radioslužba u izdanju Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu sadrži podatke o: hrvatskim obalnim radio postajama, lukama, lučkim kapetanijama i ispostavama, peljarenju, obveznom sustavu izvješćivanja s brodova. Također, prikazani su podaci o: traganju i spašavanju na moru, službi meteoroloških izvješća i navigacijskih oglasa, medicinskim savjetima, službi točnog vremena i svjetskim pozicijskim sustavima.

27 Popis radio signala The Admiralty List of Radio Signals tiska se u 6 volumena: 1. Maritime Radio Stations; 2. Radio Aids to Navigation, Satellite Navigation Systems, Legal Time, Radio Time Signals and Electronic Position Fixing Systems; 3. Maritime Safety Information Services; 4. Meteorological Observation Stations; 5. GMDSS; 6. Pilot Services, Vessel Traffic Services and Port Operations. Ove publikacije također se održavaju u ažurnom stanju uz pomoć oglasa za pomorce (Notices to Mariners).

28 Ostali navigacijski priručnici Znaci i skraćenice na pomorskim kartama Tablice morskih mijena Nautički godišnjak Nautičke tablice Peljarske i ostale informativne karte Daljinari Astronomske tablice Guide to Ports entry List of ship stations List of coast stations Ocean passages for the World

29 Elektroničke karte Elektroničke karte, odnosno digitalna kartografija je nastala pojavom GIS sustava Potrebni podaci za digitalnu kartografiju dobivaju se na 4 osnovna načina: Neposrednim geodetskim izmjerom na terenu Fotogrametrijskim izmjerom pomoću zrakoplova Geokodiranjem satelitskih snimaka Digitalizacijom papirnatih karata Vektorizacija je postupak prijenosa podataka iz analognog u digitalni format, odnosno iz rasterskog u vektorski oblik

30 Elektroničke karte Elektroničke karte georeferencirani su kompjutorski formati nastali iz vektorskih podataka na nekoliko desetaka zoom razina Elektronička karta tehnologija je koja omogućava iznimna poboljšanja u sferi navigacijske sigurnosti na moru U digitalnoj kartografiji elektroničke karte dijele se u dvije osnovne grupe: Rasterske vektorske

31 Rasterske karte Rasterske karte su skenirane papirnate pomorske karte Pojedini kvadrati na rasterskoj karti nazivaju se pikseli Svaki element daje informaciju u boji, ali ne otkriva pojedinosti o kojem se objektu radi u slikovnom elementu Karta se sastoji samo od jednog sloja Nemaju mogućnost zumiranja na nekoliko desetaka razina Nema veliku razlučivost

32 Vektorske karte Vektorske karte su tzv. slojevite karte koje imaju nekoliko desetaka zoom razina Svakom objektu ucrtanom na vektorskoj karti dodijeljen je poseban kod koji može biti povezan s nekom informacijom (slika ili tekst) Vektorski podaci mogu se prikazivati kao više prozirnih slojeva Ispravljanje elektroničkih karata obavlja se ručno ili automatizirano putem CD-a ili telekomunikacijskih veza

33 Prikaz vektorske i rasterske karte

34 ECDIS sustav ECDIS je cjeloviti sustav temeljen na vektorskoj karti, namijenjen za prikazivanje različitih informacija o brodu i plovidbi (kurs, brzina, pozicija, dubina, itd.). Prikaz ovih informacija omogućuje povezanost više različitih elektroničkih navigacijskih uređaja i sustava u jednu cjelinu (sustav elektroničkih karata, gps sustav, radar, brzinomjer, dubinomjer, kompas, itd) ECDIS sustav omogućuje: planiranje ruta, pozicioniranje, snimanje zapisa, unošenje ispravaka karata, postavljanje raznih alarma, itd. Osnovni element ECDIS sustava je elektronička navigacijska karta (vektorska) koja mora udovoljavati IMO, IHO i IEC standardima. Isključivo zadovoljavanjem navedenih standarda ECDIS sustav može zamijeniti papirnate karte na brodu

35 Osnovni zadaci koji se rješavaju na pomorskoj karti Očitavanje koordinata položaja broda Ucrtavanje položaja broda ili neke točke na kartu Očitavanje kurseva i azimuta s karte Ucrtavanje kurseva i azimuta na kartu Mjerenje udaljenosti na karti Unošenje udaljenosti udaljenosti na karti Prenošenje zadane točke s jedne karte na drugu

36 Pribor za rad na navigacijskoj karti Vrlo mekana olovka Vrlo mekana gumica Navigacijski trokut Ravnalo ili još jedan navigacijski trokut Navigacijski šestar Povećalo Šiljilo za olovku Kist za pometanje karte Paralela (klizajuće ravnalo) Kartalun (patentno laktasto ravnalo) Ploter (dvokutno ravnalo)

37 Očitavanje koordinata položaja broda

38 Očitavanje koordinata položaja broda

39 Ucrtavanje položaja broda ili neke točke na kartu

40 Očitavanje kurseva i azimuta s karte

41 Mjerenje i unošenje udaljenosti na kartu Udaljenost koju se na karti želi mjeriti, uzme se u otvor šestara i na rubu karte (na skali širina) u približnoj širini položaja gdje se uzela udaljenost, očita se broj minuta. Broj minuta jednak je duljini u nautičkim miljama. Na skali širina, na približnoj širini mjesta gdje će se udaljenost nanijeti, u otvor šestara uzme se onoliko minuta koliku se udaljenost u miljama želi nanijeti. Šestar se ubode u početnu točku s koje se želi nanijeti duljina i nanese otvor šestara u željenom smjeru.

42 Prenošenje zadane točke s jedne karte na drugu Ovaj zadatak može se riješiti na dva načina: Prenošenjem točke pomoću koordinata: na jednoj karti očitaju se koordinate zadane točke koja se pomoću očitanih koordinata unese na drugu kartu Pomoću azimuta nekog objekta i udaljenosti: sa zadane točke koju se želi prenijeti, ucrta se azimut prema jednom objektu koji je ucrtan na obje karte ili, ako se radi o položaju na oceanu daleko od obale, prema mjestu presjeka jedne paralele i meridijana. Isti azimut ucrta se na drugu kartu, na prvoj karti izmjeri se šestarom udaljenost na skali širine, a sa skale širine druge karte uzme se u šestar odgovarajuća udaljenost u miljama i nanese od poznatog mjesta na karti u smjeru azimuta.