Napredna obrada teksta Korištenje proširenog skupa znakova Pisanje teksta u stupcima

Poglavlje 1 Napredna obrada teksta 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 1.9 1.10 1.11 Korištenje proširenog skupa znakova Pisanje teksta u stupcima Knjižne oznake Numerirani popisi i grafičke oznake Tablice Korištenje polja u Wordu Umetanje teksta iz datoteke u dokument Umetanje slike u dokument Provjera pravopisa i gramatike Sustav pomoći MS Word 2007

8 Informatika 2 Slika 1.1-1 Izbornik Umetanje (Insert) Slika 1.1-2 Izgled dijaloškog okvira Simbol (Symbol) 1. NAPREDNA OBRADA TEKSTA MS Word je softver za obradu teksta pomoću računala koji pruža mogućnost kreiranja vrlo profesionalnih dokumenata. Prošle smo godine upoznali neke od njegovih osnovnih mogućnosti, naučili smo stvarati dokumente, uređivati ih i oblikovati. Ove ćemo se godine baviti naprednim mogućnostima, ali ćemo primjenjivati i osnovna znanja koja smo stekli. 1.1 KORIŠTENJE PROŠIRENOG SKUPA ZNAKOVA Središnja jedinica za obradu u digitalnim računalima radi s binarnim brojevima i ne poznaje niti jedan drugi tip podataka. Na koji način onda naše računalo komunicira s nama pomoću znakova, slova abecede i riječi? Kako možemo pisati tekst u MS Wordu kad računalo zna obrađivati samo brojeve? Riječ je o jednom od najstarijih problema u povijesti razvoja računala kako računala naučiti radu sa znakovima. Rješenje je pronađeno u pretvorbi znakova u brojeve po nekom ključu kodu. Kako bi računala mogla međusobno razmjenjivati kodirane podatke, nužno je da sva poznaju i koriste isti kod. Polovicom 20. stoljeća, potreba za standardizacijom koda dovela je do pojave standarda ASCII. ASCII kod predstavlja znakove engleskog jezika kao brojeve - svakom znaku (znak je slovo, broj, interpunkcijska oznaka ili simbol) pridružen je broj od 0 do 127. Maksimalan broj znakova koji se mogu prikazati u tzv. proširenom ASCII kodu je 256, što je premalo za prikaz znakova svih svjetskih jezika. Zbog toga je uvedena nova tablica znakova pod nazivom Unicode. Korištenjem više bajtova za predstavljanje svakog znaka, Unicode omogućuje da se u tablici nalazi 65.536 znakova. Tako velika tablica može većinu znakova raznih jezika sadržavati u samo jednom skupu znakova. 1.1.1 Umetanje ASCII znaka u dokument Osim znakova koji su prikazani na tipkovnici, ponekad nam je u tekstu potreban i neki poseban znak ili simbol koji nije dio uobičajenog skupa znakova i stoga ga ne možemo pronaći na tipkovnici. Tu pripadaju znakovi koji se koriste u stranim jezicima, primjerice é ili Ă; simboli koji se koriste u znanosti, primjerice β ili, i posebni znakovi, na primjer znak za oznaku autorskog prava. Bez obzira na to što se ranije navedeni znakovi ne nalaze na tipkovnici, MS Word omogućuje njihovo umetanje u dokument. Za takve potrebe koristimo poseban oblik umetanja umetanje pomoću dijaloškog okvira Simbol (Symbol) (slika 1.1-2), kojeg otvaramo klikom na naredbu Simbol (Symbol) u izborniku Umetanje (Insert) (slika 1.1-1). Na kartici Simbol (Symbol) nalaze se simboli koji su nam dostupni u fontu odabranom iz padajućeg izbornika Font (Font). Postoje posebni fontovi koji sadrže niz grafičkih znakova i simbola koje možemo koristiti za najrazličitije namjene, poput fonta Wingdings (slika 1.1-3).

