SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MATEJA GAJSKI DEPOZITI STANOVNIŠTVA U HRVATSKIM BANKAMA DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET DEPOZITI STANOVNIŠTVA U HRVATSKIM BANKAMA DIPLOMSKI RAD Predmet: Poslovna politika banaka Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman Student: Ime i prezime: Mateja Gajski Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081109251 Rijeka, rujan, 2013.
SADRŽAJ 1. UVOD... 1 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja... 1 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze... 1 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja... 2 1.4. Metode istraživanja... 2 1.5. Struktura rada... 3 2. FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE... 4 2.1.Izvori sredstava... 4 2.2. Visina i struktura izvora sredstava banaka... 8 3. DEPOZITI STANOVNIŠTVA... 21 3.1. Definicija depozita... 21 3.2. Vrste depozita... 22 4. STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA... 27 4.1. Udio depozita stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka... 27 4.2. Valutna struktura depozita stanovništva... 30 4.3. Ročna struktura depozita stanovništva... 35 4.4. Ročna struktura deviznih i ročna struktura kunskih depozita stanovništva... 40 5. OSIGURANJE DEPOZITA... 49 5.1. Razlozi osiguranja depozita... 49 5.2. Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj... 51 6. ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA... 53 6.1. Čimbenici štednje... 53 6.1.1. Ekonomski čimbenici... 53 6.1.2. Financijski čimbenici... 56 6.1.3. Demografski, sociološki i psihološki čimbenici... 57 6.1.4. Organizacijsko - tehnički čimbenici... 58 6.2. Projekcija kretanja financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka u narednom petogodišnjem razdoblju... 59 7. ZAKLJUČAK... 70 POPIS LITERATURE... 75 POPIS TABLICA... 79 POPIS GRAFIKONA... 81
1. UVOD 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja Depoziti predstavljaju najvažniji izvor sredstava hrvatskih banaka te zauzimaju značajnu ulogu u formiranju novčane mase. Banke formiraju financijski potencijal od prikupljenih depozita i pribavljenih kredita zajedno s vlastitim izvorima. Taj financijski potencijal umanjen za rezerve predstavlja iznos koji banka može plasirati s ciljem ostvarivanja dobiti. Depoziti su novčana sredstava različitih vlasnika koje banka prikuplja na svojim računima i iz njih odobrava kredite, a vlasnicima depozita plaća tzv. pasivnu kamatu. Ovisno o kriteriju postoji nekoliko vrsta depozita, a najznačajnija vrsta su upravo depoziti stanovništva. Depoziti stanovništva čine više od 40% udjela u ukupnom financijskom potencijalu hrvatskih banka. Predmet istraživanja ovog Diplomskog rada je istražiti i analizirati ukupne depozite stanovništva u hrvatskim bankama pomoću znanstvenih i stručnih metoda. Objekt istraživanja u ovom radu su depoziti stanovništva. 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Radna hipoteza ovog diplomskog rada je: spoznajama o ukupnom financijskom potencijalu, ukupnim depozitima i depozitima stanovništva utvrditi tendenciju njihovog rasta u hrvatskim bankama. Pomoćne hipoteze su: 1) Na temelju spoznaja o depozitima stanovništva može se dokazati da depoziti stanovništva imaju značajnu ulogu u cjelokupnom poslovanju hrvatskih banaka, 1
2) Analizom valutne i ročne strukture moguće je dokazati da stanovništvo najviše štedi u stranoj valuti, 3) Proučavanjem rasta depozita stanovništva moguće je dokazati da depoziti stanovništva godinama dobivaju na sve većoj važnosti, 4) Spoznajama o dosadašnjem kretanju depozita moguće je utvrditi da će depoziti stanovništva nastaviti rasti u budućnosti. 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja Na temelju postavljenih predmeta, problema i objekta istraživanja, te definiranih hipoteza postavljena je svrha istraživanja. Svrha je analizirati značajke depozita stanovništva i dokazati važnost depozita stanovništva u hrvatskim bankama. Cilj ovog diplomskog rada je analiza depozita stanovništva u hrvatskim bankama kao jednim od najvažnijih izvora sredstava bankovnog poslovanja. Izradom ovog diplomskog rada nastojalo se odgovoriti na sljedeća pitanja: 1) Što su izvori sredstava i od čega se sastoje? 2) Kakva je struktura financijskog potencijala hrvatskih banaka? 3) Što su depoziti i koje sve vrste depozita postoje? 4) Kako su se kretali depoziti stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine? 5) Kakva je ročna i valutna struktura depozita stanovništva? 6) Koji čimbenici utječu na štednju stanovništva? 7) Kakva je prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju od 2013 do 2017. godine? 1.4. Metode istraživanja Pri istraživanju i prezentiranju rezultata istraživanja korištene su slijedeće znanstveno istraživačke metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, statističke i matematičke metode te metoda kompilacije. 2
1.5. Struktura rada Ovaj diplomski rad se sastoji od sedam međusobno povezanih cjelina. U prvom dijelu, UVODU definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze, definirani su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su korištene metode te je obrazložena struktura rada. Naslov drugog dijela je FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE. U ovom dijelu su opisani izvori sredstava banke te je analizirana visina i struktura financijskog potencijala hrvatskih banaka. Treći dio rada, DEPOZITI STANOVNIŠTVA objašnjen je pojam depozita i njihova važnost za bankarsko poslovanje, te su navedene različite vrste depozita. U četvrtom dijelu, STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA analizira se udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu, prikazana je i analizirana ročna i valutna struktura depozita stanovništva. Također je obrađena ročna struktura deviznih depozita i ročna struktura kunskih depozita stanovništva. Peti dio ima naslov OSIGURANJE DEPOZITA, u kojem su obrađeni razlozi osiguranja depozita te je objašnjen sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA naziv je šestog dijela gdje su navedeni čimbenici koji utječu na štednju, a to su: ekonomski, financijski, demografski, sociološki i psihološki te organizacijsko tehnički čimbenici. U ovom poglavlju je prikazana i projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita te depozita stanovništva u narednim godinama. Posljednji dio rada, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu cjelokupnog rada kojima se istraživalo kretanje i značaj depozita stanovništva u hrvatskim bankama. 3
2. FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE U ovom poglavlju obrađuju se vrste izvora sredstava, te se analizira visina i struktura izvora sredstava, odnosno financijski potencijal. Banke su financijske institucije koje se bave poslovima prikupljanja novčanih sredstava i pribavljanja kredita od banaka te njihovog usmjeravanja klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. Zajedno s vlastitim izvorima formiraju financijski potencijal banke, odnosno zbroj svih pozicija iz pasive bilance banke. Kreditni potencijal banke predstavlja iznos sredstava koje banka može plasirati, a to je financijski potencijal umanjen za visinu obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Taj višak sredstava je iznos koji banka može plasirati, a da pri tom ne ugrozi svoju likvidnost i solventnost. 2.1. Izvori sredstava Izvori sredstava predstavljaju financijski potencijal banke, tj. zbroj svih pozicija u pasivi bilance banaka, a čine ga vlastita sredstva, prikupljeni depoziti i pribavljeni krediti od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu. Banka sredstva pribavlja iz različitih izvora, od depozita do emisije vrijednosnih papira. U tablici 1 su prikazani izvori sredstava i aktiva banke. 4
Tablica 1. Bilanca banke AKTIVA (potraživanja) PASIVA (izvori) Pričuve kod središnje banke Depozitni novac Inozemna aktiva Štedni i oročeni depoziti Potraživanja od središnje države Devizni depoziti Potraživanja od ostalih bankarskih institucija Obveznice i instrumenti tržišta novca Potraživanja od nebankarskih Inozemna pasiva financijskih institucija Depoziti središnje države Krediti primljeni od središnje banke Ograničeni i blokirani depoziti Kapitalski računi ostalo Izvor: Bilten Hrvatske narodne banke br.189/2013 str. 25, Zagreb Novčana sredstva koja se koncentriraju kod banke su sljedeća (Bilten HNB-a, 2013:26): Depozitni novac uključuje novčana sredstva na žiroračunima i tekućim računima te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu Štedni i oročeni depoziti kunski štedni depoziti po viđenju te kunski oročeni depoziti i kunski depoziti s otkaznim rokom Devizni depoziti devizni depoziti po viđenju, devizni oročeni depoziti te devizni depoziti s otkaznim rokom Obveznice i instrumenti tržišta novca neto obveze banaka po izdanim vrijednosnim papirima i primljeni krediti Inozemna pasiva obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih obveza prema stranim fizičkim i pravnim osobama: žiroračune i tekuće račune, štedne depozite, oročene depozite, primljene kredite i dospjele obveze. Depoziti središnje države svi oblici kunskih i deviznih obveza banaka prema središnjoj državi 5
Krediti primljeni od središnje banke svi krediti primljeni od Hrvatske narodne banke i depoziti Hrvatske narodne banke kod banaka, pri čemu se kao krediti tretiraju i poslovi reotkupa vrijednosnih papira Ograničeni i blokirani depoziti obuhvaćaju kunske i devizne ograničene depozite ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija, središnje države te stranih pravnih i fizičkih osoba i blokirane devizne depozite stanovništva regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske Kapitalski računi dionički kapital, dobiti ili gubitak prethodne i tekuće godine, zadržana dobit (gubitak), zakonske pričuve, statutarne i ostale kapitalne pričuve, rezerve proizašle iz transakcija zaštite, nerealizirana dobit (gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju te ispravci vrijednosti i posebne rezerve za identificirane gubitke po skupnoj osnovi Ostalo - predstavlja neraspoređene račune pasive umanjene za neraspoređene račune aktive, uključujući fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata. Izvori sredstava mogu se kvantificirati prema kriterijima ročnosti, vrstama, vlasništvu i obvezi vraćanja (Kandžija, Živko, 2004:120). Prema ročnosti izvori mogu biti: o kratkoročni o dugoročni. Prema vrstama se razlikuju: o depozitni izvori (depozit je novčani ulog pravne ili fizičke osobe) o nedepozitni izvori (jedna banka daje kredit drugoj) o kapital i rezerve. Prema vlasništvu se razlikuju: o tuđi izvori (primljeni depoziti i krediti) o vlastiti izvori (kapital i razni oblici rezervi). 6
Prema obvezi vraćanja izvori mogu biti: o povratni (krediti i depoziti) o nepovratni (kapital i rezerve). Izvori se, po načinu prikupljanja sredstava s kojima banka raspolaže u pasivi banke mogu podijeliti na primarne i sekundarne izvore sredstava (Gregurek, Vidaković 2011:146). Primarni izvori sredstava su svi izvori sredstava kod kojih su klijenti ponudili svoja sredstva na raspolaganje banci. Građani i poduzeća s kojima banka posluje najčešći su primarni izvor financiranja za banku. Sekundarni izvori sredstava su izvori sredstava koje je banka morala aktivno prikupljati na kratkoročnim i dugoročnim tržištima kapitala. Sektori koji mogu biti izvor sekundarnih izvora financiranja su (Gregurek, Vidaković 2011:147): banke, fondovi (investicijski, hedge, mirovinski), vlasnici, drugi sudionici na tržištu novca i tržištu kapitala, središnja banka, poduzeća. Banka koja ne može prikupiti dovoljno sredstava za željeno kreditiranje iz primarnih izvora, mora se okrenuti sekundarnim izvorima sredstava. Razlozi su: da zadovolji kratkoročne potrebe za likvidnošću da bi došla do dugoročnih izvora sredstava koji joj omogućuju dugoročne plasmane. 7
2.2. Visina i struktura izvora sredstava banaka Visina i struktura izvora sredstava sastoji se od depozitnih izvora, nedepozitnih izvora te vlastitih izvora banaka. U nastavku slijedi analiza strukture pasive bilance banaka, odnosno financijskog potencijala banaka. U tablici 2 prikazano je kretanje ukupnih izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine. 8
Tablica 2. Visina i struktura izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine (na kraju godine, u milijardama kuna) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. PASIVA DEPOZITNI NOVAC ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT DEVIZNI DEPOZITI OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA INOZEMNA PASIVA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI KAPITALSKI RAČUNI visina (mlrd) 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) 21,17 12,8 23,31 11,9 23,59 10,5 26,65 10,4 33,91 11,3 41,87 12,4 38,17 10,6 31,90 8,6 33,9 8,7 36,16 8,8 36,50 9,1 13 7,8 18,37 9,4 22,48 10,0 27,99 11,0 44,84 15,0 53,64 15,9 50,07 13,8 39,14 10,5 34,8 8,9 40,93 10,0 39,81 9,9 72,05 43,5 76,04 38,9 81,74 36,2 86,76 34,0 88,26 29,5 103,1 30,6 117,2 32,4 135,41 36,5 147,6 37,8 145,16 35,4 153,09 38,0 0,22 0,1 0,6 0,3 1,16 0,5 1,08 0,4 0,84 0,3 1,21 0,4 2,53 0,7 1,36 0,4 1,3 0,3 2,11 0,5 2,60 0,6 35,02 21,1 49,93 25,6 61,16 27,1 67,11 26,3 76,08 25,4 65,15 19,4 75,3 20,8 80,37 21,6 81,9 21,0 90,28 22,0 73,49 18,3 6,1 3,7 5,28 2,7 6,82 3,0 9,29 3,6 10,8 3,6 13,53 4,0 16,01 4,4 18,22 4,9 19,9 5,1 18,24 4,5 18,86 4,7 0,02 0,0 0,97 0,5 0,41 0,2 4,21 1,7 3,91 1,3 4,18 1,2 0,01 0,0 0,01 0,0 0,0 0,0 0,13 0,0 0,01 0,0 1,68 1,0 1,71 0,9 2,06 0,9 2,04 0,8 2,45 0,8 2,25 0,7 3,04 0,8 2,55 0,7 2,3 0,6 3,23 0,8 2,51 0,6 26,32 15,9 27,39 14,0 28,67 12,7 32,67 12,8 40,8 13,6 53,18 15,8 60,32 16,7 66,31 17,9 71,8 18,4 76,62 18,7 79,83 19,8 10. OSTALO -9,96-6,0-8,32-4,3-2,55-1,1-2,48-1,0-2,63-0,9-1,75-0,5-0,97-0,3-3,88-1,0-2,8-0,7-3,28-0,8-4,25-1,1 11. UKUPNO 165,6 100 195,3 100 225,6 100 255,3 100 299,3 100 336,4 100 361,7 100 371,39 100 390,8 100 409,60 100 402,45 100 Izvor: Bilten Hrvatske narodne banke br.123/2007. str.25 i br.189/2013 str.25, Zagreb udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) visina (mlrd) udio (%) 9
