Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije. Ožujak 2015.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije Ožujak 2015.

Naručitelj: Šibensko-kninska županija Trg Pavla Šubića I. br. 2 22 000 Šibenik Oznaka projekta: 14116200288 Oznaka ugovora: 14106900196 Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 10 001 Zagreb Autori: Marko Matosović Filip Prebeg Vlatka Kos Grabar Ravnatelj: dr.sc. Goran Granić

Sadržaj Popis kratica... 8 Sažetak... 10 Uvod... 12 Šibensko-kninska županija i temeljne postavke... 14 Opis metodologije izrade akcijskog plana... 20 Način izračuna... 20 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije... 23 Potrošnja energije u sektoru industrije... 24 Potrošnja energije u sektoru prometa... 25 Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje... 26 Bilanca potrošnje energije Šibensko-kninske županije... 29 Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije... 31 Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima... 33 Sektor industrije... 34 Sektor prometa... 36 Sektor opće potrošnje... 38 Sumarni prikaz predloženih mjera... 42 Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja... 44 Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera... 45 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)... 45 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)... 49 Fondovi Europske unije... 50 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)... 51 Europska investicijska banka (EIB)... 52 ESCO tvrtke... 54 Poslovne banke... 54 Zaključak... 56 Dodatak 1 potencijal obnovljivih izvora energije... 57 Energija vjetra... 57 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 6

Energija Sunca... 58 Energija biomase... 61 Geotermalna energija... 64 Hidroenergija... 66 Popis tablica... 73 Popis slika... 74 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 7

Popis kratica APN BAU BDP BU CEI CTS CVH DIRH DZM EBRD EE EED EIHP EK EMEEES EnU EPBD EPBD II ESCO ESD ETS EU Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama engl. business-as-usual bruto društveni proizvod odozdo-prema-gore (engl. bottom-up) Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija centralizirani toplinski sustavi centar za vozila Hrvatske Državni inspektorat Republike Hrvatske Državni zavod za mjeriteljstvo Europska banka za obnovu i razvoj energetska učinkovitost (efikasnost) Direktiva 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25.10.2012. o energetskoj učinkovitosti Energetski institut Hrvoje Požar Europska komisija projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive on En End-Use Efficiency and En Services energetska učinkovitost Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performance of Buildings Directive) Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performance of Buildings Directive - RECAST) pružatelj energetskih usluga (engl. Energy Service Company) Direktiva 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (engl. Energy Service Directive) Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama Europska unija Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 8

FZOEU HBOR HERA HGK HOK HROTE INA IPMVP JLP(R)S MINGO MINT MGIPU NAPEnU OIE Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatska energetska regulatorna agencija Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnička komora Hrvatski operator tržišta energije Industrija nafte Međunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju učinka (engl. International Performance Measurement and Verification Protocol Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo turizma Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti obnovljivi izvori energije Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 9

Sažetak Izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije obveza je prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju u okoliš prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini. Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na bottom-up pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača, oblici energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. End-use potrošnja se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode te netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično. U dodatku 1 dan je pregled potencijala obnovljivih izvora energije na području županije. Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je vidljivo u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva. 7% 15% Industrija 36% Promet Kućanstva Usluge 42% Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 10

SLIKA 1 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih mjera iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 191 milijun kuna godišnje. TABLICA 1 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016. Uštede po godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno 2014. 2015. 0,037 0,037 2016. 0,037 0,037 0,075 Kumulativno 0,112 Godišnje 0,037 Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose 0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 11

Uvod Akcijski plan energetske učinkovitosti županije predstavlja strateški dokument koji je ujedno i obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14). Akcijski plan se donosi za period od 3 godine i njime se utvrđuje 3-godišnja provedbena politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom. U srpnju 2014. usvojen je 3. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. 2016. Akcijski plan županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijski plan predlaže izvršno tijelo, a donosi predstavničko tijelo županije. Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje: prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije; ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije; mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti; nositelje aktivnosti i rokove provedbe; izračun planiranih ušteda energije u skladu s pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda; način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom; izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti; druge potrebne podatke npr. prognozu energetskih potreba za razdoblje 2015. do 2017., vremenski plan i dinamiku provedbe identificiranih mjera itd. Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju u okoliš prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini. Rezultat je jasan popis aktivnosti koje su korelirane sa smjernicama Zakona o energetskoj učinkovitosti, 3. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2016. i ostalim zakonskim podlogama i obvezama kao i financijskim okvirima (Plan i program financiranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond), Obzor 2020, domaće i strane institucije i sl.). Svaka aktivnost ima svoj broj i mjesto s definiranim potencijalom uštede, dinamikom implementacije, odgovornim strukturama za provedbu, financijskim okvirom i izvorima (su)financiranja te ostalim opisnim kriterijima za Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 12

rangiranje prema matrici prioriteta (neke mjere su ionako u obvezi JLS/županije, neke mjere su uobičajena praksa, veliku većinu mjera moguće je financirati putem Fonda/APN-a, EU fondova i sl.). Fokus akcijskog plana je na energetskoj učinkovitosti, a moguće je izračunati i prikazati posljedično smanjenje emisija CO2. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 13

Šibensko-kninska županija i temeljne postavke Šibensko-kninska županija nalazi se u primorskoj regiji Republike Hrvatske, u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Na sjeverozapadu graniči sa Zadarskom, a na jugoistoku sa Splitskodalmatinskom županijom. Na sjeveroistoku se nalazi granica s Bosnom i Hercegovinom, dok na jugozapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Šibensko-kninska županija obuhvaća velik broj hrvatskih otoka, dio jadranske obale te Dalmatinsku zagoru. Ukupna površina županije je 5.670 km 2 što predstavlja udio od 6,31% u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Promatrajući samo kopnenu površinu, površina Šibensko-kninske županije iznosi 2.984 km 2 što u ukupnoj kopnenoj površini Republike Hrvatske predstavlja udio od 5,27%. Ovaj kraj pretežno je krško područje, a ističe se bogatstvom i raznolikošću reljefnih oblika. Prema prirodnim obilježjima, županija se može podijeliti na primorski dio, koji čine usko obalno područje, zaobalni pojas te otoci, i Dalmatinsku zagoru, unutar koje se razlikuju Drniška i Kninska zagora. Stvarna duljina obale Jadrana u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 805,9 km, a zračna 56,2 km, iz čega je vidljiva vrlo velika razvedenost obale. Obuhvaća velik broj uvala i lučica, 285 otoka, otočića i nadmorskih grebena, od kojih je 7 stalno naseljenih otoka. Na sjeveru županije smještena je planina Dinara s istoimenim najvišim vrhom Republike Hrvatske (1.831 m). Prostor županije fizički je razdvojen na dva dijela kanjonom rijeke Krke i Čikole te Prokljanskim jezerom i Šibenskim kanalom, no, istodobno rijeka Krka je svojevrsna poveznica koja je integrirala dio prostora sjeverne i srednje Dalmacije u jedinstveno šibensko područje. Osim navedenih rijeka, ovaj krajolik krase i Krčić, Cetina, Orašnica, Kosovčica, Butižnica, te uz Prokljansko i jezera Visovačko, Golubićko, Bjelober, Torak, Šarena jezera (Burum), Bobodolsko, Zmajevo te manjim dijelom Vransko jezero. Neke od planina u ovom području uz Dinaru su i Promina, Kozjak, Svilaja i Moseć između kojih su se smjestila brojna polja Kosovo, Kninsko, Petrovo polje. Šibensko-kninska županija nalazi se na značajnom prometnom položaju. Jadranskom magistralom povezana je s priobaljem; magistralna cesta povezuje županiju sa Kninom i Bosnom i Hercegovinom, a posebnu važnost ima autocesta prema unutrašnjosti Hrvatske. Područje županije je sa Splitom i glavnim gradom RH, Zagrebom, povezano i željezničkom prugom. Što se tiče pomorskog prometa, veliki značaj ima šibenska luka, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru zračnu vezu sa Zagrebom, Europom te svijetom, Šibensko-kninska županija ostvaruje preko zračne luke Split u Kaštelima (45 km) i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km). U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva nacionalna parka, NP Krka i NP Kornati, te djelomično i park prirode Vransko jezero. Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire sjeveroistočno od Knina, teče kroz kanjon dug 75 km i tvori bočne slapove - Krčić, Risnjak, Miljacku, Roški slap i Skradinski buk. U NP Krka ističu se franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka, te gradić Skradin, zaštićen kao spomenik kulture. Nacionalni park Kornati obuhvaća skupinu od 125 otoka, otočića i nadmorskih grebena. Vransko jezero najveće je jezero u Hrvatskoj. Posebnu vrijednost u pogledu biološke raznolikosti daju mu prostrani tršćaci te Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 14

uski pojas poplavnih travnjaka, koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su staništa za ptice. Navedene znamenitosti kao i specifični krajolici i panorame čine županiju posebno atraktivnom za razvoj turizma. SLIKA 2 PROMETNI POLOŽAJ ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Klimu na prostoru županije možemo podijeliti prema različitim klasifikacijama. Prema Köppenovoj klasifikaciji, koja uvažava srednji godišnji hod temperature i razdiobu oborina, na promatranom području postoje četiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske zagore koji su pod utjecajem Jadranskog mora pripadaju sredozemnoj klimi obilježenoj blagom zimom i suhim i vrućim ljetom. Najviše oborina ima u zimskim mjesecima, a sekundarni maksimum javlja se u proljeće (od ožujka do lipnja). Drugi dio zaleđa ima umjereno toplu vlažnu klimu, koju karakteriziraju vruće i suho ljeto i dva maksimuma oborina, proljetni i jesensko-zimski. Najsjeverniji dio županije nalazi se u području umjereno tople vlažne klime s toplim, a ne vrućim, ljetom. Ljeta su svježija od prethodnih tipova klime, sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka nižom od 22 C. Najsvježije je na području Dinare, gdje prevladava snježno-šumska klima. Temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 C, a najtoplijeg ljetnog mjeseca od 22 C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsuši dio pada u toplo godišnje doba. Sekundarni maksimum oborina izražen je u proljeće (u travnju), dok se glavni pojavljuje zimi (u studenome). Prema Thornthwaiteovoj klasifikaciji klime, baziranoj na odnosu količine vode potrebne za potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, postoji pet tipova, od vlažne perhumidne do suhe aridne klime. U Hrvatskoj se javljaju perhumidna, humidna i subhumidna klima. Sva ta tri klimatska tipa postoje i na području Šibensko-kninske županije. Uz obalu i na otocima prevladavaju subhumidni uvjeti, prema unutrašnjosti se javlja humidni tip, dok se perhumidni tip javlja na krajnjem sjeveru županije na granici s ličkim područjem. Prema višegodišnjim Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 15

mjerenjima dobiveni su podaci o srednjoj godišnjoj temperaturi te maksimalnoj i minimalnoj godišnjoj temperaturi u Šibensko-kninskoj županiji. Srednja godišnja temperatura za područje Šibenika iznosi 15,4 C, dok je za područje Drniša i Knina nešto manja i iznosi 13 C. Maksimalna godišnja temperatura za Šibenik iznosi 21,7 C, za Knin 19 C te za područje Drniša 18,5 C. Minimalna godišnja temperatura za Šibenik iznosi 8,9 C, za Knin 7,8 C i za Drniš 7,6 C. Srednja godišnja količina oborina na području županije kreće se između 490 i 2.440 mm. Najmanje oborina ima na otocima i u obalnom pojasu. Količine oborina se povećavaju prema unutrašnjosti te postižu maksimum na dinarskom području. Snijeg je u otočnom i priobalnom području rijetkost i ne zadržava se duže od jednog dana. Slično je i u Dalmatinskoj zagori. Najviše snijega ima na višim nadmorskim visinama i dublje na kontinentu, naročito na području Dinare. SLIKA 3 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I OBUHVAT ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli, Šibensko-kninska županija obuhvaća pet upravnih gradova, Šibenik, Knin, Skradin, Vodice i Drniš, te 15 općina, Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić te 199 naselja, a županijsko središte s 46.332 stanovnika je grad Šibenik. Gospodarstvo Šibensko-kninske županije usmjereno je na djelatnosti trgovine, turizma i građevinarstva te na djelatnosti prerađivačke industrije kao najznačajnije gospodarske grane. Pored vodeće aluminijske industrije u županiji postoji brodograđevna i industrija građevnog materijala, a izgrađeni su veći kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih sirovina. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 16

