SO5 07 OPTIMIRA SAŽETAK. dugo traje tri kraća postupka SUMMARY. Key words: Josip Popović. Zvonimir Popović. Dejan Ćulibrk.

Transcription

1 HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, svibnja 0. SO5 0 Josip Popović josip.popovic@hep.hr Dejan Ćulibrk dejan.culibrk@hep.hr Irena Iličić Zvonimir Popović zvonimir.popovic@hep,hr Josip Gajger josip.gajger@hep.hr Ivan Nikolić ivan.nikolic@hep.hr OPTIMIRA ANJE DIJELA MREŽE SAŽETAK U radu je prikazan razvoj jednog dijela 0 kv elektroenergetske mreže kroz 30 godina. Proces dugo traje i potrebna su velika ulaganja. Postupci u procesu su planirani i izvodee se postepeno. Nakon interpoliranja transformatorske stanice 35/00 kv jedan 0 kv dalekovod je podijeljen na tri kraća dalekovoda. Ugradnjom 0 kv kabela dobiven je još jedan novi dalekovod. Nakon svakog postupka poboljšavaa se stanje mreže. Neplanirani događaji nakon kvara na kabelu usporavaju taj proces. Nakon polaganja novog kabela stanje se poboljšava. Realizacijom planova i novim ulaganjima u transformatorsku stanicu, novi kabel i daljinski vođene učinske rastavljače postiglo bi se optimalno stanje tog dijela elektroenergetske mreže. Ključne riječi: Interpolacija, dalekovodi, srednjenaponski kabeli, daljinski vođeni učinski rastavljači OPTIMIZATION OF THE NETWORK SUMMARY This paper presents the development t of a 0 kv power grid for 30 years. The process takes a long time and requires large investments. Procedures in the process are planned and carried out gradually. After interpolation of transformer station 35/0 kv, one 0 kv k transmission line is divided into three shorter lines. A new transmission linee was formed by installation of 0 kv cable. After each procedure, the condition of the network improves. Unplanned events after a the cable fault may slow down the process. After installing a new cable condition was improved. With the implementation of plans andd investments in new substations, new cables and remote load interrupter switch, the optimumm condition of the electricity network could be achieved. Key words: interpolation, overhead lines, medium voltage cables, c remotee load interrupter switch

2 . UVOD Početak rješavanja pogonske problematike jednog dijela elektroenergetskog sustava koji se sastojao od jednog dugačkog i razgranatog 0 kv dalekovoda može se smatrati donošenjem tehnički i pogonski opravdane odluke o interpolaciji transformatorske stanice 35/0 kv na postojeći 0 kv dalekovod. Tim postupkom postojeći 0 kv dalekovod je podijeljen na tri kraća 0 kv dalekovoda, od kojih je jedan ostao u postojećoj ishodišnoj točci, dok su druga dva imala ishodište u novoj interpoliranoj 35/0 kv transformatorskoj stanici. Pogonski problemi kupaca koji su se najviše manifestirali u čestim, ponekad i dugotrajnim nestancima električne energije tada su svedeni okvirno na trećinu. Interpolirana transformatorska stanica 35/0 kv bila je radijalno priključena novim 35 kv dalekovodom koji nije uzrokovao posebne pogonske probleme zbog nedostatka rezerve na 35 kv naponu. Pogonski problemi pojavili su se zbog malog opterećenja 0 kv dalekovoda, a relativno visokih prijenosnih omjera (00/5 A) strujnih mjernih transformatora u vodnim 0 kv poljima što je rezultiralo velikim problemima u djelovanju elektromehaničkih releja za zaštitu od tada vrlo čestih dozemnih spojeva, a sve zbog malih struja dozemnog spoja u 0 kv mreži. Kada su ti problemi upoznati moralo se