Na temelju podataka iz tablice može se zaključiti da su ukupni izvori sredstava u hrvatskim bankama porasli sa 165 milijardi kuna krajem 2002. godine na 402 milijardi kuna krajem 2012. godine, što predstavlja porast od 143%. Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih izvora sredstava iznosi 9,29%. Depozitni izvori sredstava su također porasli u promatranom razdoblju. Tako štedni i oročeni depoziti rastu sa 13 milijardi kuna u 2002. godini na 39 milijardi kuna u 2012. godini, a devizni depoziti koji čine najveći udio u strukturi sredstava banke su porasli za preko 3 puta, sa 43 milijardi kuna u 2002. godini na 153 milijardi kuna u 2012. godini. Depozitni novac raste za 72,4%, sa 21,17 milijardi kuna u 2002. godini na 36,5 milijardi kuna u 2012. godini, dok se udio u ukupnom financijskom potencijalu smanjio sa 12,8% u 2002. godini na 9,15% u 2012. godini. Depoziti središnje države su od 2002. do 2012. godine porasli sa 6,1 milijardi kuna na 18,86 milijardi kuna u 2012. godini. Njihov se udio u financijskom potencijalu smanjuje od 2002. do 2012. godine sa 6,1% na 4,7%. Ograničeni i blokirani depoziti su također rasli u razdoblju od 2002. do 2012. godine sa 1,68 milijardi kuna na 2,51 milijardi kuna u 2012. godini, a najviše su iznosili 2008. godine, čak 3,04 milijardi kuna. Udio im se smanjio sa 1% na 0,6% u ukupnom financijskom potencijalu. Inozemna pasiva koja predstavlja razne oblike deviznih i kunskih obveza prema stranim bankama i ostalim pravnim i fizičkim osobama raste tokom cijelog promatranog razdoblja sa 35,02 milijardi kuna u 2002. godini na 73,49 milijardi kuna u 2012. godini što je porast za 109,85%. Iako inozemna pasiva raste njezin se udio smanjio te u 2012. godini iznosi 18,3% u odnosu na 2004. godinu kada je bio čak 27,1%. Nedepozitni izvori, poput primljenih kredita osciliraju u promatranom razdoblju, nešto značajniji rast su postigli u razdoblju od 2005. do 2007. godine, da bi u 2012. godini pali na 11 milijuna kuna sa 16 milijuna kuna u 2002. godini. Kapitalski računi od 2002. godine do 2012. godine su u konstantnom porastu te u 2012. godini iznose 79 milijardi kuna u odnosu na 2002. godinu kada su iznosili 26 milijardi kuna. Udio kapitalskih računa u ukupnim izvorima banaka je porastao sa 15,9% u 2002. godini na 19,8% u 2012. godini. 10
milijarde kuna Visina pojedinih vrsta izvora sredstava hrvatskih banka prikazana je u grafikonu 1. Grafikon 1. Visina izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0-50 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITNI NOVAC ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT DEVIZNI DEPOZITI OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA INOZEMNA PASIVA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI KAPITALSKI RAČUNI OSTALO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2. 11
Postotak Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je kako devizni depoziti čine najznačajniji udio izvora sredstava te da su u stalnom porastu. Također možemo uočiti da i ostale stavke izvora sredstava rastu tokom promatranog razdoblja, a najveći iznos ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banka je bio 2011. godine. Grafikon 2. Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrstama izvora u razdoblju od 2002. do 2012. godine 100% 80% 60% 40% 20% 0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. -20% DEPOZITNI NOVAC DEVIZNI DEPOZITI INOZEMNA PASIVA KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE KAPITALSKI RAČUNI Godine ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI OSTALO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2. 12
Grafikon 2 prikazuje strukturu izvora sredstava iz koje se vidi da najveći udio zauzimaju devizni depoziti te inozemna pasiva. Slijede ih kapitalski računi čiji se udio s godinama povećava te štedni i oročeni depoziti kod kojih je najveći udio bio u razdoblju od 2006. do 2008. godine u vrijeme kada se počela javljati financijska kriza te je došlo do porasta štednje. U tablici 3 i grafikonu 3 izračunati su verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka koji prikazuju njihovo kretanje po godinama. Tablica 3. Verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od 2002. do 2012. godine PASIVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1. DEPOZITNI NOVAC - 110,1 101,2 113,0 127,2 123,5 91,2 83,6 106,2 106,7 100,9 ŠTEDNI I OROČENI 2. DEPOZIT - 141,3 122,4 124,5 160,2 119,6 93,3 78,2 89,0 117,5 97,3 3. DEVIZNI DEPOZITI - 105,5 107,5 106,1 101,7 116,8 113,7 115,5 109,0 98,4 105,5 4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA - 272,7 193,3 93,1 77,8 144,0 209,1 53,8 98,5 157,5 123,2 5. INOZEMNA PASIVA - 142,6 122,5 109,7 113,4 85,6 115,6 106,7 102,0 110,2 81,4 DEPOZITI SREDIŠNJE 6. 7. DRŽAVE - 86,6 129,2 136,2 116,3 125,3 118,3 113,8 109,1 91,8 103,4 KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE - 4850,0 42,3 1026,8 92,9 106,9 0,2 100,0 100,0 1300,0 7,7 8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI - 101,8 120,5 99,0 120,1 91,8 135,1 83,9 91,4 138,6 77,7 9. KAPITALSKI RAČUNI - 104,1 104,7 114,0 124,9 130,3 113,4 109,9 108,3 106,7 104,2 10. OSTALO - 83,5 30,6 97,3 106,0 66,5 55,4 400,0 71,1 118,8 129,6 11. UKUPNO - 117,9 115,5 113,2 117,2 112,4 107,5 102,7 105,2 104,8 98,3 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2. 13
Grafikon 3. Verižni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 170,0 160,0 150,0 140,0 130,0 120,0 110,0 100,0 90,0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 80,0 70,0 60,0 50,0 Godine 1. DEPOZITNI NOVAC - 2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT - 3. DEVIZNI DEPOZITI - 6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE - 8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI - Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 3. 14
Grafikon 4. Verižni indeksi nedepozitnih izvora sredstava, kapitalskih računa i ukupnih izvora u razdoblju od 2002. do 2012. godine 400 380 360 340 320 300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 3. *Zbog prevelikog rasta kredita primljenih od središnje države nisu prikazane linije od 2003. godine kada prelaze iznos od 4850,0 te 2005. i 2011. godine kada su iznosi 1026,8 i 1300,0. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Verižni indeksi predstavljaju relativne promjene u tekućem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje. Godine 4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA - 5. INOZEMNA PASIVA - 7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE - 9. KAPITALSKI RAČUNI - 10. OSTALO - 11. UKUPNO - Analizom verižnih indeksa vidimo da je depozitni novac najveći porast zabilježio u 2006. godini od 27,2%, a najveći pad u 2009. godini od 16,4%. Prosječna godišnja stopa rasta depozitnog novca u razdoblju od 2002. do 2012. godine iznosi 5,59%. 15
