kazetnom streljivu? Primjer Bosne i Hercegovine

kazetnom streljivu? Primjer Bosne i Hercegovine

Naslovna stranica prikazuje kazetnu bombu tipa BL 755, tijekom njene -a Autori: Ilaria Vianello Rukovodilac projekta: Recenzija: Davide Denti; dr. Mariolina Eliantonio; Urednik: Christopher Hughes Koncept, dizajn i tisak: Triptih Design Studio, Sarajevo Fotografije: Handicap International, Landmine Survivors Initiative, Norwegian Peoples Aid, Razvojni program Ujedinjenih naroda Ova stavove Europske unije.. 2

Zahvalnica Predgovor Uvod POGLAVLJE 1. - Hercegovine s UN-ovim sustavom POGLAVLJE 2. - Upravljanje utjecajem kazetnog streljiva: Prilagodba postupaka POGLAVLJE 3. - sa POGLAVLJE 4. - protuzakonitih obvezama PRILOG 1. glavama tipa Orkan kazetnim bojevim PRILOG 2. glavama tipa Orkan KB -1 PRILOG 3. PRILOG 4. Spisak sugovornika 3

Z A H V A L N I C A Predmetno. je Autori ove publikacije zahvaljuju na njihovom doprinosu u izradi Piva, UNDPmisije, Handicap International organizacije Inicijative ica Sektora UNDP-a za sigurnost i pravdu, Armin rezidentnog predstavnika UNDP-a savjetnik, Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine, Darvin Lisica, voditelj progr nis Besedi, savjetnik za pitanja mira i razvoja politike FBi ita ministra, Ministarstvo zdravstva FBiH misije, Svjetska zdravstvena organizacija, Klelija Balta, savjetnica za rodna pitanja mina Motiv Centar za razvoj i STOP Mine Pale, Tarik, PMA BHMAC-a ca, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Vedad K, UDAS. Informacije koje su dali i njihova iskrena procjena napretka postignutog sukladno njihovim zadacima imali su neprocjenjivu vrijednost tokom izrade ove publikacije. Posebna zahvala Anesi savjetnici ministra u Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine savjeti a bili od izuzetne koristi u izradi studije. T se imo zahvaliti recenzentima dr. Mariolina Eliantonio i Davide Denti na njihovom brzom odgovoru i izuzetno korisnim komentarima. 4

U V O D ivanje ih obveza jedan je od prerogativa vanjske politike Bosne i Hercegovine. S jasno demonstriranom predanosti svojim obvezama,, pov Bosne i Hercegovine da se uskladi s zahtjevima Konvencije o kazetnom streljivu na pri te dokaz da primjer drugim zemljama. nedostatke i prepoznaje uspjehe. T sustav odgovorio o postojanju novih obveza koje bi trebalo ispuniti, te ivanje navedenih obveza u a sustavna ercegovini. Mo utjecaj na kreatore politika u pogledu njihove daljnje predanosti u provedbi obveza koje proizlaze iz Konvencije. Ipak, : Konvencija ne postoji da bi se provodila provedbe radi, radi dobrobiti ljudi i zajednica koje su e problemom nja kvalitet kazetnog streljiva, zajedno s razminiranjem kazetnim streljivom, neupitno stavlja naglasak na potrebite, apelira na e potpore za njih i njihove obitelji. To je stvarna snaga Konvencije i Bosna i Hercegovina obvezala s pozitivnim rezultatima, koje predstavljati drugima. potpisnicama Konvencije za daljnja a u izradi politika i nam da poduzmemo Studija aspekte unaprijediti razumijevanje u pogledu zahtjeva Konvencije, i potaknuti i druge strane potpisnice da koriste iskustva iz Bosne i Hercegovine z u provedbu Konvencije. Yuri Afanasiev UN rezidentni koordinator UNDP rezidentni predstavnik 5

