Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, prosinac 2011.
Dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Miodrag Roić, na temelju zaključka Dekanskog kolegija donesenog na 7. sastanku održanom 14. studenog 2011. godine, donio je odluku o imenovanju Tima za izradu Samoanalize Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sljedećem sastavu: 1. Doc. dr. sc. Dražen Tutić, prodekan za nastavu i studente predsjednik 2. Prof. dr. sc. Miodrag Roić, dekan zamjenik predsjednika 3. Prof. dr. sc. Tomislav Bašić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju član 4. Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić, prodekan za financije i poslovanje član 5. Prof. dr. sc. Damir Medak, prethodni prodekan za nastavu i studente član 6. Sonja Marketić Pašić, dipl. iur., tajnica Fakulteta član 7. Matej Varga, student član Za svako poglavlje u Samoanalizi istom odlukom imenovane su odgovorne osobe zadužene za pravovremenu izradu i vjerodostojan sadržaj prema sljedećem popisu: 1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete prof. dr. sc. Miodrag Roić i Sonja Marketić Pašić, dipl. iur. 2. Studijski programi doc. dr. sc. Dražen Tutić 3. Studenti doc. dr. sc. Dražen Tutić 4. Nastavnici prof. dr. sc. Miodrag Roić i Sonja Marketić Pašić, dipl. iur. 5. Znanstvena i stručna djelatnost prof. dr. sc. Tomislav Bašić 6. Mobilnost i međunarodna suradnja prof. dr. sc. Tomislav Bašić 7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić 8. Ažuriranje podataka u MOZVAG u doc. dr. sc. Dražen Tutić. U prikupljanju i obradi podataka sudjelovali su: prof. dr. sc. Damir Medak, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Ksenija Ivančić, Mirjana Kruhak, Štefica Vorih, Snježana Milec, dipl. oec., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, prof. dr. sc. Vlado Cetl, prof. dr. sc. Mario Brkić, doc. dr. sc. Dubravko Gajski, Matej Varga i Martina Triplat Horvat, dipl. inž. geod.. Tekst Samoanalize prošao je javnu raspravu na razini svih djelatnika i studenata Fakulteta. Samoanaliza je prihvaćena na 4. izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u 343. ak. god. 2011/12. održanoj 12. siječnja 2012. Tehnički uredio i pripremio: doc. dr. sc. Dražen Tutić Mišljenja i ocjene iznesene u samoanalizi odražavaju stavove uprave Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na čelu s dekanom. Ukoliko nije posebno navedeno, vremensko razdoblje na koje se odnose tablice, uvijek je posljednjih pet godina, s tim da se posljednja godina smatra godina prije početka pisanja samoanalize.
Samoanaliza Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Geodetski fakultet Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište u Zagrebu Godina osnutka: 1962. Adresa: Fra Andrije Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 46 39 222 Fax: +385 1 48 28 081 Web adresa: www.geof.unizg.hr E mail: dekan@geof.hr Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: prof. dr. sc. Miodrag Roić Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje: Privredna banka Zagreb, broj računa 2340009 1100010196
Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, prosinac 2011. Sadržaj 1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete... 1 2. Studijski programi... 13 3. Studenti... 57 4. Nastavnici... 66 5. Znanstvena i stručna djelatnost... 77 6. Mobilnost i međunarodna suradnja... 108 7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije... 116 Popis priloga na CD u: Prilog 1. Statut Sveučilišta u Zagrebu, Geodetskog fakulteta Prilog 2. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Prilog 3. Kodeks ponašanja studenata Prilog 4. Pravilnik o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prilog 5. Strategija i SWOT analiza Prilog 6. Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Prilog 7. Odluka o preduvjetima za upis predmeta na Preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike Prilog 8. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o preduvjetima za upis predmeta na Preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike Prilog 9. Red u ak. god. 2008/09. Prilog 10. Red u ak. god. 2009/10. Prilog 11. Red u ak. god. 2010/11. Prilog 12. Satnica u ak. god. 2008/09. Prilog 13. Satnica u ak. god. 2009/10. Prilog 14. Satnica u ak. god. 2010/11.
Prilog 15. Pravilnik o stručnom usavršavanju Prilog 16. Pravilnik o nastavnoj literaturi Prilog 17. Pravilnik o poslijediplomskom specijalističkom studiju geodezije i geoinfromatike Prilog 18. Pravilnik o radu Prilog 19. Pravilnik o demonstratorima Prilog 20. Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnoga gradiva Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prilog 21. Pravilnik o završnom i diplomskom ispitu Prilog 22. Pravilnik o poslijediplomskim studijima Prilog 23. Pravilnik o poslijediplomskom doktorskom studiju geodezije i geoinformatike Prilog 24. Pravilnik o diplomskom ispitu Prilog 25. Pravilnik o upotrebi javnih računala Prilog 26. Pravilnik o nagrađivanju studenata Prilog 27. Pravilnik o izvođenju stručne prakse Prilog 28. Pravilnik o studiranju Geodetskog fakulteta Prilog 29. Pravilnik o načinu raspodjele vlastitih prihoda Prilog. Pravilnik o plaćama Prilog 31. Naputak za pisanje ocjenskih radova
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete a) Navedite kratak opis razvoja vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10 godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu). Za Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i studijske programe koje izvodi značajan je kraj 19. stoljeća, kada je 1898. godine, osnovana Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj se osim ostalih tehničkih predmeta predavala i geodezija. Budući je stalno rasla potreba za odgovarajućim školovanjem stručnjaka za uređenje posjedovnih odnosa, diobe zemljišnih zajednica, komasacije zemljišta, katastarske izmjere itd., uvodi se 1908. godine poseban Geodetski tečaj pri Šumarskoj akademiji. Geodetski tečaj, čija je "naukovna osnova" bila potpuno istovjetna planovima i programima geodetskog studija na visokim školama u Pragu i Beču, djelovao je pri Šumarskoj akademiji do 1919. godine, kada prelazi kao Geodetski odjel na Visoku tehničku školu, osnovanu godinu dana ranije. U visokoškolskoj geodetskoj nastavi nastale su važne promjene 1926., kada je Visoka tehnička škola ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu kao Tehnički fakultet s odgovarajućim odjelima. Geodezija se predavala u sklopu Geodetsko kulturno inženjerskog odjela. Taj je odjel 1929. dobio