Štedni i oročeni depoziti su najveći rast imali u 2006. godini od 60,2%, a najveći pad u 2009. godini od 21.8%. Prosječna godišnja stopa rasta štednih i oročenih depozita je 11,84%. Devizni depoziti su u 2011. godini ostvarili pad od 1,6%, a najveći rast imali su u 2007. godini od 16,8%. Prosječna godišnja stopa rasta deviznih depozita iznosi 7,83%. Obveznice i instrumenti tržišta novca imali su najveći porast u 2003. godini u iznosu od 172,7%, a najveći pad su ostvarili u 2009. godini od 46,2%. Prosječna godišnja stopa rasta obveznica i instrumenta tržišta novca u promatranom razdoblju iznosi 28,01%. Inozemna pasiva je najveći porast zabilježila u 2003. godini od 42,6%, dok je najveći pad bio u 2012. godini u iznosu od 18,6%. Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 7,69%. Depoziti središnje države su u 2003. godini imali pad od 13,4%, a najveći rast u 2005. godini od 36,2%. Prosječna godišnja stopa rasta depozita središnje države je 11,95%. Krediti primljeni od središnje države imaju velike padove, ali i povećanja u odnosu na prethodno razdoblje. U 2003. godini je zabilježen porast od 4750%, a u 2011. godini je porast iznosio 1200%. Najveći pad zabilježen je u 2008. godini i iznosio je 99,8%. Prosječna godišnja stopa pada u promatranom razdoblju za 6,70%. Ograničeni i blokirani depoziti osciliraju u promatranom razdoblju, najveći rast imaju u 2011. godini u iznosu od 38,6%, a najveći pad je zabilježen u 2012. godini od 22,3%. Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 4,09%. Kapitalski računi imali su porast do 2007. godine u iznosu od 30,3%, a zatim se porast počeo smanjivati. Prosječna godišnja stopa rasta kapitalskih računa iznosi 11,73%. Prosječna godišnja stopa ostalih sredstava iz pasive pada u promatranom razdoblju u iznosu od 8,16%. Ukupni izvori sredstava su rasli svake godine u promatranom razdoblju, jedino je u 2012. godini zabilježen njihov pad u odnosu na prošlu godinu iznosu od 1,7%, a najveći rast su imali u 2003. godini od 17,9%. Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih izvora sredstava iznosi 9,29%. 16
U nastavku su u tablici prikazani bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka te njihov grafički prikaz. Tablica 4. Bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od 2002. do 2012. godine PASIVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. DEPOZITNI NOVAC 100 110,1 111,4 125,9 160,2 197,8 180,3 150,7 160,1 170,8 172,4 ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT DEVIZNI 100 141,3 172,9 215,3 344,9 412,6 385,2 301,1 267,8 314,8 306,2 DEPOZITI 100 105,5 113,4 120,4 122,5 143,1 162,7 187,9 204,8 201,5 212,5 OBVEZNICE I INSTRUME NTI TRŽIŠTA NOVCA INOZEMNA 100 272,7 527,3 490,9 381,8 550,0 1.150,0 618,2 609,1 959,1 1.181,8 PASIVA 100 142,6 174,6 191,6 217,2 186,0 215,0 229,5 234,0 257,8 209,9 DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČE NI I BLOKIRANI DEPOZITI 100 86,6 111,8 152,3 177,0 221,8 262,5 298,7 325,7 299,0 309,2 100 4.850 2.050 21.050 19.550 20.900 50,0 50,0 50,0 650,0 50,0 100 101,8 122,6 121,4 145,8 133,9 181,0 151,8 138,7 192,3 149,4 KAPITALSKI RAČUNI 100 104,1 108,9 124,1 155,0 202,1 229,2 251,9 272,9 291,1 303,3 10. OSTALO 100 83,5 25,6 24,9 26,4 17,6 9,7 39,0 27,7 32,9 42,7 11. UKUPNO 100 117,9 136,2 154,2 180,7 203,1 218,4 224,2 236,0 247,3 243,0 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2. 17
Grafikon 5. Bazni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od 2002. do 2012. godine 420 400 380 360 340 320 300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100 80 60 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine 1. DEPOZITNI NOVAC 2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT 3. DEVIZNI DEPOZITI 6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE 8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI Izvor:Izradila studentica prema podacima iz tablice 4 18
Grafikon 6. Bazni indeksi nedepozitnih izvora, kapitalskih računa i ukupnih izvora hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 700 650 600 550 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 0 Godine 4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA 5. INOZEMNA PASIVA 7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE 9. KAPITALSKI RAČUNI 10. OSTALO 11. UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 4. *Zbog prevelikog rasta kredita primljenih od središnje države nisu prikazane linije od 2003. do 2008. godine, prelaze iznos od 21.050. 19
Bazni indeksi pokazuju postotnu promjenu vrijednosti u odnosu na baznu razdoblje koje u ovom slučaju predstavlja 2002. godina. Od depozitnih izvora najveći porast u odnosu na bazno razdoblje ostvarili su štedni i oročeni depoziti, koji su ubrzano rasli do 2007. godine kada su postigli rast od 312%. Nakon 2007. godine njihov rast je usporen. Ostali depozitni izvori također rastu u promatranom razdoblju. Depoziti središnje države ostvaruju pad u 2003. godini od 13,4%, nakon čega rastu te je njihov najveći porast u 2010. godini 225,7%. Obveznice i instrumenti tržišta novca rastu u promatranom razdoblju, a najveći porast su ostvarili u 2008. godini od 1.050%, te u 2012. godini kada su porasli za 1.081,8% u odnosu na 2002. godinu. Inozemna pasiva i kapitalski računi također rastu u odnosu na baznu godinu, porast pasive u 2012. godini je 109,9%, a kapitalskih računa 203,3%. Krediti primljeni od središnje države bilježe velike poraste u odnosu na 2002. godinu do 2008. godine. Najveći porast zabilježen je od 2005. do 2007. godine te je iznosio oko 20.000%. Tih godina banke su se zaduživale kako bi održale svoju likvidnost. Nakon 2008. godine dolazi do pada sve do 2012. godine od 50%. Jedino je u 2011. godini došlo do porasta od 550% u odnosu na bazno razdoblje. Ukupno kretanje izvora sredstava hrvatskih banaka je u stalnom porastu, u 2012. godini su ukupni izvori porasli za 143% u odnosu na baznu 2002. godinu. U odnosu na prethodnu godinu ukupni izvori sredstava su pali za 1,7%, a jedan od razloga pada je smanjenje inozemne pasive i kredita primljenih od središnje države u 2012. godini. U 2012. godini još uvijek dolazi do pada BDP-a, zaposlenosti i potrošnje što utječe i na ukupne izvore sredstava banaka. 20
3. DEPOZITI STANOVNIŠTVA U ovom poglavlju obrađuju se vrste depozita stanovništva, te njihova struktura. Financijski potencijal banaka se sastoji od depozitnih, nedepozitnih i vlastitih izvora. Upravo su depoziti stanovništva najznačajniji izvor u pasivi banaka. Visina depozita u najvećoj mjeri ovisi o primanjima stanovništva, ali i drugim faktorima kao npr. financijski uvjeti (kamatne stope, stabilnost unutrašnje vrijednosti novca izražena inflacijom, stabilnost međunarodne vrijednosti domaće valute izražena deviznim tečajem), sociološki uvjeti (migracije stanovništva, veličina domaćinstava..), psihološki uvjeti (sklonost štednji, motivi za štednju itd.), politički uvjeti, organizacijsko-tehnički uvjeti banaka i ostali čimbenici. Uz sve nabrojene čimbenike, osnovna determinanta formiranja depozita građana je ostvareni BDP Hrvatske. 3.1. Definicija depozita Od početka djelovanja banaka primanje novčanih depozita bila je osnova bankovnog poslovanja. Prikupljanje novca i njegova koncentracija u banci omogućavaju banci veliku financijsku aktivnost koja raste razvojem proizvodnje i prometa. Koncentracija kapitala bančinih komitenata omogućava banci korištenje momentalno slobodnih sredstava koja se nalaze na njihovim računima kroz raznovrsne oblike kredita, čime zarađuje profit na razlici aktivnih i pasivnih kamatni stopa (Katunarić, 1988:234) Depozit je pojam koji se pretežno odnosi na novčane depozite i označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se tzv. pasivna kamata. Depozit je suma novaca koju je depozitar (banka) dužan isplatiti ili transferirati po nalogu deponenata (ulagača financijskih sredstava). Alternativno, depoziti predstavljaju 21
