STRUČNO-ZNANSTVENI SKUP: GOSPODARSKE MOGUĆNOSTI ZAGORE I OBLICI NJIHOVA OPTIMALNOG ISKORIŠTAVANJA DALMATINSKA ZAGORA U PERSPEKTIVI RAZVOJA DALMACIJE DO 2031. GODINE: PRIMJER GRADA DRNIŠA DALMATIAN HINTERLAND DEVELOPMENT PERSPECTIVES UNTIL 2031: A CASE STUDY OF THE TOWN OF DRNIŠ Petra Radeljak, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19, 10 000 Zagreb, 01/4895 420, radeljak@geog.pmf.hr SAŽETAK U radu se ispituje perspektiva razvoja Dalmatinske zagore na lokalnoj razini primjeru Grada Drniša. Razmotreni su recentni razvojni procesi kroz demografski i kontekst sociogeografskih funkcija te potom sagledana razvojna perspektiva Grada u okviru scenarija razvoja Dalmacije do 2031. godine (Radeljak, 2014). Korištene su statistička i kvalitativna analiza. Tipologija 27 naselja Grada Drniša prema demografskim obilježjima izrađena je putem multivarijatne, klaster analize. Scenariji razvoja Dalmacije kvalitativno su analizirani i korišteni u razradi razvojnih implikacija za prostor Grada. Zaključeno je da je gubitak stanovništva prirodnom i ukupnom depopulacijom naselja osnovni problem širega okruženja Drniša u posljednjih pola stoljeća, a jedino integralni pristup razvoju može polučiti pozitivne demografske učinke. Perspektiva razvoja Grada Drniša vezana je uz diverzifikaciju razvojnih aktivnosti, multisektorski pristup, te zadržavanje postojećih i jačanje novim centralnim funkcijama, koje su presudne za okupljanje stanovništva. Preduvjet održivijeg razvoja ovoga prostora jačanje je institucionalnog okvira na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te potpora lokalnom privatnom i civilnom sektoru. ABSTRACT The research deals with Dalmatian hinterland development perspectives, using the example of the Town of Drniš. Recent development processes were analysed in demographic and sociogeographic aspects, and the development perspective of Drniš was portrayed through development scenarios for Dalmatia until 2031 (Radeljak, 2014). Statistical and qualitative analyses were used. Typology of 27 settlements of the Town of Drniš in relation to demographic characteristics was produced through multivariate cluster analysis. Development scenarios for Dalmatia were qualitatively analysed and used in examining implications for the development of Drniš. The research shows that depopulation has been the basic problem of the wider area of Dalmatian hinterland in the last half a century, and only an integral approach to development
can bring positive demographic effects. Development perspective of the Town of Drniš is connected to diversifying development activities, a multisectoral approach, and holding on to and increasing central services, which are crucial for gathering population. The precondition of more sustainable development of this area is strengthening the institutional framework at state, regional, and local levels, and continuing support to local private and civil sectors. KLJUČNE RIJEČI: razvoj, scenariji, Dalmatinska zagora, Drniš KEY WORDS: development, scenarios, Dalmatian hinterland, Drniš UVOD Do polovice 20. stoljeća Dalmacija je bila uglavnom tradicionalni ruralni, poljoprivredni prostor. Razvojna prijelomnica uslijedila je nakon Drugog svjetskog rata, a procesi litoralizacije, odnosno urbano bazirane industrijalizacije i turističkog razvoja s jedne, te deagrarizacije i deruralizacije s druge strane, utjecali su na prostornu diferencijaciju promjena. Koncentracija stanovništva i ekonomske aktivnosti obilježila je obalna središta, a depopulacija i društveno-gospodarsko zaostajanje veći dio zaobalnih i otočkih naselja (Nejašmić, 1991; Pejnović, 2004; Defilippis, 2006; Faričić i dr., 2010; Lukić, 2012). Iako originalno starije, obično se smatra da se ime Dalmatinska zagora na veći dio zaobalja područje šire od prvotne, povijesne Zagore u dijelu šibenskog i splitskog zaobalja, proširilo nakon Drugog svjetskog rata kao naziv za prostor koji je gospodarski stagnirao u odnosu na industrijalizirana obalna područja (Vukosav, 2011). Ime Dalmatinska zagora tako ima obilježja recentnog gospodarsko-razvojnog pojma (Šipić, 2011). 1 Suvremeni trendovi prostornog razvoja i prostorne diferencijacije stvaraju potrebu istraživanja i planiranja mogućih daljnjih promjena u razvoju prostora. Cilj rada je stoga ispitati perspektivu razvoja Dalmatinske zagore na lokalnoj razini primjeru Grada Drniša. U 1 Matas i Faričić (2011) navode da je značenje imena Dalmatinska zagora više opće geografsko nego upravnoteritorijalno, no vrlo je zastupljeno, kako u svakodnevnom govoru, tako i stručnim i znanstvenim radovima.
