Kabinet Zaštitnika 020/241-642 Savjetnici 020/225-395 Centrala 020/225-395 Fax: 020/241-642 E-mail: ombudsman@t-com.me www.ombudsman.co.me Broj: 01-175/18 Podgorica, 30.05.2018. godine KM/KM U skladu sa odredbom člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i 32/2014) i člana 41 Pravila o radu Zaštitnika/ce ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG" br. 53/14), nakon sprovedenog postupka po pritužbi X.X. iz Bijelog Polja, Zaštitnik daje I UVOD M I Š LJ E NJ E 1. Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu je podnijela žrtva nasilja X.X. na nedjelotvorno postupanje policijskih službenika i službenika organa starateljstva po prijavljenom slučaju nasilja u porodici. Podnositeljka u pritužbi u bitnom ističe da je majka šestoro maloljetne djece, da je bivši suprug sa kojim žive u zajedničkom domaćinstvu osuđen na kaznu zatvora zbog izvršenog nasilja, te da opravdano strahuje da će po izdržavanju kazne ponoviti nasilje. Posebno ističe da postupajući organi nijesu izrekli zaštitnu/e mjeru/e u cilju sprječavanja vršenja novog nasilja. Na osnovu pritužbe i akata dostavljenih uz pritužnu proizilazi da je X.X. žrtva nasilja u porodici, izvršenog od strane bivšeg supruga, Y.Y., te da je Sud za prekršaje u Bijelom Polju okrivljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 39 dana zbog počinjenog prekršaja iz čl. 36 st. 1 tč. 1 u produženom trajanju i čl. 36, st. 1 tč. 3, 2 i 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. II ISPITNI POSTUPAK 2. U cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, Zaštitnik je, saglasno odredbama člana 35 Zakona o Zaštitniku/ci, pokrenuo postupak i aktom br. 01-175/18 od 05.03.2018. godine tražio izjašnjenje na navode iz pritužbe od Centra za socijalni rad za opštinu Bijelo Polje. 3. Izjašnjenjem br. 01-387 od 15.03.2018. godine Centar za socijalni rad je predočio sve mjere i radnje koje je preduzeo po saznanju za slučaj nasilja u porodici nad X.X., navodeći: - Da je dana 30.01.2018. godine u večernjim časovima telefonski od strane dežurne inspektorke MUP-a Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević 3
obaviještena pripravna stručna radnica da postoji prijava porodičnog nasilja nad X.X. od strane bivšeg supruga Y.Y.; - Da je stručna radnica obaviještena da će policija privesti Y.Y. zbog prijave nasilja nad X.X. ali da u skladu sa procedurom mora doći X.X. kako bi dala izjavu i konstatuju se povrede od strane ljekara; - Da porodica živi u selu udaljenom oko 50km od grada, da je zbog lošeg vremena, nepristupačnosti puta i kasnih večernjih sati dogovoreno da se šestoro maloljetne djece smjesti kod rodbine i da pri tom bude obezbijeđena njihova sigurnost i bezbjednost; - Da je stručni radnik Centra za socijalni rad bio u kontinuiranoj komunikaciji sa inspektorkom vezano za postupak obezbjeđivanja sigurnog okruženja za mal. djecu; - Da je X.X. predložila da djeca ostanu kod jetrve Q.Q., obzirom da živi u blizini i da je djeca poznaju, navodeći da je sa ostalom porodicom porijekla supruga u konfliktu i postoji prekid komunikacije; - Da je kontaktirana telefonski porodica Q.Q. iz koje je potvrđeno da su preuzeli brigu o djeci, odnosno da borave u kući X.X. i Y.Y. sa djecom; - Da je od strane Centa za socijalni rad, obzirom da su djeca bila bezbjedna, primijenjena mjera zaštite neodložne intervencije te da je X.X. po završenom postupku u Centru bezbjednosti (davanje izjave, ljekarskog pregleda) smještena u Centar za podršku djeci i porodici jer je bilo kasno za povraćaj kući, a povratak je bio rizičan zbog udaljenosti mjesta stanovanja i loših vremenskih uslova; - Da je, dana 01.02.2018. godine, u jutranjim časovima ostvarena komunikacija sa Centrom za podršku djeci i porodici radi dogovora o dolasku u ustanovu i razgovora sa X.X. i dobijena informacija da X.X. želi samoinicijativno da napusti Centar i da ide kući kod djece jer smatra da je bezbjedna iz razloga što je suprug u pritvoru; - Da je dana 01.02.2018. godine ostvarena telefonska komunikacija sa inspektorkom MUP-a koja je upoznala stručnog radnika da je bivši suprug Y.Y. priveden kod sudije za prekršaje po skraćenom postupku i da mu je izrečena mjera zatvorske kazne u trajanju od 40 dana; - Da je, dana 07.02.2018. godine, ostvarena telefonska komunikacija sa direktorom OŠ WWW koju pohađaju djeca; - Da je direktor naveo da su djeca redovna u pohađanju nastave; da im je obrazovno postignuće prosječno; da dolaze uredni; da nastavnici, učitelji i pedagoška služba nijesu primijetili znake zanemarivanja, zlostavljanja ili traumatizacije; da sa djecom nije bilo potrebe za bilo kakvim vidovima podrške jer su djeca intelektualno, emocionalno i socijalno usklađena u odnosu na uzrast; - Da je, dana 16.02.2018. godine, obavljen razgovor sa X.X. u Centru za socijalni rad, kojom prilikom je djelovala elokventno i kooperativno, bila opuštena u razgovoru i da je akcenat stavila na njeno neuklapanje u seosku sredinu u kojoj žive zbog svog stila oblačenja, načina komunikacije sa komšijama i rođacima, drugačijih shvatanja; - Da je u razgovoru navela: da je živjela u WQW i da je sa svojom porodicom porijekla doselila u Bijelo Polje, da joj je majka umrla a da brat živi i radi u ZZZ; da je u selu upoznala supruga i stupila u bračnu zajednicu sa Y.Y. iz koje je rođeno šestoro djece uzrasta od 7 do 14 godina; da se sa suprugom razvela sporazumno zbog ostvarivanja prava, da su djeca povjerena njoj na dalju brigu i staranje, ali da su po razvodu braka nastavili da žive zajedno, brinu o djeci, obrađuju zemlju i da se bave stočarstvom; da od prihoda stočarstva egzistiraju; da zajedno sa suprugom radi sve poslove i brine o djeci i da je za uzvrat od njega očekivala poštovanje koje ne dobija, već da suprug povremeno konzumira alkohol i manifestuje nasilje; da je suprug u zatvoru na izdržavanju kazne zbog nasilja u porodici i da želi sa djecom da se preseli u ZZZ kod brata koji joj je obećao podršku u smislu pronalaženja smještaja; da je svjesna odgovornosti i obaveza oko odgajanja djece; da je imala dilemu kako živjeti u ZZZ i obezbijediti 2