specifičnu vrstu kredita štediša i uopće financijski suficitarnih jedinica (deponenata) bankama. Novčani se depoziti mogu definirati kao potraživanja na računima sredstava imatelja. Prema vrsti i vrijednosti koja se ulaže u banku te načinu raspolaganja, depoziti se dijele (Kandžija, Živko 2004:121): na prave depozite i na neprave depozite. Pravi depoziti se ubrajaju u neutralne bankarske poslove kada banka prima na čuvanje vrijednosti (nakit, zlato) i vraća ih u onakvom stanju u kakvom ih je i primila. Nepravi depoziti su novčani ulozi koji se polažu na račun banke, uz obvezu isplate deponentu s odgovarajućom kamatom. 3.2. Vrste depozita Novčani depoziti koji se ulažu u banku mogu se podijeliti po više kriterija (Katunarić 1998:235): 1) Podjela depozita po porijeklu novčanih sredstava koja se ulažu kod banke, 2) Podjela depozita po imovinsko-pravnim obilježjima nosioca depozita, 3) Podjela depozita po ročnosti odnosno po načinu njihovog raspolaganja od strane vlasnika depozita. 1. Po porijeklu novca koji se ulaže na račun depozita kod banke, depoziti se dijele na: o Depozite koji potječu od uloga u banku novca koji već cirkulira u prometu bilo uplatom u gotovom novcu bilo prijenosom određenog iznosa novca s drugog depozita kod iste ili druge banke. o Depozite koji nastaju ulaganjem na račun kod banke iznosa odobrenog kredita čime se stvara novi depozitni novac koji je od časa ulaganja spreman za cirkulaciju i plaćanje. 22
o Depozite koji nastaju prodajom deviza, zlata i drugih plemenitih metala. 2. Po imovinsko-pravnim obilježjima nosioca depozita, depoziti se dijele na: o Poslovne depozite odnosno uloge na računima bančinih komitenata o Depozite stanovništva Poslovni depoziti predstavljaju slobodne novčane kapitale poduzeća i drugih pravnih osoba koje posluju s bankom. To su ustvari obrtna sredstva koja cirkuliraju na računu kod banke u toku proizvodnog ciklusa. Na teret tih sredstava njihovi vlasnici obavljaju svoja plaćanja koja su u vezi s njihovom proizvodnom aktivnošću uz istovremeno odobravanje, ovim računima, iznosa ostvarene realizacije. Na poslovnim depozitima nalaze se i sredstva raznih fondova poslovnih partnera što ih ovi ulažu kod banke na dulji rok s tim da im ih banka isplati u ugovorenom roku. Ovi depoziti predstavljaju temeljnu osnovicu za cjelokupno kreditiranje banke. Depoziti stanovništva predstavljaju raznovrsne uštede i nezaposleni novac stanovništva što ih njegovi imaoci ulažu u banku da bi ih kasnije trošili ovisno o njihovim potrebama. Mobilizacija ovih novčanih sredstava ovisi o rasprostranjenosti mreže bančinih jedinica, uvjeta ulaganja i pružene sigurnosti ulagaču da će mu ulog biti isplaćen prema ugovoru. 3. Po ročnosti i načinu raspolaganja depozitom, depoziti se dijele na: o Depozite po viđenju a vista depozite o Oročene depozite ograničeni depoziti neaktivni depoziti. Oročeni na određeno vrijeme Oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom Depoziti po viđenju predstavljaju deponirana novčana sredstva na računima kod banke koja njihovi ulagači mogu u svako doba bez ikakvih ograničenja koristiti kao sredstvo 23
prometa i plaćanja i pretvoriti ih u gotov novac ili na teret njih izvršiti bezgotovinsko plaćanje u korist depozitnog računa druge pravne ili fizičke osobe za podmirenje svoje obveze. Posebnost depozita po viđenju je da banka uredno izvršava sve preuzete obveze prema ulagaču i da mu uvijek točno u roku i po njegovoj želji obavi isplate, što će se neposredno odraziti na ostale imaoce slobodnih sredstava i povećanje deponiranih novčanih sredstava. Najznačajnije vrste depozita po viđenju su: Depoziti po tekućim i žiro-računima poduzeća Depoziti stanovništva ulozi na štednju Ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke. Depoziti po tekućim i žiro-računima poduzeća predstavljaju dio kapitala kojim posluje industrijsko, trgovačko i uslužno poduzeće, koje na teret ovih sredstava obavlja sva plaćanja u vezi s proizvodnjom i prometom, a u njihovu korist odobrava naplaćenu realizaciju. Obavljajući blagajničku službu za poduzeće na teret ovih depozita najvećim dijelom bez upotrebe gotovine prijenosom s jednog računa depozita na drugi, banka ubrzava opticaj sredstava reprodukcije, smanjuje troškove oko plaćanja. Raspolažući velikim brojem žiro i tekućih računa na kojima se odvija veliki promet, redovito se nalazi određena količina slobodnog depozitnog novca, koji banka koristi za odobravanje kredita i time automatski povećava iznos novca koji je uložen kod nje na računima i na taj način utječe na robno-novčane odnose na tržištu. Depoziti stanovništva ulozi na štednju predstavljaju klasičan oblik mobilizacije ušteda stanovništva i usko je povezano sa čovjekovim nastojanjem da racionalnim korištenjem ostvarenog dohotka osigura sebi što bolje zadovoljenje potreba koje se momentalno ne mogu podmiriti zbog nedovoljnih novčanih sredstava ili zbog podmirenja neke buduće potrebe. Ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke su depoziti za koje nije ugovoren rok isplate i koje je bez otkaznog roka, sredstva raznovrsnih fondova koji se mogu koristiti po viđenju, sredstva garantnih pologa, depoziti po poslovima s inozemstvom i slični ulozi kod banke. (Katunarić, 1988:241) 24