vrlo brzo pristupiti zamjeni strujnih mjernih transformatora i ugraditi strujne mjerne transformatore s tri jezgre i s većim snagama sekundarnih namota. Uz to i releji za zaštitu od dozemnih struja morali su biti zamijenjeni istovrsnim, tada i jedinim raspoloživim, ali pet puta osjetljivijim, a zato i dvadeset pet puta većim opterećenjem sekundarne jezgre strujnih mjernih transformatora. Efikasnost djelovanja relejne zaštite od dozemnih spojeva mogla se ostvariti samo povećanjem struje dozemnog spoja, a broj kvarova od dozemnog spoja smanjiti ugradnjom suvremene kvalitetne opreme. Najviše kvarova od dozemnog spoja uzrokovali su odvodnici prenapona, izolatori na starim i dotrajalim rastavljačima i padovi vodiča na zemlju zbog pucanja pri čemu su i uzdužne nesimetrije zadavale pogonske probleme. Zamjenom svih odvodnika prenapona metaloksidnim odvodnicima i ugradnjom rastavljača s kompozitnim izolatorima bitno je smanjen broj kvarova uzrokovanih dozemnim spojem. Povećanje struje dozemnog spoja bilo je moguće riješiti ugradnjom 0 kv kabela. Takvo tehničko rješenje bilo je opravdano jer se dobiva novo vodno polje pa se postojeći dalekovod razdvaja na dva dijela pa se tako dobiva neophodna i u pogonu često korištena rezerva. Bitna stvar je da se povećala struja dozemnog spoja na vrijednost za kvalitetno i sigurno podešenje zaštite od dozemnog spoja. Nakon nekog vremena korištenja na kabelu je bio kvar. I to ne bilo kakvi kvar nego kratki spoj na jednožilnom kabelu. Sva nastojanja da se kabel popravi nisu uspjela i on je napušten. Ponovno je cijeli konzum bio spojen na jedan dalekovod. Intenzivirana je zato ugradnja linijskih i odcjepnih rastavljača modularne izvedbe i kompozitnim izolatorima. Pogonska problematika vratila se na početno stanje. Nakon poduljeg vremena ugrađuje se novi kabel i ponovno se dobiva bolja pogonska situacija, ali za razvoj i optimalno funkcioniranje tog dijela elektroenergetskog sustava to nije dovoljno. U nastavku razvoja treba ugraditi još jedan kabel i tako postojeći dalekovod podijeliti na dva nova dijela jer to konfiguracija 0 kv mreže omogućava. Nakon izvedbe takvog raspleta dobilo bi se novo vodno polje u transformatorskoj stanici, dvostruka rezerva za ugrađene kabele, razdvajanje cjelokupna mreže na tri kraća izlaza, s manje transformatorski stanica 0/0, kv i dobrom pogonskom pouzdanošću. U upravljanju tim dijelom elektroenergetskog postrojenja osim daljinski upravljanja prekidačima u vodnim poljima pretpostavlja se ugradnja i daljinski upravljanih učinskih rastavljača na pogodna mjesta u tom dijelu elektroenergetske mreže kao posljednju trenutno predvidivu etapu u njenom razvoju. STANJE 0 KV MREŽE NAKON INTERPOLACIJE TS 35/0 kv Rasplet 0 kv mreže nakon izgradnje transformatorske stanice 35/0 kv Ivanska bio je iz nje s dva dalekovoda. To su bili 0 kv dalekovodi Narta i Šimljanica. Oni su zapravo nastali podjelom dotadašnjeg 0 kv dalekovoda Ivanska iz TS 35/0 kv Bjelovar na tri nova dalekovoda nakon izgradnje transformatorske stanice 35/0 kv Ivanska koja je izgrađena na približno dvije trećine glavne trase dotadašnjeg dalekovoda Ivanska. U transformatorskoj stanici 35/0 kv Ivanska bila su dva 0 kv vodna polja. Vodno polje Narta i pripadajući dalekovod napajali su dio potrošača od Ivanske prema Bjelovaru, a vodno polje i pripadajući mu dalekovod Šimljanica napajali su potrošače na zadnjoj trećini glavne trase dotadašnjeg dalekovoda.