sredstva za odgajanje djece i da ne može očekivati od brata da finansira potrebe djece; da su djeca psihofizički zdrava i da su svi učenici osnovne škole; - Da je u razgovoru sa X.X. razmatrana mogućnost da živi sa djecom u kući pokojne majke, koja je uslovna za stanovanje, opremljena i nalazi se u istom selu gdje djeca pohađaju školu, ali da je izrazila želju da se sa djecom preseli u ZZZ; - Da su joj stručni radnici pružili psihosocijalnu podršku u smislu jačanja samopoštovanja i osnaživanja zbog porodičnog nasilja; - Da su joj stručni radnici, kod činjenica da su djeca u sudskom postupku sporazumnog razvoda braka presudom Osnovnog suda br. xxxxxxx povjerena X.X. na brigu i staranje, ukazali na pravo izbora za preseljenje sa djecom u ZZZ u smislu života uz podršku brata, života u urbanoj sredini, mogućnosti pronalaženja zaposlenja, poučili je da prilikom prepisivanja djece iz jedne u drugu školu službeno dostavlju ispisnice djece i uputili je na mogućnost podrške od strane Centra za socijalni rad; - Da joj je ukazano na mogućnost dobijanja psihosocijalne podrške, besplatne pravne pomoći kao žrtvi nasilja, dobijanja jednokratne novčane pomoći, odnosno ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice u slučaju ispunjenih uslova; - Da je X.X. nakon razgovora sa stručnim radnicima navela da su joj jasna prava i mogućnosti u vezi sa materijalnim davanjima, te da joj je objašnjeno da mjesečni novčani iznos koji je određen bivšem suprugu Y.Y. na ime izdržavanja (iznos od 95 eura) djece ulazi u osnovu za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje porodice; - Da joj je savjetovano da ima mogućnost da se obrati Centru za socijalni rad kada god osjeti potrebu za psihosocijalnom podrškom u Bijelom Polju, odnosno ZZZ ako se preseli sa djecom; - Da se X.X. po završenom razgovoru zahvalila na podršci, razumijevanju i izdvojenom vremenu stručnih radnika; - Da je u skladu sa Pravilnikom o organizaciji, normativima, standardima i načinu rada Centra za socijalni rad napravljena timska konsultacija i procijenjeno da mjere zaštite u postupanju mogu da idu u redovni postupak jer su prikupljeni podaci ukazali da X.X. bezbjednost nije ugrožena (samoinicijativno napustila Centar za podršku djeci i porodici, bivšem suprugu je odmah po prijavljivanju po hitnom postupku određena zatvorska kazna u trajanju od 40 dana); da su djeca bezbjedna i da o njima brine majka kojoj su povjerena presudom o sporazumnom razvodu braka; da su stambeno i materijalno obezbijeđena; - Da je analizom dokumentacije Centra za socijalni rad utvrđeno da X.X. prvi put prijavljuje bivšeg supruga za porodično nasilje, a da je po nezvaničnim saznanjima i protiv X.X. vođen postupak za porodično nasilje; da je X.X., dana 01.05.2015. godine, po razvodu braka podnijela zahtjev za priznavanje prava na materijalno obezbjeđenje porodice koji je odbijen kao neosnovan iz razloga jer živi sa bivšim suprugom u porodici koji je vlasnik 1/3 zemljišta ukupne površine od 20 hektara, posjeduje stočni fond i suvlasnik je sa bratom poljoprivrednih mašina; da se X.X., dana 27.09.2017. godine, obratila sa zahtjevom za dobijanje uvjerenja da nije korisnik materijalnih davanja preko ovog centra iz razloga ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć kod Opštine, kao i zahtjevom od 21.02.2018. godine za dobijanje uvjerenja da nije korisnik materijalnih davanja preko ovog centra iz razloga ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć kod Opštine; - Da su stručni radnici Centra za socijalni rad, dana 01.03.2018. godine, u razgovoru sa X.X. razmatrali realizaciju daljih mjera zaštite u okviru Plana; - Da su u okviru dogovorenih mjera kontaktirali brata Y.Z. koji je verbalizovao želju da pomogne sestri, naveo da X.X. porodica ima stočni fond i zemlju koju obrađuju ali da je njegov utisak da teško žive; da nije bio upoznat sa činjenicom da je u porodici bilo porodičnog nasilja i da se X.X. njemu nije žalila; da 3
smatra da bi im život u ZZZ pružio veće mogućnosti za zaposlenje i obrazovanje, i da je ponudio pomoć u smislu pronalaska i plaćanja stana za jedan mjesec, nakon čega bi X.X. mogla da traži zaposlenje; - Da su stručni radnici 01.03.2018. godine, a na osnovu prethodnog razgovora sa X.X., pozvali Sigurnu žensku kuću u Podgorici i saznali da je SŽK dobila dopis od X.X., da su im kapaciteti popunjeni ali da je X.X. ostavljena mogućnost da se javi na njihov kontakt telefon; - Da je X.X. obaviještena o ishodu razgovora sa bratom i Sigurnom ženskom kućom i dat joj njhov broj telefona; - Da je, dana 09.03.2018. godine, obavljen telefonski razgovor sa X.X. u vezi sa dogovor oko plana usluga, kojom prilikom je navela: da će doći u ponedjeljak na razgovor; da je bila pozvana u Centar bezbjednosti na razgovor i dobila instrukcije kako da se zaštiti od eventualnog nasilja od strane bivšeg supruga nakon njegovog izlaska iz zatvora; da bivši suprug izlazi iz zatvora u utorak; da je dana 08.03.2018. godine sa njim ostvarila telefonski kontakt kada je vršio pritisak da i dalje žive zajedno; te da je verbalizovala zabrinutost; - Da je, dana 15.03.2018. godine, obavljen telefonski razgovor sa X.X. kada je stručni radnik podsjetio na okolnosti dogovora da kontaktira sa bratom Y.Z. u cilju pronalaženja stana u ZZZ, te da je X.X. navela da je razgovarala sa bratom, da se raspitivao kod poznanika koji izdaju stanove ali da nije uspio da nađe rešenje; - Da se stekao utisak da se X.X. predomislila navodeći da bi išla u ZZZ ali da joj je potreban novac za početak da plati stanarinu, da bi tražila stan u gradskom području Bijelog Polja i djecu upisala u neku od škola u blizini stana, te da joj nije odgovoreno na zahtjev za dobijanje stana sa 8 adresa koje je proslijedila nadležnim Ministarstvima; - Da X.X. nije komentarisala konstataciju da njen bivši suprug izlazi iz zatvora u utorak i da bi bilo dobro da dok nađe stan promisli o preseljenju sa djecom u kuću svoje majke koja je slobodna, uslovna za stanovanje i nalazi se u blizini škole i navela da će u ponedjeljak (12.03.) doći da podigne jednokratnu novčanu pomoć, da razgovara sa stručnim radnicima vezano za aktivnosti iz plana usluga i da će se kod svojih poznanika raspitati za izdavanje stana u zakup; - Da su, dana 12.03.2018. godine, stručni radnici obavili razgovor sa X.X. kada je navela: da je bivši suprug izašao iz zatvora, da boravi u zajedničkoj kući i da nema problema, da njih dvoje komuniciraju službeno a da sa djecom otac ima odličnu komunikaciju; da brat u ZZZ ne može da joj pronađe stan pod zakup te da razmišlja da novac od jednoktratne novčane pomoći ne troši za iznajmljivanje stana u Bijelom Polju već da bi živjela u ZZZ ako se stvore mogućnosti za to; - Da je, dana 14.03.2018. godine, obavljen razgovor sa X.X. u