Studija procjenjuje kapacitete Bosne i Hercegovine da inkorporira svoje obveze koje proizlaze iz raz e modalitete se : Modalitet partnerstva; Postupovne i zakonodavne prilagodbe, te Apsorpcija, odnosno inkorpor politika. Konvencije s naglaskom na mehanizme koje je razvila Bosna i Hercegovina u preuzimanju obveza iz Konvencije. razminiranje zaostalog kazetnog streljiva, kao i edukacija o rizicima., te a i obustavila svaka djelatnost zabranjena odredbama modus operandi u Bosni i Hercegovini, u izazova, identificira nevladinih organizacija Bosni i Hercegovini, te navodi niz preporuka za daljnje aktivnosti. tranke Konvencije imati koristi od isti biti predstavljeni skupa s najboljim praksama u inkorporiranju obveza koje proizlaze iz Konvencije organizacijama), kao i preporukama prepreke. 6

U V O D godine. Konvencija o kazetnom streljivu (Konvencija) uspostavlja pravni okvir za uklanjanje za e potpisnice Konvencije obvezuju se da nikada, ni pod kojim okolnostima, koristiti, razvijati, proizvoditi pribavljati kazetno streljivo. Zasebni reguliraju, razminiranje onvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2010. godine i time postala potpisnice. Ipak Konvencija nije krajnji ishod, a kazetno streljivo koje negativno e onvencija postala, potpisnica resurse, kako vladine, tako i nevladine, uskla obvezama koje proizlaze iz Konvencije. Bosna i Hercegovina 1 ratificirala je Konvenciju 7. rujna 2010. godine. Konvencija je stupila na snagu streljiva i drugim ubojitim zaostacima i i vojna ubojita sredstava. Jedan od temeljnih uvjeta za Bosnu i Hercegovinu kako bi sustavno pristupila pitanjima vezanim za prisutnost kazetnog streljiva i ostataka kazetnog streljiva na svom teritoriju je sama analiza potrebnih kapaciteta da bi zemlja inkorporirala svoje obveze iz Konvencije. upoznata s svojim resursima (tj. financijskim, ljudskim i institucionalnim) kako najbolje upravljati resursima, da bi se ispunile obveze prema Konvenciji. Upravo iz te perspektive, studija ima za cilj da savjetuje institucije i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini o kako provedbu Konvencije. S je sustav u Bosni i cije, kao i nevladine organizacije) provodio obveze iz Konvencije, kroz analiz za provedbu svojih obveza, te uz osvrt za 1 Bosna i Hercegovina je decentralizirana, sa dva entiteta: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom. Federacija Bosne i Hercegovine je dodatno podijeljena u centralizirana. Pored navedenih upravnih jedinica, tu je i samoupravna regija, odnosno. Samo o za razumjevanje teksta. 7

daljnje aktivnosti u skladu s nizom Konvencije u Bosni i Hercegovini, koja je predmetom transparentnog je to onvencije. razinu provedbe Terensko is a literature. j, entitetskoj i kantonalnoj razini), te nevladinog sektora odno za identificiranje e, kao i intervjua u odnosu na druge dostupne izvore. ore u provjeri svih informacija koje su prikupljene putem adinih organizacija bavila su se razmatranje prethodnih pr Konvencije. Analizirano je i zakonodavstvo u BiH provedbene mjere. Hercegovini za provedbu Konvencije. koriste u Bosni i I. II. III. sustavom. a prema Konvenciji. -ovim streljiva. IV. protuzakonitih radnji, upravljanj im aktivnostima. 8

P O G L A V LJ E 1. Upravljanje Hercegovine s UN-ovim sustavom kazetno streljivo Bosna i Hercegovina je ispunila svoje poznatih i evidentiranih zaliha kazetnog streljiva tokom 2011. godine. 2 Da bi se postigao ovaj cilj, Bosna i Hercegovina je sklopila partnerstvo s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) i dobila financijsku potporu Europske unije (EU) putem ove agencije Ujedinjenih naroda (UN). Ovo poglavlje stoga predstaviti iskustva Bosne i Hercegovine u, kroz prizmu obveza i preporuka iz Konvencije. Poglavlje je strukturirano preporuke., modalitet provedbe, izazovi i I. Konvenciju unutar obrambenog sustava. upravnih razina, 3 malo veze nisu bile prepoznate u 2 http://www.mod.gov.ba/files/file/bilten%20os%20i%20mo%20bosnia and Herzegovina%207%209april12.pdf 3 Ministarstvo obrane u Bosni i Hercegovini je na državnom nivou, dok je obrambena industrija na nivou entiteta. 9