prvom redu će biti razmotreni recentni razvojni procesi kroz demografski i kontekst sociogeografskih funkcija, potom sagledana razvojna perspektiva Grada u okviru scenarija razvoja Dalmacije do 2031. godine te, zaključno, moguće mjere za održivi, integralni razvoj ovoga područja. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA U regionalnoj strukturi Dalmacije, koju sačinjavaju otoci, priobalni i zaobalni pojas s jedne, te sjevernodalmatinski, srednjedalmatinski i južnodalmatinski prostor s druge strane, Grad 2 Drniš dio je sjevernodalmatinskog zaobalja, odnosno nešto užeg područja sjevernog dijela Dalmatinske zagore. Upravno-administrativno jedna je od 20 jedinica lokalne samouprave u obuhvatu Šibensko-kninske županije, i obuhvaća 27 naselja: Badanj, Biočić, Bogatić, Brištane, Drinovci, Drniš, Kadina Glavica, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Miočić, Nos Kalik, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić i Žitnić. U funkcionalno-prostornom smislu Županiju sačinjavaju šibenska, drniška i kninska subregija. Grad Drniš zauzima 351,75 km 2 ili nešto manje od 12% njenog teritorija. 3 U njegovom okruženju su općine Unešić, Ružić, Biskupija, Promina te Gradovi Skradin, Šibenik, i Vrlika u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Općine Unešić, Ružić i Promina mogu se smatrati dijelom drniške subregije, kao područja nekadašnje općine Drniš. S obzirom na dostupne pokazatelje, razvojna obilježja sagledana su na više prostornih razina Grada Drniša i naselja u njegovom sastavu te šireg okruženja Šibensko-kninske županije, s naglaskom na područje Dalmatinske zagore. 2 Grad s velikim početnim G odnosi se na jedinicu lokalne samouprave s 27 naselja, dok se grad s malim početnim g odnosi na središnje gradsko naselje Drniš. 3 Površina je iskazana prema podacima u grafičkoj bazi Registra prostornih jedinica, DGU.
METODE ISTRAŽIVANJA U radu su korištene statistička i kvalitativna analiza. Tipologija naselja Grada Drniša prema demografskim obilježjima izrađena je putem multivarijatne klaster analize, statističkomatematičkog postupka kojim se prostorne jedinice sličnih obilježja mogu svrstati u kategorije. U programu SPSS Statistics provedena je hijerarhijska klaster analiza Wardovom metodom (kvadrirane euklidske udaljenosti, vrijednosti standardizirane u rasponu od -1 do 1). U analizi su korišteni posebno obrađeni podaci Državnog zavoda za statistiku, Zagreb. U radu su također korišteni ranije oblikovani scenariji razvoja Dalmacije, izrađeni integracijom rezultata multivarijatne statističke analize i primjene metode Delfi. Kroz dva kruga upitnika znanstvenici i stručnjaci iz akademske zajednice te prakse prostornog planiranja promišljali su moguće buduće smjerove razvoja Dalmacije i njezinih sastavnih dijelova (županija i užih područja otoka, priobalja i zaobalja) do 2031. godine (Radeljak, 2014). Navedeni scenariji razvoja kvalitativno su analizirani i korišteni u razradi razvojnih implikacija za prostor Dalmatinske zagore na primjeru Grada Drniša. DEMOGRAFSKI RAZVOJ GRADA DRNIŠA Opće kretanje broja stanovnika. Od polovice 19. stoljeća u općem kretanju stanovništva Grada Drniša mogu se izdvojiti dva osnovna razdoblja. Od 1850-ih godina do sredine 20. stoljeća broj stanovnika povećavao se gotovo u kontinuitetu (sl. 1). 4 Emigracija, koja je obilježila demografski razvoj ovoga kraja, značajnije se javlja već krajem 19. i početkom 20. stoljeća (iseljavanjem u prekomorske zemlje). Međutim, njezin utjecaj nije se znatnije osjećao jer se zbivala paralelno s demografskom tranzicijom, koja je zbog visokih stopa nataliteta rezultirala povećanjem broja stanovnika (Bralić i Ramljak, 2011). Vrhunac broja stanovnika 4 Prema Bralić i Ramljak (2011) rezultate popisa 1921. treba uzeti s rezervom jer je zbog talijanske okupacije broj stanovnika bio naknadno procijenjen i zasigurno podcijenjen, sudeći po broju stanovnika 1910. i 1931. godine. Statistički je na smanjenje utjecalo i to što je za 1921. godinu dio podataka sadržan u podacima za Grad Skradin i Općinu Unešić.
