METHODOLOGY AND CRITERIA FOR SELECTION MV NETWORK FOR INTRODUCTION TO REMOTE CONTROL SYSTEM (RMC)

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED 4. (10.) savjetovanje Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014. SO5-06 Krešimir Ugarković, dipl. ing. HEP ODS d.o.o. kresimir.ugarkovic@hep.hr Mario Zadro, dipl. ing. HEP ODS d.o.o., Elektroslavonija Osijek mario.zadro@hep.hr mr. sc. Denis Brajković, dipl. ing. HEP ODS d.o.o., Elektroistra Pula denis.brajkovic@hep.hr METODOLOGIJA I KRITERIJI ZA ODABIR IZVODA SN MREŽE ZA UVOĐENJE U SDV SAŽETAK U razvojnim konceptima elektroenergetskih sustava pod zajedničkim nazivom NAPREDNE MREŽE - SMART GRIDS automatizacija srednje naponske mreže čini važan tehnološki segment. Razlog uvođenja automatizacije na vodovima i naprednog vođenja pogona mreže u distribucijskim tvrtkama je ostvarenje slijedećih ciljeva: povećanje kvalitete usluga smanjivanje troškova povećanje prihoda. HEP ODS već godinama ugrađuje opremu za daljinsko vođenje po dubini SN mreže. Ulaganje u ovu vrstu opreme stvara preduvjete za automatizaciju rada SN mreže. Dosadašnji način ugradnje ove opreme u pogledu: broja ugrađenih daljinskih vođenih točaka po vodnom polju, odabiru lokacija za ugradnju, razini opremljenosti razlikovali su se po distribucijskim područjima. Definiranje zajedničke platforme u smjeru koncepta Naprednih mreža razlog je formiranja tima u HEP ODS u koji je s radom započeo u 2011.g. Zbog optimalnog razvoja ovog segmenta u HEP ODS-u, Tim za napredne mreže analizirao je izvedena rješenja i dostupnu literaturu ove tematike, te su predloženi kriteriji za odabir pogodnih vodova i lokacija postojećih trafostanica SN/0.4 kv/sklopki na stupovima za uvođenje u sustav daljinskog vođenja (SDV). Određen je način formiranja usporedive ocjene pojedine lokacije i predložen je rangirani popis odabranih lokacija za nastavak ugradnje ove opreme za sva distribucijska područja u HEP ODS-u. U zaključku su smjernice koje usmjeravaju daljnju ugradnju ove opreme u mrežama na način koji odgovara zacrtanom rješenju. Ključne riječi: kriteriji ugradnje, metodologija, automatizacija po dubini mreže, SDV, zračni SN vodovi, kabelski SN vodovi. METHODOLOGY AND CRITERIA FOR SELECTION MV NETWORK FOR INTRODUCTION TO REMOTE CONTROL SYSTEM (RMC) SUMMARY In developing the concepts of power systems under the name ADVANCED NETWORK - Smart Grids Automation medium voltage network is an important technological segment. 1

The reason for introducing automation lines and advanced managing the network of distribution companies is achieving the following objectives: increase the quality of services reducing costs increase revenue. HEP ODS for years installed equipment for remote control at a depth of MV network. Investing in this type of equipment creates prerequisites for automation of MV network. The previous method of installing this equipment in terms of: the number of embedded "remote guided dots" on the field, choosing a location for installation, trim level differed in the distribution area. Defining a common platform in the direction of the concept of Advanced Network reason is the formation of a team of HEP ODS which work began in 2011. Due to the optimal development of this segment of HEP ODS, Team for advanced network analyzed solutions and the available literature on this subject, and the proposed criteria for the selection of suitable lines and location of existing transformer station SN/0.4 kv/switches on the pillars for the introduction of the remote control system (RMC). Determined by the method of forming a comparable assessment of individual sites and proposed a ranked list of selected locations to continue the installation of equipment for all distribution areas of HEP ODS. In conclusion, the guidelines that direct the further application of this equipment in networks in a way that suits traced solution. Key words: installation criteria, methodology, automation depth network, SDV, air MV lines, cable MV lines. 2