TABLICA 2 ZAPOSLENI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI U 2011. GODINI PREMA DJELATNOSTI A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 107 B Rudarstvo i vađenje kamena 57 C Prerađivačka industrija 3.312 D Opskrba el. energijom, plinom i parom i klimatizacija 557 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnost 739 sanacije okoliša F Građevinarstvo 1.040 G Trgovina na veliko i malo 3.286 H Prijevoz i skladištenje 1.354 I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.282 J Informacije i komunikacije 218 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 579 L Poslovanje nekretninama 220 M Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti 543 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 474 O Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje 3.088 P Obrazovanje 2.483 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2.074 R Umjetnost, zabava i rekreacija 718 S Ostale uslužne djelatnosti 308 Ukupno 22.439 U 2014. godini u Šibensko-kninskoj županiji bilo je registrirano ukupno 6.536 pravnih osoba, od čega su 3.393 bile aktivne. Od ukupnog broja aktivnih, najveći broj bio ih je u području trgovine, njih 705. Zatim slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (311 pravnih osoba), građevinarstvo (304), prerađivačka industrija (292), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (233), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (217) te poslovanje nekretninama (170). Bruto domaći proizvod Šibensko-kninske županije u 2011. godini prema podacima DZS-a iznosio je 6.433.793.000 kn, odnosno 865.431.000 EUR, što predstavlja udio od 1,96% u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske 2011. godine. U 2011. godini prema strukturi bruto dodane vrijednosti u Šibensko-kninskoj županiji najveći udio zauzimalo je poslovanje nekretninama (20,6%), zatim trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (19,7%), javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,1%) te prerađivačka industrija (13,2%) i građevinarstvo (7,7%). S manjim udjelima sudjeluju stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, ostale uslužne djelatnosti, rudarstvo i vađenje te ostale industrije, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te informacije i komunikacije. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 17

17% 4% 2% Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 17% Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije Građevinarstvo 5% 8% Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama 20% 5% 2% 20% Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Ostale uslužne djelatnosti SLIKA 4 STRUKTURA BDP-A ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2011. GODINI Otvaranjem gospodarskih i poslovnih zona na području Šibensko-kninske županije, omogućen je brži razvoj gospodarstva, što pozitivno utječe i na broj zaposlenih. Gospodarska zona Podi, koja je proglašena gospodarskom zonom od županijskog značaja, predstavlja najvažniji prostor za gospodarski rast. Osim zone Podi, važnije zone za poslovne aktivnosti nalaze se na području Drniša, zona Drniš i zona Radonić, na području Grada Skradina, zona Kosa, na području Grada Knina, poslovna zona Preparandija, te na području Grada Vodica, gospodarska zona Čista. Važan utjecaj na gospodarstvo Šibensko-kninske županije također ima razvoj turizma. Glavnina turističke ponude još je uvijek usredotočena na obalni pojas gdje se i ostvaruje najveći broj noćenja godišnje te boravi najveći broj turista. No, i zaleđe ima veliki turistički potencijal kojim bi se proširila turistička ponuda ove županije. Prema podacima DZS-a, smještajni kapaciteti na području Šibensko-kninske županije u 2013. uključivali su preko 70 000 ležajeva, od čega preko 25 000 ležajeva u kolektivnim objektima. U 2013. godini zabilježen je dolazak oko 710 000 turista te je ostvareno oko 4,5 milijuna noćenja. TABLICA 3 SMJEŠTAJNI KAPACITETI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE HOTELI I APARTMANSKA NASELJA 8.670 Hoteli (12) 3.650 Apartmanska naselja (4) 1.070 Mali i obiteljski hoteli (27) 1.270 PRIVATNI SMJEŠTAJ 41.760 Sobe 8.200 Apartmani i studio 33.560 KAMPOVI Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 18

Veliki kampovi (12) 13.140 mjesta Kampirališta (78) 2.340 ODMARALIŠTA (14) 550 SVEUKUPNO SMJEŠTAJNIH JEDINICA 64.120 MARINE (12) 3.480 u moru 1.320 suhi vez Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji bilo je ukupno 109.375 stanovnika, što čini 2,55% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Budući da županija zauzima 2.984 km 2 kopnene površine, prostorna gustoća stanovništva iznosi 36,65 st/km 2, što je znatno manje u odnosu na prosjek RH (75,78 st/km 2 ). 14.000 12.000 11.272 11.560 10.000 8.000 7.114 6.694 6.000 4.000 2.000 0 2.876 1.103 375 137 59 24 23 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više Broj članova kućanstva SLIKA 5 BROJ KUĆANSTAVA PREMA BROJU ČLANOVA KUĆANSTVA U 2011. GODINI Ukupno je u Šibensko-kninskoj županiji u 2011. godini 108.272 stanovnika živjelo u 41.237 kućanstava, iz čega proizlazi prosječan broj osoba po kućanstvu u iznosu od 2,65. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 19

Opis metodologije izrade akcijskog plana Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Za potrebe analize trenutne potrošnje kontaktirani su poznati distributeri i opskrbljivači energije na području županije sa značajnim udjelom u ukupnoj finalnoj potrošnji. Podaci koji nisu dostavljeni na vrijeme, nisu bili potpuni ili su nedostajali nadomješteni su podacima iz vlastite baze Energetskog instituta Hrvoje Požar te nadomjesnim modelima i normativima ili iskustvenim procjenama stručnjaka za specifična područja. Način izračuna Nacionalni okvirni cilj ušteda energije izračunava se na sljedeći način: Neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu: E nep,cilj = E nep E ets u kojem je: Enep,cilj neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije za svaku godinu u petogodišnjem razdoblju koji prethodi razdoblju za koje se donosi nacionalni program energetske učinkovitosti izražena u PJ, Enep neposredna potrošnja energije prema podacima iz energetske bilance za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Podaci se uzimaju u obliku u kojem su navedeni u bilanci i ne korigiraju se faktorima kao što su stupanj-dani, strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjene opsega proizvodnje, Eets neposredna potrošnja energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu trgovanja emisijskim jedinicama u Planu raspodjele emisijskih kvota (Tablica 1. Popis postrojenja) prema podacima Ministarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Državnog zavoda za statistiku za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu: Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 20

E sr = 5 I=1 E nep,cilj I 5 u kojem je: Esr prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, Enep,cilj neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, I godina na koju se potrošnja energije odnosi. Dugoročni okvirni nacionalni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema sljedećem izrazu: u kojem je: E cilj,dug = p dug 100 E sr Ecilj,dug dugoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ, Esr prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, pdug postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije. Dugoročni nacionalni okvirni cilj ušteda energije ne smije biti manji od iznosa koji na kraju razdoblja za koji se nacionalni program donosi odgovara kumulativnim uštedama od 1% prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije godišnje. Kratkoročni nacionalni okvirni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema sljedećem izrazu: u kojem je: E cilj,krat = p krat 100 E sr Ecilj,krat kratkoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ, Esr prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, pkrat postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije, Dugoročni i kratkoročni okvirni nacionalni cilj (Ecilj) predstavljaju količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu u PJ koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 21

nacionalni program odnosno nacionalni akcijski plan, a treba biti verificirana kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda. Za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koriste se sumarne i detaljne tablice sadržane u Prilogu 1. i 2. Pravilnika koje su njegov sastavni dio. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 22

Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na bottom-up pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača, oblici energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. End-use potrošnja se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode te netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično. Kako bi se provela prethodno opisana analiza, neophodno je prikupiti i analizirati niz podataka i činjenica, kao npr. indikatore gospodarskog razvoja, raspoložive statističke podatke na nacionalnoj i lokalnoj razini kao i podatke o potrošnji energije pojedinih kategorija potrošača koji se prikupljaju iz tvrtki koje distribuiraju energiju. Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je vidljivo u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva. 7% 15% Industrija 36% Promet Kućanstva Usluge 42% SLIKA 6 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 23

Potrošnja energije u sektoru industrije Kako je vidljivo na slici, u sektoru industrije dominantan energent je električna energija s udjelom od 50% u ukupnoj potrošnji energije sektora. Znatne udjele također imaju ukapljeni naftni plin (34%) i loživo ulje (11%), pri čemu se pod loživo ulje podrazumijeva ekstra lako i specijalno loživo ulje te nisko i visokosumporno loživo ulje. Udio od 5% u ukupnoj potrošnji energenata ima i dizelsko gorivo koje se koristi u industrijskim pogonima. 5% Električna energija Prirodni plin Loživo ulje 34% 49% UNP Ogrjevno drvo Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija Benzin Dizel 11% 1% SLIKA 7 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici. TABLICA 4 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE PJ Električna energija 0,437 Prirodni plin 0,005 Loživo ulje 0,095 UNP 0,305 Ogrjevno drvo 0,000 Drvni peleti/briketi/sječka 0,000 Sunčeva energija 0,000 Benzin 0,001 Dizel 0,045 UKUPNO 0,887 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 24

Potrošnja energije u sektoru prometa U sektoru prometa Šibensko-kninske županije dominiraju fosilna goriva pri čemu je dizelsko gorivo najzastupljenije, s udjelom od 63%, a slijedi motorni benzin s udjelom od 32%. S malim udjelom prisutni su ukapljeni naftni plin i tekuća biogoriva. 2% 3% 63% 32% Tekuća biogoriva Ukapljeni naftni plin (LPG) Motorni benzin Dizelsko gorivo SLIKA 8 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU PROMETA Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici. TABLICA 5 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU PROMETA PJ Tekuća biogoriva 0,041 Ukapljeni plin 0,082 Motorni benzin 0,784 Dizelsko gorivo 1,546 UKUPNO 2,453 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 25

Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje Sektor opće potrošnje dijeli se na podsektor kućanstva, usluga, poljoprivrede i graditeljstva. S obzirom na relativno male iznose potrošnje u sektoru poljoprivrede i graditeljstva u odnosu na ostale podsektore potrošnje u daljnjoj razradi će ta dva sektora biti obrađena kroz potrošnju podsektora kućanstva i usluga te se neće iskazivati zasebno. Potrošnja energije u podsektoru kućanstva U podsektoru kućanstva dominantan energent na području Šibensko-kninske županije je ogrjevno drvo s udjelom od 50%, potom električna energija s udjelom od 38%, UNP i ekstra lako loživo ulje s udjelima od po 5%. 2% 0% Električna energija 38% Prirodni plin Loživo ulje 50% UNP Ogrjevno drvo Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija 5% 5% SLIKA 9 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU KUĆANSTVA U tablici je prikazana potrošnje energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu. TABLICA 6 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU KUĆANSTVA PJ Električna energija 0,786 Prirodni plin 0,000 Loživo ulje 0,098 UNP 0,097 Ogrjevno drvo 1,036 Drvni peleti/briketi/sječka 0,034 Sunčeva energija 0,012 UKUPNO 2,064 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 26

Struktura korištenih energenata za potrebe grijanja prostora, pripremu tople vode te kuhanje prikazana je na slikama u nastavku. Ogrjevno drvo značajan je energent za grijanje prostora s udjelom u ukupnoj potrošnji od 84%, potom slijede ekstra lako loživo ulje s 7% i električna energija s 6%. Zanimljivo je primijetiti i korištenje drvnih peleta/briketa/sječke za potrebe grijanja prostora u iznosu od 3%. 3% 6% 7% Električna energija Prirodni plin Loživo ulje UNP Ogrjevno drvo Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija 84% SLIKA 10 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA GRIJANJE PROSTORA Priprema tople vode uglavnom se oslanja na električne bojlere odnosno električnu energiju (75%) te u manjoj mjeri na ogrjevna drva (14%) i ekstra lako loživo ulje (5%). Za pripremu hrane, odnosno kuhanje, u najvećoj se mjeri koristi UNP (71%), a potom ogrjevno drvo (15%) i električna energija (14%). 1% 5% 14% 5% Električna energija Prirodni plin Loživo ulje UNP 15% 14% Električna energija Prirodni plin Loživo ulje UNP 75% Ogrjevno drvo Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija 71% Ogrjevno drvo Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija SLIKA 11 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA PRIPREMU TOPLE VODE SLIKA 12 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA KUHANJE Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 27

Potrošnja energije u podsektoru usluga U podsektoru usluga, za razliku od kućanstva, u strukturi ukupne potrošnje energije dominira električna energija s udjelom od 62%, a slijedi ekstra lako loživo ulje s udjelom od 32% i UNP s udjelom od 4%. 4% 0% Električna energija 32% 2% 62% Prirodni plin Loživo ulje UNP Ogrjevno drvo Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija SLIKA 13 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU USLUGA U tablici je prikazana potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu. Ovdje je zanimljivo primijetiti da većinu opće potrošnje energije odnosi podsektor kućanstva s više od 2 PJ, a manjim dijelom podsektor usluga s 0.4 PJ. TABLICA 7 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU USLUGA PJ Električna energija 0,243 Prirodni plin 0,006 Loživo ulje 0,123 UNP 0,017 Ogrjevno drvo 0,001 Drvni peleti/briketi/sječka 0 Sunčeva energija 0 UKUPNO 0,391 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 28

Bilanca potrošnje energije Šibensko-kninske županije Bilanca potrošnje finalne energije na području Šibensko-kninske županije dobiva se sumiranjem iznosa pojedinih sektora potrošnje. Struktura, odnosno zastupljenost pojedinih energenata u finalnoj potrošnji energije dana je na slici (Slika 14). 27% 25% Električna energija Prirodni plin Loživo ulje UNP Ogrjevno drvo 5% Drvni peleti/briketi/sječka Sunčeva energija 14% 9% Tekuća biogoriva Motorni benzin 1% 1% 18% Dizelsko gorivo SLIKA 14 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Najveći udio u potrošnji energenata imaju dizelsko gorivo koje se koristi u prometu s udjelom od 27% te električna energija s udjelom od 25%. U strukturi potrošnje energenata slijede ogrjevno drvo s udjelom od 18% te motorni benzin s udjelom od 14%. Od značajnijih energenata tu su UNP s udjelom od 9% te ekstra lako loživo ulje s udjelom od 5%. TABLICA 8 BILANCA ENERGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE mjerna jedinica - PJ Industrija Promet Kućanstva Usluge UKUPNO Električna energija 0,437 0,786 0,243 1,466 Prirodni plin 0,005 0,000 0,006 0,012 Loživo ulje 0,095 0,098 0,123 0,316 UNP 0,305 0,082 0,097 0,017 0,501 Ogrjevno drvo 0,000 1,036 0,001 1,038 Drvni peleti/briketi/sječka 0,000 0,034 0,000 0,034 Sunčeva energija 0,000 0,012 0,000 0,012 Tekuća biogoriva 0,041 0,041 Motorni benzin 0,001 0,784 0,785 Dizelsko gorivo 0,045 1,546 1,591 UKUPNO 0,887 2,453 2,064 0,391 5,796 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 29

Apsolutni iznosi potrošnje pojedinih energenata prikazani po sektorima potrošnje mogu se vidjeti u tablici energetskoj bilanci Šibensko-kninske županije (Tablica 8). Najznačajniji sektor potrošnje je promet s iznosom od 2,45 PJ godišnje, potom kućanstva s iznosom od 2,06 PJ godišnje i usluge s 0,39 PJ koji zajedno čine sektor opće potrošnje. U sektor opće potrošnje spadaju još i građevinarstvo te poljoprivreda no zbog nedostatka preciznijih podataka ta dva podsektora obuhvaćena su kroz potrošnju podsektora kućanstva i usluga. U sektoru industrije računata je ukupna potrošnja svih industrijskih postrojenja, a za izračun okvirnog cilja ušteda energetske učinkovitosti koji je prikazan kasnije izuzeta je potrošnja industrijskih postrojenja u ETS sustavu. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 30

Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije Sukladno Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) koji je u trenutku izrade ovog Akcijskog plana na snazi, županijski cilj treba biti u skladu s postotkom koji se koristi za određivanje kratkoročnog nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koji je iskazan u nacionalnom akcijskom planu, a korištenje manjeg postotka županija mora opravdati u županijskom akcijskom planu. Također, županijski cilj predstavlja količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu, iskazanom u PJ, koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi akcijski plan. Preuzeti okvirni cilj treba biti verificiran kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema Pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda. U trenutku izrade ovog Akcijskog plana na snazi je Pravilnik usvojen u NN 77/12. Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu povećanja energetske učinkovitosti u EU radi ostvarivanja cilja uštede 20 posto potrošnje primarne energije na razini Europske unije do 2020. u usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili temeljni scenarij potrošnje energije). Direktiva propisuje da kumulativni cilj uštede energije u krajnjoj potrošnji mora biti barem jednak ostvarivanju novih ušteda svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, u iznosu od 1,5% godišnjeg opsega energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. godine. Iz tog se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet. Iz navedenog slijedi da se u izračunu ukupnog iznosa propisanih ušteda prvo određuje godišnji opseg energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima (neposredna potrošnja energije) prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. godine, tj. za 2010., 2011. i 2012. godinu. Za potrebe određivanja prosječne ukupne neposredne potrošnje energije koriste se energetske bilance Republike Hrvatske za 2010., 2011. i 2012. godinu prema IEA metodologiji. Za ispunjenje navedenog cilja, Republika Hrvatska se odlučuje za kombinaciju dvaju pristupa (sustav obveze energetske učinkovitosti i primjenu alternativnih mjera). Sukladno metodologiji izračuna ciljeva uštede energije, opisanoj u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016., nacionalni cilj uštede energije u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godišnje, odnosno kumulativno 54,250 PJ. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 31

Prema prikazanom izračunu, prilikom određivanja okvirnog cilja, koristi se ukupna neposredna potrošnja energije umanjena za potrošnju energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS-om i umanjena za potrošnju energije u prometu. Ujedno, u nacionalnom planu iskorištena je mogućnost smanjenja zahtijevane godišnje stope smanjenja potrošnje od 1,5% za maksimalno 25% i time novi (kratkoročni) cilj za energetske uštede za razmatrano razdoblje iznosi 1,125% (pkrat%) godišnje. Sukladno nacionalnom cilju uštede energije u razdoblju 2014. 2020. te izmjenama u načinu izračuna za ovaj akcijski plan korištena je modificirana metodologija. TABLICA 9 IZRAČUN ŽUPANIJSKOG OKVIRNOG CILJA UŠTEDA ENERGIJE 2011 2012 2013 PJ Neposredna potrošnja energije (E nep ) 5,958 5,933 5,793 Industrija 0,948 0,920 0,887 Izuzetak: potrošnja energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS (E ets ) 0,380 0,324 0,349 Industrija (bez E ets ) 0,568 0,596 0,538 Promet 2,469 2,422 2,453 Ostali sektori 2,542 2,591 2,452 Kućanstva 2,141 2,200 2,064 Usluge 0,400 0,391 0,388 Neposredna potrošnja energije - industrija (ETS) 5,578 5,609 5,443 Neposredna potrošnja energije - industrija (ETS) promet 3,109 3,187 2,990 Trogodišnji prosjek (E sr ) 3,095 Cilj za energetske uštede do kraja razdoblja 0,104 nacionalnog akcijskog plana (p krat% E sr ) Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 32

Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima Shodno dostupnim podacima, analizama te u skladu s dobrom poslovnom i energetskom praksom, a poštujući smjernice Zakona o energiji, Zakona o energetskoj učinkovitosti i trećeg Nacionalnog akcijskog plana o energetskoj učinkovitosti (NAPEnU 3), nominirane su grupe mjera prema bottom-up smjernicama (BU). Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se sukladno zahtjevima članka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), kojim se od država članica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju Europskoj komisiji (EK) planove koji sadrže mjere čijom će se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi ušteda energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2016. godine kao preduvjet za ispunjenje EU cilja 20 postotnog smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine u usporedbi s temeljnim (business-as-usual - BaU) scenarijem koji je usklađen sa strateškim i zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske - Nacionalnim programom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine br. 127/14). Donošenjem 3. NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u prvom i drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine te od 2011. do 2013. godine. Prema navedenom predlošku EK, u dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuju ostvarene uštede energije zaključno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih planova svih država članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave EU. Naglasak je u predstojećem razdoblju potrebno staviti na izradu i provedbu detaljnih i sveobuhvatnih nacionalnih programa složenih obnova stambenih i nestambenih zgrada, a valja istaknuti da je bez provedbe tih programa nacionalni cilj u 2016. (i 2020.) godini teško ostvariv. U nastavku poglavlja dan je pregled predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na području Šibensko-kninske županije. Mjere se podijeljene prema podsektorima neposredne potrošnje industrija, promet i sektor opće potrošnje. Predložene mjere nalaze se i u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, a iznosi pojedinačnih ušteda te mogućnosti i potrebe penetracije pojedine mjere u svrhu dostizanja propisanih ciljeva izračunati su prema specifičnostima Šibensko-kninske županije. U slučajevima kada nisu bili poznati svi potrebni podaci za izračun uštede, izvršene su procjene temeljene na prethodno izvršenim proračunima, stručnoj procjeni i studijama sličnih parametara. Svaka predložena mjera sastoji se od: Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 33