3 .. Dalekovod Šimljanica Dalekovod Šimljanica svoje ishodište ima u transformatorskoj stanici 35/0 kv Ivanska. Izgrađen je na drvenim stupovima i golim alučeličnim vodičima na keramičkim izolatorima. Glavna trasa dalekovoda ima u prvom dijelu presjek 50 mm, odcjepi 35 mm, a priključci transformatorskih stanica 5 mm. Taj dalekovod zapravo je dio nekadašnjeg dugačkog i razgranatog dalekovoda koji je ishodište imao u transformatorskoj stanici Bjelovar. Cijelo područje i konzum koji opskrbljuje dalekovod Šimljanica je seosko i rijetko naseljeno bez većih kupaca, ali zato ima puno zahtjevnih kupaca osjetljivih na prekide u isporuci električne energije, poput pekara, inkubatora, tovilišta, malih farmi, laktofriza, drvoprerađivača, metalne galanterije, škola, trgovina i ugostiteljskih objektata koji su izuzetno osjetljivi na nedostatak grijanja, hlađenja ili nedostatka pitke vode kao posljedicu nestanka električne energije. Dalekovod Šimljanica razgranat je na brdskom i šumovitom području (slika ) ukupne dužine metara s dosta šumskih prosjeka pa je u doba većih snijegova ili obilnih kiša i blata mjestimično teško dostupan, što otežava i usporava brzu lokalizaciju i otklanjanje kvarova. TS 35/0 kv Ivanska 0 kv Narta SR6 9 G. PETRIČKA BABINAC 0 kv Šimljanica 500 IVANSKA - BEREK OR9 RS 5 SRIJEDSKA 50 ST. PLOŠ. - MEĐURAČA 80 D. PETRIČKA 503 BEREK - IVANSKA OR30 36 RS LR 50 SRIJEDSKA - S.P. 6 ST. PLOŠČICA BEREK OR3 8 D. PETRIČKA 6 8 BEREK 95 8 D. PETRIČKA 3 8 PRKOS 88 BEREK - FARMA 0 98 SAMARICA - PETRIČKA 8 99 SAMARICA SAMARICA ŠKOLA 93 8 KRIVAJA OR3 9 BEREK LR 85 POTOK 50 ŠIMLJANICA SOKAK ST. PLOŠ. - RUŠKOVAC 506 RUŠKOVAC - POTOK 83 BRAJKOVIĆEV BRIJEG 9 ŠIMLJANA OR33 89 ŠIMLJANICA OR3 OR35 9 RUŠKOVAC Slika. Dalekovod Šimljanica 90 ŠIMLJANICA 9 G. PLOŠ. VINOGRADI Ukupno ima 30 transformatorskih stanica 0/0, kv instalirane snage transformatora 60 kva i vršnog opterećenja koje ne prelazi 60 A. Dalekovod Šimljanica relativno je malo opterećen, ali su struje ukapčanja dalekovoda, naročito poslije dužih isključenja, mnogostruko veće od struja u normalnom pogonskom stanju, pa to ima presudni utjecaj na odabir prijenosnog omjera strujnih mjernih transformatora koji je 00/5 ampera. Sva srednjenaponska 0 kv mreža iz transformatorske stanice 35/0 kv Ivanska je nadzemna. To presudno utječe na veličinu struje dozemnog spoja koja iznosi samo,6 A. Dozemni spojevi su najčešći kvarovi u nadzemnim mrežama tako da mala vrijednost struje dozemnog spoja stvara velike poteškoće u pravilnom podešenju relejne zaštite, pogotovo zbog prijenosnog omjera strujnih mjernih transformatora. Osim kvarova na dalekovodu se pojavljuju i poremećaji uzrokovani prekidom vodiča ili nepravilnim položajem kontakata mnogobrojnih linijskih ili odcjepnih rastavljača. Takve poremećaje osjećaju kupci jer im onemogućava kvalitetno korištenje električne energije. Mjesto prekida vodiča na dalekovodu određuje veličinu i poremećaja [L] i njegov utjecaj na trošila kupaca. 3