Centru za socijalni rad kada je istakla da je bivši suprug ne uznemirava, da ona radi kućne poslove za porodicu a da suprug brine o stočnom fondu, kao i da je bivšem suprugu predočila svoje planove vezano za preseljenje u ZZZ sa djecom sa čim se on nije složio; - Da je Centar za socijalni rad preduzeo sve mjere zaštite u njegovoj nadležnosti i to: mjeru neodložne intervencije smještaja u Centar za podršku djeci i porodici; provjere bezbjednosti i sigurnosti djece koja su ostala u svojoj kući uz nadzor strica i strine; urađena procjena rizika na timu; kontaktirana škola koju djeca pohađaju; otvoren predmet u Swiss-u; urađen Plan usluga sa kojim se X.X. saglasila potpisom; sačinjen nalaz i mišljenje za jednokratnu novčanu pomoć koje je proslijeđeno Ministarstvu rada i socijalnog staranja; pružena kontinuirana psihosocijalna podrška i osnaživanje kao i informisanje o uslovima i mogućnostima ostvarenja prava iz nadležnosti Centra, te zajednički razmatrana moguća rješenja (porodična kuća majke, podrška brata i preseljenje sa djecom u ZZZ). 4. Imajući u vidu navode podnositeljke pritužbe da policijski službenici po prijavljenom nasilju nijesu izrekli naredbu u cilju otklanjanja opasnosti po fizički integritet nje i djece, odnosno da o prijavi nijesu 4
obavijestili Centar za socijalni rad Bijelo Polje, Zaštitnik je, aktom br. 01-175/18 od 05.03.2018. godine, tražio izjašnjenje od CB Bijelo Polje radi određivanja prema ovim navodima. 5. Izjašnjenjem br. 240/2018-2205/2 od 15.03.2018. godine, Centar bezbjednosti Bijelo Polje u bitnom navodi: - Da je, dana 30.01.2018. godine, telefonskim putem u 15:15 časova podnijela prijavu maloljetna Q.Q. protiv oca Y.Y. sa navodima da tuče njenu majku X.X., u porodičnoj kući u mjestu WWW Bijelo Polje; - Da su po zaprimljenoj prijavi postupili policijski službenici, izašli na lice mjesta i preduzeli potrebne mjere i radnje u skladu sa svojim nadležnostima, te priveli u prostorije CB Bijelo Polje prijavljenog Y.Y., a X.X., nakon prikupljenih obavještenja na okolnosti podnešene prijave i upoznavanja sa pravima koja joj pripadaju, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i Protokolu o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici (besplatna pravna pomoć, izbor povjerljivog lica, sklonište...), prevezli do Opšte bolnice u Bijelom Polju, radi ukazivanja ljekarske pomoći; - Da je Y.Y. alkotestiran i da je utvrđeno prisustvo alkohola u orgnizmu od 1,19 g/kg i da iz tog razloga od njega nijesu prikupljena obavještenja na okolnosti podnešene prijave; - Da je o predmetnom događaju, a nakon prikupljenih obavještenja i ljekarske dokumentacije o povredama oštećene, upoznata ODT u Bijelom Polju, koja se izjasnila da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, već da postoje elementi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici; - Da je, nakon obavljenih konsultacija sa ODT, o prijavi i prikupljenim obavještenjima upoznat i dežurni sudija Suda za prekršaje u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se Y.Y. liši slobode i da se u zakonom predviđenom roku privede u Sud za prekršaje; - Da je Y.Y. lišen slobode dana 30.01.2018. godine u 20,00 časova i zadržan u prostorije CB Bijelo Polje; - Da je, dana 31.01.2018. godine, Sudu za prekršaje u Bijelom Polju podnijet Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, zbog osnova sumnje da je Y.Y., dana 30.01.2018. godine, oko 15,00 časova, u porodičnoj kući u mjestu WWW Bijelo Polje, počinio prekršaj iz čl. 36 st. 1 tč. 1.2.3 i 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, na štetu bivše supruge X.X.; - Da je X.Y. priveden sudiji Suda za prekršaje, da mu je izrečena kazna zatvoru u trajanju od 40 dana i da je odmah od strane službenika CB Bijelo Polje sproveden na izdržavanje kazne u ZIKS Bijelo Polje, - Da je, dana 30.01.2018. godine, o prijavi i prikupljenim obavještenjima obaviještena dežurna službenica Centra za socijalni rad u Bijelom Polju, nakon čega je X.X., od strane službenika CB Bijelo Polje, a uz zahtjev dežurne službenice Centra za socijalni rad, smještena u JU Centar za podršku djeci i porodici u Bijelom Polju, te da nijesu tačni navodi da Centar za socijalni rad u Bijelom Polju nije upoznat sa predmetnim događajem; - Da je JU Centar za podršku djeci i porodici detaljno upoznat da je šestoro maloljetne djece uzrasta od 7 do 14 godina ostavljeno na staranje kod jetrve Q.Q. i da su djeca na sigurnom, radi preduzimanja mjera i radnji iz domena njihove nadležnosti; - Da mjera udaljenja iz stana nije izrečena iz razloga jer je prijavljeno lice Y.Y. odmah lišeno slobode i to dana 30.01.2018. godine, a 31.01.2018. godine, u jutarnjim satima, privedeno sudiji za prekršaje i nakon okončanog postupka sprovedeno u ZIKS Bijelo Polje na izdržavanje zatvorske kazne, te da nije bilo bojazni da će se lice vratiti kući i ponoviti djelo; - Da od strane policijskih službenika, Sudu za prekršaje nije podnijet zahtjev za određivanje zaštitne mjere iz razloga jer je Y.Y. prvi put prijavljen za nasilje u porodici nad svojom bivšom suprugom X.X. 5
kao i da je bio u alkoholisanom stanju iz kog razloga od njega nijesu prikupljena obavještenja na okolnosti podnešene prijave; - Da su policijski službenici bili mišljenja da je cjelishodnije da sudija, u toku prekršajnog postupka, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, po svojoj procjeni, a nakon što sasluša stranke u postupku, izrekne adekvatnu zaštitnu mjeru i/ili sankciju, ili da oštećena X.X., u toku prekršajnog postupka, zatraži izricanje određene zaštitne mjere, o čemu je bila prethodno poučena od strane policijskog službenika; - Da je, dana 10.03.2018. godine, a nakon izlaska iz ZIKS-a, od strane policijskog službenika SKP CB Bijelo Polje, obavljen preventivni razgovor sa Y.Y., kada je upozoren na dalje ponašanje i posljedice u slučaju ponovnog vršenja ovakvog ili sličnog ponašanja. 