im cima. zapadnih proizvo dila kazetno streljivo i dizajn bio nedovoljno poznat Kazetno streljivo proizvedeno u Bosni i Hercegovini bilo je ne samo u vojnim vornicama obrambene industrije koje su na entitetskoj razini i stoga su izvan Mapiranje lokacija kazetnog streljiva zahtijevalo je e Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije koordinacijski mehanizam kao takav m provedba ovog dijela Bosnu i Hercegovinu, bez da se prv za navedeni zadatak. Naredni stavovi stoga govore o izazovima u provedb ot e delaboracije zaliha kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini. II. MODALITET PROVEDBE inter alia, putem sustava Ujedinjenih Ujedinjenih naroda. 4 Ovo partnerstvo, kao Hercegovini izravan pristup potrebnoj strane svih sudionika. e osiguralo koherentan i konzistentan pristup problemu od delaboraciju kazetnog streljiva, a pregled iskustava u Bosni i Hercegovini nud drugim ma potpisnicama potrebu za zagovaranjem provedbe Konvencije. Zapravo, sama predanost provedbi Konvencije 4 Za dalje informacije o programu posjetite stranicu http://www.undp.ba/index.aspx?pid=21&rid=68. Pregled 8.7.2012. godine. 10

partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda u provedbi obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem Konv multidimenzionalnog pristupa u prevladavanju izazova koji su vezani za ovaj problem, a koji su. A. Postupni razvoj partnerstva kao ideje Ideja o partnerstvu se zapravo postupno razvijala. Bosna i Hercegovina je u partnerstvu s godine., 5 Hercegovine u svezi Konvencije. Podizanje razine svijesti o navedenim obvezama neizmjerno je pomoglo og konsenzusa e e predanosti, de facto, ih izazova zahtijevalo je nove politike je zbrinjavanje municije visoko politiziran problem brojne e interese. Zagovaranje i podizanje svijesti u i su putem niza formalnih susreta s predstavnicima vlasti. M na vlasti, zbog nepostojanja organizacija politike u ovoj oblasti. Zagovaranje zahtjeva iz Konvencije bilo je percipirano a snaga koja je ubrzala proces, ne samo radi formalne provedbe obveza, streljivo ocijenjeno kao nestabilno, te stoga i nesigurno apeli su predanosti. Bosna i Hercegovina se pokazala kao paradigma partnerskog pristupa u provedbi Konvencije. 5 11

Na putu su bili i mnogi drugi izazovi zbog nepostojanja jas kako raspolagati kazetnim streljivom, a povezani su i om kazetnog streljiva i mobilizacijom sredstava. Navedeni se detaljnije pojasniti u narednim dijelovima. B. Prednosti partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda industrije. Identifikacija streljiva pod jurisdikcijom i kontrolom Bosne i Hercegovine zahtijevala je komponente bi mogle formi i inspekcija svog kazetnog streljiva ljiva Tokom mapiranja kazetnog streljiva, identificiranje je predstavljalo jedan od izazova jer vrste streljiva nisu bile kazetnih punjenja za kao ke granate kalibra 120mm), stoga je proveden o dizajn navedenog streljivo. 6 Nakon identificiran javila se potreba za ivanjem znanja za njihovo zbrinjavanje, osobito za one vrste koje nisu proizvedene u Bosni i Hercegovini. Pored svoje istinske vrijednosti, modalitet partnerstva s UN-ovim sustavom pokazao se opravdanim u putem Ujedinjenih naroda je tekao nesmetano, jaci s velikim znanjem o tim sustavima su i Hercegovini za vrstama kazetnog streljiva koje su bile ma. UN- je ponudio priliku da mobilizira sredstva putem s Kazetno streljivo u Bosni i Hercegovini u fondova Europske unije, koji su realizirani putem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Financijska potpora Bosni i 6.2011. godine. 12