naziv Geodetsko kulturnotehnički odjel. Takav oblik nastave odvija se sve do kraja 1946, kada se uvode dva nova usmjerenja na Tehničkom fakultetu: geodetsko i melioracijsko, prema čijim planovima i programima se nastava odvijala do 1948. godine. Tada dolazi do promjene jer su tadašnje gospodarsko političke prilike utjecale na daljnji razvoj geodetskog usmjerenja. Bilo je to vrijeme poslijeratne obnove i izgradnje u kojem se tražio sve veći broj inženjera geodetske struke te primjena novih geodetskih metoda rada uvjetovanih naglim razvojem i složenošću graditeljstva. Istodobno je došlo do zastoja u rješavanju agrarno pravnih odnosa, a time i melioracijskih zahvata, što je imalo za posljedicu ukidanje melioracijskog usmjerenja na Tehničkom fakultetu 1951. godine. Jedan je od važnijih događaja u razvoju organizacije geodetske nastave podjela Tehničkog fakulteta 1956. godine, kada od bivših odjela nastaju četiri nova fakulteta. Jedan od njih bio je Arhitektonskograđevinsko geodetski fakultet (AGG), koji je u takvom ustrojstvu ostao do 1962. godine. U tom razdoblju na Geodetskom je odjelu intenzivirana nastava osnivanjem novih nastavno znanstvenih jedinica, uvođenjem predmeta, imenovanjem nastavnika, te pribavljanjem nastavnih pomagala i instrumenata. To je dovelo do osnutka samostalnog Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Donošenjem Zakona o visokom obrazovanju 1978. godine, započelo je sastavljanje novoga nastavnog plana dodiplomskog studija, kojim je nastava znatno izmijenjena. Naredni novi nastavni plan usvojen je 1985. godine, a nakon toga i znatno dorađeni 1995/96. godine. Studij za stjecanje više stručne spreme u trajanju od 5 semestara uveden je na Fakultet 1981., a posljednja generacija upisana je 1995/96. godine. Stupanjem na snagu propisa koji nalažu uvođenje studija prema Bolonjskoj deklaraciji, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu se pripremaju studijski programi preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija te počinju izvoditi 2005/06. akademske godine. Prateći razvoj struke i međunarodne trendove pripremljeni su studijski programi i ishođene dopusnice za: Geodezija i geoinformatika sveučilišni preddiplomski studij Geodezija i geoinformatika sveučilišni diplomski studij Geodezija i geoinformatika poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Geodezija i geoinformatika poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij 1
Donošenjem statuta 2005. godine provedene su organizacijske promjene, u zavodima su osnovane katedre. Od 1919. godine, navedene aktivnosti se uglavnom odvijaju u zgradi na adresi Kačićeva 26 u kojoj Geodetski fakultet djeluje zajedno s Arhitektonskim fakultetom i Građevinskim fakultetom. U proteklih 10. godina, zgrada je značajno obnovljena sredstvima kredita Sveučilišta u Zagrebu. Pored zajedničkih prostora (vijećnica, velika predavaonica, knjižnica), obnovljene su i učionice pojedinih fakulteta. Geodetski fakultet je obnovio i većinu ureda vlastitim sredstvima. b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture vašega visokog učilišta (vijeće, zavodi, katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. U dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Navedite u kojim su elementima upravljačke strukture uključeni drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos. Interno ustrojstvo Fakulteta je prikazano na sljedećem dijagramu: Za obavljanje osnovne djelatnosti, ustrojavanje i izvođenje Preddiplomskoga sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike, Diplomskoga sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike, Poslijediplomskoga sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike za stjecanje doktorata znanosti, te Poslijediplomskoga specijalističkog studija geodezije i geoinformatike te ostalih djelatnosti, na Fakultetu je ustrojeno pet jedinica: Zavod za geomatiku Zavod za kartografiju i fotogrametriju 2
Zavod za primijenjenu geodeziju Opservatorij Hvar i Dekanat Zavodi su ustrojbene jedinice sastavljene od više katedri. Zavodi organiziraju i izvode znanstveni, istraživački i visokostručni rad u području tehničkih znanosti, u znanstvenim granama u polju geodezije. Katedre u sastavu zavoda su: Zavod za geomatiku: Katedra za državnu izmjeru Katedra za geoinformatiku Katedra za hidrografiju Katedra za matematiku i fiziku Katedra za analizu i obradu geodetskih mjerenja Katedra za satelitsku geodeziju Zavod za kartografiju i fotogrametriju: Katedra za fotogrametriju i daljinska istraživanja Katedra za geoinformacije Katedra za kartografiju Zavod za primijenjenu geodeziju: Katedra za instrumentalnu tehniku Katedra za inženjersku geodeziju Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment Katedra za upravljanje prostornim informacijama Katedra za zemljomjerstvo U Zavodu za primijenjenu geodeziju djeluje i Laboratorij za mjerenja i mjernu tehniku. Opservatorij Hvar je ustrojstvena jedinica Fakulteta s posebnim sustavom financiranja utemeljenom na potpori od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Zadatak Opservatorija Hvar je razvoj znanstvene, istraživačke i nastavne djelatnosti iz znanstvenih polja astrofizike i geodezije, koja uključuje prikupljanje opažačkih materijala za znanstveni rad, praktičan rad studenata, kao i izradu diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Administrativne, tehničke i pomoćne poslove Fakulteta obavljaju službe koje su objedinjene u ustrojstvenu jedinicu pod nazivom Dekanat i to: Tajništvo Računovodstvo U okviru zajedničkih funkcija Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta ustrojena je i knjižnica koja se formalno nalazi u sastavu Građevinskog fakulteta, ali obavlja usluge za radnike i studente sva tri fakulteta. Studenti su uključeni na svim razinama upravljanja i djelovanja Fakulteta. U radu Fakultetskog vijeća sudjeluju izabrani predstavnici studenata svih studija. Ravnopravno sudjeluju u radu Fakultetskog vijeća, osim u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti, izbora predloženika u počasno zvanje professor emeritus i izbora u znanstveno nastavna zvanja. Osim toga, predstavnici studenata su ravnopravni članovi Odbora (npr. za nastavu i znanost) te aktivno sudjeluju u njihovom radu. 3