4 .. Dalekovod Samarica Pogonski problemi postali su neizbježan uvjet za proširenje i dogradnju 0 kv mreže. U to je uključeno još jedno vodno polje, nazvano Samarica, a rasplet izveden je kabelski do odcjepa za Samaricu od dalekovoda Šimljanica. Kabel je bio jednožilni. Izbor kabela kao novi izlaz na odcjepni dalekovod uvjetovan je osim pogonskih problema i mogućnošću korištenja trase. Naime na prvom dijelu dalekovoda Šimljanica prije odcjepa za Samaricu je šumska prosjeka dugačka 00 metara i sva druga rješenja vezana su problematikom prelaska kroz šumu. Kabel je zato položen po trasi pored magistralne ceste kao najbolji i zapravo jedini mogući izbor. Dalekovod Samarica je nastao izgradnjom posebnog 0 kv izlaza iz transformatorske stanice 35/0 kv Ivanska do odcjepa za Samaricu na 0 kv dalekovodu Šimljanica. Taj 0 kv izlaz izgrađen je podzemnim jednožilnim 0 kv kabelom. Ukupni konzum dalekovoda Šimljanica je tako podijeljen na dva dijela slika. Dužina trase kabela bila je 600 metara, dok je dužina nadzemnog voda Samarica s odcjepima bila 0 metara, a na dalekovodu Samarica bilo je priključeno 0 transformatorskih stanica instalirane snage 600 kva. TS 35/0 kv Ivanska 0 kv Narta SR6 9 G. PETRIČKA 0 kv KB XHE 9-A 3x(x50) mm za 0 kv SAMARICA BABINAC OR9 500 IVANSKA - BEREK RS 5 SRIJEDSKA 50 ST. PLOŠ. - MEĐURAČA 80 D. PETRIČKA 503 BEREK - IVANSKA 0 kv Samarica BEREK OR3 8 D. PETRIČKA BEREK 95 D. PETRIČKA 3 8 PRKOS 88 BEREK - FARMA 0 98 SAMARICA - PETRIČKA 8 99 SAMARICA SAMARICA ŠKOLA KRIVAJA OR RS SRIJEDSKA - S.P. LR 6 ST. PLOŠČICA 6 0 kv Šimljanica OR3 505 ST. PLOŠ. - RUŠKOVAC 9 BEREK LR 85 POTOK 506 RUŠKOVAC - POTOK 50 ŠIMLJANICA SOKAK 83 BRAJKOVIĆEV BRIJEG 9 ŠIMLJANA OR33 89 ŠIMLJANICA OR3 OR35 9 RUŠKOVAC 90 ŠIMLJANICA 9 G. PLOŠ. VINOGRADI Slika. Dalekovodi Samarica i Šimljanica Ugradnjom 0 kv kabela popravila se pogonska problematika zaštite od dozemnih spojeva jer se struja dozemnog spoja povećala na, A. Osim toga smanjio se i broj kupaca koji ostaju bez električne energije pri pojavi kvarova, posebno čestih dozemnih spojeva i nešto rjeđih kratkih spojeva, ovisno o tome na kojem je izlazu kvar. Pojava uzdužnih kvarova tada je stvarala nesimetrične smetnje puno manjem broju potrošača nego kada je bio samo jedan dalekovod. Nakon jedanaest godina pogona na kabelu se pojavio kvar [L] i to ne bilo kakav kvar i ne dozemni spoj kao što je to uvriježeno na jednožilnim kabelima, nego kratki spoj. Nakon dugog i napornog perioda istraživanja kvara ustanovljeno je da se kabel ne može popraviti i dalje koristiti jer je bio toliko oštećen da je i napušten. Kvar na dalekovodu Samarica bio je kratki spoj i to relativno bliski jer je uzrokovao proradu brze nadstrujne relejne zaštite. Vremenski uvjeti su tada bili izrazito loši jer je bila snježna oluja praćena jakim vjetrom, pa je to ukazivalo da se kvar pokuša locirati na dalekovodu krećući od mjesta prelaska kabela u dalekovod. Pregled je završio bezuspješno i moralo se odspojiti kabel od dalekovoda. Kvar je bio u kabelu i to stvarno kratki spoj. Vrlo neobično i rijetko. Ponovno se vratilo staro pogonsko stanje i cijeli konzum je morao biti ponovno prespojen na dalekovod Šimljanicu.