Napredna obrada teksta 9 Slika 1.1-3 Simboli u fontu Wingdings Slika 1.1-4 Kartica Posebni znakovi (Special Characters) dijaloškog okvira Simbol (Symbol) Slika 1.2-1 Novinski tekst u stupcima Većina fontova sadrži polje Podskup (Subset) koje grupira simbole i posebne znakove čime se olakšava njihovo pronalaženje. Da bismo umetnuli neki simbol u dokument, pomicanjem kliznika uz desni rub okvira na kartici Simbol (Symbol), pronađemo i kliknemo na željeni simbol, a zatim ga umetnemo u tekst klikom na gumb Umetni (Insert). Ispod simbola okvira u kojem su prikazani simboli koje sadrži izabrani font, nalazi se popis Nedavno korišteni simboli (Recently used symbols), gdje također možemo izabrati potreban simbol između 16 posljednje korištenih. Na isti način, pomoću kartice Posebni znakovi (Special Characters) (slika 1.1-4), možemo umetnuti i neki od posebnih znakova navedenih u popisu. Pored svakog znaka prikazane su i tipke prečaca koje možemo koristiti za brzo umetanje pojedinog posebnog znaka, bez otvaranja dijaloškog okvira Simbol (Symbol). 1.2 PISANJE TEKSTA U STUPCIMA Pisanje teksta u stupcima najčešće viđamo u novinarstvu, kod izrade brošura, letaka i slično (slika 1.2-1). Tekst u stupcima teče neprekinuto, od dna jednog do vrha sljedećeg stupca (slika 1.2-2), pri čemu je moguće odrediti željeni broj stupaca i njihovu visinu ili dodati okomite crte između stupaca. Slika 1.2-2 Prikaz toka teksta u stupcima Tekst možemo pisati i s različitim brojem stupaca u svakoj sekciji, a možemo čak i samo određeni dio teksta pisati u stupcima. Stoga je na početku važno označiti dio teksta koji želimo presložiti u stupce, kako bi MS Word mogao odrediti početak i kraj sekcije. Pisanje teksta u stupcima možemo zadati i netom prije početka pisanja dokumenta, ali trebalo bi izbjegavati oblikovanje teksta prije nego što je u cijelosti unesen.

10 Informatika 2 Slika 1.2-3 Odabir broja stupaca teksta Slika 1.2-4 Odabir broja stupaca povlačenjem Slika 1.2-5 Izgled dijaloškog okvira Stupci (Columns) Kada smo označili tekst 1, jednostavno kliknemo gumb Stupci (Columns) na alatnoj traci Standard i u okviru (slika 1.2-3) označimo željeni broj stupaca (maksimalno četiri stupca). Označavamo ih prelaskom pokazivača miša preko njih, a kad označimo dovoljan broj stupaca, na posljednji kliknemo. Drugi je način da kliknemo na prvi stupac i povlačimo dok ne označimo željeni broj stupaca 2 - ovom tehnikom možemo odabrati još dva stupca više (maksimalno šest). (slika 1.2-4) Tekst će se nakon toga presložiti u stupce jednake širine i istog međusobnog razmaka, čiji broj možemo promijeniti u bilo kojem trenutku ponovnim klikom na gumb Stupci (Columns). Ukoliko kasnije odlučimo ukloniti stupce, dovoljno je u okviru (slika stupci) odabrati samo jedan stupac. Ako želimo više mogućnosti u oblikovanju stupaca, moramo kliknuti na naredbu Stupci (Columns) u izborniku Oblikovanje (Format) i otvoriti dijaloški okvir Stupci (Columns) (slika 1.2-5). U njemu možemo zadati maksimalno 12 stupaca pomoću polja Broj stupaca (Number of columns). Pomoću okvira Prethodne postavke (Presets) automatski određujemo željeni način slaganja stupaca klikom na pripadajuću ikonu. Ako nam ne odgovara niti jedno od ponuđenih oblikovanja, širinu i međusobni razmak stupaca možemo podešavati ručno u okviru Širina i razmak (Width and spacing), zadavanjem vrijednosti u centimetrima. Ponuđena je i mogućnost