6. Zaštitnik je, po pribavljanju izjašnjenja Centra za socijalni rad Bijelo Polje i Centra bezbjednosti Bijelo Polje, pratio razvoj odnosa između X.X. i njenog bivšeg supruga Y.Y. po izdržavanju kazne zatvora, pa je u kontinuitetu ostvarivana komunikacija sa podnositeljkom pritužbe i razgovori zapisnički konstatovani. U prvom razgovoru od 21.03.2018. godine X.X. je navela da se po izlasku Y.Y. iz zatvora ništa konkretno nije promijenilo, da sa njim ostvaruje službenu komunikaciju; da Y.Y. priznaje krivicu i tvrdi da se nasilje neće ponoviti; da je ostvarila dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad, koji joj je pružio podršku i savjetovanje, te da planira da podnese zahtjev za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite. Konačno, predočila je, za slučaj da se stanje ne promijeni, da će sa djecom napustiti kuću bivšeg supruga, sa naznakom da joj brat živi u ZZZ koji joj pruža podršku, ali da nije u finansijskoj mogućnosti da pomogne oko egzistencijalnih potreba. Dana 23.04.2018. godine, takođe je obavljen razgovor sa X.X., kada je predočila da je Y.Y. nastavio da svakodnevno konzumira alkohol; da nije vršio fizičko nasilje, ali da je sklon prijetnjama i ucjenama, odnosno da prijeti ugrožavanjem fizičke sigurnosti u slučaju da se odseli sa djecom; da se povodom novih okolnosti nije obraćala nadležnim organima zbog straha od reakcije Y.Y.; da planira da se odseli kod brata u ZZZ; da joj je odobrena jednokratna novčana pomoć i da je Centar za socijalni rad poučio o uslovima za ostvarivanje materijalnog obezbjeđenja porodice i uputio na mogućnost preseljenja sa djecom u kuću pok. majke koja se nalazi nedaleko od kuće u kojoj živi sa bivšim suprugom. Takođe je navela da su joj presudom o sporazumnom razvodu braka djeca povjerena radi vršenja roditeljskog prava i određena obaveza da Y.Y. na ime svog doprinosa za izdržavanje djece plaća alimentaciju koju on ne izvršava. 7. Po obavljenim razgovorima sa X.X. i novim saznanjima koja su upućivala na mogućnost vršenja ponovljenog nasilja i u prisustvu mldb. djece, Zaštitnik je tražio dopunsko izjašnjenje od Centra za socijalni rad na nove okolnosti radi pribavljanja podataka o realizovanim mjerama iz Plana usluga, mogućnosti ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice, odnosno mjerama zaštite u cilju prevencije/zaštite od ponovljenog nasilja. 8. Komunikacija sa X.X. je uspostavljena i dana 09.05.2018. godine, kada je verbalizovala da je bivši suprug usljed alkoholisanog stanja vršio psihičko nasilje, vrijeđao i prijetio, čak je istjerivao iz kuće sa djecom, pa je poučena da bez odlaganja prijavi nasilje nadležnom centru bezbjednosti odnosno organu starateljstva. Već dana 11.05.2018. godine obavijestila nas je da je prijavila nasilje Centru bezbjednosti 6
Bijelo Polje; da je u pratnji policijskih službenika i stručnih radnika Centra za socijalni rad otišla u kuću bivšeg supruga radi preuzimanja djece i osnovnih stvari, te da je zajedno sa djecom smještena u Centar za podršku djeci i porodici gdje ima sve uslove za život, adekvatnu brigu i podršku. 9. Centar za socijalni rad Bijelo Polje je dostavio izjašnjenje na nove okolnosti br. 01-610 od 15.05.2018. godine, ističući: - Da je sa X.X. u više navrata u skladu sa Planom usluga, za vrijeme boravka bivšeg supruga na izdržavanju zatvorske kazne, obavljan razgovor i razmatrane mogućnosti smještaja uz podršku brata ili smještaja u kuću pokojne majke koja je uslovna za stanovanje i nalazi se u blizini njihove porodične kuće; - Da je smještaj u kući majke bio povoljniji izbor radi interesa djece koja su školskog uzrasta i omogućavanja da završe razred (školska godina pri kraju - poslednje tromjesečje); - Da je ostanak u kući bivšeg supruga i nakon njegovog izlaska bio izbor X.X.; - Da ih je X.X. povremeno obavještavala da nemaju konflikata; da Y.Y. brine o stočnom fondu a da ona radi poslove u kući i bavi se djecom; kao i da je bivši suprug nastavio sa konzumiranjem alkohola; - Da su pokušali da Y.Y. uz posredovanje X.X. privole na dobrovoljno liječenje od alkohola što nije dalo rezultate; - Da je X.X. upoznata od strane stručnih radnika da svaku vrstu nasilja od strane supruga može prijaviti Centru bezbijednosti pozivom na besplatan broj, da X.X. prepoznaje oblike nasilja i zna da ga može prijaviti u svakom momentu; - Da su kontaktirali školu telefonskim putem i u razgovoru sa direktorom škole, a u skladu sa planom usluga, informisali se o redovnosti pohađanja nastave, uspjehu i ponašanju mal. djece u školi; - Da su informisani da su djeca redovna u školi, odgovorna i da ne manifestuju bilo kakva odstupanja u ponašanju; - Da je X.X. sa bivšim suprugom živjela u vanbračnoj zajednici, da je njihov razvod, po kazivanju X.X., bio samo fiktivan radi pokušaja ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice; - Da se u postupku neposrednog uvida za ostvarivanje ovog prava došlo do podataka da porodica posjeduje stočni fond od xxxxx govedi kao i vlasništvo na 1/3 zemljišta ukupne površine od 20 hektara, da je Y.Y. suvlasnik sa bratom poljoprivrednih mašina, da trenutno posjeduju od stočnog fonda xxxxx govedi i da shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti X.X. nije mogla ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje jer sve navedeno daleko nadmašuje zakonski osnov za ostvarivanje ovog prava; - Da stručni radnici neposrednim uvidom utvrđuju ko sve od članova porodice živi u porodičnom domaćinstvu a da su X.X. i bivši suprug živjeli zajedno; - Da su sudskom presudom djeca povjerena X.X. na dalju brigu i staranje i da joj suprug nije isplaćivao mjesečni novčani iznos za izdržavanje djece jer su živjeli zajedno u istom domaćinstvu; - Da je X.X. upoznata sa pravom da putem tužbe sudu može da pokrene postupak protiv bivšeg supruga u slučaju neplaćanja obaveze izdržavanja za djecu; - Da je X.X., dana 10.05.2018.godine, u poslepodnevnim časovima obavijestila Centar bezbjednosti da je prethodne noći bivši suprug verbalno uznemiravao i da joj nije dopustio da u večernjim satima napusti kuću sa djecom; - Da je istog dana, uz saradnju sa dežurnim inspektorom i službenicima Centra bezbjednosti, pripravni stručni radnik preduzeo mjeru neodložne intervencije i X.X. i šestoro djece smjestio u JU Centar za podršku djeci i porodici; 7