U rad katedri, studenti su uključeni kao demonstratori što Fakultet financira iz vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu. Pomažu nastavnicima u izvođenju nastave i na taj način su neposredno uključeni u rad Fakulteta. U formalne upravljačke strukture nisu uključeni vanjski dionici, ali se formalnim i neformalnim načinima prikupljaju njihova mišljenja, prijedlozi i stavovi o razvoju Fakulteta (putem predstavnika Fakulteta u udrugama i povjerenstvima, anketa, tematskih sastanaka i koordinacija). c) Navedite strukturu čelništva vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela i ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora. Najviše tijelo upravljačke strukture je Fakultetsko vijeće. Ono donosi statut Fakulteta natpolovičnom većinom ukupnog broja članova, bira dekana i prodekane, provodi izbore za članove vijeća područja, prihvaća godišnje izvješće dekana, donosi proračun i završni račun Fakulteta, vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja kvalitete studija i znanstvenog rada, pokreće postupak donošenja i brine o provedbi studijskih programa, te daje mišljenje o prijedlogu sveučilišnih studijskih programa u cjelini ili u dijelovima iz područja svojega djelovanja, osniva nove i razvija postojeće istraživačke kapacitete na razini odgovarajućega znanstvenog polja, pokreće i provodi postupke izbora u zvanja, sukladno Zakonu, osigurava uvjete za slobodu inicijative pojedinaca i skupina istraživača, nastavnika i studenata u znanstvenim, nastavnim i visokostručnim djelatnostima, daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi kapitalne opreme na Sveučilištu iz područja svojega djelovanja, donosi opće akte Fakulteta, obavlja druge poslove utvrđene Zakonom, Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Statutom Fakulteta. Fakultetsko vijeće čine: svi zaposlenici izabrani u znanstveno nastavna zvanja, jedan predstavnik zaposlenika izabranih u znanstvena zvanja, jedan predstavnik zaposlenika izabranih u nastavna zvanja, četiri predstavnika zaposlenika izabranih u suradnička zvanja, pet predstavnika studenata od kojih je jedan predstavnik studenata poslijediplomskog studija. Mandat predstavnika u Fakultetskom vijeću traje dvije akademske godine. Ista osoba može biti birana najviše dva puta uzastopce. Izbori studentskih predstavnika propisani su posebnim općim aktom. Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta prilikom odlučivanja o pitanjima od posebnog interesa za studente. Upravljanje i poslovođenje Fakultetom te predstavljanje i zastupanje obavlja dekan. Dekan ima sva ovlaštenja u pravnom prometu, u okviru djelatnosti Fakulteta upisane u sudski registar, osim ako je to Statutom Sveučilišta u Zagrebu, Statutom Fakulteta (Prilog 1) ili zakonom ograničeno. Dekanu u radu pomažu prodekani, tajnik i rukovoditelj računovodstva. Dekana u slučaju njegove nenazočnosti zamjenjuje prodekan kojega odredi dekan. Dekan ima pravo donositi poslovne odluke u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti do 1,000.000,00 kn. Za pravne radnje u vrijednosti do 3,000.000,00 dekanu je potrebna suglasnost Fakultetskog vijeća, odnosno Senata za vrijednosti iznad tog iznosa. Dekan je za svoj rad odgovoran Fakultetskom vijeću i rektoru kojima jednom godišnje podnosi izvješće o radu i poslovanju Fakulteta, te izvješće o svom radu, uključujući izvješće o prijedlogu proračuna Fakulteta i njegovom izvršenju. Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Postupak izbora dekana započinje početkom kalendarske godine u kojoj ističe mandat dekana, pozivom Fakultetskog vijeća za podnošenje prijedloga. Predloženici dostavljaju životopis i program rada kojeg usmeno izlažu pred Fakultetskim vijećem. Prijedlozi koji dobiju suglasnost Fakultetskog vijeća upućuju se Senatu, koji mora, na prijedlog rektora, u roku od mjesec dana odlučiti o davanju suglasnosti na uredno podneseni zahtjev. Odluka rektora i Senata kojom se uskraćuje suglasnost mora biti obrazložena. 4
Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem bira dekana među predloženicima za koje je Senat dao suglasnost. Za dekana je izabran predloženik koji u konačnom glasovanju dobije natpolovičnu većinu ukupnog sastava Fakultetskog vijeća. Postupak izbora na mjesto dekana kojem istječe mandat mora završiti najkasnije četiri mjeseca prije nastupa na dužnost. Za provedbu postupka izbora dekana Fakultetsko vijeće imenuje povjerenstvo od tri člana od kojih je jedan član student. Dekan se bira na vrijeme od dvije godine, a dužnost preuzima prvog dana nove akademske godine. Za dekana ista osoba može biti izabrana najviše dva puta uzastopce. Fakultet ima prodekana za nastavu i studente, prodekana za znanstveni rad i međunarodnu suradnju i prodekana za financije i poslovanje. Predloženike za prodekane predlaže dekan, a bira ih Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem. Prodekan je izabran kad za njega glasuje natpolovična većina svih članova Fakultetskog vijeća. Za prodekana može biti birana osoba koja ima znanstveno nastavno zvanje. Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran. Zavodima upravljaju predstojnici, katedrama pročelnici, ostalim ustrojstvenim jedinicama voditelji. Dekanatom upravlja tajnik Fakulteta, odjeljcima zajedničkih službi upravljaju voditelji, a računovodstvom upravlja rukovoditelj računovodstva. Dekanski kolegij je savjetodavno tijelo dekana. Dekanski kolegij u užem sastavu čine dekan i prodekani, a u širem sastavu i predstojnici Zavoda. Dekan može na sjednicu Dekanskog kolegija pozvati i druge osobe. Sjednice Dekanskog kolegija održavaju se u pravilu jednom tjedno, a Dekanskog kolegija u širem sastavu najmanje četiri puta godišnje. Radom zavoda rukovodi predstojnik kojeg na prijedlog zaposlenika zavoda bira Fakultetsko vijeće. Predstojnik se bira iz redova nastavnika izabranih u znanstveno nastavno zvanje na vrijeme od dvije akademske godine, te može biti ponovno biran. Na prijedlog zaposlenika zavoda Fakultetsko vijeće može birati i zamjenika predstojnika zavoda. Ako u zavodima postoje druge ustrojstvene jedinice osim katedri, predstojnik zavoda predlaže, a Fakultetsko vijeće bira njihove voditelje iz redova zaposlenika izabranih u znanstveno nastavna zvanja. Radom katedre rukovodi pročelnik, kojeg na prijedlog dekana iz redova redovitih ili izvanrednih profesora bira Fakultetsko vijeće. Iznimno, pročelnik katedre može biti i u zvanju docenta. Pročelnika katedre bira se na razdoblje od dvije akademske godine. Ista osoba može biti ponovno birana. Rad u Dekanatu ustrojava i nadzire tajnik. Tajnik je osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, koji se imenuje temeljem općih propisa o radu i nije reizboran. Tajnik mora biti u zvanju diplomirani pravnik, imati najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položen