Jednaka širina stupaca (Equal column width) koju ćemo odabrati kada nam trebaju stupci jednake širine. Budući izgled teksta u stupcima odmah je vidljiv u okviru Pretpregled (Preview). U polju Primijeni na (Apply to) biramo hoće li se oblikovanje stupaca primijeniti na: cijeli dokument sekciju u kojoj se nalazimo od točke unosa naprijed. Slika 1.3-1 Izgled dijaloškog okvira Knjižna oznaka (Bookmark) Ako stupce želimo razdvojiti crtom, klikom stavimo kvačicu uz mogućnost Crta između (Line between). Kad smo završili oblikovanje stupaca, potvrdimo ga klikom na gumb U redu (OK). 1.3 KNJIŽNE OZNAKE Kad u nekom dokumentu imamo često potrebu vraćati se i pregledavati samo jedan dio teksta, stalno kretanje kroz dokument u potrazi za traženim tekstom zna biti zamarajuće, osobito ako je riječ o dokumentu s velikim brojem stranica. Situacija je identična kao kad u tiskanoj knjizi neprestano listamo u potrazi za određenim odlomkom. Taj problem obično rješavamo umetanjem neke oznake na to mjesto u knjizi koja nam olakšava otvaranje željene stranice. Knjižna oznaka (Bookmark) u MS Wordu ima istu namjenu; označava mjesto ili odabrani tekst kojemu dajemo naziv radi lakšeg snalaženja. Umjesto da ubuduće tražimo tekst u dokumentu, označimo ga i kliknemo na naredbu Knjižna oznaka (Bookmark) (u izborniku Umetanje (Insert). Otvorit će se dijaloški okvir Knjižna oznaka (Bookmark) (slika 1.3-1) u koji ćemo upisati naziv naše knjižne oznake u polje Naziv knjižne oznake (Bookmark Name) i kliknuti na Dodaj (Add). 1 Ukoliko dio teksta nije označen, cijeli će dokument biti presložen u stupce. 2 Radnja povlačenja završava otpuštanjem tipke miša.

Napredna obrada teksta 11 Slika 1.3-2 Izgled dijaloškog okvira Knjižna oznaka (Bookmark) nakon odabira knjižne oznake Slika 1.3-3 Izgled dijaloškog okvira Mogućnosti (Options) Nazivi knjižnih oznaka moraju počinjati slovom, ali mogu sadržavati i brojeve. Za razdvajanje riječi možemo koristiti znak podvlake (npr. Moja_knjižna_oznaka), jer se u nazivu knjižne oznake ne smije pojaviti razmak. Ukoliko greškom utipkamo razmak u nazivu, gumb Dodaj (Add) u dijaloškom okviru neće biti dostupan. Kad smo uspješno kreirali knjižne oznake u dokumentu, kasnije možemo u bilo kojem trenutku ponovno otvoriti dijaloški okvir Knjižna oznaka (Bookmark) i odabrati knjižnu oznaku iz popisa. Klikom na gumb Idi na (Go To) postavit ćemo točku unosa na mjesto odabrane knjižne oznake. Ako se želimo vratiti na rad s dokumentom, klikom na gumb Zatvori (Close), koji se pojavi na mjestu gumba Odustani (Cancel) (slika 1.3-2), zatvorit ćemo dijaloški okvir. Želimo li da knjižne oznake budu vidljive tijekom rada na dokumentu, klikom na naredbu Mogućnosti (Options) u izborniku Alati (Tools), otvorit ćemo dijaloški okvir Mogućnosti (Options) (slika 1.3-3). U dijaloškom okviru prikažemo karticu Pogled (View) i u okviru Pokaži (Show) potvrdimo mogućnost Knjižne oznake (Bookmarks). Nakon što zatvorimo dijaloški okvir, klikom na gumb U redu (OK) u dokumentu će se pojaviti knjižne oznake. Ovisno o tome što označavaju, mijenja se prikaz knjižne oznake: označava tekst - uglate zagrade na početku i na kraju označenog teksta označava mjesto - u obliku slova I na označenom mjestu 1.4 NUMERIRANI POPISI I GRAFIČKE OZNAKE Za izradu različitih popisa ili nabrajanja u dokumentu, koristimo se numeriranim listama, a za oznake numeracije koristimo brojeve, grafičke oznake i slike (slika 1.4-1). Slika 1.4-1 Numerirani popis pobrojani i nepobrojani Popis koji za oznaku numeracije koristi brojeve ili slova nazivamo pobrojani, a upotrebljavamo ga u slučaju da stavke moraju biti popisane određenim redom. Nepobrojani popis s grafičkim oznakama ili slikama koristimo ako nije bitno kojim su redom stavke popisane. Numerirani popis možemo stvoriti iz već napisanog teksta ili tijekom unosa teksta u dokument. Ako već uneseni tekst želimo pretvoriti u popis, prvo moramo označiti željeni odlomak, a zatim klikom na naredbu

12 Informatika 2 Slika 1.4-2 Izgled dijaloškog okvira Mogućnosti (Options) Slika 1.4-3 Izgled kartice Grafičke oznake (Bulleted) dijaloškog okvira Grafičke oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) Grafičke oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) u izborniku Oblikovanje (Format) otvorimo dijaloški okvir Grafičke oznake i numeriranje (Bullets and Numbering). Ovisno o tome trebamo li pobrojani ili nepobrojani popis, izaberemo karticu Numerirano (Numbered) (slika 1.4-2) ili karticu Grafičke oznake (Bulleted) (slika 1.4-3). Na ovim je karticama ponuđeno sedam različitih stilova koje pomoću gumba Prilagodi (Customize) možemo dodatno prilagoditi tako da odredimo oblik i font kojim će se stavka numerirati, a možemo, ovisno o vrsti popisa, koristiti brojeve te slovne i grafičke oznake, ovisno o vrsti popisa. U okviru izaberemo željeni stil popisa i potvrdimo klikom na U redu (OK), nakon čega će označeni tekst biti oblikovan u popis. Ako nam nije potrebno prilagođavanje stila popisa, možemo označeni tekst oblikovati u popis i na brži način, pomoću gumba Numeriranje (Numbering) i Grafičke oznake (Bullets) na alatnoj traci Oblikovanje (Format) (slika 1.4-4). Slika 1.4-4 Izgled gumba Numeriranje (Numbering) i Grafičke oznake (Bullets) na alatnoj traci Oblikovanje (Format) Za stvaranje popisa tijekom unosa teksta, postavimo točku unosa i nakon toga otvorimo dijaloški okvir Grafičke oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) te izaberemo željeni stil popisa. Redom unosimo stavke popisa i nakon svake pritisnemo Enter. Nakon posljednje stavke pritisnemo Enter dva puta kako bismo završili unos popisa i prekinuli automatsku numeraciju. Posebnu primjenu imaju hijerarhijski numerirani popisi koji sadrže stavke uvučene na različitim razinama. Koriste za sve popise u kojima želimo prikazati hijerarhiju stavki (slika 1.4-5). Hijerarhijski numerirane popise također možemo stvarati tijekom unosa teksta ili možemo, primjenom različitih uvlaka, postojeći numerirani popis oblikovati u hijerarhijski. Za stvaranje hijerarhijskog popisa tijekom unosa teksta, postavimo točku unosa na željeno mjesto i otvorimo dijaloški okvir Grafičke oznake i numeriranje (Bullets and Numbering), u kojem ovaj put otvaramo karticu Numerirano hijerarhijski (Outline Numbered) (slika 1.4-6). I na ovoj kartici ponuđeno je sedam različitih stilova hijerarhijskog numeriranja, koje pomoću gumba Prilagodi (Customize) možemo dodatno prilagođavati, tako da za svaku razinu popisa odredimo oblik i font kojim će se