dosegnut je 1961. godine s 19.538 stanovnika, nakon čega nastupa jaka depopulacija, kako na području Grada Drniša, tako i u širem okruženju. Broj stanovnika 25000 20000 15000 10000 5000 GRAD DRNIŠ Drniš Ostala naselja 0 Godina Sl. 1. Opće kretanje stanovništva u Gradu Drnišu, naselju Drniš i ostalim naseljima 1857. 2011. Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. 2001., Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima, http://www.dzs.hr/; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb. U razdoblju od 1961. do 1991. godine depopulira i glavnina današnje Šibenskokninske županije ima negativnu migracijsku bilancu (Friganović, 1992). Više od 85% smanjenja broja stanovnika Županije u 1970-ima odnosilo se na područje bivše općine Drniš, u kojoj je 1981. zabilježeno 7.814 (21,7%) stanovnika manje nego 1971. godine. Među današnjim dalmatinskim županijama Šibensko-kninska je imala i najveći udio zaposlenih u inozemstvu, što je također bilo čimbenik širenja procesa depopulacije (Pejnović, 2004). Osim toga, jačanje dispariteta između središta polariziranog razvoja i sve prostranijih depopulacijskih područja u Hrvatskoj već je 1970-ih godina istaknulo problem neodgovarajuće nodalno-funkcionalne organizacije, posebno manjak gradova srednje veličine koji bi stabilizirali naseljenost u gospodarski slabije razvijenim, perifernim područjima poput Dalmatinske zagore (Pejnović, 2004). Slabo razvijen sustav mikroregionalnih središta nije
mogao pružiti dovoljno jaku logističku potporu stanovništvu malih naselja (Nejašmić i Štambuk, 2003). Iako je broj stanovnika grada Drniša bio u porastu do 1991. godine, kada je dosegnut vrhunac od 4.653 stanovnika, relativno mnogo veći pad broja stanovnika ostalih naselja upućuje na to da je stanovništvo u iseljavanju iz ruralnih područja često preskakalo Drniš, i odlazilo prema razvijenijim regionalnim središtima (sl. 1). Na području Šibensko-kninske županije drniška subregija postajala je sve izrazitiji prostor depopulacije s trendom k izumiranju u međupopisnom razdoblju 1981. 1991.; kninska subregija sputavala je izrazitu depopulaciju, a samo šibenska subregija imala je pozitivnu migracijsku bilancu (Friganović, 1992). Demografski trendovi dodatno su pogoršani u vrijeme Domovinskog rata, pri čemu se ukupan broj stanovnika Županije između 1991. i 2001. smanjio za gotovo 40.000, na oko 113.000 stanovnika. U međupopisnom razdoblju 2001. 2011. broj stanovnika smanjen je za daljnje 3.500 ili 3.1%, što je najveća negativna stopa među dalmatinskim županijama. Dok popisni rezultati pokazuju pozitivna kretanja u Gradu Vodicama i općinama Bilice, Pirovac i Tribunj šibenske subregije te većini kninske subregije, najveći relativni gubitak stanovništva ponovno bilježi drniška subregija. U zadnjem međupopisnom razdoblju sam Grad Drniš izgubio je 1.100 (13%) stanovnika. Na području Grada 2011. godine živjelo je 7.500 stanovnika, od čega u naselju Drniš 3.144, odnosno više od 40%. Sva drniška naselja imaju manje stanovnika 2011. u odnosu na 1961. godinu, a Grad u cjelini za jednu trećinu manje stanovnika nego 1857. godine. U mnogim naseljima ostaje malobrojno stanovništvo nepovoljnog dobnog sastava i obrazovne strukture, što postaje ograničavajući čimbenik daljnjeg razvoja. Osim toga, periferna ruralna naselja i fizionomski je označila prirodna i ukupna depopulacija, što je vidljivo u preobrazbi agrarnog pejzaža i depopulacijskom krajoliku uopće. To je krajolik u kojem prevladavaju znakovi 'gašenja ognjišta' (Nejašmić, 1991:236).
Tipologija naselja prema suvremenim demografskim obilježjima. Nakon analize općeg kretanja stanovništva u naseljima Grada Drniša te na širem području Šibensko-kninske županije, u idućem koraku naselja Grada Drniša pobliže su diferencirana prema skupu demografskih obilježja. Izvršen je odabir varijabli koje pokazuju broj, dobni i spolni sastav stanovništva naselja, dinamiku općeg i prirodnog kretanja broja stanovnika te strukturu stambenog fonda. Obuhvaćeno je sljedećih devet varijabli: Broj stanovnika naselja 2011. godine; Indeks promjene broja stanovnika 1961. 2011.; Stopa prirodne promjene 2001. 2011.; Vitalni indeks 5 2001. 2011.; Koeficijent feminiteta 2011. godine; Udio stanovništva 0 19 godina starosti 2011. godine; Udio stanovništva 60 i više godina starosti 2011. godine; Broj stanova za odmor i rekreaciju na 100 nastanjenih stanova 2011. godine; Indeks promjene udjela nastanjenih stanova u ukupnom broju stanova 2001. 2011. Na temelju izloženih pokazatelja putem hijerarhijske klaster analize 27 naselja kategorizirano je u pet različitih klastera/tipova prema suvremenim demografskim obilježjima, koji odražavaju dubinu demografskih problema ovoga područja (sl. 2). Na značaj pojedinih varijabli u klasterima/tipovima upućuju prosječne vrijednosti varijabli (tab. 1). 5 Vitalni indeks pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Vrijednost indeksa iznad 100 pokazuje da se broj stanovnika povećava prirodnom promjenom, dok vrijednosti ispod 100 ukazuju na prirodnu depopulaciju (Nejašmić, 2005).
