REFORMA KOMUNALNOG GOSPODARSTVA polazne premise de lege lata i de lege ferenda

Desanka Sarvan, dipl.iur pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu Istarske županije REFORMA KOMUNALNOG GOSPODARSTVA polazne premise de lege lata i de lege ferenda 1. UVOD Komunalno gospodarstvo obuhvaća dio gospodarstva koji se odnosi na pružanje usluga koje su osnova urbanog života graďana i funkcioniranja gospodarstva, te je stoga povećanje učinkovitosti komunalnog gospodarstva jedan od preduvjeta za povećanje standard graďana i učinkovitosti ukupnog gospodarstva. Za komunalni sektor specifično je da subjekti koji obavljaju djelatnosti ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele država tijela. Pravni ili tehnički monopol ograničava (ili čak onemogućuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvaliteta usluga koje oni nude vrlo su važni za društvo i ekonomiju. U komunalni sektor spadaju aktivnosti kada se usluge pružaju putem ustaljene tehničke mreže čije postojanje ograničava konkurenciju, te stoga u praksi, čak i kada nema legalnog monopola, malo je vjerojatno da će se drugi subjekt pojaviti na tržištu, kao i kada je ograničen broj subjekata koji imaju ovlast da obavljaju odreďene usluge. Osobitosti u ovoj grani gospodarstva odnose se na: - odreďenje pojedinih usluga kao komunalne djelatnosti, - odreďenje načina organizacije obavljanja komunalnih djelatnosti, - odreďenje cijena komunalnih usluga i kontrole cijena, - financiranje komunalnih djelatnosti iz posebnih izvora sredstava (komunalna naknada, proračun jedinica lokalne samouprave), - financiranje izgradnje i održavanja objekata i ureďaja komunalne infrastrukture, - komunalni red Komunalno gospodarstvo značajno sudjeluje u ukupnom gospodarstvu: zapošljava cca 4% od ukupno zaposlenih, realizira ukupni prihod cca 2% ukupnog prihoda gospodarstva, vrijednost imovine iznosi cca 4% ukupne imovine gospodarstva 1. Komunalne djelatnosti su poslovi lokalnog djelokruga JLS kojima se neposredno ostvaruju potrebe graďana od lokalnog značaja (stavak 1. članak 134. Ustava Republike Hrvatske Nar. nov. br. 41/01- proč. tekst i 55/01- ispr.). 2. KOMUNALNE DJELATNOSTI Komunalne djelatnosti obuhvaćaju uslužne djelatnosti koje su definirane Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 36/95., 109/95. Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03. proč. tekst, 82/04, 110/04 Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09 u daljnjem tekstu: ZKG) i to: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, 1 Prema podacima HGK.www.hgk.hr 1

održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta. Isporučitelj komunalnih usluga kao javnih usluga obvezan je obavljati djelatnost prema sljedećim uvjetima: - osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti 2, odnosno održavati kvalitetu javne usluge u skladu s zakonom, posebnim propisima i pravilima struke 3, - osigurati održavanje komunalnih objekata i ureďaja u stanju funkcionalne sposobnosti 4, - osigurati obavljanja komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja 5, - pružati usluge vodeći računa o sigurnosti(security), redovitosti (continuity) i kvaliteti javne usluge te da je javna usluga ravnopravno pristupačna svim potrošačima 6 (načelo nediskriminatornosti), - prodaja potrošačima javnih usluga mora biti obračunata primjenom cijena utvrďenih posebnim propisima, a kada to priroda javne usluge dopušta, mora biti obračunata prema potrošnji, - odnosno obveza prema kojoj potrošaču mora biti omogućeno upoznavanje unaprijed sa svim uvjetima korištenja javnih usluga i te uvjete javno objaviti u medijima, - osiguranje javnosti rada 7, na način da tijela koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga, moraju osnovati savjetodavna tijela u koja će biti uključeni predstavnici udruga potrošača, a odluke će donositi nakon mišljenja savjetodavnog tijela, na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način (načelo javnosti) 8, - isporučitelj je dužan osnovati povjerenstvo za reklamacije potrošača u kojem trebaju biti zastupljeni predstavnici udruga za zaštitu potrošača, koje mora pisano odgovoriti potrošačima na zaprimljene reklamacije u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije 9, - isporučitelj mora omogućiti potrošačima priključak na distribucijsku mrežu i uporabu priključka i mreže te pružanje usluga u skladu s posebnim propisima, koncesijskim ugovorima ili općim aktima JLS na čijem području se usluga pruža, pod nediskriminirajućim, unaprijed poznatim i ugovorenim uvjetima 10. U pravnoj literaturi pojedini autori smatraju da je odgovornost za neobavljanje ili nekvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti isključivo odgovornost nositelja javne vlasti - izvršnog tijela JLS prema biračima, te je stoga političke naravi, pa se verifikacija uspješnosti organizacije obavljanja komunalnih djelatnosti obavlja na lokalnim izborima. MeĎutim, ne može se isključiti graďanskopravna odgovornost naknade štete do koje je došlo zbog neobavljanja ili nekvalitetnog obavljanja komunalnih djelatnosti, kako za JLS koja je primarno odgovorna za obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području, tako i za isporučitelja komunalnih usluga, te prekršajna, pa u nekim slučajevima i kaznena odgovornost za isporučitelja komunalnih usluga. 3. ORGANIZACIJA OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - 2 Podstavak 1. stavka 2. članka ZKG. 3 Članak 27. ZZP. 4 Podstavak 2. stavka 2. članka ZKG. 5 Podstavak 4. stavka 2. članka ZKG. 6 Stavak 1. članak 28. Zakona o zaštiti potrošača(nar. nov. br. 79/07, 125/07 i 75/09 u daljnjem tekstu: ZZP). 7 Podstavak 4. stavka 2. članka ZKG. 8 Članak 24. ZZP 9 Članak 24. ZZP 10 Članak 25. ZZP. 2

trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers), ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama (koncesija za obavljanje komunalnih djelatnosti, zaključenje pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti) 11. 3.1.Trgovačko društvo Za obavljanje komunaklnih djelatnosti, JLS mogu osnovati trgovačko društvo. Trgovačko društvo je pravna osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu stavku 1. članka 1. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov. br. 111/93, 34/99, 121/99 vjerodostojno tumačenje, 52/00 odluka USH i 118/03). Ako se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više JLS unutar jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, JLS obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava u svom suvlasništvu. JLS u trgovačkom društvu odnosno JLS u trgovačkim društvima u njihovom suvlasništvu drže većinski dio dionica, odnosno udjela. Trgovačko društva osniva se odlukom predstavničkog tijela JLS, a za društva u vlasništvu više JLS, odlukom predstavničkog tijela o prihvaćanju društvenog ugovora. JLS ostvaruju upravljanje trgovačkim društvom imenovanjem tijela društva od strane JLS (skupština, uprava, nadzorni odbor). 3.2.Javna ustanova Za obavljanje komunalnih djelatnosti, JLS mogu osnovati javnu ustanovu. Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo ureďeno Zakona o ustanovama (Nar. nov. br. 76/93, 29/97- ispr., 47/99 ispr. i 35/08), osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Na pravnu osobu koja navedene djelatnosti obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela navedenih djelatnosti ako je zakonom odreďeno da se ona obavlja kao javna služba. Javnu ustanovu osnivaju JLS odlukom predstavničkog tijela o osnivanju javne ustanove. Ako javnu ustanovu osnivaju dvije ili više JLS, akt o osnivanju donose zainteresirane JLS u obliku sporazuma, kojim se utvrďuju meďusobna prava i obveze sukladno zakonu. JLS ostvaruju upravljanje javnom ustanovom imenovanjem tijela društva od strane JLS (ravnatelj, upravno vijeće). Osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze (stavak 2. članka 59. zakona o ustanovama). 3.3. Služba vlastiti pogon Za obavljanje komunalnih djelatnosti, JLS mogu osnovati vlastiti pogon. Odluku o osnivanju vlastitog pogona donosi predstavničko tijelo JLS. Vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe, te se stoga poslovanje vlastitog pogona iskazuje kao poslovanje JLS. 11 Stavak 1. članka 4. ZKG. 3

3.4.Koncesija Pravna i fizička osoba može obavljati komunalnu djelatnost na temelju ugovora o koncesiji, najduže na rok od 30 godina. Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo JLS. Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i ureďaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja komunalnih djelatnosti: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, prijevoz putnika u javnom prometu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo prijevoz pokojnika i obavljanje dimnjačarskih poslova. Na koncesije u komunalnom gospodarstvu primijenjuje se Zakon o koncesijama (Nar. nov. 125/08). 3.5.Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslove može obavljati odreďene komunalne djelatnosti najduže na rok od 4 godine, ali samo za obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna tj. komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade (osim održavanja groblja i krematorija) i to : odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta) 12. 4. CIJENE KOMUNALNIH USLUGA Obavljanje komunalnih djelatnosti financira se iz 13 : iz cijene komunalne usluge, iz komunalne naknade, iz proračuna JLS 14 i iz drugih izvora po posebnim propisima 15. Stoga pitanje odreďivanja cijena komunalnih usluga u Republici Hrvatskoj nužno obuhvaća i pitanje kontrole visine komunalne naknade. Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo, prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova. Kako su komunalne usluge o javne usluge koje su osnova svakodnevnog života i rada graďana na području JLS, te su kao takve "djelatnosti od interesa za JLS", te kako isporuku tih usluga na lokalnom tržištu uglavnom obavlja jedan isporučitelj, koji ima tzv. "prirodni monopol jednog isporučitelja", tržište ne može biti jedini regulator cijena komunalnih usluga. Posebni društveni interesi, prisutni u djelatnostima gospodarske infrastrukture ostvaruju se upravo putem kontrole i odreďivanja cijena. Cijene proizvoda i usluga navedenih djelatnosti uvijek služe i 12 Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS, već i iz sredstava grobnih naknada, te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti. 13 Članak 19. ZKG. 14 Iz proračuna JLS mogu se isplaćivati sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, te za izgradnju objekata i ureďaja komunalne infrastrukture( tzv. "transferi", dotacije, potpore). 15 Financiranje komunalnih djelatnosti prema posebnim propisima obuhvaća plaćanje korisnika odreďenih naknada. Primjerice, komunalna djelatnost upravljanja grobljem financira se iz grobnih naknada (stavak 1. članak 18. Zakona o grobljima Nar. nov. br. 19/97). 4