1. UVOD U razvojnim konceptima elektroenergetskih sustava pod zajedničkim nazivom NAPREDNE MREŽE - SMART GRIDS automatizacija srednje naponske mreže čini važan tehnološki segment. Razlog uvođenja automatizacije na vodovima i naprednog vođenja pogona mreže u distribucijskim tvrtkama je ostvarenje slijedećih ciljeva: povećanje kvalitete usluga smanjivanje troškova povećanje prihoda. Sredstvo za realizaciju navedenih ciljeva je izgradnja sustava za automatiziranu restauraciju pogona mreže u slučajevima kvarnog stanja. Način rada takvog sustava svodi se na sekcioniranje i restauraciju pogona mreže koje obuhvaća: lokaciju kvara, izolaciju mjesta kvara i restauraciju pogona mreže (eng. FLISR Fault Location, Rastoration and Service Restoration). Sustav detektira kvar, određuje njegovu lokaciju i otvara kontakte najbližih sklopnih naprava. Na taj se način izolira dio napojnog voda u kvaru od njegova ostatka. Nakon provjere, sustav automatski ponovno uključuje prekidač voda kako bi restaurirao napajanje dijelova mreže nepogođene kvarom. Automatsko uspostavljanje ponovnog napajanja kupaca je vrlo učinkovit način za vraćanje napajanja u normalno stanje, a nakon izoliranja kvara. Prednosti koje FLISR sustav donosi distribucijskoj tvrtki i njenim kupcima se ogledaju u poboljšanim pokazateljima SAIDI i SAIFI zbog smanjenju vremena traženja kvara. Razvoj ovakvog sustava zahtjeva višegodišnje smišljeno ulaganje. U konačnici ovakvi sustavi ispunjavaju svoju zadaću automatski, no prednosti se ostvaruju već u prvotnoj fazi ugradnje daljinski upravljanih rasklopnih sklopki u SN mreži zbog mogućnosti vrlo brzog ručnog sekcioniranja iz dispečerskih centara. HEP ODS već godinama ugrađuje opremu za daljinsko vođenje po dubini SN mreže. Ulaganje u ovu vrstu opreme stvara preduvjete za automatizaciju rada SN mreže. Dosadašnji način ugradnje ove opreme u pogledu: broja ugrađenih daljinskih vođenih točaka po vodnom polju, odabiru lokacija za ugradnju, razini opremljenosti razlikovali su se po distribucijskim područjima. Definiranje zajedničke platforme u smjeru koncepta Naprednih mreže razlog je formiranja tima u HEP ODS u koji je s radom započeo u 2011.g. Zbog optimalnog razvoja ovog segmenta u HEP ODS-u, Tim za napredne mreže analizirao je izvedena rješenja i dostupnu literaturu ove tematike, te su kroz ovaj materijal predloženi kriterije za odabir pogodnih vodova i lokacija postojećih TRAFOSTANICA SN/0.4 KV/SKLOPKI NA STUPOVIMA za uvođenje u sustav daljinskog vođenja (SDV). Određen je način formiranja usporedive ocjene pojedine lokacije i predložen je rangirani popis odabranih lokacija za nastavak ugradnje ove opreme za sva distribucijska područja u HEP ODS-u. U zaključku su smjernice koje usmjeravaju daljnju ugradnju ove opreme u mrežama na način koji odgovara zacrtanom rješenju. 