- Da je, dana 11.05.2018. godine, odlukom Suda za prekršaje počinilac nasilja Y.Y. u skraćenom postupku osuđen na 60 dana zatvora; - Da je X.X. i djeci pružena psihosocijalna podrška, zdravstvena zaštita i smještaj u prihvatilište (sačinjena rješenja o smještaju i Planovi usluga za sve članove porodice); - Da je nakon boravka u Centru, koji je X.X. iskoristila da položi vozački ispit, u skladu sa Planom usluga, dogovoreno da dana 15.05.2018. godine napuste Centar za podršku i pređu u kuću pok. majke X.X. kako bi djeca završila školsku godinu redovno; - Da su prestali razlozi koji ugrožavaju njihovu sigurnost i bezbjednost; - Da je Centar za socijalni rad obezbijedio novčana sredstva za prevoz do mjesta budućeg boravka i dopisom se obratio osnovnovnoj školi koju djeca pohađaju radi pravdanja izostanaka sa nastave za vrijeme boravka u prihvatilištu; - Da su dalji planovi da X.X. napusti selo, traži privremeni smještaj sa djecom i zaposlenje; - Da je X.X. informisana da može ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje u skladu sa iznosom i uslovima koji su propisani zakonom. III UTVRĐENE ČINJENICE 10. Na osnovu pritužbe, izjašnjenja i pribavljene dokumentacije u ispitnom postupku utvrđeno je: da su institucije iz čl. 5 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, odnosno organ uprave nadležan za policijske poslove i centar za socijalni rad pružili određeni stepen zaštite žrtvi nasilja X.X. i njenoj maloljetnoj djeci, svjedocima nasilja; Da je Y.Y. nasilje izvršio 30.01.2018. godine i istog dana lišen slobode, a 31.01.2018. godine priveden Sudu za prekršaje Bijelo Polje; Da je organ za prekršaje, dana 31.01.2018. godine, okrivljenom Y.Y. izrekao kaznu zatvora u trajanju od 40 dana zbog počinjenog prekršaja iz čl. 36 st. 1 tč. 1 u produženom trajanju i čl. 36, st. 1 tč. 3, 2 i 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici; Da organ za prekršaje počiniocu nasilja nije izrekao zaštitnu mjeru/e po službenoj dužnosti, odnosno centar za socijalni rad i policija nijesu podnijeli zahtjev za određivanje zaštitne mjere (udaljenje iz stana, zabrana približavanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti..); Da je X.X. sa šestoro mldb. djece nakon izdržavanja kazne zatvora bivšeg supruga Y.Y. sa njim živjela u zajedničkom domaćinstvu; Da je, po prijavi za ponovljeno nasilje od 10.05.2018.godine, Y.Y. odlukom Suda za prekršaje osuđen na 60 dana zatvora; Da je, Planom usluga za žrtvu nasilja X.X. i njenu djecu, predviđeno da se presele u kuću pok. majke X.X. dok djeca završe školsku godinu, sa daljim planom traženja privremenog smještaja i zaposlenja. 8
IV RELEVANTNO PRAVO A. Domaće pravo: 11. Ustav Crne Gore ( Službeni list Crne Gore, br. 1/2007, 38/2013) određuje: Jemči se dostojanstvo i sigurnost čovjeka. Jemči se nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava. (čl. 28 st. 1 i 2) 12. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ("Službeni list Crne Gore", br. 46/2010 i 40/2011) propisuje:»nasilje u porodici (u daljem tekstu: nasilje), u smislu ovog zakona, je činjenje ili nečinjenje člana porodice kojim se ugrožava fizički, psihički, seksualni ili ekonomski integritet, mentalno zdravlje i spokojstvo drugog člana porodice, bez obzira na mjesto gdje je učinjeno.«(čl. 2) Žrtva nasilja (u daljem tekstu: žrtva) ima pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalnu i medicinsku zaštitu, u skladu sa zakonom. Zaštita žrtve obezbjeđuje se i izricanjem zaštitnih mjera. Posebnu pomoć i zaštitu uživa žrtva koja je dijete, starije lice, lice sa invaliditetom i lice koje nije sposobno da se o sebi stara, u skladu sa zakonom. (čl. 4)»Organ uprave nadležan za policijske poslove (u daljem tekstu: policija), organ za prekršaje, državno tužilaštvo, centar za socijalni rad ili druga ustanova socijalne i dječje zaštite, zdravstvena ustanova, kao i drugi organ i ustanova koji se bave zaštitom dužni su da u okviru svojih ovlašćenja pruže potpunu i koordiniranu zaštitu koja je neophodna za zaštitu žrtve u zavisnosti od stepena njene ugroženosti.«(čl. 5 st. 1)»Ugrožavanjem fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog integriteta, mentalnog zdravlja i spokojstva drugog člana porodice smatra se posebno ako član porodice: 1) upotrijebi fizičku silu, bez obzira da li je nastupila tjelesna povreda drugog člana porodice; 2) prijeti napadom ili izaziva opasnost koja može prouzrokovati osjećaj lične nesigurnosti ili psihički bol drugog člana porodice; 3) verbalno napada, psuje, naziva pogrdnim imenom i na drugi način vrijeđa drugog člana porodice.«(čl. 8 st. 1 tč. 1, 2, 3) Državni organ, drugi organ, zdravstvena, obrazovna i druga ustanova dužni su da prijave policiji učinjeno nasilje za koje saznaju u vršenju poslova iz svoje nadležnosti, odnosno djelatnosti. Prijavu o učinjenom nasilju dužno je da policiji podnese odgovorno lice u organu ili ustanovi iz stava 1 ovog člana, kao i zdravstveni i socijalni radnik, nastavnik, vaspitač i drugo lice koje sazna za učinjeno nasilje u vršenju svojih poslova. 9
Organ za prekršaje i policija dužni su da obavijeste centar za socijalni rad o prijavljenom nasilju. (čl. 9) Nakon saznanja za nasilje, policija će bez odlaganja preduzeti radnje i mjere u cilju zaštite žrtve, u skladu sa ovim zakonom i zakonima kojima se uređuje rad i ovlašćenja policije, prekršajni postupak, krivični postupak i zaštita svjedoka. Centar za socijalni rad, odnosno druga ustanova socijalne i dječje zaštite, zdravstvena ustanova, kao i drugi organ i ustanova koji se bave zaštitom dužni su da, bez odlaganja, pruže zaštitu i pomoć žrtvi u skladu sa svojim nadležnostima. Organi i ustanove iz stava 2 ovog člana dužni su da vode brigu o svim potrebama žrtve i omoguće joj pristup svim oblicima pomoći i zaštite. (čl. 10)»Centar za socijalni rad obrazuje stručni tim od predstavnika te ustanove, organa i službi lokalne uprave, policije, nevladinih organizacija i stručnjaka koji se bave pitanjima porodice, radi utvrđivanja plana pomoći žrtvi i koordinacije aktivnosti u procesu pomoći žrtvi, u skladu sa njenim potrebama i izborom. Plan pomoći žrtvi posebno sadrži mjere koje je potrebno preduzeti u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita. Ako je žrtva dijete, plan pomoći žrtvi sadrži i mjere za zaštitu djeteta u skladu sa zakonom kojim se uređuju porodični odnosi. Radi sprovođenja aktivnosti iz stava 1 ovog člana, stručni tim može obrazovati i drugi organ, ustanova ili organizacija koja se bavi zaštitom. (čl. 11) Socijalna zaštita žrtve obuhvata materijalnu i nematerijalnu pomoć, smještaj i usluge socijalnog rada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita. (čl. 12 st. 1) Zaštitne mjere se izriču radi sprječavanja i suzbijanja nasilja, otklanjanja posljedica učinjenog nasilja i preduzimanja efikasnih mjera prevaspitanja učinioca nasilja i otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili podstiču vršenje novog nasilja. (čl. 19) Učiniocu nasilja može se izreći jedna ili više zaštitnih mjera: 1) udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje (u daljem tekstu: udaljenje iz stana); 2) zabrana približavanja; 3) zabrana uznemiravanja i uhođenja; 4) obavezno liječenje od zavisnosti; 5) obavezni psihosocijalni tretman. Organi i ustanove iz člana 5 stav 1 ovog zakona dužni su da učiniocu nasilja pruže odgovarajuće informacije o njegovim pravima. (čl. 20) Udaljenje iz stana može se izreći učiniocu nasilja koji sa žrtvom živi u stanu ili drugom prostoru za stanovanje, bez obzira na svojinska i druga prava učinioca nasilja i žrtve na stanu ili drugom prostoru za stanovanje, ako postoji opasnost da ponovo učini nasilje. Učinilac nasilja kome je izrečeno udaljenje iz stana dužan je da odmah napusti stan ili drugi prostor za stanovanje. 10