odstvarivanuu raznih socijalnopolitičkih ali i gospodarskopolitičkih interesa 16. Stoga za utvrďivanje cijena komunalnih usluga važe posebna pravila. Visinu cijene, način obračuna i način plaćanja cijene komunalnih usluga odreďuje isporučitelj usluge, kojem se i plaća cijena komunalne usluge. Obveznik plaćanja cijene usluge je vlasnik nekretnine (koja je priključena na sustav komunalne infrastrukture), ili korisnik kad je vlasnik obvezu plaćanja ugovorom prenio na korisnika 17.( stavak 2. i 5. članka 20. ZKG). Cijena komunalne usluge, može sadržavati i iznos za održavanje 18 i financiranje gradnje objekata i ureďaja komunalne infrastrukture na području ili za potrebe JLS na kojemu se isporučuje komunalna usluga, u skladu s Programom gradnje objekata i ureďaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 2. i 3. ZKG. Ovaj iznos (tzv. "fiksna naknada" koja se koristi za održavanje sustava komunalne infrastrukture) u računu za isporučenu komunalnu uslugu iskazuje se posebno i ta se sredstva doznačuju u proračun JLS prema postupku koji je bio obvezan propisati ministar financija, te se ta sredstva a mogu upotrebljavati isključivo za navedene namjene 19. Kao mjera kontrole cijena najprije je bila odreďena prijava cijenika JLS, time da je predstavničko tijelo JLS moglo staviti prigovor i zatražiti od isporučitelja usluge usklaďivanje prijavljenog cjenika, te ukoliko isporučitelj nije uskladio cjenik, cijene iz prijavljenog cjenika nisu se mogle primijeniti 20. Od 1. siječnja 2000. godine, postupak odreďivanja cijena komunalnih usluga izmijenjen je 21, te je sada isporučitelj komunalnih usluga dužan pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarife svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost izvršnog tijela JLS na području kojih se isporučuje usluga, a to je tijelo dužno očitovati se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje prethodne suglasnosti. Ukoliko se izvršno tijelo JLS u navedenom roku ne očituje, smatra se da je suglasnost dana, meďutim, kada isto uskrati suglasnost nove cijene, te cijene, odnosno tarife usluga primjenjuju se kada ih prihvate JLS koje drže većinski paket vlasništva isporučitelja komunalne usluge. Prijava cjenika obvezatno sadrži elemente prema kojima je moguće procijeniti opravdanost predložene 16 Dr. sc. Nataša Žunić Kovačević : "Problemi financiranja krupne gospodarske infrastrukture - o financiranju javnih poduzeća", "Hrvatska pravna uprava" br1./2008. 17 Obveznik plaćanja cijene usluge morao bi biti korisnik usluge, no iz pragmatičnih razloga ( jer je jednostavnije utvrditi vlasnika nekretnine nego stvarnog korisnika komunalne usluga), odredbom stavka 5. članka 20. ZKG propisano je da je obveznik plaćanja cijene usluge vlasnik nekretnine ( tj. nekretnine za koju se isporučuje komunalna usluga), odnosno obveznik plaćanja cijene usluge je korisnik kada je na njega obvezu plaćanja komunalnih usluga vlasnik nekretnine prenio ugovorom. 18 Člankom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 82/04 - stupio na snagu 25. lipnja 2004. godine) izmijenjen je stavak 3. članka 20. ZKG, na način iza riječi:»iznos za«dodate riječi:»održavanje i«. Ovom dopunom omogućena je ugradnje tzv:"fiksne naknade" u cijenu usluge, kojoj je namjena održavanje objekata i ureďaja komunalne infrastrukture. Prema mišljenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Republike Hrvatske, izraženom u rješenju Klasa: UP/-030-02/2004-01/66, Urbroj: 580-02- 05-41-42 od 20. listopada 2005.godine (Nar. nov. br. 132/05) člankom 22. stavak 2. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov. br. 96/03) omogućeno je poduzetnicima u specifičnoj djelatnosti opskrbe pitkom vodom, da u svoje tarife ugrade odgovarajuću fiksnu naknadu. Riječ je o naknadi koja je opravdana temeljem specifičnosti troškova u ovoj djelatnosti u kojima je izražen izrazito visok iznos fiksnih troškova. Ova naknada je opravdana u poslovanju onih poduzetnika čija potrošnja u sustavu ima sezonsku komponentu i čiji su troškovi izvjesni i rasporeďeni pravilno tijekom cijele godine, a većina prihoda se ostvaruje sezonski. Plaćanjem naknade kojima se pokrivaju fiksni troškovi isključivo namijenjeni za održavanje, odnosno održiv razvoj tako specifičnog sustava ne plaćaju više od onoga što su potrošili. Navedeno stajalište Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Republike Hrvatske potvrďuje i komparativno pravo i praksa u zemljama članicama EU u kojima se u tarifne sustave usluga opskrbe vodom u pravilu implementira fiksna naknada. 19 Postupak nije propisan, pa je neposredna provedba navedene odredbe ZKG-a dvojbena. 20 Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (Nar. nov. br. 73/97 - prestao važiti 1. siječnja 2000 godine) i Uredba o izravnim mjerama kontrole cijena za odreďene komunalne usluge (Nar. nov. br. 45/99 - prestala važiti 1. siječnja 2000. godine). 21 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 129/99 ). 5