Napredna obrada teksta 13 Slika 1.4-5 Primjer hijerarhijskog popisa * * Slika 1.4-6 Izgled kartice Numerirano hijerarhijski (Outline Numbered) stavka numerirati, a možemo koristiti brojeve te slovne i grafičke oznake, uključujući simbole i slike. Nakon što smo odabrali željeni stil, kliknemo na gumb U redu (OK) kojim zatvaramo dijaloški okvir. Na mjestu točke unosa pojavit će se oznaka numeriranja prve razine te možemo započeti unositi prvu stavku popisa. Pritiskom na tipku Enter, u novom će nas redu dočekati točka unosa na poziciji iste hijerarhijske razine. Ukoliko želimo dodati stavku druge razine, prije početka unosa pritisnut ćemo tipku Tab, nakon čega će se oznaka numeriranja promijeniti u oznaku druge razine (slika 1.4-7). Na taj se način možemo pomicati udesno do posljednje, devete razine, što je najveći broj razina koje može imati hijerarhijski popis u MS Wordu. Ako se želimo vratiti na prethodnu razinu, potrebno je istovremeno pritisnuti tipke Shift i Tab (slika 1.4-8). Svaki put kad u popisa želimo unijeti stavku niže razine koristimo Tab, a za unos stavke više razine koristimo Shift i Tab. Nakon zadnje stavke dvaput pritisnemo tipku Enter, čime prekidamo automatsku numeraciju. Za naknadne promjene razine neke stavke u već stvorenom hijerarhijskom popisu, potrebno je postaviti točku unosa na početak stavke. Slika 1.4-7 Promjena razine stavke na niže pomoću tipke Tab (* označava promjenu stavke nakon pritiska tipke Tab) Umjesto tipke Tab moguće je za promjenu razine naniže koristiti gumb Povećaj uvlaku (Decrease Indent), a umjesto kombinacije tipki Shift i Tab za promjenu razine naviše, gumb Smanji uvlaku (Decrease Indent) s alatne trake Oblikovanje (Format). * Slika 1.4-8 Promjena razine stavke na više pomoću tipki Shift i Tab (* označava promjenu stavke nakon pritiska tipki Shift i Tab)

14 Informatika 2 Slika 1.5-1 Različiti dijelovi tablice Slika 1.5-2 Odabir veličine tablice prije umetanja Slika 1.5-3 Izgled izbornika Tablica (Table) 1.5 TABLICE Tablica (slika 1.5-1) se sastoji od ćelija složenih u redove i stupce. Svaka je ćelija dokument u malom koji možemo popunjavati tekstom, grafikom pa čak i drugom tablicom. Tablice se često koriste kao alat za organiziranje i raspoređivanje podataka na stranici dokumenta. 1.5.1 Stvaranje i oblikovanje tablice Kao i kod drugih radnji u MS Wordu, i za stvaranje tablice postoji cijeli niz načina ovisno o složenosti tablice koju želimo umetnuti u dokument. Za jednostavne tablice najprikladnije je umetnuti tablicu klikom na gumb Umetni tablicu (Insert Table) na alatnoj traci Standard. U simboličkom prikazu tablice koji se pojavi ispod gumba, označimo broj redaka i stupaca (slika 1.5-2). Označavamo ih prelaskom pokazivača miša preko njih, a kad označimo tablicu veličine koja nam odgovara, kliknemo mišem. Drugi način je da kliknemo na ćeliju u gornjem lijevom kutu prikaza tablice, povlačimo miša dok ne označimo željeni broj redaka i stupaca te otpustimo tipku miša na ćeliji u donjem desnom kutu prikaza tablice. U oba slučaja, tablica se pojavi u dokumentu na mjestu točke unosa. Kada tablicu prije umetanja želimo i oblikovati, u izborniku Tablica (Table) (slika 1.5-3) kliknut ćemo na podizbornik Umetni (Insert) (slika 1.5-4), a zatim na naredbu Tablica (Table). Otvorit će se dijaloški okvir Umetanje tablice (Insert Table) (slika 1.5-5) u kojem veličinu tablice odredimo zadavanjem vrijednosti u poljima Broj stupaca (Number of columns) i Broj redaka (Number of rows). U okviru Postavke samoprilagodbe (AutoFit behavior) odabiremo mogućnosti automatske prilagodbe veličine tablice prema sadržaju ili prozoru. Slika 1.5-4 Izgled podizbornika Umetni (Insert)