državni stručni ispit. Rad u računovodstvu organizira rukovoditelj računovodstva. Rukovoditelj računovodstva je osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, koji se imenuje temeljem općih propisa o radu i nije reizboran. Rukovoditelj računovodstva mora biti u zvanju diplomirani ekonomist. Rukovoditelj računovodstva odgovoran je za poslovanje sukladno zakonu, te odgovarajuće izvještavanje dekana i ostalih tijela Fakulteta. d) Ukoliko je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracije. Geodetski Fakultet je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Pravo i dužnost sudjelovanja u tijelima Sveučilišta (Senat, Vijeće tehničkog područja...) temeljni su element integracije. Sudjelovanjem u radu tih tijela predstavnici Fakulteta mogu utjecati na razvoj i pridonijeti napretku Sveučilišta. Fakultet je samostalna pravna osoba, a u novije vrijeme se ostvaruje sve veća funkcionalna integracija iako je ona još uvijek slaba. Neke djelatnosti bi se mogle učinkovitije obavljati na razini Sveučilišta. Financijsko upravljanje i kontrole, javna nabava i zaštita na radu mogu se učinkovitije i jeftinije riješiti zajednički. 5
e) Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašim aktivnostima vezanim uz istraživanja, nastavu i odnos prema studentima. Moralna načela i načela profesionalne etike nastavnika, znanstvenika i drugih radnika Fakulteta primjenjuju se na sve. Ona su formalno definirana Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet se brine za njegovu provedbu i ostvarenje. Na Fakultetu je osnovano Etičko povjerenstvo koje raspravlja i donosi mišljenja u konkretnim slučajevima dvojbenih etičkih ponašanja radnika i studenata. Ono je u proteklom razdoblju imalo vrlo malo takvih slučajeva na dnevnom redu. Pravilnicima Fakulteta (Prilog 2, Prilog 3, Prilog 4) pokriven je dio etičkih pitanja. f) Opišite ukratko misiju i viziju u skladu sa strategijom vašega visokog učilišta i ocijenite njezino ostvarenje kroz programe koje izvodi vaše visoko učilište (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično). Vizija Vrhunski obrazovani stručnjaci u području geodezije i geoinformatike koji će svojim djelovanjem bitno unaprijediti proizvodnju geoinformacija te njihovo korištenje u društvu. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je jedna od dvije visokoškolske obrazovne i znanstvene institucije u području geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj. To daje određene prednosti, ali predstavlja i određene prijetnje. Usporedba sa sličnim institucijama u regiji ukazuje na vodeću ulogu Fakulteta, a prepoznatljiv je i šire. Zbog toga je uprava Fakulteta viziju usmjerila na široko područje. Kvaliteta nastave te znanstvenog i stručnog rada i do sada je omogućavala studentima i nastavnicima ravnopravnu međunarodnu suradnju. Završeni stručnjaci bez posebnih dokazivanja nastavljaju studije na priznatim svjetskim sveučilištima, a oni koji žele raditi izvan Hrvatske, traženi su. U takvim okolnostima ostvarenje vizije zahtjeva samo ustrajan rad uz povećanje kvalitete i utjecaja na širu društvenu zajednicu. Misija Pružati vrhunska znanja utemeljena na etički priznatim znanstvenim spoznajama i praktičnim vještinama na nacionalnoj i međunarodnoj razini svim korisnicima kao jedna od vodećih sastavnica prepoznatljivog i priznatog Sveučilišta, održivim sustavnim odmjerenim aktivnostima utemeljenim na propisima i dobrim iskustvima uz stalno unaprjeđenje kvalitete u suradnji sa svim zainteresiranima. Podrška ostvarenju misije jesu programi međunarodne suradnje i razmjene nastavnika i studenata te razvoj sustava na Fakultetu. Posebno se to odnosi na sustav osiguravanja kvalitete i sustav financijskog upravljanja i kontrole. g) Objasnite u čemu je značaj i posebnost vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH u vašem znanstvenom području. Geodetski fakultet je jedan od fakulteta u području tehničkih znanosti. Jedini je kojem je temeljno polje geodezija te je u tom pogledu različit od ostalih. Međutim, djelatnosti koje Fakultet obavlja potrebne su mnogim drugim tehničkim strukama. Kako bi koristili podatke o prostoru i geoinformacije nužna su im znanja koja se na Fakultetu predaju. Zbog toga, nekoliko nastavnika fakulteta sudjeluje u izvođenju nastave na drugim fakultetima i ne samo u tehničkom području. 6
h) Osvrnite se na moguća preklapanja djelatnosti vaše institucije sa djelatnošću slične institucije na istome sveučilištu. Na Sveučilištu ne postoji toliko slična institucija da bi mogli govoriti o preklapanjima. i) Priložite dokument o strategiji i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada na vašem učilištu i ocijenite stupanj njegove provedbe te se očitujte o godišnjem izvještavanju. Prilozi: Strategija i SWOT analiza (Prilog 5), Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete (Prilog 6). Dokumenti su novijeg datuma i tek su na početku provedbe. Na temelju strategije, u tijeku su pripreme za izradu sveobuhvatnijeg strateškog plana čije je donošenje planirano za kraj 2012. godine. Na temelju Pravilnika o sustavu osiguravanja kvalitete, Fakultetsko vijeće je imenovalo povjerenstvo koje radi na zadacima koji su propisani Pravilnikom. j) Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenite njihov rad u proteklom razdoblju od 5 godina. Osiguravanjem kvalitete na Fakultetu u proteklom razdoblju od 5 godina bavilo se više tijela, u okviru svojih nadležnosti, u redovitim aktivnostima ili posebno za to organiziranim tematskim aktivnostima. Najveću ulogu u osiguravanju kvalitete u tom razdoblju je imao Odbor za nastavu. Odbor je na sjednicama redovito razmatrao pitanja kvalitete studijskih programa i izvedbenih planova. Zaključci Odbora predlagani su na usvajanje Fakultetskom vijeću. Kod tematskih sjednica na kojima se raspravljalo o doradama studijskih programa, u rad su bili uključeni svi zaposlenici u znanstveno nastavnim zvanjima, te više predstavnika studenata. Rezultat tog rada jesu manje izmjene studijskih programa preddiplomskog i diplomskog studija. Na sličan način o kvaliteti doktorskog studija je skrbio Odbor za znanost. Rezultati su značajna dorada doktorskog studija i izrada novog pravilnika o doktorskom studiju. Na izvedbenoj razini provedbe studijskih programa, o kvaliteti izvedbenih planova su skrbile ustrojstvene jedinice. U okviru svojih nadležnosti su predlagale izvedbene planove za svaku akademsku godinu. Po potrebi, izvedbeni su planovi semestralno dotjerivani kako bi odgovarali realnim mogućnostima izvedbe s postojećim resursima. Pravilnikom o osiguravanju kvalitete, koji je donesen 2011. godine, uređeni su svrha i cilj, te ustroj i djelovanje sustava osiguravanja kvalitete na Fakultetu. Time vodeću ulogu u unaprjeđenje sustava osiguravanja kvalitete preuzima Povjerenstvo, a ostalim tijelima ostaju zadaće iz njihove uobičajene nadležnosti. 7