izmjene cijena komunalnih usluga: vrstu komunalne usluge te način obračuna i plaćanja usluge, strukturu postojeće cijene komunalne usluge, predloženu novu cijenu usluge i njezinu strukturu, postotak promjene cijene u odnosu na postojeću cijenu, razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem i kalkulacijom, dan primjene nove cijene. JLS na čijem se području isporučuje komunalna usluga dužna je u roku od 15 dana od dana primjene nove cijene komunalne usluge o tome izvijestiti ministarstvo u čijem su djelokrugu cijene i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva. 5. FINANCIRANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI IZ POSEBNIH IZVORA SREDSTAVA Obavljanje komunalnih djelatnosti odvodnje atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta,održavanje groblja i krematorija i javna rasvjeta financiraju se iz komunalne naknade. Visinu komunalne naknade odreďuje predstavničko tijelo JLS, a pojedinačna obveza graďane i pravnih osoba izračunava se prema parametrima propisanim zakonom 22, što znači da predstavničko tijelo JLS izravno odlučuje o visini komunalne naknade. Obavljanju navedenih komunalnih djelatnosti koje se financiraju iz komunalne naknade, pristupa se programski. Za kalendarsku godinu predstavničko tijelo JLS donosi Program održavanja komunalne infrastrukture, a izvršno tijelo do kraja ožujka svake godine podnosi predstavničkom tijelu JLS izvješće o izvršenju Programa za prethodnu kalendarsku godinu (članak 28. stavaku 4. ZKG), Obavljanje komunalnih djelatnosti može se financirati i iz proračuna jedinice lokalne samouprave, te iz drugih izvora utvrďenih posebnim zakonom (primjerice, grobne naknade propisane Zakonom o grobljima Nar. nov. br. 19/97). 6. FINANCIRANJE IZGRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Jedan od najzahtjevnijih poslove u sektoru komunalnog gospodarstva je izgradnja objekata i ureďaja komunalne infrastrukture, koje se financira iz sredstava : komunalnog doprinosa, cijene komunalne usluge, naknade za koncesije, drugih izvora odreďenih posebnim zakonima, proračuna JLS, naknade za priključenje, te ugovornim financiranjem uz povrat uloženih sredstava. Izgradnji izgradnja objekata i ureďaja komunalne infrastrukture pristupa se planski i programski. Predstavničko tijelo JLS na temelju Programa mjera za unaprjeďenje stanja u prostoru i potrebe ureďenja zemljišta u skladu s postavkama dokumenata prostornog ureďenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donosi Program gradnje objekata i ureďaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu, koji obvezatno sadrži: opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i ureďaja, te za nabavu opreme, iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti. Izvršno tijelo dužno je do kraja ožujka svake godine podnijeti predstavničkom tijelu JLS izvješće o izvršenju Programa za prethodnu kalendarsku godinu. 22 Članci 24. do 28. ZKG. 6

7. KOMUNALNI RED Za svakodnevni život u JLS značajan je komunalni red. U cilju pobližeg ureďenja odnosa u komunalnom gospodarstvu, predstavničko tijelo JLS obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provoďenje. Odlukom o komunalnom redu propisuju se naročito odredbe o: ureďenju naselja, održavanju čistoće i čuvanju javnih površina, korištenju javnih površina, skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom, uklanjanju snijega i leda, uklanjanju protupravno postavljenih predmeta, mjere za provoďenje komunalnog reda i kaznene odredbe. u JLS osniva se posebna služba za nadzor komunalnog reda komunalno redarstvo. 8. POSLJEDNJE DVIJE NOVELE ZKG Novelama ZKG u 2009. godini usklaďenene su odredbi toga Zakona sa posebnim zakonima u pravnom sustavu Republike Hrvatske, koji su u meďuvremenu izmijenjeni tako da je njihova izmjena utjecala na sustav komunalnog gospodarstva: a) Novelom ZKG koja je uslijedila donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 38/09) usklaďene su odredbe tog Zakona sa odredbama Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov. br. 109/07) ( Nar. nov. br. 36/09) i Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov. br. 125/08) ( Nar. nov. br. 36/09). Navedenim zakonima izmijenjen je sustav izvršnih tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ( u daljnjem tekstu: JLS, odnosno JPRS), tako da je poglavarstvo kao izvršno tijelo prestalo postojati, a njegove funkcije preuzete su dijelom od strane izvršnog tijela (općinski načelnik, gradonačelnik i gradonačelnik Grada Zagreba. OdreĎena je nadležnost izvršnog tijela (općinski načelnik, gradonačelnik i gradonačelnik Grada Zagreba) za : - sklapanje ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti kada vlastiti pogon jedne JLS obavlja komunalne djelatnosti i za druge JLS na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora ( članak 8. stavak 4. ZKG), - imenovanje i