Oročeni depoziti su depoziti koji su uloženi u banku s ugovorenim rokom i mogu se koristiti kad taj rok istekne. Oročeni depoziti predstavljaju osnovne izvore sredstava banaka. Potencijal tih depozita je temelj financiranja realnih i financijskih investicija klijenata banke. Podvrste su: kratkoročni (s rokom dospijeća do jedne godine) dugoročni (rok oročenja je preko jedne godine, a u pravilu kamatna stopa raste s duljinom oročenja) nenamjenski (motiv su kamata i sigurnost) namjenski (primjer su depoziti za dobivanje stambenog kredita). Nenamjenski depoziti su novčana sredstva deponirana u banci za koje deponent nije posebno ugovorio namjenu. Deponent može poslije odrediti namjenu deponiranih sredstava uz uvjete utvrđene ugovorom o deponiranju. I pored toga što deponent nije odredio namjenu za koju se sredstva mogu koristiti, banka takva sredstva mora koristiti za izvršavanje srednjoročnog i godišnjeg plana. Namjenski depoziti su novčana sredstva deponirana u banci koja se mogu rabiti samo za namjene i uz uvjete utvrđene ugovorom. Banke prilikom obavljanja bankarskih poslova trebaju težiti da pretežni dio izvora bankovnih sredstava ima određenu namjenu za koju se može koristiti, a namjenu određuje deponent. Namjenska štednja se najčešće kombinira s dobivanjem kredita, jedno vrijeme se štedi, da bi se tada dobio kredit proporcionalan visini štednje, po povoljnijim uvjetima u odnosu na one koji nisu štedjeli. Depoziti oročeni na određeno vrijeme jesu novčana sredstva deponirana u banku kojima deponent može raspolagati tek nakon proteka ugovorenog vremena. Ovi depoziti omogućuju banci da može odobravati kredite, da ih može slobodno plasirati u vidu kredita na duži rok. Depoziti oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom su novčana sredstva deponirana u banci kojim deponent može raspolagati nakon proteka ugovorenog roka računajući od dana kada je deponent pisanim putem otkazao banci svoj depozit. 25
Deponent prije nego želi podignuti deponirana sredstva mora o tome obavijestiti banku, otkazujući dalje držanje kod nje. Otkazni rok teče od dana priopćenja banci da će sredstva podići. Za depozit s otkaznim rokom značajno je da mora biti ugovoren, jer ako stranke ne ugovore ovu vrstu depozita, smatra se da je depozit položen po viđenju s pravom deponenta da ga uvijek podigne. Depoziti prema valuti se dijele na: depoziti u domaćoj valuti depoziti u stranoj valuti Podjela depozita prema vlasništvu odnosi se prvenstveno na sektore ((Kandžija, Živko 2004:123): depoziti privrede (poduzeća) neprivredni depoziti (županija, jedinice lokalne uprave i samouprave) depoziti stanovništva. 26
4. STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA U ovom poglavlju je prikazana visina i struktura depozita stanovništva u ukupnom potencijalu hrvatskih banaka, njihova ročna i valutna struktura te kretanje depozita stanovništva kroz promatrano razdoblje. 4.1. Udio depozita stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka Depoziti su temelj na kojem banke napreduju i rastu. Oni osiguravaju većinu sirovina za kredite banke, stoga predstavljaju osnovni izvor profita i rasta banke. U nastavku je prikazana visina i udio depozita u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine. Tablica 5. Visina i udio depozita stanovništva, depozita pravnih osoba i ukupnih depozita u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine. (u milijunima kuna) GODINA FINANCIJSKI POTENCIJAL UKUPNI DEPOZITI DEPOZITI STANOVNIŠTVA DEPOZITI PRAVNIH OSOBA UDIO U FINANCIJSKOM POTENCIJALU DEPOZITI DEPOZITI PRAVNIH STANOVNIŠTVA OSOBA UKUPNI DEPOZITI 2002. 165.622,2 113.997,3 74.113,3 39.884,0 68,8 44,7 24,1 2003. 195.278,0 124.713,3 81.019,5 43.693,8 63,9 41,5 22,4 2004. 225.546,2 136.689,9 88.669,8 48.020,1 60,6 39,3 21,3 2005. 255.319,8 152.729,5 99.341,1 53.388,4 59,8 38,9 20,9 2006. 299.258,1 180.253,2 112.626,0 67.627,2 60,2 37,6 22,6 2007. 336.349,4 214.383,9 124.491,2 89.892,8 63,7 37,0 26,7 2008. 361.671,2 224.482,4 139.101,9 85.380,4 62,1 38,5 23,6 2009. 371.386,3 227.217,4 144.144,8 83.072,5 61,2 38,8 22,4 2010. 390.829,0 238.468,0 155.871,9 82.596,2 61,0 39,9 21,1 2011. 409.604,0 243.730,7 163.428,3 80.302,4 59,5 39,9 19,6 2012. 402.450,3 250.765,9 169.745,7 81.020,2 62,3 42,2 20,1 Izvor: http://www.hnb.hr/statistika (Obradila studentica 21.03.2013.) 27
Postotak Podaci u tablici prikazuju visinu financijskog potencijala koji tijekom razdoblja bilježi stalni porast, kao i ukupni depoziti koji se sastoje od depozita pravnih i depozita fizičkih osoba. Na temelju prikazanih podataka može se uočiti da su depoziti stanovništva porasli sa 74 milijardi kuna na 169 milijardi kuna, a prosječna godišnja stopa rasta iznosi 8,64%. Depoziti pravnih osoba su porasli sa 39 milijardi kuna na 81 milijardu kuna, a prosječna godišnja stopa rasta iznosi 7,34%. Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih depozita u razdoblju od 2002. do 2012. godine je 8,2%. Grafikon 7. Udio ukupnih depozita, depozita stanovništva i depozita pravnih osoba u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Godine 2012. DEPOZITI STANOVNIŠTVA DEPOZITI PRAVNIH OSOBA UKUPNI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 5. 28
Postotak Iz ovog grafičkog prikaza može se zaključiti da su depoziti glavni izvor u financijskom potencijalu hrvatskih banaka. Ukupni depoziti čine oko 60% u financijskom potencijalu te je vidljivo da u promatranom razdoblju osciliraju. Najveći udio imaju u 2002. godini, 69% u ukupnom financijskom potencijalu, a najmanji udio je u 2011. godini kada iznosi 59,5%. Oscilacije u strukturi depozita u financijskom potencijalu javljaju se zbog bržeg rasta financijskog potencijala od depozita, te povećanog rasta nedepozitnih izvora poput zaduživanja kod drugih banaka. Dolazi i do pada depozita pravnih osoba zbog gospodarske krize kada su subjekti bili primorani angažirati viškove iz poslovanja da bi ostali likvidni te je u njihovom slučaju došlo do smanjenja štednje. Grafikon 8. Udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI STANOVNIŠTVA FINANCIJSKI POTENCIJAL Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 5. 29
Može se zaključiti kako su depoziti stanovništva najznačajniji izvor sredstava banaka. Iako se u masi povećavaju, njihov udio u ukupnim izvorima oscilira, te je od 2002. do 2012. godine ostvario pad sa 68,8% u 2002. godini na 62,3% u 2012. godini. Posljedica takvog smanjenja može biti i preusmjeravanje sredstva stanovništva u novčane, obvezničke, dioničke i mješovite fondove u kojima ulagači ostvaruju više prinose nego što su kamate na depozite. 4.2. Valutna struktura depozita stanovništva Banka prikuplja depozite koji mogu biti u domaćoj (kunski) ili stranoj valuti (devizni), a vode se po viđenju ili su oročeni na određeni rok. Zbog visoke inflacije koja se javila nakon Drugog svjetskog rata većina stanovništva je svoje novčane uštede pretvarala u strane valute i polagala kao devizni depozit kod banaka, a u domaćoj valuti se držao samo transakcijski novac na žiro i tekućim računima. U nastavku je prikazana visina kunskih i deviznih depozita u ukupnim depozitima stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012 godine. Tablica 6. Visina i struktura kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) GODINA KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO STRUKTURA % KUNSKI DEVIZNI UKUPNO 2002. 12.097,5 62.015,8 74.113,3 16,3 83,7 100 2003. 16.356,4 64.663,1 81.019,5 20,2 79,8 100 2004. 20.284,9 68.384,8 88.669,8 22,9 77,1 100 2005. 26.371,5 72.969,7 99.341,1 26,5 73,5 100 2006. 37.805,3 74.820,7 112.626,0 33,6 66,4 100 2007. 41.304,7 83.186,5 124.491,2 33,2 66,8 100 2008. 42.999,5 96.102,4 139.101,9 30,9 69,1 100 2009. 33.398,1 110.746,7 144.144,8 23,2 76,8 100 2010. 34.937,4 120.934,5 155.871,9 22,4 77,6 100 2011. 37.302,1 126.126,2 163.428,3 22,8 77,2 100 2012. 38.921,9 130.823,9 169.745,7 22,9 77,1 100 Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica 21.3.2013.) 30