k) Navedite i obrazložite ukratko glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastoji ostvariti u svom mandatu te eventualne poteškoće na koje nailazi prilikom njihova ostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično). Uprava Fakulteta temelji strateške ciljeve na programu rada dekana, te strategiji sa SWOT analizom koju je donijela. Strategija i SWOT analiza su donesene kao uvod u izradu sveobuhvatnog strateškog plana. Njime će se strateški ciljevi sadržani u programu rada dekana analizirati i donijeti mjere za njihovo ostvarenje. SWOT analizom uočene su sljedeće slabosti: nedostatak objektivnih analiza stanja, organizacijsko ustrojstvo Fakulteta, nedovoljno razvijen sustav financijskog upravljanja i kontrole, samozadovoljstvo uspješnim rezultatima na nacionalnoj razini, narušena semantička interoperabilnost, slaba zainteresiranost za usavršavanje, nedostatna povezanost s bivšim studentima. Glavni strateški ciljevi su: zadovoljni studenti i ostali korisnici usluga, međunarodno prepoznatljivi studijski programi, viša kvaliteta znanstvenog rada, veće sudjelovanje u razvoju sustava upravljanja zemljištem, bolja suradnja sa bivšim studentima. Realizacija ciljeva namjerava se ostvariti analizom postojećeg stanja i ispravljanjem uočenih slabosti. U okviru razvoja sustava financijskog upravljanja i kontrola ciljevi su: razvoj financijskog upravljanja kroz cijelu organizaciju, jačanje koordinacijske uloge službe za financije u razvoju financijskog upravljanja, razvoj financijskog upravljanja i kontrole u procesima iz proračunskog ciklusa (planiranje, programiranje, izrada financijskog plana, realizacija financijskog plana, uključujući procese nabave i ugovaranja, praćenje realizacije financijskog plana te sustave internog izvješćivanja) razvoj računovodstvenih sustava kao podloge kvalitetnih financijsko informacijskih sustava za potrebe financijskog upravljanja (upravljačko i troškovno računovodstvo) razvoj upravljanja rizicima razvoj procjene kvalitete sustava financijskog upravljanja i kontrole. l) Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i materijalnih potencijala vašega visokog učilišta. Programska orijentacija Fakulteta je obrazovanje u području geodezije i geoinformatike, a u okviru službene klasifikacije tehničkoga znanstvenog područja, polja geodezija. Fakultet je jedina institucija na Sveučilištu, a donedavno i u Republici Hrvatskoj koja pruža takvo visokoškolsko obrazovanje. Ta činjenica osigurava Fakultetu naizgled određene prednosti, kao što je nepostojanje konkurencije studijskih programa. To je na Fakultetu ocijenjeno kao nedostatak koji nas može odvesti u stagnaciju. Zbog toga Fakultet redovito uspoređuje svoje aktivnosti sa sličnim institucijama u inozemstvu. 8
Na inicijativu Sveučilišta u Splitu pokrenuto je izvođenje preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike na Građevinsko arhitektonskom fakultetu u Splitu. Sklapanjem ugovora između fakulteta, uz suglasnost oba sveučilišta, pokrenut je projekt koji ima za svrhu uspostaviti još jedan preddiplomski sveučilišni studij u Republici Hrvatskoj. Sukladno ugovoru, Geodetski fakultet će pomagati u izvođenju nastave na Fakultetu arhitekture, građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Splitu dok se ne osiguraju potrebni resursi na matičnoj instituciji. Dakle, za sada ne postoji bojazan od programske konkurencije u Republici Hrvatskoj već ju Fakultet i potiče. U dosadašnjem radu, uvijek smo se uspoređivali sa sličnim institucijama u Austriji i Njemačkoj. Velika potreba gospodarstva za stručnjacima koji se obrazuju na Fakultetu još će dugo potrajati, a otvaranje međunarodnih tržišta pruža nove prilike našim stručnjacima. I do sada su oni bili priznati i traženi ne samo u Europi već na svim kontinentima. Fakultet je u stanju osigurati zadovoljavanje nacionalnih potreba za kadrovima koji će unaprijediti sustav upravljanja zemljištem katastar, ali to iziskuje dodatno financiranje. Kako procjenjujemo da tijela javne vlasti još nisu to spoznala, više ćemo se okrenuti drugim programima i izvorima financiranja. Ako govorimo o manama programskih potencijala treba spomenuti slabo razvijen sustav cjeloživotnog učenja. Nedostatni kadrovski potencijali i velik broj studenata na redovitim studijima tome su uzrok. Postojeći kadrovski potencijali su dovoljni za izvođenje postojećih studijskih programa. Ali ako želimo ostvariti prilike koje Fakultet ima na području cjeloživotnog obrazovanja oni nisu dostatni. Samofinanciranje programa cjeloživotnog učenja omogućit će nam ostvarenje tog strateškog cilja. Dostatan broj kadrovskih potencijala je jedna od prednosti navedena i u SWOT analizi. Nedostaci su nedovoljno financiranje iz državnog proračuna te će se za nova zapošljavanja Fakultet usmjeriti na osiguravanje vlastitih sredstava iz dopunske djelatnosti. Prilike koje se u tom pogledu pružaju, kako na nacionalnoj razini tako i sudjelovanjem u međunarodnim projektima već su osigurali nekoliko radnih mjesta na Fakultetu. Zapošljavanje mladih stručnjaka na kvalitetnim međunarodnim projektima osigurava im usavršavanje i kasniju mogućnost povratka u nastavni proces. Za ostvarenje vizije i misije, prostor koji je na raspolaganju, iako primjereno uređen, nije dovoljan. Sretna je okolnost što je Fakultet vlasnik susjedne zgrade, u posjed koje, pokušava doći godinama. Budući je u posjedu te zgrade srednja škola, kojoj je prostor dodijeljen u vrijeme bivše države, potrebno je razrješenju odnosa pristupiti na način da se rješenjem ne napravi nova nepravda. m) Ukoliko ste do sada prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke i poboljšanja koja ste do sada proveli. Do sada su svi naši studijski programi prošli vanjsko vrednovanje i dobili dopusnice bez posebnih preporuka za poboljšanjima. U okviru TEMPUS projekta GIST CroHE analiziran je sveučilišni diplomski studij i provedene manje nadopune prema preporukama. n) Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite na temelju kojih kriterija. Geodetski fakultet je već dulje vrijeme jedino visoko učilište koje izvodi studijske programe geodezije u Republici Hrvatskoj. Stoga je dugogodišnja praksa uspoređivanja samo s inozemnim visokim učilištima. To su u pravilu visoka učilišta iz njemačkog govornog područja zbog sličnosti struke i 9