Napredna obrada teksta 15 Slika 1.5-5 Izgled dijaloškog okvira Umetanje tablice (Insert Table) Slika 1.5-6 Izgled dijaloškog okvira Samooblikovanje tablice (Table AutoFormat) Mogućnost Samoprilagodi sadržaju (AutoFit to contents) širinu stupca tablice podesit će prema najdužem tekstu u ćeliji, a mogućnost Samoprilagodi prozoru (AutoFit to window) prema veličini prozora. Možemo odmah i oblikovati izgled tablice prema zadanim predlošcima kliknemo li na gumb Samooblikuj (AutoFormat). Pomoću ovog gumba otvara se dodatni dijaloški okvir Samooblikovanje tablice (Table AutoFormat) u kojem izaberemo željeni oblik tablice i kliknemo na gumb U redu (OK) za povratak u dijaloški okvir Umetanje tablice (Insert Table). Složenom tablicom smatramo tablicu koja sadrži: stupce različitih širina retke različitih širina ćelije različitih visina različiti broj stupaca po retku. Složenu je tablicu najlakše nacrtati pomoću miša. Za stvaranje složene tablice, zadat ćemo u izborniku Tablica (Table) naredbu Crtanje tablice (Draw Table) ili kliknuti gumb Tablice i obrubi (Tables and Borders) na alatnoj traci Standard. Pojavit će se nova alatna traka Tablice i obrubi (Tables and Borders) (slika 1.5-7), a pokazivač miša poprimit će izgled olovke (slika 1.5-8). Slika 1.5-7 Izgled alatne trake Tablice i obrubi (Tables and Borders) Slika 1.5-8 Izgled pokazivača miša tijekom crtanja tablice

16 Informatika 2 Tablica 1.5-1 Popis naredbi izbornika Tablica (Table) NAREDBA Crtanje tablice (Draw Table) Umetanje (Insert) Izbriši (Delete) Spoji ćelije (Merge Cells) Podijeli ćelije (Split Cells) Podijeli tablicu (Split Table) Samooblikovanje tablice (Table AutoFormat) Samoprilagodi (AutoFit) Ponavljanje redaka naslova (Heading Rows Repeat) Pretvori (Convert) Sortiranje (Sort) Formula (Formula) Sakrij crte rešetke (Hide Gridlines) Svojstva tablice (Table Properties) Tablica 1.5-2 Popis naredbi alatne trake Tablice i obrubi (Tables and Borders) IKONA NAREDBA OPIS Crtanje tablice (Draw Table) Brisalo (Eraser) Stil crte (Line Style) Debljina crte (Line Weight) Boja obruba (Border Color) Vanjski obrub (Outside Border) Boja sjenčanja (Shading Color) Umetni (Insert) Spoji ćelije (Merge Cells) OPIS crtanje tablice pomoću miša umetanje novih stupaca, redaka i ćelija brisanje stupaca, redaka i ćelija spajanje više označenih ćelija u jednu podjela označene ćelije na više ćelija podjela tablice na dva dijela primjena gotovih oblikovanja na tablicu prilagođavanje tablice prozoru, sadržaju, jednakomjerna širina stupaca ili visina redaka ponavljanje naslovnih redaka tablice na sljedećim stranicama pretvaranje teksta u tablicu i obratno sortiranje podataka u tablici uzlaznim ili silaznim slijedom izvođenje matematičkih izračuna u tablicama sakrivanje i ponovno otkrivanje crta rešetke tablice određivanje svojstva tablice (poravnanje, veličina itd.) crtanje tablice pomoću miša brisanje promjena stila crte odabir debljine crte odabir boje obruba odabir vrste vanjskog obruba odabir boje sjenčanja umetanje nove tablice, stupaca, redaka i ćelija spajanje više označenih ćelija u jednu Podijeli ćelije (Split Cells) Poravnaj (Align) Rasporedi retke jednoliko (Distribute Rows Evenly) podjela označene ćelije na više ćelija poravnanje teksta u ćeliji postavljanje jednake visine svih redaka