milijun kuna Podaci iz tablice korišteni su za grafički prikaz visine i valutne strukture depozita stanovništva te prikazuju kretanje kunskih i deviznih depozita i njihov udio. Grafikon 9. Visina kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 6. Prema grafičkom prikazu visine kunskih i deviznih depozita stanovništva može se uočiti da su devizni depoziti stanovništva u stalnom porastu. Devizni depoziti su dvostruko porasli, sa 62 milijarde kuna u 2002. godini na 130 milijardi kuna u 2012. godini. Kunski depoziti stanovništva su puno manji te oni osciliraju u promatranom razdoblju. Najviši iznos od 42 milijarde kuna su postigli u 2008. godini, nakon čega padaju na 33 milijarde kuna i do 2012. godine blago rastu do 38 milijardi kuna. 31
Postotak Grafikon 10. Valutna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 6. Iz valutne strukture depozita stanovništva može se zaključiti kako devizni depoziti predstavljaju značajan udio u depozitima stanovništva, preko 70%. Najveći udio deviznih depozita je ostvaren u 2002. godini kada iznosi 84%, nakon čega pada sve do 2007. godine, a povećava se udio kunskih depozita. U posljednje tri godine udio deviznih depozita je prilično isti i iznosi 77%. Do rasta kunskih depozita došlo je u razdoblju od 2004. do 2008. godine, nakon čega se njihov udio opet smanjuje. Zbog negativnih iskustva sa inflacijom i uvjerenja da se dugoročno treba štedjeti u stranoj valuti, kunski depoziti još uvijek zauzimaju mali udio. Da bi se motiviralo građane na povećanje štednje u domaćoj valuti nude se više, odnosno atraktivnije kamate na kunske u odnosu na devizne depozite. U nastavku slijedi tablica i grafički prikaz baznih i verižnih indeksa kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka. 32
Tablica 7. Bazni i verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine Bazni indeksi=2002. Verižni indeksi GODINA KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO 2002. 100,0 100,0 100,0 - - - 2003. 135,2 104,3 109,3 135,2 104,3 109,3 2004. 167,7 110,3 119,6 124,0 105,8 109,4 2005. 218,0 117,7 134,0 130,0 106,7 112,0 2006. 312,5 120,6 152,0 143,4 102,5 113,4 2007. 341,4 134,1 168,0 109,3 111,2 110,5 2008. 355,4 155,0 187,7 104,1 115,5 111,7 2009. 276,1 178,6 194,5 77,7 115,2 103,6 2010. 288,8 195,0 210,3 104,6 109,2 108,1 2011. 308,3 203,4 220,5 106,8 104,3 104,8 2012. 321,7 211,0 229,0 104,3 103,7 103,9 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 6. Grafikon 11. Bazni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 7. 33
Grafikon 12. Verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 150 140 130 120 110 100 90 80 70 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 7. Iz prikazanih podataka baznih indeksa može se zaključiti kako devizni depoziti rastu tijekom cijelog promatranog razdoblja u odnosu na baznu 2002. godinu. Najveći porast deviznih depozita je u 2012. godini u iznosu od 111%. Kunski depoziti također pokazuju rast, u 2008. godini su imali najveći porast od 255%, a nakon 2008. godine se njihov rast usporava. Verižni indeksi pokazuju različiti tempo rasta kunskih depozita u odnosu na prethodno razdoblje, sve do 2008. godine, u 2009. godini padaju za 22,3%, nakon čega opet rastu ali samo za oko 5%. Najveći porast kunskih depozita ostvaren je u 2006. godini od 43%. Devizni depoziti rastu tijekom cijelog promatranog razdoblja, a najveći porast imaju u 2008. i 2009. godini od 15,5%. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita u promatranom razdoblju iznosi 12,4%, a stopa rasta deviznih depozita je 7,75%. 34
4.3. Ročna struktura depozita stanovništva Banke primaju depozite koji mogu biti po viđenju ili oročeni. Oročene depozite deponent može podići tek nakon isteka ugovornog roka, a depoziti po viđenju su oni depoziti koji se mogu podići u svako doba u iznosu do visine deponiranih sredstava. Tipični depoziti po viđenju su novčana sredstva na žiro i tekućim računima, deviznim računima te štedni ulozi. U nastavku je prikazana tablica sa iznosom i strukturom oročenih depozita i depozita po viđenju u hrvatskim bankama. Tablica 8. Visina i struktura depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) GODINA OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO OROČENI DEPOZITI STRUKTURA % DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO 2002. 47.952,9 25.841,1 73.794,0 65,0 35,0 100 2003. 52.999,6 27.852,1 80.851,7 65,6 34,4 100 2004. 59.957,4 28.672,4 88.629,8 67,6 32,4 100 2005. 68.291,0 31.050,1 99.341,1 68,7 31,3 100 2006. 77.965,8 34.660,2 112.626,0 69,2 30,8 100 2007. 86.944,7 37.546,4 124.491,2 69,8 30,2 100 2008. 103.141,2 35.960,7 139.101,9 74,1 25,9 100 2009. 112.508,7 31.636,2 144.144,8 78,1 21,9 100 2010. 121.809,6 34.062,3 155.871,9 78,1 21,9 100 2011. 128.434,0 34.994,3 163.428,3 78,6 21,4 100 2012. 135.229,2 34.516,5 169.745,7 79,7 20,3 100 Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica 21.3.2013.) 35
milijun kuna Grafikon 13. Visina depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 8. Iz ovog grafičkog prikaza može se uočiti kako su oročeni depoziti u stalnom porastu te su u 2012. godini iznosili 135 milijardi kuna što predstavlja porast od 182% u odnosu na 2002. godinu kada su iznosili 47 milijardi kuna. Depoziti po viđenju u promatranom razdoblju nisu pretjerano rasli. Najviši iznos dostigli su u 2007. godini od 37 milijardi kuna, a u 2012. godini su iznosili 34 milijardi. 36
Postotak Grafikon 14. Ročna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. OROČENI DEPOZITI Godine DEPOZITI PO VIĐENJU Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 8. Na temelju ročne strukture depozita stanovništva može se zaključiti kako oročeni depoziti čine preko 60% ukupnih depozita stanovništva te se njihov udio svake godine povećava. Zbog gospodarske krize stanovništvo pojačano štedi i oročava svoja novčana sredstva u bankama. To se vidi iz porasta udjela oročenih sredstava sa 65% u 2002. godini na 80% u 2012. godini. Udio depozita po viđenju se smanjio sa 35% u 2002. godini na 20% u 2012. godini. Kretanje štednih depozita i depozita po viđenju prikazano je i pomoću baznih i verižnih indeksa. 37
Tablica 9. Bazni i verižni indeksi depozita stanovništva prema ročnosti u razdoblju od 2002. do 2012. godine GODINA OROČENI DEPOZITI Bazni indeksi =2002 DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO OROČENI DEPOZITI Verižni indeksi DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO 2002. 100,0 100,0 100,0 - - - 2003. 110,5 107,8 109,6 110,5 107,8 109,6 2004. 125,0 111,0 120,1 113,1 102,9 109,6 2005. 142,4 120,2 134,6 113,9 108,3 112,1 2006. 162,6 134,1 152,6 114,2 111,6 113,4 2007. 181,3 145,3 168,7 111,5 108,3 110,5 2008. 215,1 139,2 188,5 118,6 95,8 111,7 2009. 234,6 122,4 195,3 109,1 88,0 103,6 2010. 254,0 131,8 211,2 108,3 107,7 108,1 2011. 267,8 135,4 221,5 105,4 102,7 104,8 2012. 282,0 133,6 230,0 105,3 98,6 103,9 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 8. Grafikon 15. Bazni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 300 250 200 150 100 50 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 9. 38
