Nose li djeca preteške školske torbe?

Transcription

1 Osnovna škola "Split 3" Bruna Bušića 6, Split Istraživanje Nose li djeca preteške školske torbe? Izvještaj s rezultatima Izradio: Prof. dr.sc. Antonio Šarolić Predsjednik Školskog odbora Split, travanj 2011.

2 1. Uvod Problem težine školske torbe je naizgled svima očit. Čak i ako u obitelji nemamo školarca, na ulici vidimo djecu koja nose velike i teške torbe; ponekad sliče na mrave koji nose težinu veću od svoje vlastite. Ako u obitelji imamo školarca, možemo mu izvagati torbu i, ovisno o rasporedu, izvagat ćemo težine koje i odrasli teško nose. Govorimo o težinama koje redovito prelaze 5kg a, ovisno o rasporedu predmeta i revnosti učenika, znaju dostići i do 10kg. Problem je tim veći kod djece koja dugo pješače do škole. Treba se samo sjetiti udaljenosti koje neka djeca prijeđu do škole: čak i u gradovima, a pogotovo na selima, ta udaljenost može iznositi i po par kilometara. Sjetimo se i da put do škole nije uvijek u ravnici često djeca savladavaju uspone, nizbrdice i druge prepreke. Promislimo kako bismo mi odrasli reagirali na obavezu svakodnevnog nošenja torbi težine 5 10 kg. No nemojmo se zadržati na ovoj težini: 6 10kg za djecu može značiti jednu četvrtinu ili trećinu vlastite težine. Dakle, zamislimo da moramo nositi torbe od kg, svaki dan! To bi doslovno podsjećalo na prisilni rad. No, djeca se ne bune, jer misle da drugačije ne može. Međutim, može se i mora naći način da se školska torba olakša. Prvi korak je analiza problema, odnosno istraživanje o stvarnoj težini školskih torbi. Uputa liječnika je da težina školske torbe ne bi smjela biti veća od 10% vlastite težine učenika. U OŠ "Split 3" proveli smo istraživanje pod nazivom "Nose li djeca preteške školske torbe?". U istraživanje su uključeni: školski odbor, ravnatelj, stručna služba i učenici škole. Rezultati i analiza pripremljeni su za slanje nadležnim tijelima, prvenstveno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Nadamo se da će to pridonijeti konačnom rješenju ovog velikog problema. 2/18

3 2. Opis istraživanja Dana svakom učeniku u školi izmjerili smo težinu školske torbe i tjelesnu težinu (u odjeći i cipelama, bez jakne Slika 1.). (Radi ležernijeg iznošenja činjenica, ovdje ćemo riječ "težina" poistovjetiti s "masom" u kilogramima, kako je uobičajeno u svakodnevnom govoru.) Potom smo za svakog učenika odredili omjer težine torbe i tjelesne težine u postotcima: omjer težina = težina torbe u kg tjelesna težina u kg 100% Treba napomenuti da je ovdje u tjelesnu težinu uključena i odjeća i obuća. To znači da bi izmjerenoj tjelesnoj težini trebalo oduzeti još otprilike 1 kg da bi se dobio pravi omjer. Ovo oduzimanje nismo proveli, što znači da su rezultati istraživanja čak malo ublaženi u odnosu na stvarnu situaciju. Mjerenje je provedeno u jednom danu, u svim smjenama i svim razredima (osim cjelodnevnog boravka) 700 ispitanika. Koristili smo digitalnu vagu za tjelesnu težinu s preciznošću od 100g. Svaki učenik je stao na vagu s torbom i bez nje. Mjerni rezultati su zapisani u tablicu, te je iz razlike dvaju očitanja izračunata težina torbe. Slika 1. Vaganje 3/18