Tab. 1. Prosječne vrijednosti varijabli po klasterima tipovima naselja Grada Drniša prema demografskim obilježjima Varijabla Središnje naselje grad Drniš Demografski življa naselja Naselja demografskog nazadovanja Naselja izraženog demografskog nazadovanja Naselja na pragu izumiranja Broj stanovnika 2011. 3.144,00 236,67 163,29 73,60 1,50 Indeks promjene broja stanovnika 1961. 2011. Stopa prirodne promjene 2001. 2011. Vitalni indeks 2001. 2011. Koeficijent feminiteta 2011. Udio stanovništva 0 19 godina starosti 2011. Udio stanovništva 60 i više godina starosti 2011. Broj stanova za odmor i rekreaciju na 100 nastanjenih stanova 2011. Indeks promjene udjela nastanjenih stanova u ukupnom broju stanova 2001. 2011. 98,04 38,63 25,15 11,06 0,65-43,62-85,62-177,63-322,88-2.821,43 65,41 55,64 25,07 12,45 5,00 104,55 96,60 104,71 133,40 50,00 23,28 22,08 15,67 2,75 0,00 24,81 28,77 39,26 73,42 100,00 6,88 51,09 79,22 69,50 1.150,00 90,31 83,22 72,40 63,26 45,00 Napomena: Pri promatranju vrijednosti za Naselja na pragu izumiranja u obzir treba uzeti zakon malih brojeva, budući da se radi o samo dva naselja. Središnje naselje grad Drniš ističe se brojem stanovnika, indeksom promjene broja stanovnika 1961. 2011. najbližim 100 (98,04), većim udjelom mladog stanovništva i manjim udjelom starog stanovništva te manje izraženom negativnom prirodnom promjenom. Demografski življa naselja, tip je koji obuhvaća najviše, 12 naselja i obilježava ga drugo po redu najmanje smanjenje broja stanovnika 1961. 2011. (indeks promjene u prosjeku 38,63), povoljniji dobni sastav stanovništva (udio mladog stanovništva u prosjeku 22,08%) te, uz grad Drniš, najmanje izražena negativna prirodna promjena. Ovom tipu pripada, primjerice, dio naselja na Miljevačkom platou te prigradska naselja Drniša (Badanj, Trbounje).
Sl. 2. Tipovi naselja Grada Drniša prema suvremenim demografskim obilježjima Izvor: Posebno obrađeni podaci Državnog zavoda za statistiku, Zagreb. Naselja demografskog nazadovanja, tip je sa sedam naselja, čije se prosječne vrijednosti za odabrane demografske pokazatelje većinom nalaze u sredini cijeloga skupa od 27 drniških naselja. U prosjeku imaju 163 stanovnika 2011. godine, pri čemu im se broj stanovnika od 1961. godine izraženo smanjio (indeks promjene 25). Imaju nešto manje od 16% mladog stanovništva te gotovo 40% starog. Imaju i izraženu vikendašku orijentaciju, budući da na 100 nastanjenih stanova u prosjeku dolazi gotovo 80 stanova za odmor i rekreaciju. Unatoč prirodnoj i ukupnoj depopulaciji, stambeni fond za stalno stanovanje ne napušta se potpuno već se pretvara u stanove za odmor i rekreaciju.
Naselja izraženog demografskog nazadovanja, malog su broja stanovnika (u prosjeku 74 stanovnika); velikog gubitka stanovništva između 1961. i 2011. godine (indeks promjene u prosjeku 11); smanjenja udjela nastanjenih stanova 2001. 2011.; neravnoteže u sastavu po spolu, odnosno većeg broja žena u odnosu na muškarce (koeficijent feminiteta 133) kao posljedica depopulacije i demografskog starenja; te, povezano s tim, i vrlo malog udjela mladog nasuprot velikom udjelu stanovništva starog 60 i više godina. Ovom tipu pripada pet naselja na istočnom, perifernom rubu Grada (Biočić, Miočić, Kanjane, Štikovo i Tepljuh). To su ujedno naselja smještena na višim nadmorskim visinama, između 350 i 518 m nadmorske visine. Naselja na pragu izumiranja su Lišnjak i Nos Kalik, s 2, odnosno 1 stanovnikom 2011. godine. SOCIO-GEOGRAFSKE FUNKCIJE Sastav stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život i zaposlenosti. Na području Grada Drniša 2011. godine stalni rad je bio glavni izvor 6 sredstava za život za 25,89% stanovništva, što je ispodprosječan udio u odnosu na Šibensko-kninsku županiju, kao i Dalmaciju i Hrvatsku u cjelini (tab. 2). No, među dvadeset gradova i općina Županije Drniš se nalazi na petom mjestu (iza priobalnih Šibenika, Bilica, Tisnog i Tribunja). U odnosu na prosjek Šibensko-kninske županije Drniš ima i: natprosječan udio stanovništva kojemu su prihodi od poljoprivrede glavni izvor sredstava za život (2,09%, šesti po redu među gradovima i općinama); natprosječan udio stanovništva kojemu su socijalne naknade glavni izvor sredstava za život (7,44%, također šesti po redu među gradovima i općinama); 6 Prema metodološkim objašnjenjima Popisa 2011. osobe su mogle dati najviše dva odgovora o prihodima koje su ostvarivale tijekom prethodnih 12 mjeseci, birajući dva najveća izvora prihoda.