naziva mjere, oznake mjere prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, opsega provedbe, tj. broju objekata ili vozila temeljem kojeg je izvršen proračun ušteda, opisa mjere kojim su pobliže opisane predviđene aktivnosti, životnog vijeka pojedine mjere unutar kojeg se mogu očekivati predviđene uštede, očekivani ukupni financijski iznos ulaganja pri čemu je naznačen eventualan udio FZOEU, očekivane uštede u MWh ili tonama ekvivalenta nafte te količine ušteđene vode (ukoliko postoji), izvori financiranja, pri čemu je predviđene mjere moguće financirati i iz drugih izvora koji nisu ovdje opisani, predviđeni početak primjene mjere, način praćenje provedbe pojedine mjere. Sektor industrije U sektoru industrije predviđene su dvije mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Jedna je mjera uvođenja efikasnih elektromotornih pogona i mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE), dok je druga predviđena mjera provođenje energetskih pregleda i gospodarenja energijom u velikim poduzećima Naziv mjere Oznaka mjere Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Uvođenje efikasnih elektromotornih pogona I.1/I.3. Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti Industrija (postrojenja) Kroz MIEE će se provoditi čitav niz aktivnosti usmjerenih na promoviranje energetske učinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj poboljšati svijest i znanje vodstva industrijskih poduzeća i zaposlenika kako bi se iskoristili cjelokupni potencijali ostvarivih mjera energetskih ušteda. Na razini tvrtki kao i na razini industrijskih grupacija potrebno je uspostaviti strukture za upravljanje potrošnjom energije, te uvesti nadzor i analizu potrošnje energije uz postavljanje ciljeva. Koordinacija institucija: Ostvarenje suradnje između državnih i strukovnih tijela koja se uključuju u razvoj MIEE Snimka potrošnje: Pregled stanja potrošnje i korištenja energije prema industrijskim granama Razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi, benchmarking, demo projekti Odabir ključnih industrijskih grana i ciljanih tvrtki za demo projekte, prema postavljenim kriterijima Uspostava energetskog menadžmenta: Prijedlog prikladnih mjera energetske učinkovitosti za svaku Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 34

Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) industrijsku granu i plan provedbe Određivanje financija: Razrada aspekata financiranja, razmatranje mogućih tzv. "pipeline" projekata, razrada moguće primjene ESCO principa. Praćenje provedbe programa i rezultata 10 godina 10.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva 900 MWh FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP Naziv mjere Energetski pregledi i gospodarenje energijom u poduzećima Oznaka mjere I.4 Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Poslovni subjekti ŠKŽ (20 poslovnih subjekata godišnje) Opis Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala uštede energije u velikim poduzećima putem sufinanciranja provedbe energetskog pregleda. U izradi Pravilnika za energetske preglede velikih poduzeća, uzet će se u obzir standard ISO 50001 i slične smjernice za kompletni energetski menadžment u poduzećima Životni vijek 5 godina Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) 2.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva 500 MWh FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 35

Sektor prometa U sektoru prometa predviđene su tri mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti: trening i promocija eko vožnje, poticanje kupovine energetski učinkovitih vozila i vozila na alternativna goriva, razvoj intermodalnog prijevoza tereta, promicanje integriranog prometa i razvoj infrastrukture za promociju alternativnih goriva. Naziv mjere Oznaka mjere T.1 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Trening i promocija eko vožnje Financijski instrumenti 3.000 vozača godišnje (javna služba i privatne osobe) Ovom mjerom želi se postići maksimalna razina osviještenosti svih građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima eko vožnje, kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivnim aktivnostima među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače (NN 13/09). Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posvećeni edukaciji o eko vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila > 3,5 tone. 5 godina 2.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) + gradovi i općine ŠKŽučešće županije - samo za vlastiti vozni park) 100 tona nafta(eq) FZOEU, proračuni JLS i županija za vlastita vozila/vozače vlastita sredstva (privatna vozila) Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI praćenje ostvarenih ušteda (SMIV) Naziv mjere Oznaka mjere T.6 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila Financijski instrumenti 50 elektro vozila, 50 hibridnih vozila i 200 CNG/LPG vozila (godišnje) FZOEU u svom radu sufinancira projekte čistijeg prometa. Sastavni dio su linije sufinanciranja za kupnju električnih i hibridnih vozila te linije sufinanciranja za pregradnju/kupnju vozila s pogonom na ukapljeni naftni plin (UNP) i stlačeni prirodni plin (SPP) 8-10 godina 60.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40% / 70.000 kn po vozilu) + gradovi i općine ŠKŽ - učešće županije - samo za vlastiti vozni park Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 36

Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) 150 tona nafte(eq) FZOEU, proračuni JLS i Županije za vlastita vozila, vlastita sredstva i krediti vlasnika (privatna vozila) Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI praćenje ostvarenih ušteda (SMIV) Naziv mjere Oznaka mjere Kategorija mjere Opseg provedbe - Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa; Razvoj infrastrukture za alternativna goriva T.2/ T.4/T.7 Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti Intermodalni prijevoz uključuje više načina prijevoza u teretnom prometu. Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rasterećenje cestovnih pravaca i smanjenje potrošnje goriva korištenjem željezničke infrastrukture i unutrašnjih plovnih putova. Potrebno je promovirati održivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz: optimiranje gradske logistike prijevoza tereta, inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama, pružanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala, uvođenju car-sharing sheme u gradovima. Cilj T.7 mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane korisnika/potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih specifikacija za ovu infrastrukturu. 10 godina 10.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva 100 tona nafte(eq) FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika, sredstva JLS i županije Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI, MPPI, MZOIP Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 37

Sektor opće potrošnje Mjere u sektoru opće potrošnje odnose se na zgrade i građevine, elektroničke uređaje, javnu rasvjetu te procese i usluge. Osim toga, mjere su podijeljene na sektor kućanstva i sektor usluga, pa je unutar usluga posebno izdvojen javni sektor. Naziv mjere Program energetske obnove višestambenih zgrada Oznaka mjere B.3 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Financijski instrumenti Višestambene zgrade ŠKŽ (100 godišnje) Planom se pozornost primarno usmjerava na višestambene zgrade građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Obnova zgrade minimalno uključuje toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, a prema preporukama energetskog pregleda i druge mjere kojima se smanjuje potrošnja toplinske energije u zgradi. Mjera uključuje: 1. Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada: a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice; b. Zamjena prozora; c. Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja; OIE 20 godina 40.000.000 kn godišnje 2.000 MWh godišnje FZOEU, županijski proračun i proračuni JLS (bez obveze), vlastita sredstva i krediti građana Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP praćenje ostvarenih ušteda Naziv mjere Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada Oznaka mjere B.4 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Financijski instrumenti Komercijalne nestambene zgrade ŠKŽ (10 godišnje) Energetska obnova postojećih komercijalnih nestambenih zgrada usmjerena je na zgrade izgrađene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Mjerom se predviđa izrada energetskih certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 38

Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) 25 godina 30.000.000 kn godišnje (učešće županije - nije obvezno) 1.700 MWh godišnje FZOEU (minimalno - bez obveze za 2015.), vlastita sredstva i krediti vlasnika Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP praćenje ostvarenih ušteda Naziv mjere Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi Oznaka mjere B.5 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Financijski instrumenti Građanstvo (500 kućanstava/uređaja godišnje) Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potrošnji energije tog uređaja i odabir usmjerava prema učinkovitijima. 10 godina 2.500.000 kn godišnje (FZOEU do 800 kn/uređaju) - vlastita sredstva 50 MWh električne energije + 1000 m 3 vode FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI Naziv mjere Program energetske obnove obiteljskih kuća Oznaka mjere B.6 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Financijski instrumenti Obiteljske kuće ŠKŽ (model 100 kuća godišnje) Obnova postojećih obiteljskih kuća. Mjera uključuje: 1. Poticanje obnove vanjske ovojnice: a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice b. Zamjena prozora 2. Poticanje zamjene sustava grijanja: a. Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste električnu energiju ili fosilna goriva novim sustavima (OIE) 20 godina 20.000.000 kn godišnje 1.000 MWh godišnje Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 39

Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) FZOEU, županijski proračun i proračuni JLS (minimalno - bez obveze za 2015.), vlastita sredstva i krediti građana Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Razvoja agencija Šibensko-kninske županije Naziv mjere Program energetske obnove zgrada javnog sektora Oznaka mjere P.2 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Financijski instrumenti Zgrade u vlasništvu ŠKŽ (3 objekta godišnje) Mjerom se predviđa osmišljavanje Programa energetske obnove zgrada javnog sektora. Programom se pozornost primarno usmjerava na zgrade javnog sektora građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. 25 godina 5.000.000 kn godišnje (učešće županije - 40-60% - manje su uz učešće ministarstava i/ili ESCO/EPC model obnove) 300 MWh godišnje FZOEU, županijski proračun i proračuni ministarstava (MGIPU, MZOIP, MZOS); ESCO/EPC Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP praćenje ostvarenih ušteda Naziv mjere Oznaka mjere P.4 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Program Energetski učinkovita javna rasvjeta Financijski instrumenti Javna rasvjeta JLS ŠKŽ (10% sustava JR godišnje) Ovom mjerom potiče se energetska učinkovitost u sustavima javne rasvjete kroz različite financijske mehanizme: sufinanciranjem mjera putem FZOEU-a i jedinica lokalne samouprave te energetskim uslugama ESCO poduzeća 15 godina 9.000.000 kn godišnje (FZOEU do 1,4 milijuna kn po projektu + gradovi i općine ŠKŽ) 465 MWh električne energije godišnje FZOEU, proračuni JLS Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI praćenje ostvarenih ušteda (SMIV) Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 40

Naziv mjere Oznaka mjere P.5 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Zelena javna nabava Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti JLS/županija Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima će se osigurati pravna i tehnička znanja i vještine javnih nabavljača za uključivanje i vrednovanje zahtjeva za energetskom učinkovitosti u postupcima javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. 10 godina 100 MWh primarne energije MZOIP MINGO Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI, MZOIP Naziv mjere Oznaka mjere H.8 Kategorija mjere Opseg provedbe Opis Životni vijek Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja Očekivane uštede Izvor financiranja Rokovi provedbe Tijela za praćenje (nadzor) Promocija energetskih usluga i mjera EnU i OIE Informacijske i obvezne informacijske mjere Svi oblici i sustavi potrošnje energije u zgradarstvu i industriji Ovom mjerom nastoji se povećati svijest korisnika zgrada, transformirati tržište prema sve učinkovitijim zgradama. Info kampanjom podići svijest ciljanih skupina o koristima i mogućnostima provedbe mjera energetske učinkovitosti kroz energetske usluge. Informirati i educirati širu javnost o ESCO tvrtkama, modelima i principu pružanja energetskih usluga. Uspostava propisa kvalifikacija pružatelja energetskih usluga. Izrada i vođenje evidencije o pružateljima energetskih usluga. 10 godina 500.000 kn godišnje (40-60% županija) 20 MWh primarne energije godišnje FZOEU, JLS, županija Početak: 2015. godina Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; CEI, APN, MINGO, MGIPU. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 41