razrješenje pravitelja vlastitog pogona (članak 10. stavak 2. ZKG), - odgovornost upravitelja vlastitog pogona za materijalno i financijsko poslovanje vlastitog pogona i za zakonitost rada vlastitog pogona (članak 10. stavak 3.ZKG), - suglasnost za sklapanje ugovora s drugim fizičkim ili pravnim osobama od strane upravitelja vlastitog pogona( članak 10. stavak 4. ZKG), - donošenje odluke o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za koncesiju u komunalnom gospodarstvu (članak 11. stavak 3. ZKG), - sklapanje ugovora o koncesiji (članak 13. stavak 1. ZKG), - donošenje odluke o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za povjeravanje obavljanja komunalnih poslove na temelju ugovora ( članak 15. stavak 3. ZKG), - sklapanje ugovor o povjeravanju odreďenih komunalnih poslove (članak 15. stavak 5. ZKG), - davanje prethodne suglasnosti za promjenu cijene, odnosno tarife komunalnih usluga (čanak 21. stavak 1. ZKG), - obvezu očitovanja u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje prethodne suglasnosti za promjenu cijene (članak 21. stavak 2. ZKG), - posljedice propuštanja roka za očitovanje ( članak 21. stavak 3. ZKG ), - uskratu suglasnosti na izmjenu cijena, odnosno tarifa u ptropisanom roku ( članak 21. stavak 4. ZKG), 7

- podnošenje izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za djelatnost iz članka 22. stavka 1. ZKG, za prethodnu kalendarsku godinu (članak 28. stavaku 4. ZKG), - podnošenje izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i ureďaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu za prethodnu kalendarsku godinu (članak 30. stavak 5. ZKG). b) Druga novela ZKG u tijeku 2009. godine ( Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu Nar. nov. br. 79/09) odnosi se na usklaďenje odredbi o koncesijama u komunalnom gospodarstvu sa Zakonom o koncesijama (Nar. nov. br. 125/08). Prema toj noveli ZKG: - Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje izvršno tijelo JLS u»narodnim novinama». Objavom obavijesti o namjeri davanja koncesije započinje postupak davanja koncesije. - Na sva druga pitanja u svezi koncesija koja nisu ureďena ZKG primjenjuje se Zakon o koncesijama. Smatramo da se isto naročito odnosi na obvezu poduzimanja pripremnnih radnji ( procjena vrijednosti koncesije, izrada studije opravdanosti davanja koncesije, imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju, izrada dokumentacije za nadmetanje te poduzimanje svih ostalih mjera koje prethode postupku davanja koncesije u skladu s odredbama Zakona i posebnih propisa kojima se pobliže ureďuje pojedina vrsta koncesije), prestanak i raskid ugovora o koncesiji, provedba politike koncesija i izrada godišnjeg i srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, obveza dostave podataka u registar koncesija. - Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi predstavničko tijelo JLS. - Kriteriji na kojima davatelj koncesije temelji odabir najpovoljnije ponude u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude su : kvaliteta usluge ( ugled ponuditelja, garancije), sposobnost ponuditelja za dugoročnu održivost razvoja za vrijeme trajanjakoncesije i za kvalitetno ostvarivanje koncesije i drugih kriterija propisanih Zakonom o koncesijama ili najviša ponuďena naknada za koncesiju. Ovisno o ciljevima koji se žele postići, davatelj koncesije odlučuje koje će kriterije primijeniti, a može i odlukom predstavničkog tijela utvrditi i dodatne uvijete i mjerila kao kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja. - OdreĎen je sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, koja sadrži naročito: odreďenje djelatnosti za koju se daje koncesija, način, uvjete i rok trajanja koncesije, ovlaštenja davatelja koncesije, prava i obveze koncesionara uključujući i pravo gradnje i korištenja objekata i ureďaja komunalne infrastrukture te obvezu održavanja objekata i ureďaja komunalne infrastrukture, visinu naknade za koncesiju te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti kako ih ureďuje Zakon o koncesijama. Na temelju odluke sklapa se ugovor o koncesiji. - OdreĎena je nadležnost za zaključenje ugovora o koncesiji s odabranim najpovoljnijim ponuditeljem, kojega u ime JLS sklapa ovlaštena osoba predstavničkog tijela JLS na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. - Osim obveznog sadržaja prema Zakonu o koncesijama, ugovor o koncesiji obvezno sadrži: 1. djelatnost za koju se koncesija daje, 2. rok na koje se koncesija daje, 3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju, 4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu, 5. prava i obveze davatelja koncesije, 6. prava i obaveze koncesionara, 7. jamstva i/ili odgovarajući instrumenti osiguranja koncesionara, 8. način prestanka koncesije. c) Zakonom o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Nar. nov. br. 69/09) izvršene su odreďene izmjene odredbi ZKG u odnosu na postupak donošenja rješenja o komunalnom doprinosu u odnosu na graďenje, uporabu i uklanjanje graďevina za koje se 8