4 Tablica 1. prikazuje maksimalne i prosječne vrijednosti po uzrastu (zasebno od 1. do 8. razreda). Tablica 1. Razredi: Najveći omjer težina (najgori slučaj): 25% 24% 22% 26% 21% 17% 16% 15% Prosječni omjer težina: 15% 14% 12% 13% 11% 9% 10% 9% Od 1. do 4. razreda ima učenika koji nose oko 25% (četvrtinu) vlastite težine! Situacija je loša i u višim razredima. Iz Tablice 1. primjetno je da tek u višim razredima prosječni omjer težina pada unutar granice od 10%. Ovo se može objasniti na dva načina: 1. Prosječna težina učenika raste skoro linearno (Slika 2.), dok prosječna težina torbe ostaje praktički nepromijenjena od 1. do 8. razreda! 2. Za vrijeme mjerenja primijetili smo da učenici viših (naročito 7. i 8.) razreda ne nose sve knjige. Bez obzira na dobar prosjek od 6. do 8. razreda, ne možemo biti zadovoljni samo prosjekom nužno je da svi učenici nose manje od 10% vlastite težine, a vidimo da to nije tako. 70,0 60,0 50,0 Prosječna težina torbe Prosječna težina učenika Minimalna težina učenika Težina u kg 40,0 30,0 20,0 10,0 0, Razred Slika 2. Težine po razredima Postavlja se pitanje: Koliki broj učenika zbilja nosi manje od 10% vlastite težine? To nam pokazuju grafovi na Slici 3. U 1. i 2. razredima, manje od 15% učenika nosi manje od 10% vlastite težine. U 3. i 4. razredima, taj postotak je svakako manji od 30%. Situacija je nešto bolja od razreda, što je objašnjeno prethodnim razmatranjima. 4/18

5 <= 10% 10-15% 15-20% 36% 1. razredi 5% > 20% 14% 30% 6% 2. razredi 13% 45% 51% 10% 3. razredi 1% 28% 11% 5% 4. razredi 25% 61% 59% 5. razredi 6. razredi 6% 1% 35% 0% 42% 51% 65% 7. razredi 1% 0% 21% 8. razredi 0% 0% 32% 67% 79% Slika 3. Raspodjela omjera težine torbe i tjelesne težine učenika, po razredima 5/18

6 S obzirom da ne možemo utjecati na tjelesnu težinu učenika, logično je da se koncentriramo na težinu torbe. Slike prikazuju izmjerene težine torbi za svaki od razrednih odjela, grupirano po razredima. Težine torbi sortirane su uzlazno za svaki odjel. Potrebno je napomenuti da se jedan dio učenika, naročito u osmim razredima, nije htio izvagati. Sudjelovanje u istraživanju je, naravno, bilo dobrovoljno razredi Težina torbe u kg Broj učenika 2. razredi 8 Težina torbe u kg Broj učenika Slika 4. Težina torbe u 1. i 2. razredima (različite boje predstavljaju različite razredne odjele) 6/18

7 8 3. razredi Težina torbe u kg Broj učenika 4. razredi 9 8 Težina torbe u kg Broj učenika Slika 5. Težina torbe u 3. i 4. razredima (različite boje predstavljaju različite razredne odjele) 7/18

8 10 5. razredi 9 8 Težina torbe u kg Broj učenika 6. razredi 8 7 Težina torbe u kg Broj učenika Slika 6. Težina torbe u 5. i 6. razredima (različite boje predstavljaju različite razredne odjele) 8/18

9 7. razredi 8 7 Težina torbe u kg Broj učenika 8 8. razredi 7 Težina torbe u kg Broj učenika Slika 7. Težina torbe u 7. i 8. razredima (različite boje predstavljaju različite razredne odjele) 9/18

10 Na slikama dadu se primijetiti zanimljive pojave: 1. Težina torbe varira već unutar jednog razrednog odjela. Raspon između najmanje i najveće težine je najčešće 1,5 2 kg. Međutim, postoje i varijacije od nekoliko kilograma, npr. u jednom odjelu 2. razreda težina torbe varira za 5 kg (od 3 do 8 kg), a u 4. razredima također za 5 kg (od 4 do 9 kg) unutar jednog odjela. Može se zaključiti da učenici u istom odjelu nemaju jednako shvaćanje (ili jasnu uputu) o tome što je potrebno nositi u školu. 2. Težina torbe za isti razred varira od odjela do odjela. Ponegdje se može primijetiti sistematska razlika, npr. u 1. razredima od 1kg. Ovo je najvjerojatnije posljedica različitog rasporeda predmeta po odjelima na dan mjerenja. No, moglo bi se višednevnim mjerenjima istražiti postoji li sistematska razlika između različitih razreda. 3. Krivulje na slikama pokazuju prilično ravnomjernu, većinom linearnu distribuciju težine torbe unutar odjela. Međutim, na kraju nekih grafova postoje "repovi", koji pokazuju da neki učenici, iz nepoznatog razloga, nose puno težu torbu od svih ostalih. Možda najvažniji rezultat mjerenja može se vidjeti iz Tablice 2. i Slike 8. Tablica 2. Težina školske torbe po razredima Razredi: Najmanja težina torbe u kg: 4,6 3, ,4 1,4 2,6 1,7 Najveća težina torbe u kg: 6 7,8 7,4 8,9 9,2 8,9 7,6 7,8 Prosječna težina torbe u kg: 5,3 4,6 4,5 5,3 4,9 5,0 5,5 5,1 Najmanja težina torbe Najveća težina torbe Prosječna težina torbe 7 Težina u kg Razred Slika 8. Ovisnost težine torbe o razredu Prosječna težina školske torbe skoro je jednaka od 1. do 8. razreda! Ovo je neprihvatljivo, s obzirom da se prosječna težina učenika od 1. do 8. razreda mijenja za 100% (od 30kg u 1. razredu do 60 kg. u 8. razredu), kao što pokazuje Slika 2. Trebalo bi dovesti u odnos težinu torbe i tjelesnu težinu, kao što liječnici i preporučuju. Ne bi smjela torba imati jednaku težinu za prvašića od 30 kg i osmaša od 60 kg. 10/18