katastarskog sustava. U posljednje vrijeme, osobito na polju geoinformatike se uspoređujemo i sa nizozemskim visokim učilištima. Pri pripremi studijskih programa redovito se konzultiramo sa kolegama na tehničkim sveučilištima u Beču, Grazu, Münchenu, Hannoveru, Zürichu i drugima. Sve donedavno na Fakultetu je bilo zaposleno više nastavnika koji su doktorirali na tim sveučilištima nego na matičnoj instituciji. Njihova iskustva i kontakti s kolegama u inozemstvu velika su prednost koju Fakultet ima. o) Navedite kada ste i na koji način reagirali na i/ili sudjelovali u donošenju odluka od javnog interesa. U donošenju odluka od javnog interesa Fakultet sudjeluje preko zaposlenika koji su članovi brojnih tijela koja su nadležna za donošenje takvih odluka. Pojedini zaposlenici su bili članovi povjerenstava ministarstava i državnih uprava koja su pripremali propise o katastru, uvođenju datuma i projekcija, komasaciji, nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Sudjelovali su u radu tehničkih odbora Hrvatskog zavoda za norme iz svojih područja. Od osnutka odbora TO 211 Geoinformacije/Geomatika predsjednici su zaposlenici Geodetskog fakulteta. Zaposlenici Fakulteta sudjeluju kao članovi u Radnoj skupini za vojne norme Ministarstva obrane Republike Hrvatske Zaposlenici su nositelji aktivnosti u strukovnim udrugama (Hrvatsko geodetsko društvo i Hrvatsko kartografsko društvo). Organiziraju skupove, radionice seminare i tečajeve. Zaposlenici Fakulteta su također članovi ili predsjednici povjerenstava odnosno radnih skupina u Međunarodnoj udruzi geodeta (FIG), Međunarodnoj kartografskoj asocijaciji (ICA), Europskom udruženju ovlaštenih mjernika (CLGE), Eurogeographicsu, Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske i Udruženju za geoinformacije jugoistočne Europe (AGISEE). p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Zadovoljstvo postojećim stanjem izraženo je u SWOT analizi kao prednosti: priznata kvaliteta nastavnog, znanstvenog i stručnog rada, tradicija i prepoznatljivost u regiji, dobri primjeri kvalitetne uključenosti u međunarodnu znanstvenu zajednicu, usvojene učinkovite metodologije djelovanja, dovoljan broj kvalificiranih kadrova, opremljenost raspoloživog prostora. Moguća poboljšanja želimo ostvariti ispravljanjem slabosti: nedostatak objektivnih analiza stanja, organizacijsko ustrojstvo Fakulteta, nedovoljno razvijen sustav financijskog upravljanja i kontrole, samozadovoljstvo uspješnim rezultatima na nacionalnoj razini, narušena semantička interoperabilnost, slaba zainteresiranost za usavršavanje, nedostatna povezanost s bivšim studentima. Konkretno govoreći to se posebno odnosi na slijedeće. Na preddiplomskom studiju, ponuda izbornih predmeta je tako oskudna da je teško i govoriti o izboru. Nasuprot tome na diplomskom studiju je ponuda izbornih predmeta takva da se veći broj predmeta godinama ne predaje zbog nedovoljnog broja upisanih studenata. Takvo stanje nema opravdanja te ga moramo što prije promijeniti. 10
Geodetski fakultet daje potporu uspostavi preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike na Fakultetu arhitekture, građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Splitu. Tu potporu ćemo nastaviti i dalje jer držimo korisnim pozitivno rivalstvo koje će iz toga proizaći. Cjeloživotno obrazovanje je do sada bilo zapostavljeno te će uprava na njemu posebno raditi. Opterećenost nastavnika na studijima nije pružala priliku za njegov razvoj. Držimo da je potrebno uspostaviti okružje u kojem će svi nastavnici imati podjednake uvjete za provođenje te djelatnosti. Premali broj potencijalnih polaznika na poslijediplomskom specijalističkom studiju nužno je proširiti. To možemo postići ako program napravimo interdisciplinarnim jer su mnoge struke zainteresirane za stjecanje dodatnih znanja iz područja korištenja prostornih informacija. Sličan pristup možemo primijeniti i za druge oblike cjeloživotnog obrazovanja (, ). Tako će oni postati podrška komorama u održavanju kvalitete usluga koje pružaju njihovi članovi. Cjeloživotno obrazovanje se do sada odvijalo bez sustavnog pristupa i na pojedinačnu inicijativu. Nadalje se to mora odvijati sustavno o čemu će izravnu brigu voditi uprava Fakulteta. Znanost je jedan od prioriteta u izjavama mnogih političara, međutim svima onima koji prate proračunske brojke jasno je da to nije tako. U takvim uvjetima nužno se više okrenuti drugim mogućnostima. To su u prvom redu međunarodni projekti, ali i unutrašnje rezerve. Založit ćemo se za uvođenje internih projekata koje će u skladu s mogućnostima financirati Fakultet i ustrojstvene jedinice. Oni mogu postati jezgra za pripremu projekata i uspješniju prijavu na domaće i međunarodne natječaje kako bi se osigurala veća sredstva za istraživanja. Putem njih će se mladi znanstvenici osposobiti za pripremu prijedloga projekata nacionalnim i međunarodnim zakladama. Provedbu mjera poboljšanja poslovanja u cilju boljeg gospodarenja, planiramo provesti sredstvima za unaprjeđenje rada Fakulteta putem ulaganja u konkretne projekte i osobito ulaganja u znanje svih zaposlenika. Suradnike ćemo poticati na upisivanje doktorskih studija, prema njihovim sklonostima i preporukama mentora, u inozemstvu. Onima koji studij upišu na Geodetskom fakultetu osigurat ćemo podjednake uvjete ravnomjernim opterećenjem u nastavi, što nažalost u proteklom razdoblju nije bio slučaj. Za one asistente i znanstvene novake čiji je sadašnji status sporan, nastojat ćemo što prije iznaći rješenje kako bi se u miru mogli posvetiti znanstvenom radu i napredovanju. Osim nastavnika, važna karika u provođenju svih djelatnosti Geodetskog fakulteta je nenastavno osoblje. Ono mora biti sposobno podržati svaku djelatnost na učinkovit i suvremen način. Uvođenje informatičke podrške u sve procese rada može u tome značajno pomoći. Poticat ćemo primjenu informacijskih sustava koji nam stoje na raspolaganju (npr. ISVU) ili one koje ćemo uskoro, nadamo se, dobiti na korištenje (IPISVU, IFIS ). Da bi ih mogli učinkovito koristiti, potrebno je dodatno obrazovanje zaposlenika što ćemo poticati i nagrađivati. Pokrenut ćemo sustavno cjeloživotno obrazovanje nenastavnog osoblja. Za poslove koje Geodetski fakultet nije ni do sada uspio samostalno organizirati tražit ćemo pomoć, posebno Sveučilišta. Financijsko upravljanje i kontrole, javna nabava i zaštita na radu mogu se učinkovitije i jeftinije riješiti zajednički. 11
Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvalitete Vrsta aktivnosti Tematske sjednice o kvaliteti nastave Rad odbora (povjerenstva) za praćenje kvalitete nastave Studentska anketa (provođenje, obrada, informiranje studenata, očitovanja nastavnika) SWOT analiza na razini visokog učilišta Praćenje pokazatelja kvalitete na visokom učilištu* Ostali oblici evaluacije Nositelj aktivnosti (naziv tijela ili imena osoba) Učestalost aktivnosti (broj sastanaka ili akcija godišnje) Fakultetsko vijeće 10 50 Broj izvješća koji su proizašli iz pojedine aktivnosti u posljednjih 5 godina Praktični rezultati aktivnosti (opisno u samoanalizi) Odluke: dorada nastavnih programa i izvedbenih planova, programska povezanost Odbor za nastavu 8 40 Prijedlozi odluka za Fakultetsko vijeće Odbor za znanost 8 40 Prijedlozi odluka za Fakultetsko vijeće Dekan, Dekanski kolegij 44 220 Ustrojstvene jedinice 28 140 Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom (prethodno: Povjerenstvo za provođenje studentske ankete) Povjerenstvo za provođenje studentske ankete, Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom 2 5 2 10 Dekan, osoba od povjerenja 2 10 Prodekan za nastavu 1 3 Zaključci Dekanskog kolegija i Odluke dekana Unaprjeđenje kvalitete izvođenja i organizacije nastave Usklađivanje upravljanja kvalitetom s preporukama Sveučilišnog Ureda za kvalitetu (URKVA) Provedba anketa prema uputama Sveučilišta. Upoznavanje nastavnika i suradnika s rezultatima anketa Samostalna provedba anketa od strane uprave Fakulteta. Dekan i Dekanski kolegij 1 1 Strategija i SWOT analiza Povjerenstvo za provođenje studentske ankete, Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Anketa na specijalističkom studiju 3 6 1 1 Izvješće o anketi Analiza prolaznosti i ocjena na ispitu, broja prijavljenih, upisanih, diplomiranih studenata, duljina studiranja. Rezultati ankete o kvaliteti rada nastavnika: semestralno. Rezultati ankete o zadovoljstvu studijem: godišnje Nastavničke ankete 1 5 Provode sami nastavnici Studentski zbor 1 1 Samostalna provedba anketa od strane Studentskog zbora. *Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010) 12
2. Studijski programi a) Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovim eventualnim grananjem na smjerove ili usmjerenja. Ukoliko izvodite stručne studije, prikažite i njihovu konfiguraciju. Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajališta ostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogućnost zapošljavanja, nastavak studija, mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i komentirajte njihovu opravdanost. Dijagram konfiguracije studijskih programa Preddiplomski, diplomski i poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike ustrojeni su u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Usvojeni model je 3+2+3 godine i u skladu je s Bolonjskom deklaracijom. Model 3+2 izabran je u skladu sa zaključcima Vijeća europskih geodeta (CLGE) i Međunarodne federacije geodeta (FIG) iz 2000. godine u kojima je istaknuto da je model 3+2 idealan za geodeziju jer se njime postižu zamjetljive razlike između stupnjeva obrazovanja. Model 3+2 usvojen je za istovjetne ili slične studije i na europskim sveučilištima u Grazu, Beču, Bonnu, Hannoveru, Münchenu, Ljubljani i Zürichu. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ne izvodi dislocirane studijske programe. 13
b) Ako postoje, navedite podudaranja vaših studijskih programa sa sličnim studijskim programima na nekoj drugoj sastavnici vašeg sveučilišta. Obrazložite, koje ste korake poduzeli da bi se takva preklapanja u budućnosti izbjegla. Studij geodezije i geoinformatike, na svim razinama studijskih programa, ne podudara se s drugim studijskim programima na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Geodetski fakultet je jedina sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koja izvodi studijski program u polju geodezije i njezinim granama kartografije, fotogrametrije i daljinskih istraživanja, pomorske, satelitske i fizikalne geodezije, primijenjene geodezije i geomatike. Iako polje geoinformatike nije zastupljeno u službenoj klasifikaciji znanosti u Republici Hrvatskoj, prateći svjetska saznanja i razvoj, Geodetski fakultet je na vrijeme (prilikom uvođenja Bolonjskog procesa u ak. god. 2005/06.) prepoznao važnost tog područja. Danas fakultet obrazuje stručnjake i za to interdisciplinarno područje istraživanja, razvoja i primjene geoznanosti i informatičkih znanosti te ostvaruje suradnju sa sličnim međunarodnim institucijama. Iako studij geodezije i geoinformatike pripada tehničkim znanostima te je mobilnost studenata i suradnja nastavnika prvenstveno usmjerena na srodne tehničke studije (građevinarstvo, geologija, strojarstvo, arhitektura, informatika, elektrotehnika), značajan interes studenata i suradnja nastavnika ostvaruje se s prirodnim znanostima (geografija, geologija, matematika), te biotehničkim znanostima (agronomija, šumarstvo). Studij geodezije se u Hrvatskoj izvodi na samostalnom Geodetskom fakultetu već 50 godina. S obzirom na to da je riječ o području s jasno određenim i specifičnim predmetom istraživanja ne očekujemo u budućnosti značajnije preklapanje s drugim studijskim programima. Kada govorimo o području geoinformatike, području koje je interdisciplinarno i vrlo široko, Geodetski fakultet će razvoj studijskog programa temeljiti na ravnoteži razvojnog i aplikativnog pristupa studiranju geoinformatike. Takav pristup bi, s obzirom na specifičnu povezanost geodezije i geoinformatike, trebao osigurati prepoznatljivost i nepodudarnost s drugim studijima koji također uključuju elemente geoinformatike. c) Za svaku od sljedećih razina; preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski (posebno poslijediplomski specijalistički) studiji te stručni studiji (ako ih održavate) posebno odgovorite na sljedeća pitanja: c.1) Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij (ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajališta društvenih potreba i broja nezaposlenih, mogućnosti visokog učilišta za pružanje kvalitetne nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovito studiranje po zadanom programu. Kvote za upis na Geodetskom fakultetu kroz povijest su bile stabilne i iznosile oko 100 120 novoupisanih studenata godišnje. Prosječan broj završenih studenata iznosio je oko 40 godišnje i do prije nekoliko godina s ponosom smo isticali da na Zavodu za zapošljavanje nema registriranih nezaposlenih geodetskih inženjera. 14