2. KARAKTERISTIKE MREŽE S ASPEKTA AUTOMATIZACIJE 2.1. Karakterstike zračne mreže Zračne mreže karakterizira veliki utjecaj atmosferskih prilika koje uzrokuju puno kvarova, manji protok energije u odnosu na kabelske mreže i kupci sve većih zahtijeva u pogledu kvalitete energije. Zbog topologije mreže i zahvata veće prostorne površine, definiranje načina odabira lokacija za ove mreže veći je izazov. Najznačajnijim utjecajnim faktorima možemo smatrati dužinu voda i opterećenje iako i pristupačnost trase može biti u određenim slučajevima jako utjecajna (otoci, gorski predjeli u snježnim uvjetima,.. itd.) 2.1.1. Karakteristike kabelskih mreža Kabelske mreže karakterizira manja učestalost kvarova zbog izostanka atmosferskog utjecaja i veći protok energije u odnosu na zračne mreže, te je stoga ugradnju potrebno planirati u skladu s opterećenjima vodnih polja kao primarnim kriterijskim utjecajnim faktorom. U usporedbi opterećenja potrebno je voditi računa o različitim rješenjima kabelskih mreža, a samim tim i postotku opterećenja. Kod određivanja mjesta ugradnje po dionicama vodnih polja minimum ugradnje je za prstenaste mreže daljinski vođena trafostanica SN/0,4 kv na sredini dionice. Svaka daljnja ugradnja u postojeće prstenaste mreže je dijeljenje na dionice koje treba podijeliti u jednake segmente po kriteriju: dužine mreže, broja kupaca, broja 3

trafostanica, približno jednakog opterećenja. Ovime je definiran osnovni i jednostavan kriterij ugradnje daljinski upravljanih trafostanica u postojeće kabelske mreže. Na osnovu pregleda dostupnih pilot projekata za koncept samo obnavljajuće mreže povoljnije su jednostavne mreže s optimalno 2VP (maksimalno 3 VP) po trafostanici SN/0,4 kv što treba razmotriti na razini koncepcije razvoja naše distribucijske mreže. Današnji odnos cijena daljinski vođene i trafostanice bez daljinskog vođenja još uvijek ne dopušta uvođenje smjernice po kojoj bi se svaka nova ili rekonstruirana trafostanica bila uvedena u SDV, ali ugradnja opreme s motornim pogonima i indikatorima kvara u nove trafostanice SN/0,4 kv može biti rješenje koje danas zadovoljava. Nužno je prethodno dobro definirati tehnička rješenja, specifikacije i kvalitetnu izvedbu ugradnje posebice indikatora kvarova. 3. POSTOJEĆE STANJE AUTOMATIZACIJE SN MREŽE Tijekom 2011.g. provedena je anketa u HEP ODS-u s ciljem definiranja postojećeg stanja u kvantitativnom smislu, kao i u pregledu primijenjenih tehničkih rješenja. Anketom je definirano postojeće stanja opreme za vođenja SN mreže i stvorena je osnova za procjenu budućeg obima potreba i zahtjeva na opremu za daljinsko vođenje po dubini mreže. Prikupljeni podaci su i pregled različitih iskustva, te su osnova za definiranje načina optimalne implementacije za DP-e koji još nemaju ovu opremu ili osnova za definiranje zajedničkih smjernica daljnjeg razvoja. Uvid u stanje naše mreže i znanja i iskustva sličnih tvrtki podloga su za izradu smjernica razvoja u skladu s opće priznatim tehnološkim trendovima razvoja. Analiza provedene ankete po distribucijskim područjima Rezultat kvantitativne analiza anketnih listova za distribucijska područja HEP ODS-a u pogledu stupnja automatizacije mreže je Tablica I. koja prikazuje stanja automatizacije i uvedenosti objekata u sustav daljinskog vođenja po distribucijskim područjima. Tablica I. Stupanj automatizacije mreže Šifra DP TS 110/x kv TS 35-30/x kv RS u SN mreži TS x/0,4 kv DVU (stup) ukupno SDV %SDV ukupno SDV %SDV kom kom kom 4001 Zagreb 18 18 100% 20 20 100% 24 53 24 4002 Zabok 3 2 67% 9 4 44% 0 15 0 4003 Varaždin 3 2 67% 9 9 100% 6 5 26 4004 Čakovec 2 2 100% 9 9 100% 33 20 13 4005 Koprivnica 3 3 100% 12 12 100% 2 3 5 4006 Bjelovar 2 1 50% 14 14 100% 1 0 1 4007 Križ 3 2 67% 18 18 100% 2 1 11 4008 Osijek 10 6 60% 23 17 74% 9 18 20 4009 Vinkovci 4 4 100% 16 16 100% 1 1 0 4010 Slavonski 4 4 100% 14 11 79% 4 2 6 brod 4011 Pula 10 9 90% 21 15 71% 2 45 11 4012 Rijeka 14 12 86% 15 14 93% 4 50 6 4013 Split 5 5 100% 39 31 79% 2 44 16 4014 Zadar 7 7 100% 11 6 55% 8 7 2 4015 Šibenik 1 1 100% 15 11 73% 6 25 5 4016 Dubrovnik 3 1 33% 14 14 100% 1 6 0 4017 Karlovac 5 3 60% 15 10 67% 0 1 0 4018 Sisak 4 2 50% 3 2 67% 3 2 9 4019 Gospić 5 5 100% 19 16 84% 1 3 30 4020 Virovitica 0 0-8 7 88% 0 0 0 4021 Požega 0 0-6 6 100% 0 1 10 UKUPNO: 106 89 84% 310 262 85% 109 302 195 Iz ankete je vidljiva neujednačenost stupnja automatizacije i uvedenosti u SDV po distribucijskim područjima, te je za daljnji razvoj primarno potrebno uvesti u SDV sve trafostanice VN/x kv i SN/x kv. 4