Sumarni prikaz predloženih mjera Sumarni prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu predloženih mjera dan je u nastavku, a podijeljen je na objekte koji su u vlasništvu županije te one koji to nisu. Za objekte koji nisu u vlasništvu županije ukupan iznos potrebnih ulaganja je 183 milijuna kuna, od čega predviđeno sufinanciranje od strane županije iznosi 290 tisuća kuna. TABLICA 10 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI NISU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE MJERA NOSITELJ TROŠAK MJERE (godišnje) SUFINANCIRANJE ŽUPANIJE Program energetske obnove obiteljskih kuća Vlasnik 20.000.000,00 kn 50.000,00 kn Program energetske obnove višestambenih zgrada Vlasnik 40.000.000,00 kn 50.000,00 kn Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada Vlasnik 30.000.000,00 kn 20.000,00 kn Program Energetski učinkovita javna rasvjeta JLS 9.000.000,00 kn 20.000,00 kn Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila Vlasnik 59.500.000,00 kn 20.000,00 kn Trening i promocija eko vožnje Vlasnik 1.800.000,00 kn 20.000,00 kn Energetski pregledi i gospodarenje energijom u poduzećima Vlasnik 2.000.000,00 kn 0,00 kn Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi Vlasnik 2.500.000,00 kn 10.000,00 kn Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Uvođenje efikasnih Vlasnik 10.000.000,00 kn 0,00 kn elektromotornih pogona Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa; Razvoj Vlasnik 8.000.000,00 kn 50.000,00 kn infrastrukture za alternativna goriva Promocija energetskih usluga i mjera EnU i OIE JLS 400.000,00 kn 50.000,00 kn UKUPNO 183.200.000,00 kn 290.00,00 kn Ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu županije iznosi gotovo 8 milijuna kuna, pri čemu potrebno financiranje od strane županije iznosi gotovo 2,4 milijuna kuna. TABLICA 11 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI SU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE MJERA NOSITELJ TROŠAK MJERE (godišnje) SUFINANCIRANJE ŽUPANIJE Program energetske obnove zgrada javnog sektora Županija 5.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila Županija 500.000,00 kn 200.000,00 kn Trening i promocija eko vožnje Županija 200.000,00 kn 100.000,00 kn Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 42

Promocija energetskih usluga i mjera EE i OIE Županija 100.000,00 kn 50.000,00 kn Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa; Razvoj Županija 2.000.000,00 kn 20.000,00 kn infrastrukture za alternativna goriva Zelena javna nabava Županija UKUPNO 7.800.000,00 kn 2.370.000,00 kn Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu predloženih mjera iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje. Iako se ovaj akcijski plan donosi za razdoblje od 2014. do 2016. s obzirom da se implementacija svih predloženih mjera predviđa za 2015. godinu uštede nastale provedbom aktivnosti županije u 2014. nisu ovdje prikazane i razmatrane. Rezultati aktivnosti provedenih u 2014. godini bit će obrađene i analizirane u Izvješću o provedbi programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije u Šibensko-kninskoj županiji za 2014. godinu. TABLICA 12 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016. Uštede po godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno 2014. 2015. 0,037 0,037 2016. 0,037 0,037 0,075 Kumulativno 0,112 Godišnje 0,037 Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose 0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 43

Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima važan je segment provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Važnost praćenja ušteda energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se prema članku 22. definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda. Web aplikacija SMIV sustava puštena je u rad u lipnju 2014. godine, a cilj navedene aplikacije je uspostava sustava praćenja, mjerenja i verifikacije kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu. Ostvarenje Akcijskog plana energetske učinkovitosti prati se i analizira na godišnjoj razini kroz izradu Godišnjeg plana energetske učinkovitosti za pojedine godine unutar promatranog razdoblja. Tako se u Godišnjem planu energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za 2015. godinu analiziraju aktivnosti i ostvarenja ušteda temeljem provedenih aktivnosti u 2014. godini. Ukoliko godišnje uštede predviđene Akcijskim planom nisu postignute, u narednoj godini se predviđeni resursi i mjere korigiraju tako da na kraju razdoblja županijski okvirni cilj bude ispunjen. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 44

Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond s ciljem sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet stranicama Fonda, te u javnim glasilima. U nastavku je dan godišnji program javnih poziva i natječaja za 2015. godinu s pripadajućim iznosima i namjenama koji pokrivaju područje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Naziv javnog poziva/natječaja Maksimalno po pojedinačnom ugovoru Namjena PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete Javni poziv za sufinanciranje projekata rekonstrukcije/izgradnje energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete 50.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S). Sufinancirat će se izrada energetskih pregleda sustava javne rasvjete u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora se ispoštovati do 1. srpnja 2015. do kada će i trajati ovaj poziv. 200.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete, a sufinancirat će se izrada glavnih/izvedbenih projekata rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i energetski učinkovitih sustava javne rasvjete u skladu sa Zakonom o gradnji i tehničkim smjernicama Fonda. 1.400.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete, a sufinancirat će se investicijski projekti rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i energetski učinkovitih sustava javne rasvjete koji zadovoljavaju tehničke smjernice Fonda. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 45

Javni natječaj za sufinanciranje projekata energetski učinkovitih elektromotornih pogona i ostalih mjera energetske učinkovitosti u proizvodnim procesima Javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja 1.400.000 *(13.000.000) Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima, a sufinancirat će se investicijski projekti za poboljšanje energetske učinkovitosti elektromotornih pogona kao i druge mjere energetske učinkovitosti u proizvodnim/ opskrbnim procesima kojima se smanjuje potrošnja energije i prelazi na energetski i okolišno povoljnije energente. Po javnom pozivu bit će moguće dobiti subvencije investicije ili beskamatne zajmove. 500 Poziv je namijenjen građanima, a moći će se ostvariti bespovratna sredstva za kupnju energetski najučinkovitijih uređaja na tržištu, prema tehničkim smjernicama Fonda. Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u velikim poduzećima Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u malim i srednjim poduzećima Javni poziv za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru Javni natječaj za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije Javni natječaj za sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I DEMONSTRACIJSKIH AKTIVNOSTI 50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima koja pripadaju kategoriji velikih poduzeća, a sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora se ispoštovati do 5. prosinca 2015. do kada će i trajati ovaj poziv. 50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima koji pripadaju kategoriji malih i srednjih poduzeća, a sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 1.400.000 *(13.000.000) 1.400.000 *(13.000.000) Poziv je namijenjen vlasnicima kampova, hotela, apartmana i drugih turističkih objekata koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi. Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi. POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE 1.400.000 *(13.000.000) Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 46

Javni poziv za sufinanciranje niskoenergetske novogradnje projekte energetske obnove zgrada u njihovom vlasništvu. Projektima obnove moraju se zadovoljiti tehnički uvjeti Fonda. Na natječaj se mogu prijaviti i projekti izgradnje novih zgrada, koje su namijenjene za vlastitu uporabu, a moraju biti najmanje energetskog razreda A ili bolje. Po natječaju će se dodjeljivati bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi. 1.400.000 Poziv je namijenjen građanima za sufinanciranje izgradnje novih zgrada, koje moraju biti energetskog razreda A ili boljeg. Raspisivanje ovog javnog poziva ovisit će o raspoloživim sredstvima Fonda. Javni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za građane Javni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za trgovačka društva i obrtnike Javni poziv za sufinanciranje treninga eko vožnje Javni poziv za sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA 70.000 Poziv je namijenjen građanima, a sufinancira se kupnja električnih, plug-in hibridnih i hibridnih osobnih vozila. 70.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima, a sufinancira se kupnja električnih, plugin hibridnih i hibridnih osobnih vozila. 200.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima za sufinanciranje treninga eko-vožnje. 1.400.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za sufinanciranje različitih mjera kojima se smanjuju emisije onečišćujućih plinova te potrošnja goriva u prometu. POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH SKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Javni poziv za provedbu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti 200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima koje provode obrazovne, istraživačke i razvojne aktivnosti u području EnU i OIE. Poticat će se provedba aktivnosti kojima se utječe na povećanje razine svijesti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, razvoj novih tehnologija, analitičkih modela i alata u ovom području. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 47

Javni pozivi za izradu programa i planova energetske učinkovitosti JLP(R)S 80.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sufinancirat će se izrada akcijskih planova u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti, izrada planova održivog energetskog razvoja u sklopu inicijative Sporazum gradonačelnika te izrada programa energetske učinkovitosti u gradskom prometu. Javni natječaj za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada Javni poziv za ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u višestambenim zgradama PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - PROVEDBA 1.400.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika vode projekt energetske obnove. Mjere koje se potiču su toplinska izolacija ovojnice, zamjena stolarije, rekonstrukcija zajedničkih tehničkih sustava zgrade (grijanje, ventilacija, rasvjeta). 2.000.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje energije u višestambenim zgradama priključenima na centralne toplinske sustave, u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije. Sufinancira se ugradnja uređaja za mjerenje, termoregulacijskih ventila te balansiranje sustava. PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - SUFINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA, ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Javni poziv za izradu energetskih pregleda i energetskih certifikata višestambenih zgrada Javni poziv za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada Javni poziv za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama Javni poziv za sufinanciranje sustava obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama 200.000 Pozivi su namijenjeni upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju provedbu energetskih pregleda, izradu energetskih certifikata ili glavnih projekata za energetsku obnovu. 200.000 PROGRAM OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA 2.000.000 Poziv je namijenjen za sufinanciranje provedbe mjera energetske učinkovitosti (toplinska izolacija vanjske ovojnice, zamjena vanjske stolarije, zamjena sustava grijanja) ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (fotonaponski, sunčani toplinski 2.000.000 sustavi, kotlovi na biomasu, dizalice topline) u obiteljskim kućama. ZAJEDNIČKI NATJEČAJ SEKTORA ZAŠTITE OKOLIŠA I SEKTORA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Javni natječaj za sufinanciranje 100.000 Natječaj je namijenjen organizacijama civilnog društva za projekte iz područja zaštite okoliša i Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 48

projekata u području zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Javni poziv za sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima EU prirode (biološka i krajobrazna raznolikost, ruralni razvoj, obrazovne, istraživačke i razvojne studije, programi i projekti), te projekte iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. MEĐUNARODNA SURADNJA 200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima, koji sudjeluju u projektima sufinanciranim iz programa EU, a sufinancirat će se domaća komponenta. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uvedeni su posebni financijski programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBORom. Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA Namjena programa adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata oprema i uređaji Korisnici programa pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora, a koji su odabrani na javnom nadmetanju) naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i bolnice u njihovom vlasništvu), sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost. Vrsta sredstava kredit - putem poslovnih banaka 1 ili izravnim kreditiranjem Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APNa, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu. 1 Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb; Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Societe Generale - Splitska banka d.d., Split; Slatinska banka d.d., Slatina; Zagrebačka banka d.d., Zagreb Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 49

HBOR može razmatrati kreditiranje do 50% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a. Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja poček: 1 godina rok otplate: do 14 godina uključujući i poček Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Namjena programa osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita Korisnici programa jedinice lokalne i regionalne samouprave komunalna društva trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe Vrsta sredstava kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka 2 i izravno kreditiranje Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDVa zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se neće razmatrati Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i energetske učinkovitosti poček: 3 godine rok otplate: do 14 godina uključujući i poček Fondovi Europske unije Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i 2 Banco Popolare Croatia d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Imex banka d.d., Split; Istarska Kreditna banka Umag d.d., Umag; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Partner banka d.d., Zagreb; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d., Zagreb; Slatinska banka d.d., Slatina; Société Générale-Splitska banka d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Zagrebačka banka d.d., Zagreb Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 50

Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Prema Operativnom programu - Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.), usvojenom u prosincu 2014. godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tablici je dan pregled iznosa financiranja specifičnih ciljeva. Nositelj financiranja te način na koji će se financijska sredstva distribuirati krajnjim korisnicima bit će određen naknadno. Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Ukupna alokacija za Prioritetnu os 4: 531.810.805 Investicijski prioritet 4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima Investicijski prioritet 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru Investicijski prioritet 4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona Specifični cilj 4b1 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama Specifični cilj 4b2 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam, trgovina) Specifični cilj 4c1 Smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog sektora Specifični cilj 4c2 Smanjenje energetske potrošnje u stambenim zgradama (u više stambenim zgradama i obiteljskim kućama) Specifični cilj 4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva Specifični cilj 4c4 Povećanje učinkovitosti javne rasvjete Specifični cilj 4d1 Uvođenje pametnih mreža na pilot područjima 60.000.000 40.000.000 211.810.805 100.000.000 80.000.000 20.000.000 20.000.000 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 51

Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom društvu. EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna eura), a sve ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD razmatra kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje određuje putem financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim korisnicima (određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji korisnik će imati pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr. ostvario određeno postotno smanjenje CO2, smanjenje potrošnje energije). U Hrvatskoj je trenutno aktualna jedna kreditna linija namijenjena financiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije: Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II). Sredstva iz ovih kreditnih linija se distribuiraju putem sljedećih poslovnih banaka koje samostalno određuju komercijalne uvjete: Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna eura) Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna eura) Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II) Namjena programa energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje energetske učinkovitosti) obnovljivi izvori energije Korisnici programa javni sektor privatni sektor Vrsta sredstava kredit grant besplatna tehnička pomoć Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna eura, maksimalnog iznosa 2,5 milijuna eura po projektu za javni sektor te 2 milijuna eura za privatni sektor Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje banka sudionica pojedinačno za svakog korisnika kreditne linije Europska investicijska banka (EIB) Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 52

EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna eura, a sve manje projekte financira putem poslovnih banaka. Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke i Erste & Steiermärkische banke. Naziv programa Raiffeisen banka Namjena programa proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture, ekonomije znanja, obrazovanja, energije, okoliša i zdravstva Korisnici programa mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3000 zaposlenih) Vrsta sredstava kredit Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora maksimalan iznos je 25 milijuna eura za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do 100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR) za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za pružanje javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU bespovratnih sredstava do 2,5 milijuna EUR) Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne kamatne stope Naziv programa Erste & Steiermärkische banka Namjena programa energetska učinkovitost Korisnici programa mali i srednji poduzetnici velika poduzeća javni sektor i ostali poslovni subjekti Vrsta sredstava kredit + dio bespovratnih sredstava Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora bespovratna sredstva u visini 15% glavnice kredit minimalan trošak projekta je 40.000 eura, a maksimalan 2,5 milijuna eura za modernizaciju proizvodnje (energetski učinkovitiju tehnologiju) te 250.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade Uvjeti financiranja povoljniji uvjeti financiranja (kamatna stopa) od komercijalnih Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth (GGF) Fonda koji je pokrenut kao javnoprivatno partnerstvo u prosincu 2009. od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog federalnog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna eura) i Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 53

Naziv programa Green for Growth (GGF) Namjena programa energetska učinkovitost obnovljivi izvori energije Korisnici programa veliki korporativni klijenti malo i srednje poduzetništvo kućanstva industrija javni sektor Vrsta sredstava kredit Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora mali projekti: do 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 15%-tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji veliki projekti: više od 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 20%- tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka ESCO tvrtke Primjena ESCO modela osigurava niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Što je veća potrošnja energije, to je i primjena ESCO modela isplativija. ESCO model najčešće se primjenjuje na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija), jer je na taj način moguće uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije. ESCO projekti garantiraju uštedu u potrošnji energije i troškovima za energiju te investiciju isplaćuju iz postignutih ušteda, a obuhvaćaju razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Poslovne banke Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu energije. Neke od poslovnih banaka su već spomenute kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja. Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar kreditnih linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate prilagođenih svakoj pojedinoj namjeni financiranja. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 54

Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 55

Zaključak Ovim akcijskim planom analizirana je trenutna potrošnja energije na području Šibensko-kninske županije te izračunat okvirni cilj uštede energetske učinkovitosti sukladno trenutno važećem zakonu i pravilnicima. Uz to opisane su mjere energetske učinkovitosti koje se predlažu za implementaciju u narednom razdoblju na području županije uz analizu potrebnih financijskih sredstava za njihovu implementaciju. Način praćenja izvršenja plana i izvještavanje većim je dijelom definirano zakonom te dosadašnjom praksom i aktivnostima županije i Regionalne razvojne agencije Šibensko-kninske županije. Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih mjera iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 191 milijun kuna godišnje. Za županiju je zanimljiva činjenica da ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu županije iznosi gotovo 8 milijuna kuna, pri čemu potrebno financiranje od strane županije iznosi gotovo 2,4 milijuna kuna. Županijski cilj ušteda energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. 2016. prikazan je samo za preostalo vrijeme unutar promatranog razdoblja. TABLICA 13 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016. Uštede po godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno 2014. 2015. 0,037 0,037 2016. 0,037 0,037 0,075 Kumulativno 0,112 Godišnje 0,037 Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose 0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 56

Dodatak 1 potencijal obnovljivih izvora energije Smještaj Šibensko-kninske županije te klimatske i reljefne specifičnosti utječu i na potencijal obnovljivih izvora energije, tj. na prirodni potencijal svih oblika obnovljivih izvora energije (OIE) - energije vjetra, Sunca, biomase, geotermalnih izvora te hidroenergije. Obzirom da se efekti energetske učinkovitosti često vežu na potencijale OIE, neki od njih, bazirani na projektu REPAM, opisani su u nastavku. Energija vjetra Čimbenici koji u najvećoj mjeri utječu na vjetrovne prilike nekog području su zemljopisni položaj i raspodjela baričkih sustava opće cirkulacije, a znatan utjecaj imaju i more, kopneno zaleđe, izloženost terena te nadmorska visina. U najvećem dijelu Šibensko-kninske županije prevladavaju bura (mahovit, relativno hladan i suh vjetar koji puše okomito s planina istočne obale Jadrana prema moru) i jugo (vjetar koji puše uzdužnom osi Jadrana, najčešće je jugoistočnog smjera), a ljeti uz obalni pojas osvježavajući maestral (sjeverozapadni vjetar koji u toplim danima puše s mora na kopno). Raspoloživi prirodni potencijal energije vjetra u Šibensko-kninskoj županiji je, prema dostupnim podacima, znatan. Pretpostavka je kako na vremenske prilike šireg područja najveći utjecaj ima dinarsko kopneno zaleđe. Najbolji potencijal energije vjetra u županiji može se očekivati na izloženim planinskim vrhuncima Dinare u krajnjim sjeveroistočnim dijelovima županije. Prema dostupnoj karti vjetra na 10 m iznad razine tla, najvjetrovitija su područja u kontinentalnom dijelu, na višim nadmorskim visinama. Karta vjetra je dobivena korištenjem modela ALADIN/HR (mezoskalni model vremena koji koristi DHMZ, a ima rezoluciju 2 km). SLIKA 15 KARTA VJETRA ZA PODRUČJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 57

Za iskorištavanje energije vjetra najpovoljnija je snaga koju nose stalni i umjereni vjetrovi. Budući da je lokalna obalna cirkulacija pokretač takvih vjetrova koji noću pušu s kopna prema moru, a danju s mora prema kopnu, u Šibensko-kninskoj županiji povoljni utjecaji mogu se očekivati za lokacije koje se nalaze u široj okolici obalne linije. Mogući ograničavajući čimbenik je nepovoljni utjecaj bure, koji može uzrokovati gubitke u proizvodnji, o čemu se mora voditi računa pri planiranju i izgradnji postrojenja. Tehnički potencijal vjetra određen je kapacitetom lokacija koje su pogodne za iskorištavanje njegove energije. Takve lokacije moraju zadovoljavati niz zahtjeva, a najvažniji su vjetropotencijal, mogućnost evakuacije snage, prihvatljivost s obzirom na utjecaje na okoliš, zaštita prirode, pristup. Raspoloživi tehnički potencijal u Šibensko-kninskoj županiji procijenjen je na 250 MW, a mogao bi se i povećati ukoliko se promijeni zakonska odredba prema kojoj je zabranjena gradnja vjetroelektrana unutar zaštićenog obalnog pojasa (ZOP), jer je raspoloživi potencijal energije vjetra na otocima znatan, osobito ako se uzme u obzir veličina otoka. Energija Sunca Većina dostupnih energetskih oblika u prirodi nastala je djelovanjem energije Sunca, jedne od osnovnih komponenti za razvoj života na Zemlji. Iako je Sunčeva energija dostupan i besplatan oblik energije, sustavi za korištenje Sunčeve energije nerijetko predstavljaju značajnu investiciju. Iz tog razloga potrebno je unaprijed izračunati i procijeniti koliko bi se energije moglo proizvesti iz Sunčevog zračenja. Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na širem području (poput područja županije) je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini (povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema kopnu) te klimatološkim značajkama samog prostora. Šibensko-kninska županija geografski se proteže od obale Jadranskog mora s otocima do padina Dinare u zaleđu u smjeru jugozapadsjeveroistok. Taj smjer prati i prostorna razdioba Sunčevog zračenja, koja se pod utjecajem obalne linije i rasporeda planina smanjuje u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe kreće se između nešto više od 1,55 MWh/m 2 za područje otoka i obale, do 1,30 MWh/m 2 za područje zaleđa, odnosno Dinare. Ipak, na najvećem prostoru županije godišnja ozračenost iznosi do 1,45 MW/m 2. Na slici (Slika 16) prikazana je prostorna raspodjela srednje godišnje ozračenosti na području Šibensko-kninske županije. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 58

SLIKA 16 KARTA SREDNJE GODIŠNJE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Detaljni podaci o Sunčevom zračenju na području Šibensko-kninske županije dostupni su za dvije lokacije na kojima se provode meteorološka mjerenja: Šibenik i Knin. U tablici (Tablica 14) prikazane su srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima, a tablici ozračenosti (Tablica 15) srednje dnevne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za godišnje optimalne kutove nagiba za lokaciju Šibenik, kao tipičnog predstavnika područja Šibensko-kninske županije. TABLICA 14 SREDNJE DNEVNE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE PO MJESECIMA (KWH/M 2 ) Lokacija Šibenik Mjesec Ukupno Raspršeno Izravno Siječanj 1,62 0,82 0,80 Veljača 2,61 1,12 1,49 Ožujak 3,92 1,64 2,28 Travanj 5,21 2,09 3,12 Svibanj 6,22 2,49 3,73 Lipanj 6,90 2,54 4,36 Srpanj 6,90 2,39 4,51 Kolovoz 5,92 2,18 3,74 Rujan 4,68 1,68 3,00 Listopad 3,33 1,26 2,07 Studeni 1,89 0,91 0,98 Prosinac 1,40 0,73 0,67 Uk. god. (MWh/m 2 ) 1,54 0,60 0,94 TABLICA 15 SREDNJE DNEVNE VRIJEDNOSTI OZRAČENOSTI PREMA JUGU NAGNUTE PLOHE ZA OPTIMALNE KUTOVE NAGIBA (KWH/M 2 ) Lokacija Optimalni kut Šibenik 31 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 59