prema Zakonu o prostornom ureďenju i gradnji (Nar. nov. br. 76/07 i 38/09) izdaje lokacijska dozvola potvrda glavnog projekta.tako prema članku 26. tog Zakona: - Rješenje za graďenje ne može se donijeti dok investitor ne platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima odnosno dok ne plati prvi obrok doprinosa ako mu je odobrena obročna otplata. U svrhu donošenja rješenja o doprinosu nadležno tijelo u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja za graďenje dostavlja tijelima nadležnim za njihovo donošenje podatke potrebne za donošenje tih rješenja. - Tijelo nadležno za donošenje rješenja o doprinosu dužno je isto donijeti i dostaviti investitoru i nadležnom tijelu u roku od 8 dana od dana primitka dopisa nadležnog tijela. Ako tijelo nadležno za donošenje rješenja o doprinosu ne postupi u skladu sa navedenim, plaćanje doprinosa nije uvjet za donošenje rješenja za graďenje, ali to nije od utjecaja na mogućnost donošenja rješenja o doprinosu i na njegovo izvršenje u skladu s posebnim propisom. 9. REFORMA SUSTAVA KOMUNALNOG GOSPODARSTVA Od posljednje materijalno-pravno sadržajno značajnije novele ZKG, koja je izvršena u prosincu 2004. godine, u zakonodavstvu Republike Hrvatske došlo je do znatnih promjena uslijed donošenja posebnih zakona koji posredno utječu i na komunalni sektor. U meďuvremenu je promijenjena percepcija javnosti o značaju komunalnog sektora unaprjeďenje komunalne infrastrukture i komunalnih usluga postao je conditio sine qua non razvoja lokalnih zajednica, te je potreba za sveobuhvatnom pravnom regulativom ovog sektora postala nužnost. Rješenja iz važećeg ZKG iskazala su se nedostatnim, a pojedini pravni instituti podnormiranim, te je stoga potrebno donošenje novog cjelovitog ZKG koji bi uredio sva značajna pitanja koja se u praksi postavljaju glede komunalnog gospodarstva: načela komunalnog gospodarstva, financiranje, način i postupak opremanja graďevinskog zemljišta komunalnim graďevinama i ureďajima, te financiranje i način obavljanja komunalnih usluga, kao i druga pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnog gospodarstva kao cjelovitog sustava području općina, gradova, velikih gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave - JLS) i županije ( u daljnjem tekstu: jedinice područne (regionalne) samouprave - u daljnjem tekstu: JPRS) kada je to odreďeno tim zakonom. Jedan od preduvjeta približavanju Europskoj uniji je zadovoljenje kriterija opremljenosti gradova i naselja komunalnom infrastrukturom. Stoga je kod izrade novog zakona za komunalni sektor potrebno je uvažiti dokumente EU kojima su definirane komunalne usluge kao jedna vrsta usluga od općeg interesa : Zelena knjiga o uslugama od općeg interesa Europske Komisije od 21. svibnja 2003. godine te Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom ekonomskom i socijalnom vijeću, te Vijeću regija Bijela knjiga o uslugama od općeg interesa od 12. svibnja 2004. godine 23. Osnovna načela obavljanja službi od općeg interesa su a) načelo supsidijarnosti koje treba omogućiti organizaciju i djelovanje službi od općeg interesa na razini koja je najbliža graďanima, b) postizanje ciljeva službi od općeg interesa u okviru jedinstvenog tržišta, c) službe od općeg interesa trebaju doprinijeti postizanju kohezije kroz koncept univerzalne službe, d) osiguravanje visoke kakvoće i sigurnosti u obavljanju službi, e) zaštita prava korisnika i potrošača, f) praćenje i vrednovanje obavljanja službi radi osiguranja kvalitete, g) poštivanje različitosti službi od općeg interesa, h) transparentnost u pogledu oblikovanja i 23 Commision Green Paper of 21. May 2003 on services of general interest (COM 2003 270 final - Official Journal: C 76 of 25. 03. 2004.), Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004. "White Paper on services of general interest" (COM 2004-374 final). 9

provedbe javnih politika koje se tiču službi od općeg interesa, te i) jačanje pravne sigurnosti u pogledu službi od općeg interesa 24. 10. ZNAČAJNI DOKUMENTI ZA IZRADU NOVOG ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU Kao polazno ishodište za ureďenje komunalnih usluga u novom zakonu, važni su sljedeći dokumenti: - smjernice Strategije upravljanja vodama Republike Hrvatske (Nar. nov. br. 91/08), - Konačni prijedlog Zakona o vodama (PZE 214), - Strategija prostornog ureďenja Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici 27. lipnja 1997. godine, - Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske o uočenim pojavama neustavnosti u normativnom ureďenju parkiranja na području jedinica lokalne samouprave Grada B., Grada D., Grada K., Grada O., Grada O., Grada P., Grada R., Grada R., Grada S., Grada V., Grada Z. Broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. godine (Nar. nov. br. 2/09), - Zakon o prekršajima (Nar. nov. br. 107/07). 11. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA REPUBLIKE HRVATSKE (Nar. nov. br. 91/08) Na temelju članka 20. stavka 2. Zakona o vodama (Nar. nov. br. 107/95 i 150/05) Hrvatski sabor je na sjednici 15. srpnja 2008. donio Strategiju upravljanja vodama republike hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), koja je objavljena u Narodnim novinama broj 91/08 od 6. kolovoza 2008. godine. Strategija je dokument koji je značajan za komunalno gospodarstvo jer je većina utvrďenja i prijedloga rješenja koja se odnose na djelatnosti opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda (koje su prema važećem ZKG komunalne djelatnosti), prihvatljiva i za stanje u komunalnom gospodarstvu u cjelini, te su to polazne premise koje je utvrdila Vlada Republike Hrvatske za regulaciju komunalnih usluga de lege ferenda. Glede sadašnjeg stanja u vodnokomunalnom gospodarstvu, koje se de facto u odnosi na cijeli komunalni sektor, Strategija navodi kao odlučne sljedeće činjenice: 1. Usitnjenost i neracionalnost sustava, 2. U mnogim slučajevima cijene komunalnih usluga ne odražavaju stvarne troškove, a vrlo često ne sadržavaju ni amortizaciju. Nedostajuće razlike pokrivaju se kroz»komercijalnu«djelatnost komunalnih društava, 3. ZKG ne sadrži odredbe o vlasništvu komunalne infrastrukture. Rezultat te legislativne neodrečnosti jest to što je u nekim sredinama infrastruktura u vlasništvu JLS, a u najvećem broju gradova i općina u vlasništvu komunalnih društava (imovina komunalnih društava podložna je zaduživanju, hipotekama i ovrhama), 4. Zakon o komunalnom gospodarstvu nije dorečen u pogledu privatizacije infrastrukture (otkupom ili drugim stjecanjem ili privatizacijom komunalnih društava), 5. Kada država ulaže u razvoj komunalne infrastrukture na uslužnom području dovodi komunalna društva koja se bave i graditeljstvom s tog područja u povlašten položaj: (a) nijedan zakon im ne priječi obavljati radove gradnje u vlastitoj režiji na vlastitoj infrastrukturi, i time su im razvojni poslovi zajamčeni, 24 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004. "White Paper on services of general interest" (COM 2004 374 final). 10

(b) iz ostvarenog prihoda podmiruju troškove izazvane neracionalnim poslovanjem i pokrivaju gubitke proistekle iz podcijenjene cijene komunalne usluge. Strategijom su predložene sljedeće mjere reforme vodnokomunalnog sustava, koje su primjenjive na cijeli komunalni sustava: 1. Zakonom definirati lokalnu vodnu infrastrukturu za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda kao javno dobro i res extra commercio (stvar izvan pravnoga prometa) ili stvar u ograničenom prometu (res in commercio limito tj. u prometu unutar javnoga sektora); 2. Zakonom definirati da je lokalna vodna infrastruktura u vlasništvu gradova i općina na uslužnom području, 3. propisati da natkomunalni operateri vodovoda i kanalizacija, uključujući i pročišćavanje otpadnih voda; moraju biti zasebni pravni subjekti odvojeni od pravnih subjekata koji obavljaju komunalne djelatnosti (održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, odlaganje komunalnoga otpada, javna rasvjeta i slično); potaknuti program rješavanja viška zaposlenih u natkomunalnom sektoru voda; 4. zabraniti natkomunalnim operaterima obavljanje komercijalnih djelatnosti (graditeljstvo, trgovina i drugo). 12. PRIJEDLOG ZAKONA O VODAMA (PZE 214) Prema Konačnom prijedlogu Zakona o vodama (PZE 214) 25, koji je financiranje, način i postupak opremanja graďevinskog zemljišta komunalnim graďevinama i ureďajima za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, te financiranje i način obavljanja ovih komunalnih usluga ureďuje se u cijelosti ovim zakonom. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 3., 4., 5., 11.,12., 13.,14., 15., 19., 20., 21., 30., 34., 35., 36., 37., 38.,39., 40., 40.a, 41., 44., i 45. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00,129/00, 59/01, 82/04,178/04 i 38/09) u dijelu koji se odnosi na komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Kao najznačajnije odredbe Konačnog prijedloga Zakona o vodama u odnosu na komunalni sektor navodimo: a) odreďenje komunalnih vodnih graďevina i graďevina za obavljanje djelatnosti javne odvodnje otpadnih voda, b) odreďenje pravnog statusa komunalnih vodnih graďevina i graďevina za obavljanje djelatnosti javne odvodnje otpadnih voda komunalne vodne graďevine koje nisu izgraďene na javnom vodnom dobru su javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su JLS i/ili JPRS, c) odreďenje pojma uslužnog područja obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe je područje više JLS, odnosno JPRS na kojem postoji potreba od minimalno 2 milijuna m3 vode godišnje, d) odreďenje načina obavljanja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na uslužnom području, koje mogu obavljati: 1) komunalne vodne organizacije trgovačka društva odnosno ustanove, koje osniva JLS za obavljanje isključivo tih djelatnosti u skladu s odredbama toga Zakona; te 2) pravna osoba na temelju ugovora o koncesiji sklopljenog u skladu s odredbama Zakona o koncesijama i toga zakona, e) odreďenje načina obavljanja djelatnosti komunalnih vodnih organizacija, koje obavljaju djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na temelju toga Zakona, Udjele odnosno dionice u temeljnom kapitalu komunalnih vodnih organizacija imaju isključivo JLS. Ukoliko JLS prenese udio ili dionice u temeljnom kapitalu 25 V. dnevni red 11. sjednica Hrvatskog Sabora www.sabor.hr. 11