Na osnovu podataka iz ankete vidljiv je obim daljinski upravljivih točaka u distribucijskoj mreži. Postojeći sustav daljinskog vođenja po dubini SN mreže kojim upravljaju dispečeri odlično funkcionira i već ostvaruje uštede, no uvođenje daljinski vođenih točaka prvi je preduvjet za podizanja razine automatizacije prema budućem konceptu samo obnavljajuće mreže. 4. KRITERIJI ZA AUTOMATIZACIJU PO DUBINI SN MREŽE 4.1. Odabir ključnih utjecajnih faktora U nastavku je prikazana metodologija koja je korištena za definiranje liste prioriteta ugradnje daljinski vođenje opreme u DP-ima sa aspekta odabira SN vodova za ugradnju daljinski vođene opreme. U određivanju lokacija i opreme 'točaka' u SN mreži koje će se obuhvatiti automatizacijom po pojedinom DPu, u prvoj fazi potrebno je izdvojiti koji su to vodovi u kojima je prioritetno potrebno smanjiti vrijeme sekcioniranja u slučaju kvara. U tom smislu u tablicama u nastavku definirani su parametri koji služe za određivanje ocjene pogodnosti ugradnje opreme za daljinsko vođenje voda u kabelskoj i zračnoj mreži i parametri jednostavne ekonomske analize. 4.1.1. Zračni SN vodovi U nastavku su definirane tri kategorije kriterija za zračne SN vodove: Parametri mreže Pogonski podaci Ekonomski pokazatelji Slika 1. prikazuje kategorije kriterija i pripadne kriterije pojedine kategorije za definiranje liste prioriteta zračnih SN vodova za ugradnju daljinski vođene opreme. PARAMETRI MREŽE 1. DULJINA VODA 2. IZLOŽENOST VANJSKIM UTJECAJIMA 3. BROJ ODVOJAKA 4. TERENSKA PRISTUPAČNOST 5. RADIJALAN/POVEZAN 6. BROJ POSTOJEĆIH NAPRAVA U SDV-u 7. BROJ POTREBNIH DURS 8. DA LI POSTOJE INDIKATORI KVARA POGONSKI PODACI 1. OPTEREĆENJA 2. BROJ KUPACA 3. KUPCI >30 KW 4. DISTRIBUCIJSKE ELEKTRANE 5. ODNOS POSTOJEĆI I BUDUĆI SAIDI, SAIFI EKONOMSKI POKAZATELJI 1. NEISPORUČENA ENERGIJA 2. TROŠKOVI LOCIRANJA KVARA 3. TROŠKOVI RADIO VEZE Slika 1. Parametri ocjene stanja za zračne vodove 5

4.1.2. Kabelski SN vodovi U nastavku su definirane tri kategorije kriterija za kabelske SN vodove: Parametri mreže Pogonski podaci Ekonomski pokazatelji Slika 2. prikazuje kategorije kriterija i pripadne kriterije pojedine kategorije za definiranje liste prioriteta kabelskih SN vodova za ugradnju daljinski vođene opreme. 1. DULJINA VODA 2. TERENSKA PRISTUPAČNOST 3. KABELSKI VOD 4. BROJ TS 5. DA LI POSTOJE INDIKATORI KVARA 1. OPTEREĆENJA 2. BROJ KUPACA 3. KUPCI > 30 KW 4. DISTRBUCIJSKE ELEKTRANE 5. SAIFI, SAIDI 1. NEISPORUČENA ENERGIJA 2. TROŠKOVI LOCIRANJA KVARA Slika 2. Parametri ocjene stanja za kabelske vodove 4.2. Ekonomski parametri Ekonomski parametri pri definiranju definiranje liste prioriteta zračnih i kableskih SN vodova za ugradnju daljinski vođene opreme definirane su kroz dvije kategorije: a) Investicija, kroz koju je obuhvaćena cijena DURS-a i cijena komunikacije) b) Ekonomska dobit, kroz koju je obuhvaćeno smanjenje neisporučene energije I smanjenje troška lociranja kvara 6