Napredna obrada teksta 17 Slika 1.5-9 Postupak crtanja tablice Rasporedi stupce jednoliko (Distribute Columns Evenly) Samooblikovanje tablice (Table AutoFormat) Promijeni smjer teksta (Change Text Direction) Sortiraj uzlazno (Sort Ascending) Sortiraj silazno (Sort Descending) Automatski zbroj (AutoSum) postavljanje jednake širine svih stupaca primjena gotovih oblikovanja na tablicu postavljanje teksta ćelije u novom smjeru sortiranje podataka u tablici uzlaznim slijedom sortiranje podataka u tablici silaznim slijedom brzo zbrajanje brojeva u retku ili stupcu Tablicu crtamo u dva koraka (slika 1.5-9): 1. definiranje vanjskog okvira tablice 2. povlačenje crta stupaca i redaka. Način crtanja nalik je radnji povlačenja pritisnemo primarnu tipku miša na mjestu početka crte i pomičemo olovku do krajnje točke crte. Buduća crta prikazana je crtkano, a otpuštanjem tipke postaje puna. Okvir definiramo povlačenjem olovke iz gornjeg lijevog kuta do donjeg desnog kuta buduće tablice. Nakon što smo tablicu umetnuli u dokument, možemo oblikovati njezin izgled pomoću dijaloškog okvira Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) (slika 1.5-10), kojeg otvaramo klikom na naredbu Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) u izborniku Oblikovanje (Format). Ovdje možemo oblikovati crte koje čine tablicu, odnosno mijenjati im stil (puna, isprekidana ), boju i širinu. Slika 1.5-10 Dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) za tablicu

18 Informatika 2 Slika 1.5-11 Kartica Sjenčanje (Shading) u dijaloškom okviru Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) Slika 1.5-12 Dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) za ćeliju U polju Postavka (Setting) nude nam se mogućnosti: Ništa (None) bez obruba Okvir (Box) obrubljivanje tablice Sve (All) - obrubljivanje svih ćelija Rešetka (Grid) - iscrtavanja obruba u obliku rešetke 3 Prilagodi (Custom) - sami određujemo obrube klikom na odgovarajući gumb u okviru Pretpregled (Preview). Na kartici Sjenčanje (Shading) (slika 1.5-11) možemo i osjenčati cijelu tablicu bojom koju odaberemo iz palete u okviru Ispuna (Fill). Uzorak kojim ćemo sjenčati biramo u okviru Uzorci (Patterns) iz popisa u padajućem izborniku Stil (Style). Ukoliko prvo označimo ćeliju pa zatim otvorimo dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading), izgled kartice bit će prilagođen ćelijama (slika 1.5-12). Tada nam se u polju Postavka (Setting) nude mogućnosti: Ništa (None) Okvir (Box) Sjena (Shadow) 3D Prilagodi (Custom). 1.5.2 Kretanje po tablici Osim dijaloškog okvira, za uređivanje i oblikovanje tablice možemo koristiti i alatnu traku Tablice i obrubi (Tables and Borders) gdje klikom na pojedine gumbe određujemo vrstu crte, debljinu i boju crte obruba tablice, spajamo nekoliko ćelija u jednu ili ih razdvajamo, vršimo poravnanje teksta i slično. Obrube možemo crtati i olovkom tako da prvo izaberemo vrstu, boju i debljinu crte, a potom kliknemo na gumb Crtanje tablice (Draw Table). Nakon što pokazivač miša promijeni izgled u olovku, po želji iscrtavamo obrube. Po tablici se, kao i po ostatku dokumenta, možemo kretati uporabom miša i tipkovnice. Za postavljanje točke unosa u neku ćeliju tablice, kliknemo na ćeliju. Ako je tablica veća od radne površine, koristimo okomiti kliznik za prikaz dijela tablice koji nije vidljiv na zaslonu. Tijekom unosa teksta u tablicu, kretanje tipkovnicom praktičnije je od uporabe miša. U tablici (tablica 1.5-3) dan je pregled tipki kojima se po 3 Okvir oko tablice bit će deblji, a unutarnji obrubi između ćelija tanji.