ispodprosječan udio stanovništva kojemu je starosna mirovina glavni izvor sredstava za život (14,17%, što ga smješta na začelje među gradovima i općinama manji udio imaju samo Bilice i Knin). Tab. 2. Stanovništvo u gradovima i općinama Šibensko-kninske županije, Županiji te Dalmaciji i Hrvatskoj ukupno prema odabranim glavnim izvorima sredstava za život 2011. godine Prostorna cjelina Broj stanovnika 2011. Udio stanovništva kojemu su prihodi od stalnog rada glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu 2011. Udio stanovništva kojemu su prihodi od poljoprivrede glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu 2011. Udio stanovništva kojemu je starosna mirovina glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu 2011. Udio stanovništva kojemu su socijalne naknade glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu 2011. Bilice 2.307 32,86 0,04 13,52 5,03 Biskupija 1.699 10,12 1,65 21,72 16,66 Civljane 239 5,44 1,26 17,15 21,34 Drniš 7.498 25,89 2,09 14,17 7,44 Ervenik 1.105 7,96 3,62 23,89 15,02 Kijevo 417 17,99 0,00 17,75 2,88 Kistanje 3.481 6,95 2,21 16,03 16,43 Knin 15.407 24,68 0,30 10,46 9,74 Murter-Kornati 2.044 24,90 1,52 17,22 3,42 Pirovac 1.930 23,27 1,83 16,93 6,02 Primošten 2.828 25,00 2,97 17,29 3,11 Promina 1.136 17,81 1,50 24,07 5,11 Rogoznica 2.345 22,05 0,64 21,75 2,64 Ružić 1.591 16,66 3,96 14,46 5,09 Skradin 3.825 19,63 1,57 18,04 6,14 Šibenik 46.332 32,95 0,33 16,04 4,03 Tisno 3.094 26,66 1,10 16,26 4,72 Tribunj 1.536 26,17 1,43 17,90 6,05 Unešić 1.686 18,03 3,62 16,49 5,28 Vodice 8.875 25,25 0,69 17,16 6,27 Šibenskokninska županija 109.375 26,98 0,90 15,69 6,14 DALMACIJA 855.731 30,02 1,34 14,42 3,86 HRVATSKA 4.284.889 32,62 1,85 14,26 4,17 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku.
Ti pokazatelji odražavaju povoljniji dobni sastav stanovništva na razini Grada u odnosu na ostale gradove i općine u Županiji. Također pokazuju važnost poljoprivrede, posebno kao dopunskog izvora prihoda. Povezano s tim, u sustavu Ministarstva poljoprivrede na području Grada Drniša registrirana su 624 poljoprivredna gospodarstva, odnosno nešto manje od 10% poljoprivrednih gospodarstava u Šibensko-kninskoj županiji. Dok je na prostoru Petrovog polja važna ratarska i vinogradarska komponenta, posebno u zapadnom dijelu Grada izraženija je stočarska orijentacija. Međutim, važnost socijalnih naknada, uz manji udio prihoda od stalnog rada upućuje na probleme zaposlenosti i općenitog slabljenja funkcije rada. Posebno kada se u obzir uzme činjenica da sama Šibensko-kninska županija po ovim pokazateljima zaostaje za Dalmacijom i Hrvatskom ukupno. Valja istaknuti i da Dalmacija (30,19%), a još izraženije Šibenskokninska županija (35,12%), u odnosu na hrvatski prosjek (27,59%) imaju veći udio stanovništva zaposlenog u javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. 7 Visokim udjelima izdvajaju se pojedini gradovi i općine u šibenskom zaobalju, od čak 100% u Erveniku, do Kistanja, Knina i Ružića koji ima tek nešto manje od 55% zaposlenih u ovim djelatnostima. To je odraz usitnjene upravno-administrativne strukture, no pokazuje i nedovoljnu diverzifikaciju ekonomskih djelatnosti i ovisnost tih područja o zapošljavanju u državnom i javnom sektoru. U Gradu Drnišu u ovim djelatnostima radi gotovo 30% zaposlenih u pravnim osobama. S druge strane, u Gradu čak jedna trećina zaposlenih u pravnim osobama radi u prerađivačkoj industriji, a u sekundarnom sektoru ukupno nešto manje od polovice zaposlenih (47%). U Drnišu djeluju, primjerice, Drnišplast tvornica polietilenskih cijevi, TOF Tvornica oplemenjenih materijala, GIRK Kalun proizvodnja kamena, vapna i betona, kao i više pršutana i sirana. 7 Publikacija Zaposlenost i plaće u 2012. Državnog zavoda za statistiku korištena je u nedostatku podataka iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. (u vrijeme pisanja ovoga rada u ožujku 2015. godine potpuni rezultati još uvijek nisu objavljeni).
Opremljenost naselja centralnim funkcijama. Centralne funkcije podrazumijevaju sve djelatnosti u nekom naselju koje ne služe samo stanovništvu vlastitog naselja već i stanovništvu naselja u okolici. Pripadaju sljedećim osnovnim skupinama djelatnosti: upravi, trgovini, zdravstvu, školstvu i prometu. Zbog različitog stupnja koncentracije centralnih funkcija, odnosno različitog centraliteta pojedinih centralnih naselja, formira se hijerarhija centralnih naselja i njihovih gravitacijskih područja, što je povezano s društveno-ekonomskim razvojem određenog prostora (Crkvenčić, 1976). Sl. 3. Opremljenost naselja Grada Drniša centralnim funkcijama 2014. godine Izvor: izrađeno na temelju analize podataka o opremljenosti naselja centralnim funkcijama navedenih u popisu izvora (analiza provedena u prvom tjednu svibnja 2014. godine).