11 3. Mišljenja stručnjaka na temu težine školske torbe Iz prethodnog razmatranja i svakodnevnog promatranja vidi se da djeca nose preteške torbe. Međutim, postoje i upute stručnjaka o tome koja težina je štetna za tjelesni razvoj djeteta: "Dobra školska torba treba biti primjerena težini i uzrastu djeteta, težine najviše 10% tjelesne težine djeteta." Đorđa Bilobrk dr.med., spec. školske medicine: "Koliko je teška školska torba?", Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Vol 5, Broj 19, 7. srpnja "U nekim zemljama Europe zakonom je propisano kako težina školske torbe ne smije biti veća od 10% tjelesne težine djeteta" Jelena Paušić, Hrvoje Kujundžić, Nedjeljko Mihalj: "Povezanost bolnog sindroma kralježnice i težine školske torbe u djece razredne nastave", 18. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, "The Institute of Republic Slovenia for protecting health in 2003 announced on the internet that a school bag must not exceed 10 % of pupil s body weight. In Austria they also adopt a law which defines that a school bag must not exceed 10 % of pupil s body weight /5/. But it does not mention the duration of carrying the school bag. A similar recommendation can also be found in the USA /6/." Samo Fošnarič, Irena Delčnjak Smrečnik: "Physical overburdening of pupils with the weight of school bags during the period of passing from eight year primary school to nine year primary school", INFORMATOLOGIA, Vol.40 No.3 Rujan Dakle, uputa stručnjaka je da djeca ne bi smjela nositi više od 10% vlastite težine, a ova uputa je u nekim državama osnažena propisom. Kakve posljedice može imati nošenje teškog tereta u fazi tjelesnog razvoja? "U mnogim istraživanjima, različitih autora u svijetu i u Hrvatskoj, spominje se upravo problem preteške torbe kao jedan od čestih faktora koji su odgovorni za razvoj nepravilnog tjelesnog držanja (Hong i Cheung, 2003.; Grimmer i sur., 2002, Paušić, 2005.).... Upravo zbog dužeg opterećenja kralježnice i tijela nošenjem preteške torbe u dobi adolescencije pojavljuju se prvi znakovi lumbalnog bolnog sindroma (LBS). Razni autori zaključuju da postoji pojava LBS u adolescenata te da se javlja u 30 do 51% adolescenata dok od njih medicinsku skrb potraži 4 do 31% (Balague i sur., 1999.). Podložnost problemu LBS dijete sve više postaje s godinama (Burton, 1996.). Prema nekim istraživanjima LBS se pojavljuje u djece predadolescenata u 5 do 19% (Harreby, 1999.). Upravo težina školske torbe i njezino nepravilno nošenje na jednom ramenu dokazani su kao važni čimbenici u nastanku LBS u djece adolescenata (Skoffer, 2007.)." Jelena Paušić, Hrvoje Kujundžić, Nedjeljko Mihalj: "Povezanost bolnog sindroma kralježnice i težine školske torbe u djece razredne nastave", 18. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, /18