5 3. NOVI KABEL SAMARICA Pogonska problematika i povećanje fleksibilnosti u upravljanju tim dijelom 0 kv mreže potiče pronalaženje rješenja sada privremenog stanja i podjele 0 kv dalekovoda Šimljanica na više izlaza iz transformatorske stanice 35/0 kv Ivanska. Pri tome je zaključeno da je tehnički opravdano ugraditi novi kabel kao zamjenu za napušteni. Novi jednožilni kabeli [L] su vodonepropusni, odabire se tipski presjek kabela koji je veći od presjeka starog kabela, trasa polaganja kabela se u potpunosti zadržava i trasa je gotovo cijelim dijelom pogodna za strojni iskop uz napomenu da se ne treba paziti na eventualna oštećenje starog kabela jer je napušten. Na trasi kabela nema novih podzemnih instalacija nit drugih objekata koji bi otežavali iskop i polaganje novog kabela. Trasa kabela proteže se uz cestu dijelom između kolnog jarka i dvorišnih ograda, a drugim dijelom travnatim pojasom između ceste i šume. Na trasi su tri prolaza ispod cesta i prelazak rijeke u cijevi na betonskom mostu. Sušni period omogućava nesmetani pristup strojeva za iskop na cijeloj trasi, dok bi se pojavom kiša osjetno pogoršali uvjeti za iskop i polaganje kabela jer bi veći dio trase bio močvaran. Kao što je uvriježeno po trasi polaganja kabela polaže se i PEHD cijev kao zalog za budući razvoj upravljačkih funkcija u elektroenergetskom sustavu. Polaganjem novog kabela ponovno se razdjeljuju kupci na dva izlaza kao što je to bilo prije kvara. Novi kabel postaje odmah i rezerva dalekovodu Šimljanica isto kao što je taj dalekovod rezerva za kabel i može se prespojiti sve kupce na njega. Novi kabel ima tri puta veći presjek nego dalekovod od transformatorske stanice do mjesta njihovog spajanja. Pogonski gledano, osim smanjenja gubitaka na dalekovodu, važna stvar je da bi se struja dozemnog spoja za cijelu 0 kv srednjenaponsku mrežu transformatorske stanice Ivanska povećala na, A.. NASTAVAK RAZVOJA MREŽE.. Kabel Šimljanica Zbog stanja na terenu i okolnosti kojima su izloženi kupci tog dijela srednjenaponskog postrojenja, ali i zbog izvođenja građevinskih radova bilo i opravdano ugraditi u isti rov dva kabela. To bi značilo spajanje i dalekovoda Šimljanica na kabel. Aktivirala bi se još jedna vodna ćelija u transformatorskoj stanici jer bi sadašnji dalekovod Šimljanica bio razdijeljen na tri dijela (slika 3). Kabeli bi bili jedan drugom rezerva. Što se tiče dalekovoda kroz šumsku prosjeku on može biti rezerva za kabele, ali se može s punim pravom analizirati da li je on zapravo i u kojim okolnostima potreban. TS 35/0 kv Ivanska 0 kv Narta SR6 9 G. PETRIČKA 0 kv KB XHE 9-A 3x(x50) mm za 0 kv SAMARICA BABINAC OR9 500 IVANSKA - BEREK RS 0 kv KB XHE 9-A 3x(x50) mm za 0 kv ŠIMLJANICA 5 SRIJEDSKA 50 ST. PLOŠ. - MEĐURAČA 80 D. PETRIČKA 503 BEREK - IVANSKA 0 kv Samarica BEREK OR3 8 D. PETRIČKA BEREK 95 D. PETRIČKA 3 8 PRKOS 88 BEREK - FARMA 0 98 SAMARICA - PETRIČKA 8 99 SAMARICA SAMARICA ŠKOLA KRIVAJA OR RS SRIJEDSKA - S.P. LR 6 ST. PLOŠČICA 6 0 kv Šimljanica OR3 505 ST. PLOŠ. - RUŠKOVAC 9 BEREK LR 85 POTOK 506 RUŠKOVAC - POTOK 50 ŠIMLJANICA SOKAK 83 BRAJKOVIĆEV BRIJEG 9 ŠIMLJANA OR33 89 ŠIMLJANICA OR3 OR35 9 RUŠKOVAC Slika 3. Dalekovodi Ploščica, Samarica i Šimljanica 90 ŠIMLJANICA 9 G. PLOŠ. VINOGRADI 5

6 .. Dalekovod Ploščica I dok bi dalekovod Samarica ostao nepromijenjen u odnosu na prijašnje stanje, dalekovod Šimljanica bi bio podijeljen na dva dalekovoda zato što bi bio spojen kabelom u transformatorsku stanicu Ivanska pa bi tako bio premošten prvi dio tog dalekovoda izgrađen kao nadzemni vod. Taj prvi dio nadzemnog voda Šimljanica do mjesta spoja kabela na njega i s odcjepima na toj trasi postao bi novi dalekovod Ploščica. U tablici I prikazani su osnovni podaci o dalekovodima. Tablica I. Osnovni podaci o dalekovodima Dalekovod Broj TS 0/0, kv [kom] Snaga trafoa [kva] Dužina kabela [m] Dužina vodiča [m] Samarica Šimljanica Ploščica Ukupno Ovo upućuje na to da bi se