komunalne vodne organizacije na drugu pravnu ili fizičku osobu, komunalna vodna organizacija gubi status komunalne vodne organizacije. Gubitkom statusa komunalne vodne organizacije takva pravna osoba nije ovlaštena za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na uslužnom području. 13. STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE Za komunalni sektor od važnosti je Strategiju prostornog ureďenja Republike Hrvatske, koju je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 27. lipnja 1997. godine. Prema točki 4. 2.4. Smjernice i mjere razvoja naselja i ureďenja prostora, tocco 8. prioritetnih smjernica odreďena je potreba utvrďivanja reali troškova graďevinskog zemljišta, osobito u gradovima, i ostvarivanja objektivne ekonomske naknade za ureďeno zemljište i položajnu rentu. Istaknute je potreba sreďivanja i ažuriranja evidencija o zemljištu, osobito u graďevinskim područjima, s ciljem izrade kvalitetnih generalnih planova ureďenja za naselja i ostala važnija naselja. 14. IZVJEŠĆE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE UPUĆENO HRVATSKOM SABORU O UOČENIM POJAVAMA NEUSTAVNOSTI U NORMATIVNOM UREĐENJU PARKIRANJA (Nar. nov. br. 2/09) Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske upućeno Hrvatskom saboru o uočenim pojavama neustavnosti u normativnom ureďenju parkiranja na području JLS Grada B., Grada D., Grada K., Grada O., Grada O., Grada P., Grada R., Grada R., Grada S., Grada V., Grada Z. Broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. godine značajno je za ureďenje usluga vremenski ograničenog parkiranja. U navedenom Izvješću Ustavni sud navodi da se zbog konkurencije dvaju zakona (Zakona o sigurnosti prometa na cestama - Nar. nov. br. 67/08 i ZKG) prepušta JLS da same odlučuju hoće li poslove parkiranja odrediti komunalnom djelatnošću ili ne, pa dolazi do ureďenja tog pitanja prema dva različita pravna sustava, te da zbog nedorečenog zakonskog ureďenja, u JLS uočene su pojave nametanja graďanima dvostruke obveze plaćanja kazni za istu povredu ugovora o korištenju parkirališnog mjesta 26. Ustavni je sud došao do zaključka da postojeća zakonska nedorečenost (podnormiranost) u tom pravnom području, uz istodobnu konkurenciju više mjerodavnih zakona koje primjenjuju JLS, dovodi do pojave neustavnosti koja se očituje u narušavanju jedinstvenosti njegova ureďenja na nacionalnoj razini. Pojedina rješenja koja na temelju tog nedorečenog i meďusobno konkurentnog zakonodavstva prihvaćaju JLS u svojim općim aktima dovode i do pojave neustavnosti koja se očituje u nametanju graďanima ustavnopravno neprihvatljivih obveza i tereta 27. Ustavni sud je ocjenio da uočene pojave neustavnosti u prometu na području JLS u dijelu koji se odnosi na parkirališne površine i način parkiranja, zabranu parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja zahtijevaju preciznije, jasnije i predvidljivije zakonsko ureďenje kako bi se postigla unutarnja pravna dosljednost (konzistentnost) objektivnog pravnog poretka u tom pravnom području. To je nužno i za zaštitu graďana od nametanja im ustavnopravno neprihvatljivih obveza i tereta pri korištenju javnih parkirališnih površina. Stoga je jedna od zadaća pri donošenju novog ZKG detaljnije odreďenje usluga vremenski ograničenog parkiranja i njihovog odreďenje kao javnih komunalnih usluga. 26 Prema članku 5. Zakona o o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov. br. 67/08) nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju pravne osobe koje odrede JLS. 27 V. odluka i rješenje Ustavnog suda broj: U-II-355/2007 i U-II-3924/2007 od 10. prosinca 2008. godine. 12

15. ZAKON O PREKRŠAJIMA(Nar. nov. br. 107/07) Zahtjev za redefiniranjem ovlasti komunalnog redarstva ističe se u javnosti već više godina, kako bi se povećala efektivnost i efikasnost ove značajne službe za nadzor komunalnog reda u JLS. Prema Zakonu o prekršajima (Nar. nov. br. 107/07), povećani su iznosi novčanih kazni za prekršaje propisane odlukom JLS, odnosno JPRS,na način da za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni većem od 10.000,00 kuna, za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni većem od 5.000,00 kuna, a za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni većem od 2.000,00 kuna (stavak 4, 5. i 6. članka 33. Zakona o prekršajima). Ovim Zakonom ovlaštena su tijela uprave JLS za izdavanje prekršajnog naloga 28, kao aktom kojim se omogućuje brži i jednostavniji postupak kažnjavanja izvršitelja prekršaja, te je stoga novim ZKG potrebno propisati sljedeće ovlasti komunalnog redara: 1. utvrďenje identiteta fizičkih i pravnih osoba, 2. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, 3. naplata novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, 4. izdavanje obveznog prekršajnog naloga. 16. UMJESTO ZAKLJUČKA De lege ferenda u komunalnom sektoru predstoje značajne promjene koje su potaknute promjenama u pravnom sustavu Republike Hrvatske uslijed njegovog usklaďivanja sa pravnom stečevinom EZ, u cilju ostvarenja obavljanja komunalnih usluga prema načelima obavljanja službi od općeg interesa, te u cilju detaljnijeg propisivanja odreďenih pitanja koja su u dosadašnjem zakonu zbog podnormiranosti ostala dvojbena. 28 Stavak 8. članak 106. i članak 229, te članak 231. Zakona o prekršajima. 13