12 "Epidemiologic studies have identified risk factors associated with back pain in adolescents and daily use of a heavy backpack may be important.... Children who experience back pain are at increased risk of having back pain as adults. The economic impact may be significant, because back pain is a major cause of disability in adults." Mackenzie, William G. MD; Sampath, Jayanth S. MD; Kruse, Richard W. DO; Sheir-Neiss, Geraldine J. PhD: Backpacks in Children, Clin Orthop Relat Res Apr;(409): "Neke analize i ispitivanja u sklopu zdravstvene zaštite djece pokazala su da je u zadnjih nekoliko desetljeća sve veći broj poremećaja tjelesnog držanja koji su zamjetni već u oko 20 posto djece koja upisuju prvi razred osnovne škole. U osmom razredu taj se broj penje i do 50 posto. Također, pokazalo se da u dobi od 11 do 12 godina oko 13 posto djece već ima strukturalnu skoliozu." Patricija Šimić: Pod težinom školske torbe, Posljedice su dugoročne, a uključuju poremećaje držanja, lumbalni bolni sindrom, potencijalno dugoročno oštećenje kralježnice te kasniju smanjenu radnu sposobnost i pokretljivost kod odraslih. 12/18

13 4. Pregled članaka u medijima Problem težine školske torbe je, zbog širine zahvaćene populacije, uvijek atraktivan za medije. Takav će i ostati sve dok se ne riješi. Slijedi kratki izbor članaka. "Izvagali su 700 učenika: Ministre, dica u boršama nose kvarat svoje težine" Slobodna Dalmacija, /18

14 "Baka slomila Fuchsa: Obećao je lakše torbe za sve osnovce. Baka: Pratit ću vas" Jutarnji list, "Baka Branimira: Svaki dan važem školsku torbu svojih unuka. Ministri, neću vas pustiti na miru dok ne budu lakše" Jutarnji list, "Torbom zaštitite kralježnicu svojega malog školarca" Večernji list, "Školska torba ne smije biti teža više od 10 posto težine učenika" Večernji.ba (Večernji list - izdanje BiH), "Pod težinom školske torbe" Portal "Djeca nose dvostruko teže torbe no što je dopušteno" 24 sata, "Djeca godišnje na leđima prenesu više od dvije tone" Jutarnji list, "Pazite na težinu školskih torbi" Portal za škole skole.hr, "ŠIBE ZA MINISTRE", tradicionalna akcija Udruge RODA (Portal udruge RODA Roditelji u akciji): "Gospodin ministar Radovan Fuchs dobio je šibu od Udruge Roda jer leđa naše djece i dalje nose preteške školske torbe...", "Na kraju ove godine tražimo:... da se odmah smanji težina školske torbe koja sada ugrožava tjelesno zdravlje i razvoj djece", "Gospodin ministar Primorac dobio je šibu od Udruge RODA jer:... i dalje dopušta preteške školske torbe...", "Ove 2006.g. tražimo:... smanjenje težine školske torbe koja sada ugrožava fizičko zdravlje i razvoj djece", "Kao prioritet tražimo da se odmah smanji težina školske torbe koja sada ugrožava fizičko zdravlje i razvoj djece...", Pretragom Interneta po pojmu "težina školske torbe" mogu se naći ovi i drugi članci, kao i bezbroj komentara roditelja po forumima o preteškim školskim torbama. 14/18

15 5. Razrada uzroka problema i prijedlozi rješenja Problem težine može se razložiti na dijelove, prema sadržaju torbe: 1. obavezni tiskani nastavni materijali za predmet kraćim nazivom "udžbenici": udžbenik, radna bilježnica, zbirka zadataka, radni listići itd.; 2. bilježnice 3. pribor za pisanje i crtanje: pernica, olovke, bojice, šestar, trokuti; 4. ostala nastavna pomagala čije donošenje je obvezno: atlas, sintisajzer, likovna mapa, knjiga iz lektire, časopis kao dodatni izvor materijala (npr. "Modra lasta" i sl.) itd.; 5. ostali nenastavni predmeti unutar torbe: hrana, piće, papuče, tenisice itd. 6. torba (njena vlastita težina). 5.1 Udžbenici Ovo je definitivno najteži dio torbe. Svjedoci smo da se nastava za pojedine predmete danas organizira s 2 3 izdanja po predmetu (vidi Sliku 9.). Praksa je pokazala da veliki dio nastavnika ne planira nastavu na način da se bar nešto od tih knjiga može ostaviti kod kuće. Najčešće djeca u školu nose istodobno sva izdanja za taj predmet. Dakle npr. za matematiku, u školu se nosi zajedno i udžbenik i radna bilježnica i zbirka zadataka. (Dodatni je apsurd da se u svim izdanjima rješavaju zadaci i upisuju rješenja, ali to nije predmet ove analize.) Slika 9. Nekoliko knjiga po svakom predmetu, a u školu se nose sve zajedno 15/18