Udaljenje iz stana izriče se u trajanju koje ne može biti kraće od trideset dana niti duže od šest mjeseci. (čl. 21) Zabrana približavanja žrtvi može se izreći učiniocu nasilja ako postoji opasnost da ponovo učini nasilje ili ako bi prisustvo učinioca nasilja u blizini žrtve kod žrtve stvaralo visok stepen duševne patnje koja, kraće ili duže vrijeme, onemogućava normalne psihičke aktivnosti žrtve. Organ za prekršaje je dužan da u rješenju o zabrani približavanja odredi mjesto ili područje u kojem se učinilac nasilja ne smije približiti žrtvi. Zabrana približavanja izriče se u trajanju koje ne može biti kraće od trideset dana niti duže od jedne godine. (čl. 22) Zabrana uznemiravanja i uhođenja žrtve može se izreći učiniocu nasilja ako postoji opasnost da ponovo učini nasilje. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana izriče se u trajanju koje ne može biti kraće od trideset dana niti duže od jedne godine. (čl. 23) Obavezno liječenje od zavisnosti može se izreći učiniocu nasilja koji usljed zavisnosti od alkohola, opojnih droga ili psihotropnih supstanci učini nasilje, a postoji opasnost da zbog te zavisnosti ponovo učini nasilje. Zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana traje dok postoji potreba za liječenjem, ali ne duže od jedne godine. (čl. 24) Zaštitna mjera se može izreći uz kaznu ili kao samostalna sankcija. Organ za prekršaje može učiniocu nasilja izreći jednu ili više zaštitnih mjera kad postoje uslovi za njihovo izricanje propisani ovim zakonom. Organ za prekršaje može odlučiti da se produži vrijeme trajanja zaštitnih mjera iz čl. 21 do 25 ovog zakona ako nijesu prestali razlozi zbog kojih su one određene, ali ne duže od dvije godine. (čl. 26) Zahtjev za određivanje zaštitne mjere (u daljem tekstu: zahtjev) mogu podnijeti žrtva ili njen zastupnik, centar za socijalni rad, odnosno druga ustanova socijalne i dječje zaštite, policija ili državni tužilac. Zaštitnu mjeru organ za prekršaje može odrediti i po službenoj dužnosti. (čl. 27) Policijski službenik može, radi otklanjanja opasnosti po fizički integritet žrtve, narediti učiniocu nasilja udaljenje ili zabranu vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, koja ne može trajati duže od tri dana. (čl. 28 st. 1) 13. Porodični zakon ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 001/07, Službeni list Crne Gore", br. 053/16) propisuje:»za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, za rješavanje sporova između članova porodice, kao i u svim slučajevima poremećenih porodičnih odnosa nadležan je Organ starateljstva, sud i lice ovlašćeno za posredovanje.«(čl. 14) Ako roditelj, koji je na osnovu sudske odluke dužan da plaća određeni iznos za izdržavanje djeteta, ne izvršava svoju obavezu redovno, organ starateljstva, na predlog drugog roditelja ili po službenoj 11
dužnosti, preduzima mjere da se djetetu obezbijedi privremeno izdržavanje po propisima o socijalnoj i dječjoj zaštiti sve dok roditelj ne počne da izvršava svoju obavezu. (čl. 282) Organ starateljstva će, u ime djeteta, da pokrene i vodi spor o izdržavanju, odnosno za povećanje izdržavanja, ako roditelj kod koga se dijete nalazi na čuvanju i vaspitavanju iz neopravdanih razloga ne vrši to pravo. Ako roditelj ne traži izvršenje odluke kojom je dosuđeno izdržavanje, organ starateljstva će, u ime djeteta, podnijeti sudu predlog za izvršenje odluke, po odredbama zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje. (čl. 275) 14. Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici (Podgorica, 25. novembar 2011.) u okviru poglavlja Postupanje nadležnih institucija, između ostalih obaveza, predviđa da: Policija: Posebno obrati pažnju na djecu ili postupanje s maloljetnim licima i obavezno pozove centar za socijalni rad; Izradi pisani izvještaj centrima za socijalni rad o svim izvršenim radnjama i utvrđenom stanju u porodici radi preduzimanja mjera porodično-pravne zaštite; Podnese nadležnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici; U slučaju izrečenih zaštitnih mjera u nadležnosti policije, izradi sigurnosni plan sa žrtvom, učini joj dostupnim sve telefone pomoći. Centar za socijalni rad: Napravi procjenu rizika; Izradi sigurnosni individualni plan zaštite za žrtvu; Prati sprovođenje sigurnosnog plana; Ukoliko žrtva traži smještaj izvan svoje porodice, ostvari saradnju sa skloništem ili nevladinom organizacijom koja pruža smještaj žrtvama; Posebno izradi planove za djecu (sigurnost, škola, doktori...); Po mogućnosti odredi jednu osobu za vođenje slučaja sa kojom će žrtva nasilja uvijek kontaktirati (voditelj/voditeljka slučaja), a koji/koja će o svim saznanjima o slučaju izvijestiti tim, sprovoditi i pratiti dinamiku postupka. 15. Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br. 42/2011 i 32/2014) propisuje: Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (u daljem tekstu: organi), kao i mjere za sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja i mjere za zaštitu od diskriminacije. (čl. 2) Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda. (čl. 41 st. 1) B. Međunarodno pravo: 16. Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbul, 11. maj 2011. godine) određuje:»u svrhu ove Konvencije: 12