INVESTICIJA 1. CIJENA DURS-A 2. CIJENA KOMUNIKACIJE EKONOMSKA KORIST 1. SMANJENJE NEISPORUČENE ENERGIJE 2. SMANJENJE TROŠKA LOCIRANJA KVARA Slika 3. Ekonomski pokazatelji 4.3. Smjernice za izbor lokacije daljinski upravljane opreme Nakon odabira pogodnih vodova, za određivanje optimalnih 'točaka' potrebno je prepoznati karakteristike mikro lokacije koje pogoduju ugradnji daljinski vođenih rastavnih naprava bez obzira da li u analizu ulazimo po pojednostavljenom ili složenom modelu, a to su: Spojna mjesta između dva voda u smislu pogonskog stanja (normalno otvorene rastavne komponente mreže), Rastavna mjesta u magistralnoj trasi koja dijele vod na segmente sličnih parametara, T točke na počecima dugačkih odcjepa, Lokacija koja uvažava važnost/veličina kupca na dionici voda, Teško dostupne postojeće čvorne točke, Lokacija na početku problematičnog dijela voda (privremeno rješenje), Lokacije važne za brzu rekonfiguraciju mreže određene po kriteriju tokova snage i padova napona, lokacija koja umanjuje investicije u mrežu pri priključivanju novih kupaca, ostalo. 5. OCJENA ODABRANE TOČKE SN MREŽE ZA UVOĐENJE U SDV Daljnji postupak određivanja optimalnih lokacija moguće je provesti po pojednostavljenom ili složenom pristupu. 5.1. Pojednostavljeni model Na slici 1. i 2. nabrojani su parametri koji utječu na odabir vodova koje treba opremiti opremom za daljinsko vođenje. Navedeno je više parametara, ali su kao najvažniji izdvojeni podaci o duljini voda, opterećenjima, terenskoj pristupačnosti i broju potrebnih DURS-a za zračne SN vodove, te opterećenje i broj TS 10(20)/0,4 kv za kabelske SN vodove. Odabir točaka ili lokacija svodi sa na odabir voda, a za lokacije na vodu date su smjernice u poglavlju 4.3.. 7

5.1.1. Zračna SN mreža Tablica II. Kriteriji za zračnu SN mrežu Kriterij - opterećenje i duljina voda K1= 0,7 Vrijednost razreda (V1) Duljina*opterećenje (km*mw) Kriterij - terenska pristupačnost K2 = 0,3 Terenska pristupačnost vod nije pristupačan na više od 70% svoje duljine vod nije pristupačan od 30% do 70% svoje duljine vod nije pristupačan na manje od 30% svoje duljine Vrijednost razreda (V2) 1 0,5 0,2 Kriteriji: Kriterij 1 Duljina voda i opterećenje Kriterij 2 Terenska pristupačnost T trošak investicije (kn) Koeficijentom Koristi (K) definiramo ocjenu pogodnosti ugradnje: Korist V1( K1 K2V 2) (1) Korist V1(0,7 0,3 V 2) (2) K V1 (0,7 0,3 V 2) (3) T T 5.1.2. Kabelska SN mreža Tablica III. Kriteriji za kabelsku SN mrežu Kriterij - opterećenje K1= 0,7 Ponder opterećenja: PO = 5 MW Vrijednost razreda (V1) Opterećenje (MW) Kriterij - broj TS 10(20)/0,4 kv K2 = 0,3 Ponder TS 10(20)/0,4 kv: PTS = 20 Vrijednost razreda (V2) Broj TS 10(20)/0,4 kv Za broj TS 10(20)/0,4 kv manji od 7 ovaj kriterij se ne razmatra (iznosi 0). Kriteriji: Kriterij 1 opterećenje 8

Kriterij 2 Broj TS 10(20)/0,4 kv T trošak investicije (kn) Koeficijentom Korisnosti definiramo ocjenu pogodnosti ugradnje: gdje je: K1V1 K2 V 2 Korist (4) PO PTS PO ponder opterećenja (poadatak u tablici III.) PTS ponder TS 10(20)/0,4 kv (podatak u tablici III.) Također pojednostavljena ekonomska analiza isplativosti će se raditi na način usporedbe koeficijenta Koristi i Troška (cijene) investicije, odnosno ugradnje DURS-a kroz omjer Korist/Trošak investicije. K T K1V1 K2 V 2 PO PTS (5) T 5.2. Složeni model Složeni model daje pravu ocjenu svake od lokacija na odabranom vodu i odnos između vodova. Detaljno je prikazan u [3] i daje sveobuhvatan prijedlog svih lokacija za ugradnju u DP-u i njihovu ekonomsku isplativost. Ovakav pristup odabiru lokacija za ugradnju daljinski vođene opreme izvodi se pri sveukupnoj analizi mreže pojedinog DP-a za što je potrebno određeno vrijeme. Trenutno nisu izrađene studije ovog tipa za sva DP-e. Za primjenu ovoga modela detaljno opisanog u [1] nužno je osigurati sljedeće ulazne parametre: a) Definirane ciljane razine (zone) kvalitete napajanja (SAIDI, SAIFI) za: Zona 1 urbana zona Zona 2 prijelazna zona Zona 3 ruralna zona b) Definirane