16 Udžbenici su koncipirani tako da sadržajem pokrivaju cijelo polugodište, a češće i cijelu školsku godinu. To znači da djeca nepotrebno nose na leđima: - gradivo koje su usvojili prije više mjeseci, iz kojeg su već dobili ocjenu; - gradivo koje još ne obrađuju (a obrađivat će ga za nekoliko tjedana ili čak mjeseci). Nameće se rješenje da se udžbenici razdvoje po cjelinama (svescima), prema vremenskom slijedu. Tako bi učenik nosio jednu knjigu po predmetu, i to samo onu nastavnu cjelinu koja se trenutno obrađuje. A ta jedna knjiga (svezak) bila bi tanka i lagana u odnosu na ono što se sad nosi u torbi. Moguće da bi se ponekad, na prijelazu iz jedne u drugu cjelinu, trebala ponijeti dva takva tanka sveska, ali to bi trajalo vrlo kratko i bilo bi još uvijek puno lakše od postojećeg tereta. Planiranjem nastave moglo bi se i to izbjeći. Ako je potrebno ponavljanje prethodno usvojenog i ocijenjenog gradiva (što je, zbog zgusnutog plana i programa, vrlo rijetka pojava), to se može planirati i učenici mogu eventualno ponijeti u školu neku od već obrađenih nastavnih cjelina. No mala je vjerojatnost da će za to ikad biti potrebe. Uz ovo rješenje, mogla bi se analizirati mogućnost da se jedna nastavna cjelina kompletno pokrije jednim sveskom, koji će sadržavati gradivo (teoriju) i zadatke za rješavanje. Dakle, da jedan svezak sadrži sve što je potrebno za jednu nastavnu cjelinu. Pritom može i ne mora biti omogućeno upisivanje rezultata u svezak. U nekim školama u stranim zemljama (Njemačka), udžbenici se tiskaju kao odvojeni listovi koji se umeću u fasciklu. Na taj način je težina udžbeničkih materijala za nošenje svedena na minimum. Moglo bi se izdavačima omogućiti i to rješenje, koje bi roditelji onda mogli odabrati po želji. Treba napomenuti da bi više tanjih svezaka, zbog jeftinijeg uveza, moglo imati istu cijenu kao i jedno deblje izdanje. Pojedinačni svezak mogao bi imati i jeftini klamani uvez, s pripremljenim rupicama za pohranu u fasciklu. Također, izgledno je da bi se povećala ukupna trajnost udžbenika. Habanje udžbenika proporcionalno je vremenu korištenja i nošenja u torbi. Predloženi svesci bi se koristili značajno kraće nego knjiga koja pokriva cijelu godinu. Sadašnji udžbenici se u torbi nose (i njihove korice habaju) cijelu godinu ili polugodište. Recimo da se polugodište razdvoji na četiri cjeline, habanje bi se vremenski skratilo četiri puta trajnost bi se povećala četiri puta. Tiskanje udžbenika u svescima (ili listovima) prema vremenskom slijedu omogućilo bi: radikalno smanjenje težine školske torbe; nekoliko puta veću trajnost udžbenika; objedinjavanje teorije i zadataka u jedno izdanje (zadatci mogu i ne moraju uključiti upisivanje rezultata u knjigu). Ovo rješenje trebalo bi osmisliti i provesti Ministarstvo, prvenstveno kroz propise o udžbenicima (Udžbenički standard). 16/18