Mjesec Ukupno Raspršeno Izravno Odbijeno Siječanj 2,57 0,77 1,78 0,02 Veljača 3,74 1,04 2,67 0,04 Ožujak 4,77 1,53 3,19 0,05 Travanj 5,53 1,94 3,52 0,07 Svibanj 6,02 2,31 3,62 0,09 Lipanj 6,42 2,36 3,96 0,10 Srpanj 6,54 2,22 4,22 0,10 Kolovoz 6,06 2,03 3,95 0,08 Rujan 5,47 1,57 3,84 0,07 Listopad 4,57 1,17 3,36 0,05 Studeni 2,92 0,84 2,05 0,03 Prosinac 2,32 0,68 1,63 0,02 Uk. god. (MWh/m 2 ) 1,73 0,56 1,15 0,02 Energiju Sunčevog zračenja moguće je koristiti na dva načina korištenjem sunčanih toplinskih sustava za zagrijavanje potrošne tople vode i podršku grijanju te korištenjem fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije. Uobičajena primjena sunčanih toplinskih sustava je u objektima koji se koriste kroz cijelu godinu, poput obiteljskih kuća, bolnica ili domova umirovljenika, ali i u objektima koji se koriste sezonski, poput hotela ili apartmana za iznajmljivanje. U obiteljskim kućama se najčešće koristi relativno mali sustav koji se sastoji od sunčanih kolektora površine oko 4 m 2 i spremnika tople vode volumena 300 l. Takav sustav, na području Šibenika, može zadovoljiti nešto manje od 90% energetskih potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u slučaju kućanstva od četiri člana. Na slici (Slika 17) prikazana je procjena pokrivanja energetskih potreba kroz godinu, kao i stupanj korisnosti sunčanog toplinskog sustava. SLIKA 17 GODIŠNJI TIJEK SUNČANOG STUPNJA POKRIVANJA POTREBA ZA TOPLOM VODOM I STUPNJA KORISNOSTI SUNČANOG TOPLINSKOG SUSTAVA Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 60

Fotonaponski sustavi tradicionalno se koriste za opskrbu električnom energijom objekata udaljenih od elektroenergetske mreže, a u novije vrijeme i za proizvodnju električne energije u mrežno vezanim sustavima, posebice radi poticajnih cijena otkupa takve energije (tzv. feed-in tarifa). Fotonaponske sustave moguće je instalirati na stambenim objektima, objektima komercijalne ili proizvodne namjene kojima proizvodnja električne energije nije osnovna zadaća. Uobičajeno je da se fotonaponski moduli u ovim slučajevima postavljaju na krovove objekata (ravne ili kose), ali se u posljednje vrijeme sve češće primjenjuju specijalni fotonaponski moduli kao elementi fasade. Proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu, osim o dozračenoj energiji na lokaciji, ovisi o cijelom nizu čimbenika poput zasjenjenja, kuta nagiba i orijentacije fotonaponskih modula, tehničkim karakteristikama modula, temperaturi okoline, karakteristikama izmjenjivača, gubicima u kabelima. Fotonaponski sustav snage 10 kw postavljen pod optimalnim kutom, bez zasjenjenja na području Šibenika može proizvesti oko 14 000 kwh električne energije godišnje. TABLICA 16 PROCJENA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA FN SUSTAV SNAGE 10 KW NA PODRUČJU Mjesec ŠIBENIKA Generirana električna energija u FN modulima (kwh) Električna energija isporučena u mrežu (kwh) Siječanj 695 665 Veljača 916 881 Ožujak 1.268 1.221 Travanj 1.340 1.288 Svibanj 1.442 1.382 Lipanj 1.428 1.368 Srpanj 1.485 1.423 Kolovoz 1.405 1.348 Rujan 1.281 1.231 Listopad 1.184 1.139 Studeni 730 700 Prosinac 608 581 Ukupno 13.782 13.226 Proizvodnost fotonaponskog sustava je količina električne energije koju može proizvesti sustav jedinične snage. Za Šibenik bi ona iznosila oko 1.320 kwh/kw godišnje. Za različite lokacije na području Šibensko-kninske županije proizvodnost bi iznosila između 1.200 kwh/kw (područje Dinare) do 1.400 kwh/kw za područje otoka. Energija biomase Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije iz 2010. godine, poljoprivredne površine zauzimaju 178.886 ha, od čega na obradive površine otpada 46.875 ha. Prema podacima iz Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 61

digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatska, poljoprivredne površine u županiji zauzimaju površinu nešto manju od 152.691 ha. Na slici je prikazana karta zemljišnog pokrova i namjene korištenja zemljišta Šibensko-kninske županije. SLIKA 18 KARTA ZEMLJIŠNOG POKROVA I NAMJENE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Područje županije većim je djelom marginalno pogodno ili nepovoljno za poljoprivredu, a osnovu tla čini vapnenački reljef. Zemljište građeno od mekših stijena (lapora) značajno je za poljoprivredu, ali su njegove površine male, uglavnom na područjima polja. Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije na području županije nalazi se 73.000 ha obraslog i 65.112 ha neobraslog šumskog zemljišta. Prema CORINE Land Cover Hrvatska, šumske površine zauzimaju 39.091 ha. Primarno se gospodari šumskom sječom i prodajom drva. Cjelokupno područje (osim šume pograničnog kontinentalnog dijela koje su i proizvodne šume) pripada području tzv. degradiranih oblika šuma u kojem one imaju pretežito zaštitnu funkciju. Ovisno o primijenjenoj tehnologiji, iz poljoprivredne biomase je moguće proizvoditi toplinsku, električnu i mehaničku energiju (motorna goriva), kao i derivate iz kojih se dobiva korisna energija. Najčešći primjeri derivata poljoprivredne biomase su briketi, peleti, bioplin te biogoriva. TABLICA 17 ENERGETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE BIOPLINA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI NA GODIŠNJOJ RAZINI Sirovina Raspoloživost stajskog gnoja (t/god)* Teoretski energetski potencijal (MWh/god) Teoretski energetski potencijal (TJ/god) Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 62

Proizvodnja bioplina u monodigestiji Goveđi stajski gnoj 52.457 28.851 104 Svinjski stajski gnoj 6.095 1.015 4 Gnoj peradi 3.411 3.377 12 Sirovina Površina potrebna za uzgoj kukuruzne silaže (ha) Teoretski energetski potencijal (MWh/god) Proizvodnja bioplina u kodigestiji s kukuruznom silažom (maseni udio silaže 30%) Teoretski energetski potencijal (TJ/god) Goveđi stajski gnoj + 669 52.160 188 silaža Svinjski stajski gnoj + 78 3.724 13 silaža Gnoj peradi + silaža 43 4.893 18 *Izračun se temelji na podacima o broju životinja iz Statističkih ljetopisa Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2009. godine Najčešći oblici drvne biomase koji se koriste u energetske svrhe su ogrjevno drvo, sječka, kora, piljevina, blanjevina, briketi i peleti. Drvnu biomasu moguće je pretvoriti u toplinsku i električnu energiju te u tekuća i plinovita goriva koristeći različite termokemijske i biokemijske tehnologije. Ovisno o karakteristikama drvne biomase, tj. veličini, distribuciji veličine, vlažnosti, udjelu pepela i onečišćenja (npr. kamenje, zemlja i pijesak) ovisi i tehnologija njezinog iskorištavanja. Izgaranje je najrazvijenija i najčešće korištena tehnologija za energetsko iskorištavanje drvne biomase. SLIKA 19 PRIKAZ RASPODJELE UKUPNIH DRVNIH ZALIHA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 63

Teoretski potencijal je ukupni raspoloživi energetski potencijal drvne biomase na određenom području koji se izračunava kao umnožak ukupne drvne biomase (kg) i ogrjevne vrijednosti biomase (MJ/kg). Podaci za Šibensko-kninsku županiju prikazani su u tablici (Tablica 18). TABLICA 18 TEORETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE ENERGIJE IZ DRVNE BIOMASE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Ukupna drvna zaliha (m3) Ukupni godišnji prirast (m3) Godišnji etat prostornog drva (uključujući četinjače) (m3) Teoretski energetski potencijal godišnjeg etata prostornog drva (uključujući četinjače) Planirana sječa Ostvarena sječa GWh TJ GWh TJ 1.906.926 45.884 Planirana sječa Ostvarena sječa 769 22 2 7 0 0 Iz tablice je vidljivo da energetski potencijal prostornog drva (industrijsko i ogrjevno drvo), koji je moguće iskorištavati za energetske potrebe iznosi 7 TJ godišnje. U 2007. godini ostvarena sječa prostornog drva iznosila je 22 m 3 (0 TJ) što čini oko 3% godišnjeg etata (dopuštene sječe). Iz tablice je vidljivo da su potencijali korištenja drvne mase za dobivanje energije mali, uglavnom zbog strukture šumskog fonda u kojoj prevladavaju degradirani oblici. Potrebno je napomenuti da prikazani energetski potencijal predstavlja teoretski potencijal. Tehnički potencijal, odnosno razina praktičnog iskorištavanja ovog potencijala ovisit će o učinkovitosti postrojenja za proizvodnju korisne energije (peći, toplane, elektrane, kogeneracijska postrojenja). Otpad iz drvno-prerađivačke industrije uključuje otpad od prerade drva, proizvoda od drva i pluta (osim namještaja), proizvodnje namještaja od slame i pletarskih materijala. Proces izgaranja se najčešće koristi za iskorištavanje ovakve sirovine. Pri izračunu potencijala iz drvnog otpada uzeta je relativna mokrina materijala od 10%. TABLICA 19 TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJALI DOBIVENI IZ OTPADA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Vrsta otpada Raspoloživost otpada Teoretski energetski Teoretski energetski (t/god)* potencijal (MWh/god) potencijal (TJ/god) Klaonički otpad 271 1.355 4,9** Ostaci iz drvne industrije Biorazgradiva komponenta komunalnog otpada 0,7 3,3 0,01 22.105 14.921 51,7 *izvor: Registri otpada za razdoblje 2008-2010 (Agencija za zaštitu okoliša), **dobiven tehnologijom proizvodnje bioplina Geotermalna energija Šibensko-kninska županija pripada području jadranskog priobalja i otoka (području Dinarida) koje karakterizira niski geotermalni gradijent i niske vrijednosti gustoće toplinskog toka. Županija Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 64

pripada geološkoj jedinici vanjskih Dinarida oblikovanoj najvećim dijelom mezozojskim i tercijarnim karbonatima te tercijarnim klastičnim naslagama. Priobalno područje oblikovano je uskim i dugačkim, uspravnim, kosim i poleglim borama dinarskog smjera pružanja te nizom reversnih rasjeda koji tvore ljuskave strukture izgrađene od gornjokrednih i paleogenskih naslaga. Središnji dio obuhvaća prostor tercijarnih i boranih, tzv. Promina naslaga koje predstavljaju debelu karbonatno-klastičnu sukcesiju okopnjavanja. Istočni dio pripada područjima Svilaje i Dinare, a karakteriziran je mezozojskim karbonatima te složenom strukturnom građom koja je rezultat poremećaja duž navlačnih ploha i regionalnih rasjeda. Mjestimično su prisutna područja jezerskih, barskih i aluvijalnih kvartarnih naslaga uz prirodne vodotoke i jezera, crvenica i erozijske kvartarne naslage. U Republici Hrvatskoj je geotermalni gradijent pod najvećim utjecajem dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta (koji predstavlja granicu između Zemljine kore i plašta), odnosno debljine kontinentalne kore. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Šibensko-kninskoj županiji odražava podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i u izravnoj je vezi s geološkim postankom tog prostora. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Šibensko-kninskoj županiji je između 30 i 35 km. U skladu s time je i niska gustoća toplinskog toka te geotermalni gradijent. Na nisku gustoću toplinskog toka utječe i sastav stijena. Naime, karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) imaju nisku prirodnu radioaktivnost, koja također predstavlja jedan od izvora geotermalne energije. SLIKA 20 KARTA DUBINA MOHOROVIČIĆEVOG DISKONTINUITETA U JUGOISTOČNOJ EUROPI Najveći dio županije ima gustoću toplinskog toka između 20 i 30 mw/m 2, što odgovara prosjeku za obalno područje Hrvatske koji iznosi 29 mw/m 2. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 65