streljiva iznosila je 725.259 eura. 7 Bez tih sredstava, malo je vjerojatno da bi Bosna i Hercegovina mogla ispuniti svoje obveze iz a 3. Konvencije i. za zemlje sa srednjom razinom dohotka poput Bosne i Hercegovine. C. Nakon definisanja sustavnog procesa i ispunjavanja spomenutih preduvjeta, bilo je relativno lako 8 Za zbr a za one vrste streljiva za vrste kazetnog streljiva. Metode koje su kori uklanjanje kazetnog streljiva kazetnog streljiva: rakete s kazetnim punjenjem bojevih glava tipa Orkan, kazetne bombe tipa BL 755 i kazetne 120mm. Pored navedenog, tu su i -1 pod obrambene industrije. Navedeno pod-streljivo zajedno s raketama tipa Orkan je industrijski rastavljeno, te dijelom kroz detonacije, dok su druge dvije vrs e metode otvorene detonacije. Industrijsko Prilog 1. i 2.) provedeno je u dvije tvornice obrambene industrije, dizajn je bio poznati ovim streljiva, proces rastavljanja predstavljao je sigurnosni izazov, koji je savladan tehnologa i rukovalaca streljivom Prilog 3.). Otvorene detonacije provedene su putem ove metod. Ova 7 UNDP- -2012. godine). 8 http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/ccm-text1.pdf 13

meto na sastanaka u zajednici, gdje je dato strogih standarda, lokalni problemi su prevladani i proces zbrinjavanja bombi je u uzorkovanje a tla i samog. Nakon Hercegovini prilagodili svoje proizvodne pogone za svrhe obrnutog skog rastavljanja streljiva. Time su postignuta dva krajnja cilja: (i) je kazetno streljivo, i (ii) strojevi za kazetno streljivo su pr. D. svojih obveza iz Konvencije, kroz modalitet partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda, Bosna i podstreljiva u roku od 10 mjeseci od dana stupanja Konvencije na snagu u BiH. Ovaj rezultat je aganje vrlo opasnog. 9 III. IZAZOVI I DOBRE PRAKSE ethodno navedenog, naredni stavak identificira Ovakav rezultat opravda upozo a 9 Preambula Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 12.7. 2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/ccm-text1.pdf 14

IZAZOVI Svijest o obvezama koje se odnose na Konvenciju DOBRE PRAKSE Partnerstvo s UN-ovim sustavom demilitarizaciju kazetnog streljiva kroz kazetnog streljiva Preinaka pogona za proizvodnju kazetnog streljiva u svrhe demilitarizacije Nedostatak sredstava zbrinjavanje kazetnog streljiva koje je Nepostojanje nevladinog sektora u ovoj oblasti koji bi zagovarao politike vezane za kazetno streljivo uzorkovanje) kako bi se osiguralo da nema streljiva putem metode otvorene detonacije IV. PREPORUKE u nastavku nude se a sustavnog pristupa tom pitanju. Blanketne preporuke - -ovim sustavom; - Izgradite kapacitete nevladinog sektora ko - tehnologija i metoda za zbrinjavanje. 15