a) nasilje nad ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do ili mogu da dovedu do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno, finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu; b) nasilje u porodici označava svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dođe u porodici ili domaćinstvu odnosno između bivših odnosno sadašnjih supružnika odnosno partnera, nezavisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom.«(čl. 3) 1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere zaštite svih žrtava od daljeg nasilja. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere, u skladu s međunarodnim pravom, da osiguraju odgovarajuće mehanizme za djelotvornu saradnju između svih nadležnih državnih organa, uključujući sudove, javna tužilaštva, organe unutrašnjih poslova, lokalne i regionalne uprave, kao i nevladine organizacije i ostale relevantne organizacije i lica, u pružanju zaštite i podrške žrtvama i svjedocima svih oblika nasilja obuhvaćenih Konvencijom, uključujući i upućivanje na opšte i specijalizovane službe podrške, navedene u čl. 20. i 22. ove konvencije. (čl. 18 st. 1 i 2) 1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da odgovarajuće mjere zabrane prilaska odnosno zaštite budu na raspolaganju žrtvama svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da mjere zabrane prilaska odnosno zaštite koje se navode u stavu 1.: - budu dostupne za neposrednu zaštitu i bez nepotrebnih finansijskih odnosno administrativnih opterećenja za žrtvu; - se donose na određeni period odnosno dok se ne izmijene odnosno ukinu; - tamo gdje je neophodno, izdaju se na ex parte osnovi s neposrednim djelovanjem; - budu dostupne nezavisno od, odnosno uz druge sudske postupke; - mogu da se uvedu u kasnije sudske postupke. 3. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da kršenja zabrane prilaska odnosno mjere zaštite izrečene u skladu sa stavom 1. budu predmet sankcija koje su djelotvorne, srazmjerne i koje odvraćaju od vršenja krivičnih djela. (čl. 53)»Zaštita i podrška za djecu svjedoke: 1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da se prilikom pružanja usluga zaštite i podrške žrtvama vodi računa o pravima i potrebama djece svjedoka svih vidova nasilja obuhavćenih Konvencijom. 2. Mjere u skladu s ovim članom uključuju psihosocijalno savjetovanje primjereno uzrastu djece svjedoka svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom, a dužna pažnja poklanja se najboljem interesu djeteta.«(čl. 26) Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da nadležni organi imaju mandat da izdaju nalog, u situacijama neposredne opasnosti, učiniocu nasilja u porodici da napusti mjesto stanovanja žrtve odnosno ugroženog lica na dovoljan vremenski period i da zabrane učiniocu da uđe u stan odnosno stupi u kontakt sa žrtvom odnosno ugroženim licem. (čl. 52) 13
»Mjere zaštite:...2. Dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta.«(čl. 56) 17. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Rim, 4. novembar 1950.) određuje: Pravo na život svake osobe zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti namjerno lišen života, sem prilikom izvršenja presude suda kojom je osuđen za zločin za koji je ova kazna predviđena zakonom. (čl. 2 st. 1) V ZAKLJUČNA OCJENA 18. Podnositeljka pritužbe je prigovorila nedjelotvornoj zaštiti od nasilja u porodici izvršenog od strane bivšeg supruga sa kojim ima šestoro maloljetne djece i živi u zajedničkom domaćinstvu. Zaštitnik je, pažljivo cijeneći sve navode iz pritužbe, predmet ispitivanja usmjerio na postupanje Centra bezbjednosti Bijelo Polje kome je prijavila nasilje i Centra za socijalni rad Bijelo Polje koji, sa stanovišta svojih nadležnosti, utvrđuje plan pomoći žrtvi i obezjeđuje materijalnu i nematerijalnu pomoć. 19. U odnosu na materijalni prigovor da država, protivno članu 28 Ustava Crne Gore, koji jemči sigurnost čovjeka i nepovredivnost fizičkog i psihičkog integriteta, nije preduzela odgovarajuće pozitivne mjere radi zaštite od nasilja, Zaštitnik konstatuje da su policijski službenici preduzeli određene mjere i radnje u cilju procesuiranja prijavljenog djela i pružanja zaštite žrtvi nasilja X.X. i njenoj mldb. djeci svjedocima nasilja. U tom smislu, obavljene su konsultacije sa Osnovnim državnim tužilaštvom, nakon čega je podnijet Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi utvrđivanja odgovornosti okrivljenog Y.Y., žrtva nasilja je poučena o pravima, obezbijeđen joj je pristup zdravstvenoj zaštiti, te o prijavi i prikupljenim obavještenjima upoznat Centar za socijalni rad u Bijelom Polju, istog dana kada je nasilje prijavljeno. 20. U odnosu na postupanje Centra za socijalni rad Zaštitnik primjećuje da je ovaj organ blagovremeno preduzeo mjere zaštite, pružanjem neodložne intervencije smještaja u Centar za podršku djeci i porodici, provjerom bezbjednosti i sigurnosti djece, kontaktiranjem škole koju djeca pohađaju, pružanjem psihosocijalne podrške, upućivanjem na mogućnost ostvarivanja prava iz socijalne zaštite, te posredovanjem u iznalaženju mogućih rješenja preseljenja žrtve nasilja sa djecom shodno njenom izboru, potrebama i najboljem interesu djece. Stoga, Centar za socijalni rad je, kroz realizaciju aktivnosti iz sačinjenog plana pomoći žrtvi i djeci svjedocima nasilja obezbijedio materijalnu i nematerijanu pomoć sa kontinuitetom praćenja prilika i okolnosti koje bi dale povoda za djelovanje organa starateljstva. 21. U odnosu na navode podnositeljke pritužbe da se nedjelotvorno postupanje organa ogleda u neizricanju zaštitnih mjera, Zaštitnik želi ukazati, da se zaštitne mjere izriču radi sprječavanja i suzbijanja nasilja, otklanjanja posljedica učinjenog nasilja i preduzimanja efikasnih mjera prevaspitanja učinioca nasilja, odnosno otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili podstiču vršenje novog nasilja. Takođe 14
ukazuje da se učiniocu nasilja može izreći jedna ili više zaštitnih mjera uz kaznu ili kao samostalna sankcija, da zaštitnu mjeru organ za prekršaje može odrediti po službenoj dužnosti ili na zahtjev žrtve, centra za socijalni rad, policije ili državnog tužioca. 22. U predmetu odlučivanja nesporno proizilazi da organ za prekršaje uz kaznu zatvora počiniocu nasilja nije odredio zaštitnu mjeru po službenoj dužnosti, niti su zahtjev za određivanje mjere podnijeli policijski službenici, odnosno stručni radnici Centra za socijalni rad koji su bili u saznanju za nasilje. Kod činjenice da Zaštitnik ne može prigovarati meritumu odlučivanja organa sudske vlasti, niti ulaziti u preispitivanje djelotvornosti (ne)izrečene kazne/zaštitne mjere od strane Suda za prekršaje Bijelo Polje, a bez tendencije da prekorači svoja ovlašćenja, ukazaće na standarde ustanovljene Istanbulskom konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava. 23. Naime, čl. 2 Evropske konvencije kojim se jemči pravo na život nalaže državi da preduzme odgovarajuće mjere kako bi zaštitila živote lica pod njenom jurisdikcijom. 