Na području Grada Drniša, izuzev lokalnih prodavaonica 8, najraširenija je školska funkcija. Jedina osnovna i srednja škola nalaze se u gradu Drnišu, no područne škole locirane su u Drinovcima, Kaočinama i Siveriću, a područni odjeli u Pakovom Selu, Pokrovniku i Radoniću. Poštanski uredi rade u trima naseljima: Drinovcima, Siveriću i Drnišu. Liječnik opće/obiteljske medicine, izuzev u Drnišu, radi i u Drinovcima. Sve ostale funkcije, uključujući Dom zdravlja, poslovnicu banke, FINA-e, bankomate i supermarkete smještene su u samom Drnišu. Opremljenošću centralnim funkcijama Drniš odgovara subregionalnom centru, a Drinovci lokalnom centru. Siverić se može smatrati pomoćnim naseljem u zapadnom dijelu Grada. Ipak, važno je naglasiti da s depopulacijom ovoga područja odlaze i centralne funkcije. Od 2010. godine prekršajni sud u Drnišu stopljen je sa sudom u Kninu. Sudbina područnih odjela i područnih škola neizvjesna je. Budući da prostorna organizacija i hijerarhija centralnih funkcija ima vrlo važnu ulogu u lokalnom i regionalnom razvoju, daljnjim redukcijama centralnih funkcija valja pristupati promišljeno. Iako bez stanovništva nema centralnih funkcija, vrijedi i obratno: slaba opremljenost centralnim funkcijama vodi daljnjem razvojnom poniranju. GRAD DRNIŠ U SCENARIJIMA RAZVOJA DALMACIJE Scenariji razvoja nekoga prostora temelje se na glavnim faktorima razvoja i njihovom utjecaju, te kroz razmatranje uzročno-posljedičnih odnosa opisuju moguće budućnosti. Obično se izrađuju za istraživanje dugoročnih procesa u razdoblju od 10 do 30 godina. Budući da su smjerovi u kojima se dugoročni procesi mogu razviti nesigurni izrađuje se skup scenarija, pri čemu svaki scenarij istražuje jedan mogući smjer razvoja (Dammers, 2010). 8 Prodavaonice površinom manje od supermarketa nisu posebno naznačavane na kartogramu.
Scenariji upozoravaju na slabosti i mogućnosti razvoja i iznimno su korisni pri oblikovanju optimalnih mjera upravljanja prostorom. Tri scenarija razvoja Dalmacije do 2031. godine: Monokultura turizma, Održivi turizam i Integralni razvoj istražuju moguće pravce daljnjeg razvoja prostora iz različite perspektive. Znanstvenici i stručnjaci koji su sudjelovali u izradi scenarija (Radeljak, 2014) kao važnu kariku budućeg razvoja Dalmacije vide utjecaj turističkog razvoja i rekreacije u prostoru. Taj utjecaj mogao bi poprimiti različite oblike, u smislu karakteristika samoga turizma, njegova odnosa s drugim djelatnostima i općenito dominacije u razvojnoj strukturi Dalmacije i njezinih užih prostornih cjelina. Scenarij pod naslovom Monokultura turizma temelji se na izraženoj daljnoj turistifikaciji koja će utjecati na visoku sezonsku aktivnost u prostoru. Ona će biti praćena jačanjem infrastrukturne opremljenosti, no stupanj zaštite okoliša i prostora uopće bit će nizak. Osim toga, turizam neće utjecati na zaustavljanje negativnih demografskih procesa, no može se očekivati porast broja privremenih rezidenata u Dalmaciji. U kontekstu ovoga scenarija može se očekivati daljnje jačanje regionalnih i lokalnih dispariteta u razvoju. Budući da monokultura turizma neće imati dovoljno jak utjecaj na razvoj komplementarnih djelatnosti, poput poljoprivrede i raznih obrta, izostali bi i takvi razvojni poticaji za područje Grada Drniša. Ograničeni rast turističke aktivnosti u Gradu (primjerice, selektivnih oblika ruralnog turizma) ne bi bio dovoljan za okretanje depopulacijskih procesa. Mogao bi se očekivati ograničen interes za kupnjom stambenih objekata od strane privremenih rezidenata. Drugi scenarij nazvan je Održivi turizam i temelji se na dominaciji održivog smjera razvoja turizma u Dalmaciji do 2031. godine. Povezano s tim, trebalo bi doći do veće diverzifikacije turističke ponude, razvoja niza selektivnih oblika turizma i izraženijih multiplikatorskih učinaka turizma na razvoj komplementarnih djelatnosti. Iako neće doći do
zaustavljanja negativnih demografskih trendova, poput demografskog starenja, jačanje institucionalnog okvira i veća razina znanja i inovacija u odnosu na monokulturu turizma dovest će do većeg stupnja socijalne umreženosti i održivog korištenja okoliša i prostora. Održivi razvoj turizma imao bi izraženije multiplikatorske učinke na razvoj komplementarnih djelatnosti, vidljive u porastu poljoprivredne proizvodnje, sitne prerađivačke industrije i interesu za tradicionalnim obrtima na području Grada Drniša. Povećan naglasak na razvoju selektivnih oblika turizma imao bi pozitivan utjecaj na seoska domaćinstva, kojima bi to bio dodatni izvor prihoda. Ovakvi trendovi razvoja utjecali bi na ublažavanje depopulacije aktivnijih i