P O G L A V LJ E 2. Upravljanje utjecajem kazetnog streljiva: Prilagodba postupaka za iz Konvencije pokriveno minama 2, se za 12,179 km 2 sumnja da je pokriveno kazetnim streljivom. 10 Kazetno streljivo aktivacija velikog broja podstreljiva u skladu s njihovim streljivo) predvidljiva je koje ne eksplodira po udaru postaje, de facto nakon ja sukoba. 12 azetnog streljiva. Navedeno podstreljivo. 11 onvencije zahtijeva od potpisnica da osigura e ostataka. Ostaci kazetnog u svo neaktivirano kazetno streljivo,, neeksplodirano podstreljivo i neeksplodirane manje bombe. Kako bi se ispunila ova obveza, potpisnica koju predstavljaju ostaci kazetnog streljiva, procjenu i prioritetizaciju potreba u smislu civila, razminiranja i kazetnog streljiva. S ciljem analize modaliteta provedbe koji su u uporabi u Bosni i Hercegovini za ispunjenje svih obveza koje proizlaze onvencije, ovo poglavlje je strukturirano na sljed i : prvi e informacije o stanju s kazetnim streljivom u Bosni i Hercegovini, potom drugi dio Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obveze iz a 4. Konvencije kroz procjenu relevantnog institucionalnog i pravnog okvira prije i nakon 10 2011. godina, str. 26. 11 Konvencija Protokol V Konvencije http://www.hrw.org/news/2006/08/31/convention-conventional-weapons-ccw-cluster-munitions-explosive-remnants-warand-ccw 12 UN- Kazetnog streljiva i protuminsko djelovanje egled 1.7.2012. godine. http://www.mineaction.org/overview.asp?o=1417 16

u, te navode niz izazova, dobrih praksi, kao i preporuka o tome kako bi Bosna i Hercegovina mogla na najbolji nastaviti s daljnjom provedbom mjera definiranih na temelju a 4. I. fazu za koje se sumnja da su kontaminirane neeksplodiranim pod su ovu aktivnost do 30.6.2012.. studija za procjenu opasnosti koju predstavljaju ostaci kazetnog streljiva, te je stoga glavni izvor informacija koje se koriste u ovom poglavlju.,179 km 2,388 km 2 procjenjuje kao niskim rizikom opasnosti, 3.562 km 2 s umjerenim rizikom opasnosti i 3,23 km 2 s visokim rizikom opasnosti. Identificirane sumnjive nalaze se u 79 lokalnih zajednica,, sa 13.020 stanovnika koji su svakodnevno ni ovom riziku. kojima se suočava Bosna i Hercegovina je prisutnost ostataka kazetnog streljiva i mina na istom Prema grubim procjenama 5 do 6 km 2 teritorija Bosne i Hercegovine kontaminirano je i ostacima kazetnog streljiva i minama. ove vrste po za razminira, koje je 13 Prema Centru kazetnim streljivom zahtijevaju strategije koje bi smanjile opasnost od nezgoda tijekom operacija 13 http://www.mineactionstandards.org/technical-notes/list-of-tnma/ 17

a od od mina, ali gdje su ostaci kazetnog streljiva otkriveni tijekom procesa razminiravanja, a to je da e e po morati odnosu na proces razminiranja. etaljnije govori o povezanosti mina i kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini u II. MODALITET PROVEDBE, 14 se se baviti razminiranjem. Zbog, de facto e prijetnje od kazetnog streljiva i mina, Bosna i la prilagoditi svoj zakonski okvir i institucionalne strukture za razminiranje la s novim obvezama onvencije. koje je Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obveze iz a 4.,u ovom poglavlju se zakonski okvir i strukture za protuminsko djelovanje (A) prije stupanja Konvencije na snagu i (B) nakon Bosna i Hercegovina postala strana potpisnica. A. Zakonski okvir i struktura prije Konvencije Naredni dijelovi se bave (i) zakonskim okvirom i (ii) strukturom sustava protuminskog djelovanja prije nego je potpisnica Konvencije. (i) Zakonski okvir Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini od 17.3.2002. godine organizacijska struktur neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) Bosne i Hercegovin za razminiranja, prava i obveze osoba koje obavljaju poslove razminiranja, te nadzor nad provedbom ovog zakona. 15 provedbe, Zakon o deminiranju uje da se proces razminiranja provodi na temelju Plana 14 15 godine. 18