1 To uključuje primarnu dužnost države da osigura pravo na život donošenjem djelotvornih kaznenopravnih odredaba koje će odvraćati od vršenja kaznenih djela protiv lica, popraćenih mehanizmima izvršenja za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje kršenja tih odredaba. 2 24. To se u odgovarajućim okolnostima proširuje i na pozitivnu obavezu države da preduzme preventivne mjere radi zaštite pojedinca čiji je život ugrožen radnjama drugog pojedinca. S obzirom na poteškoće vezane za nepredvidljivost ljudskog ponašanja i odluke koje se moraju donijeti u smislu prioriteta i resursa, Zaštitnik podsjeća da se prilikom razmatranja pozitivnih obaveza čl. 2 Konvencije ne tumači na način da vlastima nametne nemoguć ili nesrazmjeran teret. 3 Međutim takve mjere moraju imati razumne izglede da žrtvi pruže djelotvornu, proporcionalnu i dovoljnu garanciju zaštite prava na život, fizičkog i psihičkog integriteta. 25. Kod činjenice da je podnositeljka pritužbe ukazivala na potrebu obezbjeđivanja stambene jedinice u kojoj bi živjela zajedno sa djecom, a da država ne raspolaže sredstvima kojima sa izvjesnošću može obezbijediti odvojen život žrtvama nasilja od počinitelja nasilja, to je smještaj u skloništa, ali i dostupnost zaštitnih mjera mogući način zaštite koji u određenom rizičnom intervalu može pružiti sigurnost, odvratiti od vršenja novog nasilja i otkloniti okolnosti koje pogoduju ili podstiču vršenje novog nasilja. Međutim, ovakvim stavom Zaštitnik ne preuzima, niti je ovlašćen da ustanovljava efikasan model zaštite, o čemu se staraju drugi organi i timovi u skladu sa Zakonom i Protokolom. 26. Kako u postupku utvrđivanja odgovornosti počinitelja nasilja Y.Y. po prvoj prijavi za nasilje Sud za prekršaje nije odredio zaštitnu mjeru uz kaznu izdržavanja zatvora, niti su drugi organi koji su bili u saznanju za nasilje podnijeli zahtjev za određivanje takve mjere, to je, po ocjeni Zaštitnika, u postupku po drugoj prijavi za nasilje bilo cjelishodno procijeniti potrebu podnošenja predloga za izricanje jedne ili više zaštitnih mjera, kakva su udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja, obavezno liječenje od zavisnosti, odnosno druge odgovarajuće mjere. 1 Vidjeti L.C.B. v. the United Kingdom, 9. jun 1998., Reports of Judgments and Decisions 1998-III, 36 2 Vidjeti Nachova and Others v. Bulgaria [GC], br. 43577/98 i 43579/98, 160, ECHR 2005-VII 3 Vidjeti Osman v. the United Kingdom, 28. oktobar 1998., Reports of Judgments and Decisions 1998-VIII, 116 15
27. Prethodna istorija nasilja izvršenog od strane Y.Y. nad podnositeljkom pritužbe X.X. i pod uticajem alkohola, a kod posebne okolnosti svjedočenja nasilja od strane mldb. djece povlači pozitivnu obavezu države jer je nesporno da su postupajući organi znali odnosno trebali znati za postojanje stvarnog i neposrednog rizika za sigurnost X.X. i njene djece. Stoga, i bez obzira na činjenicu što je počinitelj nasilja kažnjeg zbog počinjenog nasilja na 40 odnosno 60 dana izdržavanja kazne zatvora, postupajući organi su propustili da po obje prijave za nasilje preduzmu mjere u okviru svojih ovlašćenja za koje se, prema razumnoj procjeni, moglo očekivati da će spriječiti rizik vršenja novog nasilja. 4 28. Standard ustanovljen Istanbulskom konvencijom potvrđuje obavezu nadležnih organa da preduzmu sve neophodne mjere koje bi osigurale da se u situacijama neposredne opasnosti učiniocu nasilja u porodici zabrani da uđe u stan odnosno stupi u kontakt sa žrtvom ili ugroženim licem. Ako se ovaj konvencijski zahtjev dovede u vezu sa dodatnim rezonovanjem koji podstiče države članice na preduzimanje neophodnih mjera kako bi osigurale da zaštitne mjere budu dostupne za neposrednu zaštitu i bez nepotrebnih finansijskih/administrativnih opterećenja za žrtvu, odnosno da budu dostupne nezavisno od sudskog postupka, 5 to je u konkretnom, prema ocjeni Zaštitnika, propuštena primjena ove pozitivne obaveze koja smanjuje rizik od vršenja ponovljenog nasilja. 29. Ne umanjujući značaj preduzetih mjera i radnji postupajućih organa, nedvosmisleno pokazane volje za posredovanjem u iznalaženju rješenja za stanovanje žrtve nasilja i njene mldb. djece po izlasku bivšeg supruga iz zatvora, snaženja sa stanovišta poučenosti o pravima i mogućnostima ostvarivanja prava iz socijalne zaštite, te nesporno utvrđene odgovornosti izvršitelja nasilja u postupku pred Sudom za prekršaje, Zaštitnik nalazi da pružene mjere zaštite i podrške nijesu u potpunosti, djelotvorno i srazmjerno spriječile nastanak stvarnog i neposrednog rizika, odnosno ponovljenog nasilja koje se i dogodilo. 30. U okolnostima svjedočenja nasilja od strane mldb. djece nastale u braku sa bivšim suprugom Y.Y., Zaštitnik ukazuje na obavezu daljeg postupanja u skladu sa najboljim interesom djeteta, pa organ starateljstva ne smije zanemariti njihove potrebe kod pružanja usluga zaštite i podrške, odnosno realizacije mjera iz Plana usluga. Ova obaveza organa strateljstva pretpostavlja prepoznavanje potreba djeteta i njihovo zadovoljavanje sa strane onih koji su dužni da djecu izdržavaju i obezbjeđuju im neophodne uslove za pravilan razvoj, vaspitavanje, obrazovne i druge potrebe (roditelji) i organa uključenih u zaštitu porodično-pravnih interesa. 31. Razlog posebne pažnje mora biti i činjenica da su presudom o sporazumnom razvodu braka djeca povjerena majki X.X. radi vršenja roditeljskog prava i određena obaveza da Y.Y. na ime svog doprinosa 4 Vidjeti Paul and Audrey Edwards v. the United Kingdom, br. 46477/99, 55, ECHR 2002-III; Bromiley v. the United Kingdom (dec.), br. 33747/96, 23. novembar 1999. 5 Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici članom 53, između ostalog, propisuje: 1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da odgovarajuće mjere zabrane prilaska odnosno zaštite budu na raspolaganju žrtvama svih vidova nasilja obihvaćenih Konvencijom. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da mjere zabrane prilaska odnosno zaštite koje se navode u stavu 1.: - budu dostupne za neposrednu zaštitu i bez nepotrebnih finansijskih odnosno administrativnih opterećenja za žrtvu; - se donose na određeni period odnosno dok se ne izmijene odnosno ukinu; - tamo gdje je neophodno, izdaju se na ex parte osnovi s neposrednim djelovanjem; - budu dostupne nezavisno od, odnosno uz druge sudske postupke; - mogu da se uvedu u kasnije sudske postupke. 16