Grafikon 16. Verižni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 130 120 110 100 90 80 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 9. Bazni indeksi predstavljaju kretanje depozita u odnosu na bazno razdoblje, u ovom slučaju 2002. godinu. Oročeni depoziti se u promatranom razdoblju stalno povećavaju u odnosu na baznu godinu te su u 2012. godini zabilježili porast od 182% u odnosu na 2002. godinu. Depoziti po viđenju također rastu u tom razdoblju, ali se njihov rast nakon 2007. godine usporava. Najveći porast imali su u 2007. godini od 45,3%. Analiza verižnih indeksa pokazuje da su oročeni depoziti tokom cijelog razdoblja promatranja rasli u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast oročenih depozita zabilježen je u 2008. godini od 18%. Depoziti po viđenju su rasli do 2008. godine kada je zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu od 5%, a u 2009. godini je pad iznosio 12%. U 2010. godini je opet došlo do porasta, a najveći porast je ostvaren u 2006. godini u iznosu od 11,6%. Prosječna godišnja stopa rasta oročenih depozita je 10,92%, a prosječna godišnja stopa rasta depozita po viđenju iznosi 2,94%. 39
4.4. Ročna struktura deviznih i ročna struktura kunskih depozita stanovništva U nastavku će biti prikazana visina i ročna struktura kunskih i deviznih depozita stanovništva. Tablica 10. Visina i ročna struktura deviznih depozita stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) GODINA PO VIĐENJU OROČENI UKUPNO VISINA UDIO VISINA UDIO VISINA UDIO 2002. 17.537,3 28,4 44.159,2 71,6 61.696,5 100 2003. 17.690,2 27,4 46.805,1 72,6 64.495,3 100 2004. 17.708,9 25,9 50.636,0 74,1 68.344,9 100 2005. 17.933,6 24,6 55.036,1 75,4 72.969,7 100 2006. 17.609,9 23,5 57.210,8 76,5 74.820,7 100 2007. 16.720,8 20,1 66.465,7 79,9 83.186,5 100 2008. 15.682,8 16,3 80.419,6 83,7 96.102,4 100 2009. 15.148,7 13,7 95.598,0 86,3 110.746,7 100 2010. 16.313,0 13,5 104.621,4 86,5 120.934,5 100 2011. 16.821,4 13,3 109.304,8 86,7 126.126,2 100 2012. 16.461,8 12,6 114.362,1 87,4 130.823,9 100 Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica 8.5.2013.) Na temelju podataka iz tablice u nastavku je grafički prikazana visina i ročna struktura deviznih depozita stanovništva hrvatskih banaka. 40
milijun kuna Grafikon 17. Visina deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 10. Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je da su oročeni devizni depoziti u porastu, te su najviši iznos ostvarili u 2012. godini od 114 milijardi kuna. Visina deviznih depozita po viđenju u promatranom razdoblju se nije puno promijenila. Od 2002. do 2006. godine su iznosili 17 milijardi kuna nakon čega su pali na 16 milijardi kuna sve do 2012. godine. 41
Grafikon 18. Ročna struktura deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 10. Na temelju grafičkog prikaza ročne strukture može se zaključiti kako se devizni depoziti u većem dijelu sastoje od oročenih depozita, oko 70% i njihov se udio stalno povećava te je u 2012. godini njihov udio porastao na 87% u ukupnim deviznim depozitima. Udio depozita po viđenju u deviznim depozitima se smanjio sa 28% na 12,6% u 2012. godini. Stanovništvo još uvijek rađe štedi u stranoj valuti što se vidi iz porasta udjela oročenih deviznih depozita. 42
Tablica 11. Bazni i verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine Bazni indeksi = 2002 Verižni indeksi GODINA DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO 2002. 100,0 100,0 100,0 - - - 2003. 100,9 106,0 104,5 100,9 106,0 104,5 2004. 101,0 114,7 110,8 100,1 108,2 106,0 2005. 102,3 124,6 118,3 101,3 108,7 106,8 2006. 100,4 129,6 121,3 98,2 104,0 102,5 2007. 95,3 150,5 134,8 95,0 116,2 111,2 2008. 89,4 182,1 155,8 93,8 121,0 115,5 2009. 86,4 216,5 179,5 96,6 118,9 115,2 2010. 93,0 236,9 196,0 107,7 109,4 109,2 2011. 95,9 247,5 204,4 103,1 104,5 104,3 2012. 93,9 259,0 212,0 97,9 104,6 103,7 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 10. Grafikon 19. Bazni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 300 250 200 150 100 50 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 11. 43
Grafikon 20. Verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 125,0 120,0 115,0 110,0 105,0 100,0 95,0 90,0 85,0 80,0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 11. Na temelju prikazanih baznih indeksa vidi se kako devizni depoziti po viđenju ne ostvaruju neki veliki rast, a od 2007. godine bilježe pad. Najveći porast imali su u 2005. godini od 2,3%, a najveći pad u 2009. godini u iznosu od 13,6%. Oročeni devizni depoziti su u stalnom porastu te su najveći rast ostvarili u 2012. godini od 59%. Analizom verižnih indeksa može se uočiti da devizni depoziti po viđenju ostvaruju pad od 2006. do 2009. godine, te je u 2008. godini zabilježen pad od 6,2%. Najveći rast je ostvaren u 2010. godini od 7,7%, a prosječna godišnja stopa pada deviznih depozita po viđenju iznosi 0,63%. Oročeni devizni depoziti tijekom promatranog razdoblja ostvaruju porast, a najveći je bio u 2008. godini od 21%. Prosječna godišnja stopa rasta oročenih deviznih depozita je 9,98%. 44
milijun kuna U nastavku slijedi analiza ročne strukture kunskih depozita stanovništva te prikaz kretanja kunskih depozita pomoću indeksa. Tablica 12. Visina i ročna struktura kunskih depozita stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine GODINA PO VIĐENJU OROČENI UKUPNO VISINA UDIO VISINA UDIO VISINA UDIO 2002. 8.303,8 68,6 3.793,8 31,4 12.097,5 100 2003. 10.161,9 62,1 6.194,5 37,9 16.356,4 100 2004. 10.963,5 54,0 9.321,4 46,0 20.284,9 100 2005. 13.116,6 49,7 13.254,9 50,3 26.371,5 100 2006. 17.050,3 45,1 20.755,0 54,9 37.805,3 100 2007. 20.825,6 50,4 20.479,1 49,6 41.304,7 100 2008. 20.277,9 47,2 22.721,6 52,8 42.999,5 100 2009. 16.487,4 49,4 16.910,7 50,6 33.398,1 100 2010. 17.749,3 50,8 17.188,1 49,2 34.937,4 100 2011. 18.172,9 48,7 19.129,1 51,3 37.302,1 100 2012. 18.054,7 46,4 20.867,2 53,6 38.921,9 100 Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica 8.5.2013.) Grafikon 21. Visina kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 12. 45
Iz grafikona 21 može se uočiti da visina kunskih depozita u promatranom razdoblju oscilira. Najviši iznos kunskih depozita po viđenju je ostvaren u 2007. godini od 20 milijardi kuna, a kunskih oročenih depozita u 2008. godini u iznosu od 22 milijarde kuna. Može se zaključiti kako su kunski depoziti po viđenju i oročeni kunski depoziti rasli za vrijeme krize od 2006. do 2008. godine zbog porasta štednje građana. Grafikon 22. Ročna struktura kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 12. Na temelju grafičkog prikaza ročne strukture vidi se kako je u 2002. godini udio depozita po viđenju u ukupnim kunskim depozitima bio čak 68% da bi se u 2006. godini smanjio na 45%. Od 2007. godine je udio kunskih depozita po viđenju i oročenih gotovo jedak. Kroz godine se njihov udio mijenja za oko 2 postotna poena. 46