Na području Šibensko-kninske županije nisu pronađeni izvori termalnih voda. Geotermalna energija se u Šibensko-kninskoj županiji može koristiti putem dizalica topline koje su pogodne za nisko temperaturne sustave grijanja i/ili hlađenja te zagrijavanja potrošne tople vode. Hidroenergija Na području Šibensko-kninske županije detektiran je određeni energetski potencijal unutar skupine energetskih izdašnijih vodotoka, što je prikazano u tablici (Tablica 20). Kako se radi o skupini vodotoka nad kojima su provedene detaljnije analize, prezentirani numerički podaci odnose se na neto energetski potencijal. Ovdje je potrebno naglasiti da se neki vodotoci dijelom nalaze u drugim županijama, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se mogao razgraničiti potencijal između Šibensko-kninske i drugih županije, nije bilo moguće odrediti koliki je dio tog potencijala prostorno lociran na području Šibensko-kninske županije. Iz tog razloga je podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za takve vodotoke kao i podatke o ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom. Redni broj TABLICA 20 NETO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE S DEFINIRANIM POTEZIMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU Ime vodotoka Ukupni broj poteza korištenja na vodotoku ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Instalirana snaga (kw) Moguća godišnja proizvodnja (GWh) Primjedba 1. Butišnica 38 5.398 26,26 *Dijelom u Zadarskoj županiji 2. Cetina 8 2.287 8,10 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj županiji 3. Čikola 41 38.582 105,02 4. Goduča 12 2.228 6,94 (Guduča) 5. Radljevac 10 662 2,13 UKUPNO 109 49.157 148,45 *Dijelom u drugim županijama *Dijelom u drugim županijama Što se tiče druge spomenute skupine vodotoka (vodotoci sa skromnijim mogućnostima energetskog korištenja), na području Šibensko-kninske županije detektiran je energetski potencijal koji je prikazan u tablici (Tablica 21). Ovdje je potrebno naglasiti da se dio vodotoka Vrba nalazi u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, a s obzirom na nedostupnost Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 66

odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se mogao razgraničiti potencijal između Šibenskokninske i Splitsko-dalmatinske županije za spomenuti vodotok, nije bilo moguće odrediti koliki dio tog potencijala je prostorno lociran na području Šibensko-kninske županije. Iz tog razloga je podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za vodotok Vrba, kao i o ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom. Redni broj TABLICA 21 BRUTO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE BEZ DEFINIRANIH POTEZA KORIŠTENJA NA PODRUČJU Ime vodotoka Instalirana snaga (kw) ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Moguća godišnja proizvodnja (GWh) Primjedba 1. Vrba 309 2,71 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj županiji UKUPNO 309 2,71 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj županiji Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) koji su u sustavu poticanja odnosno u procesu stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. Registar OIEKPP je jedinstvena i aktualna evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj, postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske. U Registru OIEKPP vodi se evidencija o nositelju projekta, povlaštenom proizvođaču električne energije i postrojenju. Sadrži podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničko-tehnološkim značajkama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovnim pogonskim podacima (instalirana snaga postrojenja, planirana proizvodnja električne energije i toplinske energije) te drugim podacima iz prethodnog energetskog odobrenja i energetskog odobrenja, prethodnog rješenja i rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (lokacija, geodetske točke, rokovi, dužnosti). Registar je javno objavljen na stranicama Ministarstva u obliku strukturiranih izvještaja-tablica i grafičkom obliku kako bi se mogli generirati izvještaji za potrebe Ministarstva, ali i šire javnosti, te za prikaz sumarnih podataka i lokacija postrojenja na interaktivnoj karti na javnom web portalu. Ukupno je u Registru evidentirano 810 projekata u Republici Hrvatskoj. Ukupna električna snaga svih postrojenja je 4.126,8469 MW, dok toplinska snaga iznosi 111,4250 MW. Od ukupnog broja projekata, njih 37 je na području Šibensko-kninske županije, što u ukupnom broju projekata u RH predstavlja udio od 4,57%. 28 postrojenja je u planu, dok je njih 9 u pogonu. Ukupna električna snaga je 436,5133 MW, što predstavlja udio od 10,58% u ukupnoj električnoj snazi na području Republike Hrvatske. Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 67

37; 4,57% Šibensko-kninska županija Ostalo u RH 773; 95,43% SLIKA 21 BROJ PROJEKATA UPISANIH U REGISTAR OIEKPP Od 37 projekata, ako se promatraju prema vrsti OIE, na području Šibensko-kninske županije nalaze se 22 sunčane elektrane, jedna hidroelektrana, 12 vjetroelektrana, te jedna elektrana na biomasu i jedna elektrana na bioplin. U nastavku je tablično i grafički prikazan broj projekata iz Registra OIEKPP prema vrsti postrojenja, te udjeli u ukupnom broju projekata i prema električnoj snazi. TABLICA 22 BROJ PROJEKATA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PREMA REGISTRU OIEKPP Vrsta postrojenja Broj projekata Električna snaga, MW Sunčana elektrana 22 8,97 Hidroelektrana 1 1,76 Vjetroelektrana 12 423,80 Elektrana na 1 0,99 biomasu Elektrana na bioplin 1 0,99 Ukupno 37 436,51 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 68

1; 2,70% 1; 2,70% Sunčana elektrana 12; 32,43% Hidroelektrana Vjetroelektrana Elektrana na biomasu Elektrana na bioplin 1; 2,70% 22; 59,46% SLIKA 22 BROJ PROJEKATA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PREMA VRSTI ELEKTRANE 0,99; 0,23% 0,99; 0,23% 8,97; 2,05% 1,76; 0,40% Sunčana elektrana Hidroelektrana Vjetroelektrana 423,80; 97,09% Elektrana na biomasu Elektrana na bioplin SLIKA 23 UDJELI POJEDINIH VRSTA ELEKTRANA PREMA ELEKTRIČNOJ SNAZI Iz navedenih podataka vidljivo je da najveći udio u broju projekata imaju sunčane elektrane, 22 projekta predstavljaju udio od 59,46% u uklupnom broju svih projekata OIE na području Šibenskokninske županije. Najmanji je udio elektrana na biomasu i bioplin te hidroelektrana, budući da se u županiji nalazi po jedna takva elektrana. Kako je već spomenuto, od svih projekata upisanih u Registar OIEKPP samo je dio u pogonu, dok je dio u fazi planiranja. Prema podacima na dan 2.3.2015. na području Šibensko-kninske županije u pogonu je bila jedna mala hidroelektrana, 4 sunčane elektrane te 4 vjetrolektrane ukupne električne snage 120,66 MW. Elektrane Šibensko-kninske županije koje su u pogonu prikazane su u tablici (Tablica 23). Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 69

Redni broj TABLICA 23 ELEKTRANE U POGONU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Elektrana Električna snaga, MW 1. Mala hidroelektrana ROŠKI SLAP 1,76 2. Fotonaponska elektrana 30 kw 0,03 3. Fotonaponska elektrana 30 kw Drinovci 2 0,03 4. Fotonaponske elektrane 30 kw Drinovci 3 0,03 5. Fotonaponska elektrana na krovu Tehničke škole 0,01 Šibenik 6. VE Trtar-Krtolin 11,20 7. VE Crno Brdo 10,00 8. VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh 88,00 9. VE Orlice 9,60 Ukupno 120,66 Ukupna instalirana električna snaga elektrana u pogonu u iznosu od 120,6640 MW čini udio od 27,64% u ukupnoj električnoj snazi svih elektrana (planiranih i u pogonu) u županiji. Elektrane upisane u Registar OIEKPP koje su u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji prikazane su na karti na slici (Slika 24). SLIKA 24 ELEKTRANE U POGONU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 70

VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh je elektrana najveće električne snage (88 MW) na području Šibensko-kninske županije, a službeno je u pogon ušla 2014. godine. Planirane elektrane u Šibensko-kninskoj županiji prema Registru OIEKPP prikazane su u tablici (Tablica 24) te na karti na slici (Slika 25). TABLICA 24 ELEKTRANE U PLANU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Redni Elektrana Električna snaga, broj MW 1. Solarni krov Kadina Glavica 0,0061 2. Fotonaponska elektrana Promina PS 1 0,9500 3. Fotonaponska elektrana Promina PS-2 0,9500 4. Fotonaponska elektrana Karalić - Bogatić 1 0,9500 5. Fotonaponska elektrana Karalić - Bogatić 2 0,9500 6. Sunčana elektrana Kaočin 1 0,9990 7. Sunčana elektrana Kaočin 2 0,9990 8. Sunčana elektrana Etnolend 1 0,0296 9. Fotonaponska elektrana Drniš 0,9900 10. Fotonaponska elektrana Radonić 0,9900 11. Fotonaponska elektrana Radonić 2 0,9900 12. Sunčana elektrana Krnić 1 0,0100 13. Solarni krov Radačić 0,0089 14. Sunčana elektrana Tomting 2 0,0080 15. Sunčana elektrana Adria Vlahov 1 0,0090 16. Solarni sustav na krovu Općine Primošten 0,0100 17. Fotonaponska elektrana BOSNA 1 0,0099 18. Solarna elektrana Murter solar 1 0,0098 19. VE Krš Pađene (KPA) 1. faza 80,0000 20. VE Pađene 20,0000 21. VE Krš-Pađene Proširenje 42,0000 22. VE Ljubač faza 1 10,0000 23. VE Svilaja 64,0000 24. VE Mideno brdo 21,0000 25. VE Glunča 23,0000 26. VE Boraja II 45,0000 27. Energetsko postrojenje na drvni plin Podi Šibenik 0,9900 28. Energetsko postrojenje na bioplin Podi Šibenik 0,9900 Ukupno 315,8493 Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 71

SLIKA 25 ELEKTRANE U PLANU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Iz podataka je vidljivo da je VE Krš Pađene (KPA) 1. faza prema planiranoj električnoj snazi od 80 MW najveći planirani projekt na području Šibensko-kninske županije. Zatim slijede VE Svilaja (64 MW), VE Boraja II (45 MW) te proširenje VE Krš Pađene (42 MW). Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. 2016. 72