17 5.2 Bilježnice Edukacijom roditelja i učenika trebalo bi se postići korištenje laganijih bilježnica, a spriječiti korištenje velikih bilježnica tvrdih korica koje su teže od svakog udžbenika. Ponekad se za jedan predmet traže dvije bilježnice, npr. za hrvatski jezik dodatna bilježnica za lektiru (najčešće velika), ili za matematiku dodatna bilježnica za geometriju (najčešće velika). Međutim, nastavnici bi trebali planiranjem nastave i informiranjem učenika postići da djeca ne nose obje istovremeno (što je ponekad slučaj). 5.3 Pribor za pisanje i crtanje Djeca vole velike, dobro opremljene pernice, koje sadrže i puno nepotrebnih, a teških dodataka. Edukacijom djece i roditelja trebalo bi se promovirati korištenje lakšeg pribora za pisanje. 5.4 Ostala nastavna pomagala Atlas, sintisajzer, likovna mapa, knjiga iz lektire, časopis kao dodatni izvor materijala (npr. "Modra lasta" i sl.) su čest dodatak školskoj torbi na putu od kuće do škole. Nenošenje ovih pomagala ponekad je sankcionirano jedinicama, čak i onda kad su ta pomagala nepotrebna. Npr. nepotrebno je nositi knjigu iz lektire ako se na njoj neće raditi. No ako se radi lektira, onda je nepotrebno nositi neki drugi udžbenik iz hrvatskog jezika. Sintisajzer je nepotreban ako dijete taj dan neće morati svirati (npr. već je ocijenjeno). Edukacijom treba postići aktivniji pristup planiranju nošenja stvari u školu, a ne da se neke stvari moraju nositi samo zato što je taj predmet na rasporedu, bez prave potrebe. 5.5 Ostali nenastavni predmeti unutar torbe Edukacijom djece treba postići da ne opterećuju svoje torbe suvišnim i nepotrebnim stvarima. 5.6 Torba Težina same torbe znatno pridonosi ukupnoj težini koju učenici nose. Čvršća torba obično znači i težu torbu. Ergonomski nekvalitetna torba, iako možda lakša, dovest će do oštećenja kralježnice čak i s lakšim teretom. Potrebno je naći kompromis između ergonomske kvalitete torbe i njene težine. Edukacijom roditelja trebalo bi postići da se koriste torbe koje će zadovoljiti takav kompromis. Danas se koriste materijali koji imaju visoku čvrstoću i malu težinu, te bi trebalo preferirati tako izrađene torbe. Potrebno je napomenuti da neke države imaju norme za kvalitetu školske torbe, npr. Austrija (ÖNORM A 2170: Schultaschen Begriffsbestimmungen, Anforderungen und Prüfung) i Njemačka (DIN 58124: Schulranzen - Anforderungen und Prüfung). Bilo bi uputno izraditi slične norme na hrvatskom jeziku. 17/18

18 6. Zaključak Školska torba je preteška u odnosu na preporuku liječnika o najvećoj dopuštenoj težini od 10% vlastite težine učenika. Teška školska torba stvara zdravstvene probleme u pravilnom razvoju (poremećaji držanja koji dovode do bolesti kralježnice). Ovi zdravstveni problemi ugrožavaju cijelu populaciju (školovanje je obvezno, a time i nošenje teške školske torbe). Ovako široki problem dugoročno dovodi do velikih troškova za državu, jer se ozljede i bolesti kralježnice očituju i u kasnijoj smanjenoj radnoj sposobnosti, a njihovo liječenje troši zdravstveni budžet koji bi se mogao preusmjeriti u druge svrhe. Problem školske torbe velikim je dijelom vezan za udžbenike. Stoga je potrebno Udžbeničkim standardom ograničiti najveću težinu kompleta nastavnih sredstava za svaki predmet prema uzrastu. Za ovu svrhu, potrebno je omogućiti izdavanje udžbenika u više svezaka, a moguća su i druga rješenja koja je potrebno raspraviti. Uz ovo, potrebna je dodatna edukacija nastavnika, roditelja i djece o štetnosti težine tereta za zdravlje. Škola (nastavnici) bi trebali formirati dnevne rasporede sati i planirati nastavu tako da se minimizira težina torbe. Nastavnici ne bi smjeli inzistirati na stalnom nošenju dodatnih teških pomagala (velike bilježnice tvrdih korica, dodatni materijali pored postojećih, sintisajzeri, mape, atlasi itd.) bez promišljanja o težini koju to predstavlja za učenika. Roditelji i nastavnici bi trebali nadzirati težinu torbe učenika i provjeravati sadrži li torba nepotrebne stvari, naročito u nižim razredima. Roditelji bi trebali učeniku nabaviti torbu koja predstavlja optimalni kompromis između dobre ergonomije, visoke čvrstoće i male težine torbe. Problem se očito treba rješavati na više razina, pa je potrebno pripremiti širi akcijski plan koji će zahvatiti sve dijelove sustava: od odredbi Udžbeničkog standarda, preko drugih propisa i naputaka, do edukacije u školama. 18/18