za polaganje kabela koristio samo jedan iskop i to bez proširivanjem rova, pa bi se troškovi iskopa po jednom kabelu zapravo prepolovili. Struja dozemnog spoja bi se povećala na 8,6 A u normalnom pogonu..3. Ugradnja daljinski upravljivih rastavljača Nakon kvara na kabelu dalekovod Samarica ponovno je postao dio dalekovoda Šimljanica. Iza šumske prosjeke na prvom dijelu dalekovoda Šimljanica ugrađeni su linijski i odcjepni rastavljači radi međusobnog odvajanja dalekovoda i odcjepa. Pogonski problemi su bili glavni razlog da se u dalekovod ugrade i linijski rastavljači na neka odabrana mjesta radi lakšeg upravljanja tim dijelom mreže, lakšeg i bržeg lociranja kvarova i racionalnijeg korištenja dalekovoda i manjih problema kod održavanja. Odabir mjesta ugradnje rastavljača, osim prema pogonskim potrebama, bio je uvjetovan i mogućnošću jednostavnog pristupa rastavljaču vozilima, ne samo osobnim nego i brigadnim i teretnim. Prilikom polaganja kabela u isti rov se polaže i PEHD cijev kao preduvjet za provlačenje svjetlovodnih kabela. Na taj se način ostvaruju neizbježni preduvjeti za postavljanje daljinski vođenih učinskih rastavljača. Veća fleksibilnost u vođenju tog dijela mreže postigla bi se već ugradnjom daljinski vođenih učinskih rastavljača s obzirom udaljenost od sjedišta centra vođenja i smanjenja potrebnih ekipa na terenu. Pošto su se mjesta ugradnje linijskih i odcjepnih rastavljača već ranije pokazala ispravno odabranim neke bi postojeće rastavljače bilo dobro zamijeniti daljinski upravljivim učinskim rastavljačima. Iz pogonskih događaja i iskustva u vođenju tog dijela mreže može se relativno brzo odrediti mjesta na kojima bi daljinski vođeni učinski rastavljači bili najkorisniji. U sadašnjem pogonskom stanju na dalekovodu Samarica daljinski vođeni učinski rastavljač najefikasniji bi se pokazao na mjestu postojećeg linijskog rastavljača u sredini nadzemnog dijela dalekovoda. Dalekovod Šimljanica sada je potpuno nadzemni dalekovod pa bi bilo korisno ugraditi dva daljinski vođena učinska rastavljača i to na mjestu linijskog rastavljača otprilike na sredini glavne trase dalekovoda i na mjestu odcjepa budućeg dalekovoda Ploščica. Nakon aktiviranja novog vodnog polja i njegovog pripadnog dalekovoda Ploščica povećala bi se fleksibilnost upravljanja mrežom, a ugradnjom daljinski upravljanih učinskih rastavljača na pogodna mjesta ostvarila bi se mogućnost brzog eliminiranja dijelova sva tri dalekovoda u šumskim prosjekama kao mjesta najčešćih uzroka kvarova. 5. ZAKLJUČAK Postepenim planskim ulaganjem u elektroenergetsko postrojenje približava se planiranom i dostižnom cilju njegove optimizacije. Svaka etapa u tom procesu pridonosi poboljšanju sigurnosti i kvalitete opskrbe kupaca tog područja. Nepredvidivi događaji, poput zamjene cijelog kabela, usporavaju taj proces, jer su periodi zamjene i ugradnje nove opreme dugački. Zatečenim stanjem još nije ostvaren planirani cilj. 6

7 Daljnjim razvojem mreže i polaganjem kabela na prvom dijelu dalekovoda Šimljanica stvorili bi se uvjeti za aktiviranje novog vodnog polja Ploščica u transformatorskoj stanici Ivanska i nove mogućnosti za ugradnju daljinski vođenih učinskih rastavljača radi potrebe daljinskog vođenja, bržeg i jednostavnijeg lociranja kvarova na dalekovodima, praktičnijeg planiranja održavanja i s velikim mogućnostima racionalnijeg korištenja mreže kao posljedicu njenog optimiranja. LITERATURA [] J. Popović: ''Lociranje uzdužnih kvarova na nadzemnim 0 kv dalekovodima'', 5. simpozij o sustavu vođenja elektroenergetskog sistema, HK CIGRE, Cavtat, listopada 00. [] J. Popović: ''Istraživanje kvara na kabelu u nepovoljnim uvjetima'', 6. savjetovanje HK CIGRE, Cavtat [3] ''Energetski srednjenaponski kabeli s XLPE izolacijom za napone do 36 kv'', katalog, ELKA kabeli d.o.o. Zagreb [] ''Tehnički uvjeti za polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona kv do 35 kv, HEP Distribucija d.o.o.