deminiranja u Bosni i Hercegovini u skladu sa Strategijom deminiranja, koji, na prijedlog BHMAC-a, odobrava Povjerenstvo za razminiranje u suradnji s Odborom donatora, a usvaja 16 je u Strategiji protuminskog djelovanja za period od 2009. do 2019. godine. Strategija bi trebala osigurati uvjete za kontinuiran i. 17 Da bi se postigao ovaj cilj, Strategija operat. (ii) Struktura Povjerenstvo za razminiranje, u sastavu Hercegovine, odgovorno je za m aktivnostima (npr., edukacija o opasnostima od mina, itd.), te za uklanjanje prijetnje koju predstavljaju mine i drugi ostaci iz rata u Bosni i Hercegovini Centar za uklanjanje mina (BHMAC), osnovan 2002. godine, odluk inistara. BHMAC ima kao i dva entitetska ureda u Sarajevu i Banjoj Luci, te osam regionalnih ureda zemlje, provedbu operativnih e, ali identifikaciju i procjenu sumnjivih po, pripremu protuminskih radionice za edukaciju o rizicima od mina. a. Lociranje, pr ata razminiranja: Od 2005. 18 Nakon 16 Sve navedene institucije opisane su u odjeljku II (A) (ii). 17 24.4.2008. godine,strategija protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini (2009. do 2019. godine), Bosna i 18 http://npa-bosnia.org/ 19

za pripremu projekta protuminskog djelovanja. b. Projekt protuminskog djelovanja organizacije koje su akreditirane od strane Povjerenstva za razminiranje. BHMAC Povjerenstvo za razminiranje odobri standarde, BHMAC je potom odgovoran za NVO, komercijalnih tvrtki ili drugih organizacija koje se bave razminiranjem, koje su razviti standardne operativne procedure (SOP) u skladu sa standardima -a koje odobrava Povjerenstvo. 19 STANDARDI STANDAR[Type a quote STANDARDs protuminskog from the document or djelovanja Ukoliko If SOPs je correspond SOP usklađen to Mine s STANDARDIMA STANDARDS protuminskog djelovanja COMPANY TVRTKA ili NVO or NGO se ACCREDITED AKREDITIRA organizacije prijavljuju na tendere za aktivnosti razminiranja. 20 c. : BHMAC je odgovoran za obuku instruktora za edukaciju o opasnostima od mina i za definiranje standarda za edukaciju BHMAC- ranih za aktivnosti razminiranja -a je uvedena u 21 Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) jedna je aktivnostima edukacije o rizicima od mina u Bosni i Hercegovini. 22 Regionalni uredi 19 godine. 20 razminiranja. 21 -ovog programa edukacije o 22 7.2012. godine. http://www.unicef.org/bosnia and Herzegovina/mine_action_3314.html 20

BHMAC- za B. Zakonski okvir i struktura nakon Konvencije U narednom dijelu razmatraju se zakonski okvir i struktura za razminiranje u odnosu na nove rati nove obveze koje proizlaze iz Konvencije. jedan sustav (i) Zakonski okvir prethodno e, i i uklanjanje NUS-a u Bosni i Hercegovini regulirana je Zakonom o deminiranju od 17.3.2002. godine, koji je trenutno predmetom razmatranja, odnosno izmjene i dopune ovog Zakona su u proceduri razmatranja u kazetnog streljiva, kao nove zasebne kategorije NUS-a zakonski urediti pitanje uklanjanja obuhvatio uglavnom odredbe iz Zakona o deminiranju. Zapravo tijela za obavljanje poslova uklanjanja kazetnog streljiva, prava i obveze osoba koje obavljaju Zakona su i kazetno streljivo. Slijedom Zakona o deminiranju, revizija Strategije protuminskog djelovanja za period 2009. do 2019. godine koja se provodi tokom2012. godine h ciljeva i financijskih planova za uklanjanje kazetnog streljiva. Kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje, planirane se izmjene i dopune Zakona o deminiranju i Strategije protuminskog djelovanja za period od 2009. do 2019. godine funkcionalni zakonski okvir za razminiranje uvele usporedne procedure za uklanjanje kazetnog streljiva. