ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA I PRIJEDLOZI ZA OPTIMIZACIJU PROIZVODNIH LANACA

ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA I PRIJEDLOZI ZA OPTIMIZACIJU PROIZVODNIH LANACA Todora Rogelja, dr. Nike Krajnc, Tina Jemec Lokalne zajednice Slabi članovi Biomasa Ljubljana, veljača 2015

Operativni program: IPA Slovenija-Hrvatska 2007-2013 Projekt: Drvna biomasa za regionalni razvoj Akronim: BioHeatLocal DS: 2.3 Zajednička analiza slabih članova i prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca Autori: Todora Rogelja, Tina Jemec, dr. Nike Krajnc Gozdarski inštitut Slovenije Večna pot 2 1000 Ljubljana Slovenija

Sadržaj 1. PEST analiza... 1 2. Metodologija... 2 3. PESTLEn analiza... 4 3.1. PESTLEn Slovenija... 4 3.2. PESTLEn Hrvaška... 6 3.3. Zajednička PESTLEn analiza... 8 4. Slabi članovi proizvodnih lanaca... 12 5. Prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca... 13 6. Zaključki... 15 Izvori... 17 Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize... 18 Sadržaj shema Shema 1. Postupak analize slabih članova... 2 Shema 2. Okoliš spletnega orodja pestleweb s primerom... 3 Sadržaj tabela Tabela 1. PESTLEn analiza za Sloveniju... 5 Tabela 2. PESTLEn analiza za Hrvatsku... 7 Tabela 3. Broj čimbenika po kategorijama... 8

1. PEST analiza PEST analiza je analiza političkog, gospodarskog, društvenog i tehnološkog okruženja. Jedna je od najčešće korištenih metoda za procjenu vanjskih makroekonomskih čimbenika povezanih s određenom situacijom koja se koristi u skeniranju strateškog menadžmenta. PEST analiza procjenjuje na tržište, uključujući natjecatelja, iz perspektive određenog prijedloga ili poslovanja. Ona je dio vanjske analize u obavljanju strateške analize, ili istraživanja tržišta, te daje pregled različitih makro čimbenika okoliša koje subjekt treba uzeti u obzir. To je koristan strateški alat za razumijevanje rast i pada tržišta, poslovne pozicije, potencijala i smjera za poslovanje. Harvardski profesor Franjo Aguilar je tvorac Pest analiza. U svojoj knjizi 1967 "Skeniranje poslovnog okruženja" opisuje alat zvan ETPS. Ime je kasnije promijenio i stvorio trenutni akronim. PEST analiza ima i proširene oblike. Oni znaju biti sljedeći: SLEPT (dodano pravno Legal okruženje), PESTEL ali PESTLE (dodani okolišni Environmental čimbenici), te STEEPLE ali STEEPLED (dodano etičko Ethics i demografsko Demographic okruženje). Kao što je i gore navedeno, osnovna PEST analiza ima 4 glavna faktora: Političke: Tu pripadaju vladini propisi i pravni faktori koje treba procijeniti prema njihovoj sposobnosti da utječu na poslovno okruženje i tržišta. Glavna pitanja koja se rješavaju u ovom poglavlju su politička stabilnost, porezne smjernice, trgovinski propisi, sigurnosni propisi i zakoni o zapošljavanju. Ekonomske: Tretiraju ekonomska pitanja koja imaju utjecaja na društvo. To uključuje čimbenike kao što su inflacija, kamatne stope, gospodarski rast, stopa i politike nezaposlenosti, itd. Sociološke: Razmatra socio-ekonomsko okruženje na tržištu kroz elemente kao što su demografija kupaca, kulturne granice, način života i obrazovanje. Oni pomažu razumijevanju potreba potrošača i što oni kupuju na tržištu. Tehnološke: Procjenjuje se kako tehnologija može imati ili pozitivan ili negativan utjecaj na uvođenje proizvoda ili usluge na tržištu. Ti faktori uključuju tehnološki napredak, životni ciklus tehnologije, ulogu Interneta i tehnologije za istraživanje. PEST analiza je korisna iz četiri glavna razloga: 1) pomaže identificirati komercijalne ili osobne mogućnosti i pruža napredna upozorenja značajnih prijetnji 2) otkriva smjer promjena u poslovnom okruženju koji pomaže radu u sinergiji s promjenama, a ne protiv njih 3) pomaže da se izbjegne pokretanje projekata koji vjerojatno neće uspjeti, zbog razloga koji su izvan kontrole 4) pomaže oslobođenje od nesvjesnih pretpostavki pri ulasku u novu zemlju, regiju ili tržište, jer pomaže pri razvijanju objektivnog mišljenja o novom okruženju. 1

2. Metodologija U WP 2.3. je predviđeno identificiranje slabih članova proizvodnih lanaca pomoću SWOT analize. SWOT analiza je strukturiran način planiranja za ocjenu snaga, slabosti, prilika i prijetnji, a može se izvesti za proizvod, mjesto, industriju ili osobu. Kako je namjera napraviti analizu cijelog proizvodnog lanca za proizvodnju biomase, BioHeatLocal konzorcij se odlučio da je umjesto SWOT analize prikladnije upotrijebiti PEST analizu, jer analizira različita okruženja cijelog lanca. Dakle, za Hrvatsku i Sloveniju su napravljene dvije posebne analize. Osnovnoj PEST analizi dodani su pravni (Legal) i okolišni (Environmental) čimbenici, tako da je korištena PESTLEn analiza. Nakon procjene čimbenika PESTLEn analize su slabi članovi identificirani na temelju negativnih utjecaja, te su definirani prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca. Analiza okoliša PESTLEn Procjena utjecaja na okoliš Važnost čimbenika Slabi članovi Utjecaj na lance Problemi u/ za lanac pestleweb Rješenja problema Preporuke WP. 2.3. Shema 1. Postupak analize slabih članova; izvor: GIS, 2015 Slovenski partneri su napravili PESTLEn analizu za Sloveniju, hrvatski partneri za Hrvatsku. Ove dvije analize su na kraju ujedinjene u zajedničku PESTLEn analizu, što je napravljeno online alatom pestleweb - http://pestleweb.com/. (Collins, 2011) Ovaj alat omogućuje grafički prikaz svih čimbenika PESTLEn. Čimbenici se mogu zajedno kombinirati na dva načina: odnosom Dovesti do (Lead to), ili Odnosi se na (Relate to). Pestleweb također omogućuje definiranje učinaka (Impact) već identificiranih čimbenika. Primjer okoliša online alata pestleweb prikazano na Shema 2. 2

Dovesti do do Odnosi se na Učinak Ocjenjivanje značaja čimbenika Shema 2. Okoliš internetskog alata pestleweb s primjerom; izvor GIS, 2015 Alat također omogućuje ocjenu značajnosti učinka čimbenika u proizvodnom lancu kroz tri ocjene: mali značaj, srednji značaj i visok značaj. U ocjenjivanju čimbenika zajedničke PESTLEn analize učestvovali su svi partneri. Za ocjenjivanje je korišten upitnik koji sadrži popis čimbenika utvrđenih po kategoriji (Politički, Ekonomski, Sociološki, Tehnološki, Pravni i Okolišni) i ocjene (Niska, Srednja, Visoka). Partneri su ocjenili karakteristike pojedinih čimbenika na lokalnoj razini, pri čemu partneri iz Hrvatske nisu ocijenjivali čimbenike koji se odnose samo na Sloveniju i obrnuto. Kao konačni rezultat za ocjenu pojedinačnog učinka uzeta je prosječna ocjena. Primjer, upitnika je dan u Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize 3

3. PESTLEn analiza 3.1. PESTLEn Slovenija U PESTLEn analizi za Sloveniju je identificirano 6 političkih čimbenika, 13 ekonomskih, 11 socioloških, 12 tehnoloških, 7 pravnih te 9 okoliških. PESTLEn analiza je predstavljena u Tabela 1. Politička okolina (P) 1. EU energetsko-klimatski paket propisuje povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj uporabi energije 2. Predanost Slovenije povećanju energije dobivene iz OIE 3. AN URE2 prepisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada 4. Nestabilna politička klima (česti izbori i promjene u lokalnom političkom vodstvu) 5. Energetski certifikati 6. Plinifikacija konkurentniji izvor energije Sociološka okolina(s) 1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi 2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju Ekonomska okolina (E) 1. Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu 2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima 3. Investicije u projekte sa biomasom nemaju visoku dobit 4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za pridobivanje drvnih goriva 5. Nespoštivanje rokova za plaćanje (platežna nedisciplina) 6. Otvorenost EU tržišta 7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta 8. Niska platežna moć stanovnika 9. Državne subvencije za kotlove na biomasu 10. Rascjepkanost ponude 11. Prodaja na domaćem tržištu 12. Izvoz trupaca i piljene građe 13. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima Tehnološka okolina (T) 1. Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu 2. Tvrtke s malim kapacitetima za proizvodnju i preradu velike količine drvnih goriva 3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi 4. Nepošteno tržišno natjecanje 4. S4Q (SLO) 5. Grijanje drvom je tradicionalno 5. Nepoznavanje europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva 6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao zagađivačem okoliša 6. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije zajamčena 4

7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom 8. Mali broj kvalificiranih projektanata 9. Niska profesionalnost instalatera 7. Niska uporaba suvremenih ICT 8. Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva 9. Pomanjkanje korisnih informacija za investitore 10. Nekompetentna dimnjačarska služba 10. Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu 11. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja 11. Vlastita proizvodnja kotlova 12. Prodaja na domaćem tržištu Pravna okolina (L) Okolišni aspeki (En) 1. Novi Energetski zakon prepisuje obveznu upotrebu OIE za daljinsko ogrijevanje 1. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi 2. Neprihvaćen NEP 2. Teško dostopni tereni 3. Lokalni energetski koncepti 3. Slaba otvorenost privatnih šuma 4. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće sustave 4. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode 5. Kompleksni administrativni postupci 5. Zagađenje česticama prašine 6. Neuređeni vlasnički odnosi 6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom 7. Problem uporabe starog/kontaminiranog 7. Zakon o emisiji čestica prašine/ Naredba o drva onečišćenju zraka iz uređaja za loženje 8. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada krutog goriva snage manje od 1 MW 9. Dovoljan drvni potencijal Tabela 1. PESTLEn analiza za Sloveniju; izvor: GIS, LEA, LEAD in KGZ Maribor, 2015 Za svih šest skupina čimbenika izračunate su prosječne ocjene. Skupina tehnoloških čimbenika je dobila najnižu prosječnu ocjenu (2.08 - srednji utjecaj), dok je skupina ekonomskih čimbenika dobila najvišu prosječnu ocjenu (2.51 - visoki utjecaj). Skupine okolišnih i socioloških čimbenika su po ocjeni (2.14 i 2.12 - srednji utjecaj) malo iznad skupine tehnoloških čimbenika. Grupa politički čimbenici (2.32) ima gotovo istu ocjenu kao i grupa pravnih čimbenika (2.33). 5

3.2. PESTLEn Hrvatska U PESTLEn analizi za Hrvatsku je identificirano 5 političnih čimbenika, 13 ekonomskih, 11 socioloških, 11 tehnoloških, 7 pravnih te 9 okolišnih. PESTLEn analiza je predstavljena u Tabela 2. Politička okolina (P) 1. EU energetsko-klimatski paket propisuje povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj uporabi energije 2. Predanost Hrvatske povećanju energije dobivene iz OIE 3. Nestabilna politička klima (česti izbori i promjene u lokalnom političkom vodstvu) 4. Energetski certifikati 5. Plinifikacija - konkurentniji izvor energije Socijalna okolina (S) Ekonomska okolina (E) 1. Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu 2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima 3. Investicije u projekte sa biomasom nemaju visoku dobit 4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za pridobivanje drvnih goriva 5. Nespoštivanje rokova za plačanje (platežna nedisciplina) 6. Otvorenost EU tržišta 7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta 8. Niska platežna moć stanovnika 9. Državne subvencije za kotlove na biomasu 10. Rascjepkanost ponude 11. Prodaja na domaćem tržištu 12. Izvoz trupaca i piljene građe 13. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima Tehnološka okolina (T) 1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi 1. Neprikladni tereni za strojnu sjeću i žetvu 2. Tvrtke s malim kapacitetima za 2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost proizvodnju i preradu velike količine za međusobnu suradnju drvnih goriva 3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi 4. Nepošteno tržišno natjecanje 4. Vlastita proizvodnja kotlova 5. Grijanje drvom je tradicionalno 5. Nepoznavanje europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva 6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom 6. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije kao zagađivačem okoliša 7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom zajamčena 7. Niska uporaba suvremenih ICT 8. Povećanje proizvodnje peleta in briketa 6

8. Niska profesionalnost instalatera 9. Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva 9. Nekompetentna dimnjačarska služba 10..Pomanjkanje korisnih informacija za investitore 10. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja 11. Velika ponuda zastarjelih tehnologija 11. Mali broj kvalificiranih projektanata (kotlovi, sjekači) na tržištu Pravna okolina (L) Okolišni aspekt (En) 1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske 1. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi 2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa 2. Teško dostupni tereni 3. Lokalni energetski koncepti 3. Slaba otvorenost privatnih šuma 4. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće sustave 4. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode 5. Kompleksni administrativni postupci 5. Zagađenje česticama prašine 6. Neuređeni vlasnički odnosi 6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom 7. Problem uporabe starog/kontaminiranog 7. Zakon o emisiji čestica prašine/ Naredba o drva onečišćenju zraka iz uređaja za loženje 8. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada krutog goriva snage manje od 1 MW 9. Dovoljan drvni potencijal Tabela 2. PESTLEn analiza za Hrvatsku; izvor: REGEA i Hrvatske šume Na hrvatskoj strani procjene ukazuju na prilično drugačiju sliku nego na slovenskoj. Prosječne ocjene za Hrvatsku su veće od prosječnih ocjena za Sloveniju. Najvišu prosječnu ocjenu je dobila skupina političkih čimbenika (2.67), a slijede joj skupina ekonomskih (2.63) i socioloških čimbenika (2.55). Sve te tri skupine imaju visok utjecaj na proizvodne lance. Skupina okolišnih, pravnih i tehnoloških čimbenika su ocjenjene ocjenama 2.39, 2.36 i 2.35, što znači da imaju srednji utjecaj na proizvodne lance. 7

3.3. Zajednička PESTLEn analiza Kao što se vidi u poglavlju 3.1 i 32 PESTLEn analize za Sloveniju i Hrvatsku vrlo su slične. Ukupno je identificiranih 60 različitih čimbenika i 13 utjecaja na proizvodne lance. Broj čimbenika po kategorijama, kao i razlike između Slovenije i Hrvatske su prikazane u Tabela 3. Kategorije čimbenikov Broj Usporedba Slo in Hr Politički 6 SLO = HR Ekonomski 13 SLO = HR Sociološki 11 SLO = HR Tehnološki 12 1 dodatni čimbenik za SLO Pravni 9 2 različita čimbenika za SLO in HR Okolišni 9 SLO = HR Tabela 3. Broj čimbenika po kategorijama Kao što je prikazano u Tabeli 3, skupine političkih, ekonomskih, socioloških i okolišnih čimbenika imaju iste čimbenike za Sloveniju i Hrvatsku. Skupina tehnoloških čimbenika u Sloveniji ima jedan čimbenik više od Hrvatske (Sustav osiguranja kvalitete drvnih goriva - S4Q). Skupina pravnih čimbenika ima 2 različita čimbenika za Sloveniju i Hrvatsku. Dok su u Sloveniji važni čimbenici Novi Zakon o energiji propisuje obvezno korištenje obnovljivih izvora energije za centralno grijanje i Neprihvaćen NEP, za Hrvatsku su važni Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske i Zakon o energiji i podzakonski propisi. Zajednička PESTLEn analiza je napravljena pomoću pestleweb alata, koje pored shematskog prikaza podnosi i izvješće. Shematski prikaz zajedničke PESTLEn analize je prikazan na Slika 1. Slika 1. Shematski prikaz zajedničke PESTLEn analize 8

PESTLEn analizom utvrđeno je da postoji više mogućih utjecaja na proizvodne lance kako slijedi: 1. Državne potpore za prijelaz na biomasu 2. Osnovan pravni i institucionalni okvir za drvna goriva 3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj 4. Negativno javno mnijenje o velikim projektima biomase 5. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo 6. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva 7. Ograničenja za razvoj poduzetništva. U Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora 8. Male količine drva iz privatnih šuma 9. Nedovoljna količina drva za proizvodnju velike količine drvnih goriva 10. Nekonkurentnost poduzeća na tržištu EU 11. Povećanje konkurentnosti Slovenije 12. Sporo uvođenje moderne tehnologije 13. Prilike za stvaranje novih radnih mjesta 1. Državne potpore za prijelaz na biomasu Utjecaj Državne potpore za prijelaz na biomasu je identificiran na osnovu sljedećih čimbenika: 1) Predanost Slovenije i Hrvatske povećanju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, 2) URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO) i 3) Visoka cijena grijanja javnih zgrada s fosilnim gorivima. Ovaj utjecaj je pozitivan i neizravno uvjetovan čimbenikom Klimatsko-energetski paketa EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije. Na temelju čimbenika Javni objekti se uglavnom griju sa fosilnim gorivima, te Velika ponuda zastarjele tehnologije (kotlovi, drobilice) na tržištu identificiran je čimbenik Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima. Od Posvećenost Slovenije i Hrvatske povećanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora slijedi čimbenik AN URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO). 2. Uspostavljen pravni i institucionalni okvir za drvna goriva Ovaj efekt proizlazi iz utjecaja EU (Klimatsko-energetski paket EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije) na Sloveniju i Hrvatsku. Zapravo, zakonodavstvo EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije, te zato Slovenija i Hrvatska imaju definirane ciljeve. Iz ovih definiranih ciljeva Slovenije i Hrvatske proizlazi čimbenik Predanost Slovenije i Hrvatske povećanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Tako je Slovenija, u ožujku 2014. donijela Zakon o energiji (EZ 1). On obuhvaća odredbe 10 europskih direktiva i regulira opseg tržišta energije, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zakon pruža pravni temelj za donošenje nacionalnih strateških dokumenata koji će definirati dugoročne politike u području korištenja energije i opskrbe energijom u budućnosti. 9

3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj Ovaj utjecaj je određen na temelju nekoliko čimbenika, kao što su: Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu, Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva, Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu, Povećanje proizvodnje peleta (SLO i HR), briketa (HR) i čipsa (SLO) i Vlastita proizvodnja kotlova. Kako se javne zgrade većinom griju sa fosilnim gorivima, te je to uzrok za velike materijalne troškove grijanja, one su identificirane kao potencijal za razvoj tržišta drvnih goriva. 4. Negativno javno mijenje o velikim projektima biomase Ovaj utjecaj je izravno uzrokovan čimbenikom Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao zagađivačem okoliša. Takva percepcija ima uzroke u čimbenicima Odlaganje pepela kao opasnog otpada, Zagađenje česticama prašine, Problem uporabe starog/kontaminiranog drva i Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom. U Hrvatskoj je jedan od uzroka i Predimenzioniranje projekata biomase. 5. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo jedan je od najvažnijih negativnih utjecaja na cijeli proizvodni lanac. Ovaj utjecaj je uvjetovan sa nekoliko ključnih čimbenika, kao što su: (1) Nestabilna politička klima (česti izbora i promjene u lokalnom političkom vrhu), (2) Neregulirani vlasnički odnosi, i (3) Ulaganja u projekte biomase ne donose visoku zaradu. Dokle su prva dva čimbenika sama ključni razlog, postoji nekoliko razloga zašto ulaganja u projekte biomase nemaju visok prinos. Naime, na gore pomenuti čimbenik koji utječu kako ekonomski (5), pravni (1) i tehnološki (2), tako i sociološki (1) i okoliški (1) čimbenici. Od 5 ekonomskih čimbenika, 3 imaju visok utjecaj na proizvodi lanac (Nepoštivanje rokova za plaćanje, Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta i Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu). Druga dva čimbenika su ocjenjena da imaju srednji utjecaj, ali i sa srednjim utjecajem čimbenik Rascjepkanosti opskrbe je ključni uzrok. Pravni čimbenik - Dugoročno stjecanje dozvola za veće sustave ima visok utjecaj, dok je sociološki čimbenik (Nelojalna konkurencija) i ključni uzrok. 6. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva To je jedan od ključnih negativnih utjecaja na proizvodne lance biomase. Može se reći da je neizravan, jer proizlazi iz gore opisanog utjecaja (Nestabilna administrativna i politička klima za poduzetništvo). 7. Ograničenja za razvoj poduzetništva (u Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora) Sinergija dva gore opisana utjecaja (Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo) čine izravano ograničenje za razvoj poduzetništva. 10

8. Male količine drva iz privatnih šuma Ovaj utjecaj je uvjetovan sljedećim čimbenicima: Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi, Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu, Teško dostupni tereni, Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi i Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju. 9. Nedostatne količine drva za proizvodnju velikih količina drvnih goriva Taj utjecaj je uvjetovan sa svim čimbenicima u utjecaju Male količine drva iz privatnih šuma te sa visokim početnim investicijama u mehanizaciji za proizvodnju drvnih goriva i modernih kotlova na biomasu. 10. Nekonkurentnost poduzeća na EU tržištu Do nedostatka konkurentnosti poduzeća na EU tržištu dolazi zbog uvoza i izvoza drvnih goriva i sirovina za proizvodnju drvnih goriva, te uslijed nezajamčene stalne kvalitete drvnih goriva. Tome doprinose i poduzeća s malim kapacitetima za prikupljanje i obradu velikih količina drvnih goriva i nedovoljne količine drveta za proizvodnju velikih količina drvnih goriva. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovina za proizvodnju drvnih goriva je uslovljen trima čimbenikima od kojih su prva dva ključna: Izvoz trupaca i rezane građe, Otvorenost EU tržišta i Netransparentno tržište drvnih goriva. Do nekontinuirane kvalitete drvnih goriva dolazi uslijed Nepoznavanja europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva. 11. Povećanje konkurentnosti Slovenije Uvođenje oznake kvalitete za drvene pelete - S4Q može pridonijeti povećanju konkurentnosti Slovenije, jer slovenski proizvođači mogu jamčiti za kvalitetu svojih peleta. 12. Suvremene tehnologije uvode se vrlo sporo Do sporog uvođenja suvremenih tehnologija dolazi uslijed Niske platežne moći stanovnika koji se zbog toga odlučuju za Zastarjele tehnologije (kotlovi, sjekači) koji su zastupljeni na tržišt. Drugi razlog leži u malom broju kvalificiranih projektanata, niskoj profesionalnosti instalatera, nedovoljno osposobljenoj dimnjačarskoj službi. 13. Prilika za stvaranje novih radnih mjesta To je potencijalni pozitivni učinak lokalnih proizvodnih lanaca biomase. U Sloveniji, kao i u Hrvatskoj je opažena povećana prodaja kotlova domaćih proizvođača i drvnih goriva. Ako se uzme u obzir da je nezaposlenost lokalnog stanovništva u prekograničnom području na visokoj razini, te da postoji problem iseljavanja mladih ljudi iz ruralnih područja, lokalni proizvodni lanci biomase bi mogli biti korak prema rješavanju tih problema. 11

4. Slabi članovi proizvodnih lanaca Slabi članovi u proizvodnom lancu proizlaze iz gore opisane zajedničke PESTLEn analize i mogu se podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjski slabi članovi se odnose na okoliš u kojem proizvodni lanac funkcionira, dok se unutarnji slabi članovi odnose na slabosti u samom proizvodnom lancu. Od vanjskih slabih članova vrlo negativan utjecaj imaju Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo, Neizvjestnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva i Ograničenja za razvoj poduzetništva (u Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora). Nestabilna politička i upravna klima nesigurnosti pridonosi neizvjestnosti ulaganja u projekte biomase i tvori izravno ograničenje za razvoj poslovanja. Česte promjene u lokalnom političkom vrhu i duge i složene administrativne procedure mogu ozbiljno ograničiti ili spriječiti razvoj malih i srednjih poduzeća. Osim toga, platežna nedisciplina i nelojalna konkurencija usporavaju i ugrožavaju poslovanje. Ako se ovome doda i fragmentirana opskrba sirovinama i visoke cijene šumske proizvodnje i transporta, te visoka ulaganja za proizvodnju drvnih goriva, jasno se vide velika ograničenja za razvoj poduzetništva. Unutarnji slabi članovi mogu se vidjeti u utjecajima kao što su: Male količine drva iz privatnih šuma, Nedovoljne količina drva za proizvodnju velikih količine drvnih goriva, Nekonkurentnost poduzeća na EU tržištu i Sporo uvođenje modernih tehnologija. Jedna od najslabijih članova u lancu su privatni vlasnici šuma. Privatni vlasnici u prosjeku imaju rascjepkane i male šumske posjede i posjedi često nisu ispravno uneseni u katastar. Osim toga, privatne šume su slabo otvorene, često se nalaze na nepristupačnim terenima koji nisu prikladni za strojnu sječu, ili se nalaze u Natura 2000 ili drugim zaštićenim područjima. Dakle, i pored velikih drvnih potencijala u privatnim šumama, vlasnici nisu motivirani da rade zajedno i gospodare svojim šumama. Nedostatku motivacije za suradnju i gospodarenje šumama doprinose i visoke cijene šumske proizvodnje i to da se rad u šumi smatra opasnim i napornim. Sljedeći slabi član u proizvodnom lancu su sama poduzeća zbog nedostatka konkurentnosti na tržištu Europske unije. Mala i srednja poduzeća imaju male kapacitete za proizvodnju i preradu velikih količina ogrjevnog drva. Sa druge strane, poduzeća s velikim kapacitetima su često suočeni s problemom opskrbe s velikim količinama drva iz lokalnih izvora. U tom slučaju, poduzeća moraju tražiti sirovinu za proizvodnju drvnih goriva van nacionalnog tržišta, što može povećati troškove proizvodnje. Vrlo često tvrtke dobavljaju sirovinu iz različitih izvora, a takav materijal znatno varira u kvaliteti. Zbog promjenjive kvalitete sirovine varira kvaliteta drvnih goriva, tako da poduzeća ne moraju osigurati stalnu kvalitetu svojih proizvoda. Nekonkurentnosti poduzeća doprinosi i sporo uvođenje suvremenih tehnologija. Tvrtke često koriste zastarjele sejkače, peletirke, itd. Što također utječe na kvalitetu drvnih goriva. Još jedan od problema u proizvodnom lancu je nepovezanost članova i nedostatak suradnje. Dobavljači sirovina ili proizvođači drvnih goriva nemaju zajednički nastup na tržištu, već posluju individualno. Na taj način posluju s manjim količinama sirovina/ drvnih goriva, plaćaju veće troškove prijevoza i imaju manje povoljne cijene od konkurencije. 12

5. Prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca Za optimizaciju proizvodnih lanaca je bitno uzeti u obzir vanjske i unutarnje slabe članove. Kako se vanjski slabi članovi uglavnom odnose na političku i upravnu klimu koja ograničava razvoj poduzetništva potrebno je umanjiti negativne utjecaje i napraviti uvjete za nesmetan razvoj poduzetništva. Kako je političke čimbenike i promjene vrlo teško kontrolirati, najznačajniji napredak može se postići u upravnim postupcima. Upravne postupke treba prilagoditi stvarnim potrebama, što znači da je bitno pojednostaviti i skratiti vrijeme potrebno za dobivanje različitih dozvola. Upravni postupci trebaju biti predstavljeni javnosti, te organizirati obuku za pojedine članove proizvodnih lanaca, kako bi se, u praktičnim situacijama, naučili kako prolaze sami postupci i što je potrebno za pripremu dokumentacije. Privatni vlasnici šuma su identificirani kao najslabiji članovi u proizvodnom lancu zbog nedostatka motivacije za rad u šumi i nepovjerenja. Nedostatak motivacije za rad u šumi proizlazi iz ekonomske neisplativosti upravljanja malim šumskih posjedima. Za prevladavanje tih prepreka potrebno je da privatni vlasnici šuma zajedno gazduju svojim šumama i zajednički nastupaju na tržištu. Različiti oblici udruživanja mogu da pomognu pri zajedničkom gazdovanju. U Sloveniji i Hrvatskoj već postoje udruge privatnih vlasnika, ali većina ih je neaktivna. Kako bi se olakšao rad udruga potrebno je motivirati vlasnike šuma za rad u šumi. To se može učiniti kroz obuku i radionice, gdje bi se vlasnicima predstavili pozitivni aspekti gospodarenja šumama. Također je potrebno otkloniti razne upravne i pravne prepreke za gazdovanje privatnim šumama. Optimizacija je moguća i kod poduzeća za proizvodnju i preradu drvnih goriva. Poduzeća bi se mogla međusobno udružiti poput privatnih vlasnika šuma, te na taj način nastupiti zajedno na tržištu s velikim količinama drvnih goriva i povoljnijim cijenama. U nekim poduzećima je također potrebno poboljšati proizvodne procese, posebno u pogledu kvalitete drvnih goriva. U tu svrhu potrebno je organizirati obuku o standardima kvalitete za vlasnike poduzeća i njihove zaposlenike. Tako je u Sloveniji Šumarski institut uveo sistem osiguranja kvalitete drvenih peleta - S4Q, koji je dizajniran za male proizvođače drvenih peleta i temelji se na odgovarajućim dijelovima međunarodnih standarda. '' Sustav kontrole i osiguranja kvalitete povećava povjerenje potrošača, jer proizvođači mogu pokazati i dokazati krajnjim korisnicima da praćenjem i kontrolom proizvodnog procesa postižu dodanu, odnosno obećanu kvalitetu. '' (Gozdarski inštitut Slovenije, 2015) Osim toga, poboljšanja su moguća u tehnologiji proizvodnje i prerade drvnih goriva. Uvođenje modernih tehnologija može smanjiti troškove proizvodnog procesa, ali to zahtijeva visoka početna ulaganja. Početno ulaganje može dati sami vlasnici poduzeća uz pomoć države (subvencije, povoljni krediti, itd.) ili investitora. Investitori i ulaganja također predstavljaju slabu točku, i to zbog nedostupnosti korisnih informacija. Otkriveno je da na lokalnoj razini često nedostaju korisne informacije za investitore u vezi propisa, upravnih postupaka, ekonomske isplativosti itd Za adekvatan tok informacija je potrebno povećati transparentnost duž cijelog proizvodnog lanca, kao i strukturirano i jasno prezentirati sve mogućnosti za ulaganja u lancu (web stranice, info-centri, brošure, itd.) Manja poboljšanja su moguća u informiranju javnosti i krajnjih korisnika. Krajnjim korisnicima najviše nedostaju informacije o kvaliteti drvnih goriva, kako odabrati odgovarajuća drvna goriva i 13

sustave grijanja. Obrazovanjem dimnjačara, instalatera i projektanata može se postići ciljano informiranje i podizanje svijesti krajnjih korisnika. 14

6. Zaključci Kod analize slabe članova lokalnih proizvodnih lanaca za biomasu u prekograničnom dijelu Slovenija- Hrvatska, PESTLEn analiza pokazala se kao vrlo praktična i korisna metoda. Štoviše, utvrđeno je da je u ovom slučaju PESTLEn analiza relevantnija od SWOT, jer pokriva širi tržišni, politički i sociološki okoliš. Web alat - PESTLEWEB se također pokazao za odgovarajući alat, jer omogućuje povezivanje faktora i određivanje njihovih utjecaja. U PESTLEn analizi za Sloveniju i Hrvatsku identificirani su slični čimbenici što ukazuje na sličnu situaciju na obje strane pograničnog područja. Iako su čimbenici u obje analize slični, ocjenjeni su različitim ocjenama. U Sloveniji visoki značaj ima samo skupina ekonomskih čimbenika, dok u Hrvatskoj takvu ocjenu imaju skupine političkih, ekonomskih i socioloških čimbenika. U obje zemlje grupa tehnoloških čimbenika je dobila najnižu ocjenu i srednji utjecaj na proizvodne lance. U zajedničkoj PESTLEn analizi za Sloveniju i Hrvatsku identificirano je 60 različitih čimbenika i 13 utjecaja na proizvodne lance. Pozitivni utvrđeni utjecaji su: 1. Državne potpore za prijelaz na biomasu 2. Osnovan pravni i institucionalni okvir za drvna goriva 3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj 4. Povećanje konkurentnosti Slovenije 5. Prilike za stvaranje novih radnih mjesta Identificiranih negativnih utjecaja je 8, kako slijedi: 1. Negativno javno mnijenje o velikim projektima biomase 2. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo 3. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva 4. Ograničenja za razvoj poduzetništva. U Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora 5. Male količine drva iz privatnih šuma 6. Nedovoljna količina drva za proizvodnju velike količine drvnih goriva 7. Nekonkurentnost poduzeća na tržištu EU 8. Sporo uvođenje moderne tehnologije Na temelju negativnih utjecaja utvrđeni su slabi članovi proizvodnih lanaca i podijeljeni na vanjske i unutarnje. Vanjski slabi članovi uglavnom se odnose na političku i upravnu klimu koja ograničava razvoj poslovanja, dok se unutarnji slabi članovi odnose na privatne vlasnike šume, poduzeća za proizvodnju i preradu drvnih goriva, investitore i krajnje korisnike. Najslabije unutarnje članove predstavljaju privatni vlasnici šuma zbog nedostatka motivacije za gospodarenje šumama i suradnju, a zatim slijede poduzeća s malim kapacitetima za obradu drvnih goriva. Identificiran je nedostatak korisnih informacija za investitore i krajnje korisnike drvnih goriva. Optimizacija proizvodnih lanaca je najpotrebnija na početku proizvodnog lanca, kod šumske proizvodnje. Kako iz privatnih šuma dolaze male količine drva (sirovine), privatni vlasnici bi se mogli udružiti i na taj način osigurati dovoljne količine sirovine. Da bi se postigao taj cilj potrebno je otkloniti upravne i pravne prepreke i motivirati vlasnike za sudjelovanje. Poboljšanje je moguće i kod poduzeća, koja bi se povezivanjem nastupila zajedno na tržištu i time dobila veću prodornu moć i niže cijene. Uvođenjem modernih tehnologija u proizvodne procese poduzeća bi mogla 15

smanjiti troškove proizvodnje i povećati kvalitetu drvnih goriva. Također je potrebno osigurati dostupnost korisnih informacija za investitore i krajnje korisnike drvnih goriva. 16

Izvori Collins, R., 2011. Is there a better way to analyse the business environment?, n.a: s.n. Državni zbor Republike Slovenije, 2014. Energetski zakon (EZ 1). Uradni list Republike Slovenije, št. 17/2014.Ljubljana Gozdarski inštitut Slovenije, 2015. S4Q - Namen. [Elektronski] Available at: http://www.s4q.si/namen Ministrstvo za kmetijstvo in okolje in Ministrstvo za gospodarski razvoj in tehnologijo, 2012. Akcijski načrt za povečanje konkurenčnosti gozdno-lesne verige v Sloveniji do leta 2020 - Les je lep, Ljubljana: s.n. Rogelja, T. in drugi, 2014. Analiza tehnologij proizvodnje biomase z okvirnimi stroški na področju Podravske, Spodnjeposavske in Jugovzhodne regije, Ljubljana: Silva Slovenica. Rogelja, T., Krajnc, N., Triplat, M. & Ščap, Š., 2014. Analiza potencialov lesne biomase iz gozdov in hitrorastočih nasadov na območju Podravske, Spodnjeposavske in Jugovzhodne regije, Ljubljana: Silva Slovenica. Slovenian Forestry Institute, 2012. Situation Report on Forest Biomass Use in Mediterranean Region, Ljubljana: Silva Slovenica. 17

Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize Broj upitnika: (ne popunjavati) Ime i prezime: Organizacija: Država: Procjena važnosti čimbenika zajedničke PESTLEn analize Upitnik»Procjena važnosti čimbenika zajedničke PESTLEn analize«je izrađen u okviru projekta BioHeatLocal. Kroz upitnik ćemo procijeniti važnost svakog od identificiranih čimbenika koji utječu na lokalne biomasne lance. Upitnik je namijenjen samo projektnim partnerima. Za svaki faktor zaokružite samo jednu ocjenu važnosti (niska, srednja ili visoka). U procjeni molimo da prvenstveno ocijenite značaj čimbenika na lokalnoj razini (županija). Čimbenici za Sloveniju i Hrvatsku su uglavnom isti, ali postoje i čimbenici koji se odnose samo na Sloveniju ili Hrvatsku. Molimo Vas da ne ocjenjujete čimbenik ako nije prikladan za državu iz koje dolazite. Osobni podaci koje ste unijeli su samo za osobnu evidenciju GIS-a. Vaši podaci, kao i upitnici neće biti nigdje objavljeni, niti javno dostupni. Na taj način jamčimo za vašu anonimnost. Kao konačni rezultat za svaki čimbenik će biti uzeta prosječna ocjena. Politička okolina (P) VAŽNOST 1. EU energetsko-klimatski paket propisuje povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj uporabi energije 2. Energetske izkaznice i certifikati 3. Predanost Slovenije i Hrvatske povećanju energije dobivene iz OiE 4. Nestabilna politička klima (česti izbori i promjene u lokalnom političkom vodstvu) 5. AN URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO) 6. Plinifikacija - konkurentniji izvor energije 18

Ekonomsko okolje (E) VAŽNOST 1. Otvorenost EU tržišta 2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima 3. Izvoz trupaca i piljene građe 4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za pridobivanje drvnih goriva 5. Državne subvencije za kotlove na biomasu 6. Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu 7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta 8. Niska platežna moć stanovnika 9. Nespoštivanje rokova za plačanje (platišna nedisciplina) 10. Rascjepkanost ponude 11. Investicije u projekte sa biomasom nemaju visoku dobit 12. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima Socijalna okolina (S) VAŽNOST 1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi 2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju 3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 4. Nepošteno tržišno natjecanje 5. Grijanje drvom je tradicionalno 6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao zagađivačem okoliša 7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom 8. Mali broj kvalificiranih projektanata 9. Niska profesionalnost instalatera 10. Nekompetentna dimnjačarska služba 11. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja Tehnološka okolina (T) VAŽNOST 19

1. Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu 2. Tvrtke s malim kapacitetima za proizvodnju i preradu velike količine drvnih goriva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi 4. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije zajamčena 5. Nepoznavanje europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva 6. S4Q (SLO) 7. Niska uporaba suvremenih ICT 8. Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva 9. Nedostatak korisnih informacija za investitore 10. Nedostatak pristupu korisnim informacijama na lokalnoj razini 11. Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu Pravno okolje (L) VAŽNOST 1. Novi Zakon o energiji propisuje obavezno korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje (SLO) 2. Neusvojen NEP (SLO) 3. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske(HR) 4. Energetski zakoni i podzakonska regulativa (HR) 5. Lokalni energetski koncepti 6. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće sustave 7. Kompleksni administrativni postupci 8. Neuređeni vlasnički odnosi 9. Zakon o emisiji čestica prašine / Naredba o onečišćenju zraka iz uređaja za loženje krutog goriva snage manje od 1 MW 20

Okolijski vidiki (En) VAŽNOST 1. Dovoljan drvni potencijal 2. Teško dostopni tereni 3. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi 4. Slaba otvorenost privatnih šuma 5. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode 6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom 7. Zagađenje česticama prašine 8. Problem uporabe starog/kontaminiranog drva 9. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada Hvala za suradnju! 21