standarde vezane uz neplanirane duge (dulje od 3 minute) prekide napajanja na srednjem naponu (standardi 1, 2 i 3 opisani u [3], tablica 2-1): model mreže srednjeg napona za proračune tokova snaga i padova napona vrlo točan model opterećenja i broja kupaca po TS 10(20)/0,4 kv c) Prosječni broj kvarova pojednih elemenata po godini i kilometru: učestalost dugih prekida na nadzemnim vodovima 0,14 dpr/(km god), a na kabelima: 0,07 dpr/(km god) [3] d) prosječna vremena potrebna za restauraciju opskrbe i popravak kvarova: prosječno vrijeme potrebno za vraćanje napajanja daljinski upravljivim sklopnim uređajima 10 min, odnosno 60 min u slučaju ručnog upravljanja vrijeme potrebno za popravak kvara na nadzemnim vodovima 300 min, a na kabelima 960 min. e) Ekonomsku analiza koristi i troškova Na sastanku podtima za kriterije (u sklopu Tima za napredne mreže) održanog u Zagrebu 23.05.2013. godine, voditelj i članovi podtima za su jednoglasno prihvatili pojednostavljeni model za rangiranje SN 9

izvoda za uvođenje u SDV opisane u poglavlju 5.1. Na isti način na koji su rangirane izabrane lokacije unutar DP-a u pojednostavljenom modelu opisanom u prethodnom poglavlju, rangiraju se lokacije za cijeli HEP ODS, bez obzira na način njihova odabira (pojednostavljeni ili složeni pristup). Obzirom na mali postotak ugrađene opreme u mreži (1%) ne postoji mogućnost većih pogrešaka kod odabira prvih desetak lokacija po DP-u zbog ovog načina pristupa u ovoj fazi ugradnje. 6. ZAKLJUČAK U daljnjoj automatizaciju SN mreže potrebno je uvesti veći broj trafostanica SN/x kv i daljinski upravljivih rastavnih naprava (DURN) u SDV i postići ciljnu zastupljenost od 5% (sadašnje stanje je oko 1%) daljinski vođenih točaka za 5 godina. Racionalno ulaganja sredstava u automatizaciju mreže, nalaže potrebu definiranja smjernica za zračne i kabelske mreže. Radi osiguranja što učinkovitijeg ulaganja u automatizaciju nužno je povećati razinu kvalitete opisa pogonskih događaja (kvarova i prekida napajanja) jer su jedan od najvažnijih čimbenika za određivanje prioriteta i isplativosti ulaganja u automatizaciju. Smjernice za kabelsku mrežu U skladu s prihvaćenom koncepcijom razvoja distribucijske mreže trafostanice SN/0,4 kv ne trebaju imati više od 3VP (optimalno 2VP), Opremati svaku novu trafostanicu SN/0,4 kv motornim pogonima za upravljanje vodnim poljima. Ugradnja opreme za daljinsko vođenje odrediti u skladu s kriterijima definiranim u prethodnim poglavljima, Svako novo vodno polje opremiti indikatorima kvara. Smjernice za zračnu mrežu Za razliku od kabelskih mreža zračne mreže su po topologiji složenije te je definiranje smjernica iz tog razloga općenitije: Izraditi posebni materijal smjernice i preporuke za izbor i ugradnju indikatora kvarova Temeljem smjernica i preporuka te u ovisnosti o uvjetima u mreži i ugrađivati indikatore kvara, Za 'zidane' trafostanice u zračnoj mreži poštivati smjernice koje vrijede za kabelsku mrežu, Ugrađivati DURS u skladu s kriterijima danim u prethodnim poglavljima, Preporuka da se prilikom rekonstrukcija i/ili zbog prelaska mreže na 20 kv pojačano ugrađuje oprema za daljinsko vođenje, Problematične dionice s lošim stanjem opreme ne rješavati ugradnjom DURN već investicijska sredstva utrošiti na sanaciju. Radom podtima za kriterije automatizacije u sklopu Tima za napredne mreže utvrđena je: jedinstvena metodologija, i kriteriji za određivanje prioritetne liste ulaganja u automatizaciju po dubini mreže. 7. LITERATURA [1] Metodologija lociranja daljinski upravljivih rastavnih sklopki u okviru dugoročnog planiranja razvoja distribucijske mreže srednjeg napona, Energetski institut Hrvoje Požar 10