Napredna obrada teksta 19 Tablica 1.5-3 Popis tipki za pomicanje točke unosa u tablici njoj krećemo. Zapamtite ove kombinacije tipki i olakšajte si rad s tablicama. POMAK TOČKE UNOSA za jedan znak ulijevo za jedan znak udesno za jedan redak gore za jedan redak dolje za jednu ćeliju udesno za jednu ćeliju ulijevo na prvu ćeliju u retku na posljednju ćeliju u retku na prvu ćeliju u stupcu na zadnju ćeliju u stupcu Slika 1.5-13 Izgled podizbornika Odabir (Select) TIPKE Tab Shift Tab Alt Home Alt End Alt Page Up Alt Page Down 1.5.3 Označavanje redaka, stupaca i ćelija u tablici Prije bilo koje radnje ili oblikovanja tablice, moramo znati kako označiti retke, stupce ili ćelije na kojima želimo napraviti određenu promjenu. Označavanje možemo izvesti pomoću miša, tipkovnice ili podizbornika Odabir (Select) (slika 1.5-13) u izborniku Tablica (Table). Označavanje pomoću izbornika Da bismo označili ćeliju, redak, stupac ili cijelu tablicu, kliknemo na ćeliju koja pripada tablici, stupcu ili retku koji želimo označiti. Nakon toga, iz podizbornika Odabir (Select) odaberemo što želimo označiti klikom na odgovarajuću naredbu: Tablicu (Table) Stupac (Column) Redak (Row) Ćeliju (Cell). Označavanje pomoću miša i tipkovnice Ćeliju u tablici označavamo postavljanjem pokazivača miša uz lijevi rub ćelije i klikom nakon što pokazivač promijeni oblik u crnu strelicu nagnutu udesno (slika 1.5-14). Označena ćelija bit će zatamnjena (slika 1.5-15). Više susjednih 4 ćelija označavamo klikom miša u početnoj ćeliji i povlačenjem miša preko svih ćelija koje želimo označiti (slika 1.5-16). Želimo li označiti više ćelija koje nisu susjedne, označimo prvu (pazimo na izgled pokazivača), a zatim, držeći tipku Ctrl pritisnutom, označimo i svaku od preostalih ćelija (slika 1.5-17). Slika 1.5-14 Izgled pokazivača miša za označavanje ćelija Slika 1.5-15 Izgled označene ćelije 4 Ćelije su susjedne ako imaju zajedničku stranicu okvira.

20 Informatika 2 Slika 1.5-16 Izgled više susjednih označenih ćelija Slika 1.5-17 Označeno više ćelije koje nisu susjedne Slika 1.5-18 Izgled pokazivača miša za označavanje retka u tablici Slika 1.5-19 Izgled susjednih označenih redaka u tablici Slika 1.5-20 Označeni reci koji nisu susjedni Slika 1.5-21 Izgled pokazivača miša za označavanje stupca u tablici Redak u tablici označavamo tako da najprije postavimo pokazivač miša u lijevu marginu. Kada pokazivač miša promijeni izgled u bijelu strelicu nagnutu udesno (slika 1.5-18), kliknemo pored retka koji želimo označiti, a više susjednih redaka označimo povlačenjem miša po margini gore ili dolje, dok ne označimo sve retke koje želimo (slika 1.5-19). Trebamo li pojedinačno označiti više redaka, držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo mišem ispred svakog retka koji želimo označiti. Kada označimo sve retke, otpustimo tipku Ctrl. Stupac u tablici označavamo postavljanjem pokazivača miša iznad stupca koji želimo označiti, tako da promijeni izgled u crnu strelicu okrenutu prema dolje (slika 1.5-21), i zatim klikom miša. Više stupaca odjednom označavamo na isti način kao i ćelije ili retke, koristeći miša i tipku Ctrl. Za označavanje cijele tablice kliknemo na kvadratić s križićem u gornjem lijevom kutu tablice (slika 1.5-22) ili postavimo pokazivač miša na lijevu marginu pored tablice i kliknemo držeći pritisnutom tipku Ctrl. Slika 1.5-22 Položaj pokazivača miša za označavanje cijele tablice