Od vremena uvođenja bolonjskih studija, tj. od 2005/06. dogodio se čitav niz promjena koji je utjecao i na pojavu određenog broja nezaposlenih geodetskih inženjera. Fakultet je prepoznao nove okolnosti i već nekoliko godina smanjuje upisnu kvotu na preddiplomskom studiju. Neke od okolnosti koje su negativno utjecale na zapošljavanje završenih inženjera su: Upis studenata izvan kvote prema posebnom statusu, određeno odlukom Vlade Republike Hrvatske. Ta odluka osim na izraženo povećan broj studenata (do % iznad kvote koju je predložio Fakultet) utjecala je i na kvalitetu s obzirom na to da se na tu skupinu nisu primjenjivali isti upisni kriteriji kao na ostale studente. Prestanak izvođenja dodiplomskog studija utjecao je na određeni broj prijelaznika na bolonjski studij, što je uz prethodni razlog dodatno povećalo broj studenata. Ukidanje dodiplomskog studija u 2012. godini doveo je do povećane motivacije za završavanjem studenata na tom studiju u posljednjih nekoliko godina. Gospodarska recesija, posebno u investicijskom dijelu povezanom uz građevinarstvo i infrastrukturu smanjila je potrebu za novim inženjerima geodezije. Nedovoljno razvijene aktivnosti tijela javne vlasti koje bi u većoj mjeri pokrenule uređenje sustava upravljanja zemljištem i uspostavu novih sustava infrastruktura prostornih podataka. Prolaznost je povećana na preddiplomskom i diplomskom studiju što je i jedan od ciljeva Bolonjske deklaracije. Na žalost, društvene okolnosti ne djeluju povoljno na tako povećani broj visoko obrazovanih stručnjaka. Fakultet je podržao inicijativu Sveučilišta u Splitu za pokretanjem sveučilišnoga preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike na Fakultetu arhitekture, građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Splitu. Fakultet je smanjio upisnu kvotu na preddiplomskom studiju uzimajući u obzir broj upisanih studenata na Sveučilištu u Splitu. S obzirom na navedene činjenice, Fakultet pozitivno i regulirajuće djeluje upisnim kvotama na društvene potrebe. Za očekivati je da će, uz uvjet normalizacije na tržištu rada, nezaposlenost geodetskih inženjera ponovo biti zanemariva zahvaljujući i mjerama koje je Fakultet poduzeo. Na poslijediplomskom specijalističkom i doktorskom studiju za sada ne postoje upisne kvote jer je broj kandidata koji upisuju te studije manji od kapaciteta ustanove. U nekim akademskim godinama specijalistički studij se nije održavao jer nije bilo dovoljno zainteresiranih. Problemi povezani uz specijalistički studij opisani su na nekoliko mjesta u ovom dokumentu. Broj studenata na poslijediplomskom doktorskom studiju je u porastu posljednjih godina, ali još uvijek ne takav da bi trebalo razmišljati o upisnim kvotama. Iz tablice 3.2 može se vidjeti da nema nezaposlenih među onima koji su završili poslijediplomske studije tako da u ovom trenutku možemo govoriti samo o nedostatku vrhunski obrazovanih geodetskih znanstvenika i stručnjaka. c.2) Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni) i povežite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidati dolaze te njihovom prosječnom ocjenom tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Za ovu analizu poslužit će podaci u sljedećoj tablici koji brojčano prikazuju uspjeh studenata na prvoj godini preddiplomskog studija u posljednje 4 generacije. Uspjeh je posebno iskazan za učenike gimnazija i strukovnih škola. Osim podataka u toj tablici poslužit će i podaci u tablici 2.3 u kojoj je iskazan uspjeh u srednjoj školi u posljednje tri (četiri) generacije ovisno o tome da li su učenici završili gimnaziju ili strukovnu školu. 15
Generacija 2007/08. 2008/09. 2009/10. 2010/11. Škola Prosjek ocjena na Prolaznost na I. ispitima I. godine godini Gimnazija 3,295 70% Strukovna 3,244 69% Gimnazija 3,374 64% Strukovna 3,298 58% Gimnazija 3,214 68% Strukovna 3,099 58% Gimnazija 3,3 61% Strukovna 3,206 61% Prikazani podaci pokazuju vrlo dobru ujednačenost prolaznosti i uspjeha u srednjoj školi, bez obzira da li su studenti završili gimnaziju ili strukovnu školu. Nije moguće utvrditi signifikantnu razliku koja bi otkrivala razlike među skupinama. Može se uočiti nešto manja prolaznost i nešto manji prosjek ocjena studenata koji su završili strukovne škole, ali ne u tolikoj mjeri da bi se to moglo smatrati značajnim. c.3) Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja u planiranju studijskih programa. Navedite na jednom primjeru studijskog programa povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stječu. Prilikom izrade studijskih programa, definirane su kompetencije na razini studijskog programa. Pri tome su se uzele u obzir promjene, stručni i znanstveni trendovi, te iskustva drugih sličnih institucija u inozemstvu. Na temelju tih kompetencija i tradicije visokoškolskog obrazovanja u polju geodezije, nastavnici su predlagali predmete i kompetencije koje se postižu unutar pojedinog predmeta. Na tematskim sjednicama Odbora za nastavu u proširenom sastavu usklađivane su predložene kompetencije koristeći se pri tome kreiranim katalogom znanja. Na temelju usvojenih kompetencija uspostavljena je programska povezanost između predmeta. Metodologija ishoda učenja usvojena je na sveučilišnoj razini nakon akreditacije studijskih programa Geodetskog fakulteta, te je fakultet usvajao tu metodologiju prilikom manjih izmjena studijskih programa. U ovom trenutku ishodi učenja su vrlo dobro definirani na svim razinama studijskih programa. Predstoji analiza ishoda učenja te na temelju rezultata, prijedlog promjena studijskih programa o kojima se govori na drugim mjestima u ovom dokumentu. Uočeno je da programska povezanost na preddiplomskom studiju, usvojena u ak. god. 2005/06., može biti unaprijeđena, te je u ak. god. 2009/10. predložena nova programska povezanost koja je slijedila i manje promjene studijskog programa. Te su promjene uključivale dijeljenje predmeta s većim opterećenjem na dva predmeta s manjim opterećenjem, promjenu semestra u kojemu se predmet izvodi, uvođenje jednog novog predmeta u I. semestru preddiplomskog studija, te promjene statusa predmeta iz obveznih u izborne. Prilozi: Programska povezanost usvojena u prosincu 2010. (Prilog 7) i dopunjena u studenom 2011. (Prilog 8) Priložena Programska povezanost usvojena nakon rasprava na tematskim sjednicama proširenog Odbora za nastavu slijedi princip usvajanja kompetencija te osigurava studentima lakše savladavanje programa na način da im omogućuje upis samo onih predmeta za koje su stekli predznanja polaganjem ispita ili obavljanjem obveza. 16