dostupnijih naselja, iako bi ukupno kretanje stanovnika i dalje bilježilo pad. U dijelu naselja došlo bi do prodaje i prenamjene starih i napuštenih objekata, u čemu bi ulogu mogli imati i privremeni rezidenti. Posljednji scenarij, Integralni razvoj, podrazumijeva veliku važnost cjelogodišnje aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, visoku razinu znanja, inovacija i tehnologija, uz jačanje sveučilišnih centara u Dalmaciji. Takvi trendovi razvoja utjecat će na doseljavanje mladog i zrelog, visokoobrazovanog stanovništva, s dugoročnim pozitivnim utjecajem na demografske procese, posebno u okolici većih obalnih gradova i funkcionalno jakim i ekonomski diverzificiranim subregionalnim i područnim središtima u cijeloj regiji. Ovakav integralni razvoj bit će institucionalno snažno uokviren. U takvom kontekstu Drniš bi mogao funkcionalno i radno jačati kao subregionalni centar. Razvoj ovoga područja temeljio bi se na multisektorskom pristupu: jačanju poljoprivredne proizvodnje, prerađivačkoj industriji te značajnoj ulozi uslužnog sektora, uključujući razvoj selektivnih oblika turizma. Međutim, upravo zbog većeg naglaska na obrazovanju i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u Dalmaciji, u Drnišu bi moglo doći do diverzifikacije radnih mjesta u tom pogledu, s utjecajem na ostanak mladog, obrazovanog stanovništva. Razvojna diverzifikacija općenito bi utjecala na znatno
usporavanje negativnih demografskih procesa u dostupnim i infrastrukturno opremljenim naseljima, te blago pozitivne trendove u samom gradu Drnišu. ZAKLJUČCI Više implikacija koje proizlaze iz scenarija razvoja podloga su za oblikovanje prijedloga mjera i instrumenata za održivi, integralni razvoj Grada Drniša. Gubitak stanovništva prirodnom i ukupnom depopulacijom naselja osnovni je problem širega okruženja Grada Drniša u posljednjih pola stoljeća, a jedino integralni pristup razvoju može polučiti pozitivne demografske učinke. Perspektiva razvoja Grada vezana je uz diverzifikaciju razvojnih aktivnosti, multisektorski pristup, te zadržavanje postojećih i jačanje novim centralnim funkcijama, koje su presudne za okupljanje stanovništva. Uz jačanje opremljenosti centralnim funkcijama Drniša kao subregionalnog centra, to podrazumijeva i daljnje funkcionalno opremanje Drinovaca, Siverića i Pakovog Sela kao pomoćnih centralnih naselja na području Grada. Iako se često naglašava potreba smanjivanja glomaznog aparata državne i javne uprave u Hrvatskoj, posebno reorganizacije preusitnjene lokalne uprave, upravo primjer Grada Drniša pokazuje kako se takve odluke ne treba donositi ad hoc, te kako u obzir treba uzeti potrebe stanovništva šireg prostora i nastojati ne zadati zadnji udarac razvojnoj perspektivi ovakvih subregionalnih centara. Skladna hijerarhija centralnih funkcija, odnosno centralnih naselja preduvjet je razvoju. U pogledu gospodarske održivosti presudno je povećanje broja radnih mjesta i njihova diverzifikacija kroz multisektorski pristup. To uključuje, primjerice, poticaje okrupnjavanju zemljišnih parcela za ratarsku i vinogradarsku proizvodnju; poticaje lokalnim malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima; daljnje opremanje komunalnom i prometnom infrastrukturom svih naselja na području Grada, uključujući visokovalitetnu i brzu internetsku vezu; poticaje tradicionalnim obrtima, ali i onima vezanima uz informatičko-komunikacijske
tehnologije; poticaje selektivnim oblicima turizma, posebno turizmu na seljačkim gospodarstvima te umrežavanje turističke ponude s onom obalnih naselja u vidu paket i vikend aranžmana. Preduvjet održivijeg razvoja ovoga prostora jačanje je institucionalnog okvira na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te potpora lokalnom privatnom i civilnom sektoru jer najvažniji agens razvoja treba biti upravo lokalno stanovništvo. IZVORI 1. Djelo marketi, http://www.ultragros.hr/aploads/files/karta-djelo.pdf (3.5.2014.) 2. FINA, poslovnice, http://www.fina.hr/default.aspx?sec=914 (2.5.2014.) 3. Hrvatska pošta, Pretraga poštanskih ureda, http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&tvrsta=ured (4.5.2014.) 4. HZZO, Adresar zdravstvenih ustanova/ privatnih praksi, http://www.hzzo.hr/zdravstvenisustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/adresarzdravstvenih-ustanovaprivatnih-praksi (4.5.2014.) 5. HZZO, Popis doktora ugovorenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine; Popis doktora ugovorenih u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece; Popis doktora ugovorenih u djelatnosti zdravstvene zaštite žena; Popis doktora ugovorenih u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite; Popis ugovorenih ljekarni u RH, http://www.hzzo.hr/zdravstvenisustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovorenisadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh (5.5.2014.) 6. Interaktivna karta Hrvatskog autokluba (HAK), http://map.hak.hr (20.8.2014.) 7. Konzum, Prodavaonice, http://www.konzum.hr/prodavaonice (3.5.2014.) 8. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. 2001., Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima, http://www.dzs.hr/ (20.8.2014.) 9. NTL, Prodajna mjesta, http://www.ntl.com.hr/prodajna-mjesta/1/0 (3.5.2014.) 10. Odluka o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja, Narodne novine 70/2011. 11. Podaci iz grafičke baze Registra prostornih jedinica izrađene za potrebe popisa stanovništva 2011., Državna geodetska uprava, Zagreb. 12. Popis poljoprivrednih gospodarstava 18.11.2013., Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb. 13. Popis lokacija bankomata Jadranske banke d.d. Šibenik, http://www.jadranskabanka.hr/lokacijebankomata.aspx (2.5.2014.) 14. Popis poslovnih jedinica, http://www.jadranska-banka.hr/default.aspx?sifrastranica=247 (2.5.2014.) 15. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb. 16. Posebno obrađeni podaci Državnog zavoda za statistiku, Zagreb. 17. Studenac, Popis trgovina, http://studenac.hr/maloprodaja/popis_trgovina/ (3.5.2014.) 18. Tommy, Prodajna mjesta, http://www.tommy.hr/prodajna_mjesta/ (3.5.2104.) 19. Upisna područja osnovnih škola Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, http://public.mzos.hr/default.aspx?art=11531 (1.5.2014.)
20. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 86/2006. 21. Zaposlenost i plaće u 2012., Statistička izvješća 1502/2013., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2013. LITERATURA 1. Bralić, A., Ramljak, S., 2011: Drniški kraj u demografskim procesima od druge polovice 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije: zbornik radova (ur. Matas, M. i Faričić, J.), Zadar Dugopolje, 19. 21. listopada 2010., Sveučilište u Zadru, Zadar; Kulturni sabor Zagore, Ogranak Matice hrvatske, Split, 323-337. 2. Crkvenčić, I., 1976: Statistička i funkcionalna klasifikacija naselja SR Hrvatske, u: Centralna naselja i gradovi SR Hrvatske: Geografska analiza (ur. Cvitanović, A.), Školska knjiga, Zagreb, 5-32. 3. Dammers, E., 2010: Making territorial scenarios for Europe, Futures 42, 785-793. 4. Defilippis, J., 2006: Promjene u poljoprivredi i selu Dalmacije u posljednjih stotinjak godina, Društvena istraživanja 15 (6), 1047-1062. 5. Faričić, J., Graovac, V., Čuka, A., 2010: Mali hrvatski otoci radno-rezidencijalni prostor i/ili prostor odmora i rekreacije, Geoadria 15 (1), 145-185. 6. Friganović, M., 1992: Demografska osnova i razvoj šibenske regije, Acta geographica Croatica 27, 1-14. 7. Lukić, A., 2012: Mozaik izvan grada tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Meridijani, Samobor. 8. Matas, M., Faričić, J., 2011: Zagora uvodne napomene i terminološke odrednice, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije: zbornik radova (ur. Matas, M. i Faričić, J.), Zadar Dugopolje, 19. 21. listopada 2010., Sveučilište u Zadru, Zadar; Kulturni sabor Zagore, Ogranak Matice hrvatske, Split, 45-74. 9. Nejašmić, I., 1991: Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Globus, Zagreb. 10. Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. 11. Nejašmić, I., Štambuk, M., 2003.: Demografsko stanje i procesi u neurbanim naseljima Republike Hrvatske, Društvena istraživanja 12 (3-4), 469-493. 12. Pejnović, D., 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena istraživanja 13 (4-5), 701-726. 13. Radeljak, P., 2014: Metoda scenarija u prostornom planiranju: primjer Južnoga hrvatskoga primorja, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovnomatematički fakultet, Geografski odsjek. 14. Šipić, I., 2011: Čovjek i prostor Zagore od planske do globalizacijske ekonomije, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije: zbornik radova (ur. Matas, M. i Faričić, J.), Zadar Dugopolje, 19. 21. listopada 2010., Sveučilište u Zadru, Zadar; Kulturni sabor Zagore, Ogranak Matice hrvatske, Split, 89-100. 15. Vukosav, B., 2011: Geographic name Zagora and its reference to areas in the Dalmatian hinterland in the selected newspaper medium, Geoadria 16 (2), 261-281.
ZAHVALA Ovaj rad je sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom 4513 te znanstveni projekt Geografsko vrednovanje prostornih resursa ruralnih i krških područja Hrvatske br. 119-1191306-1369 Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.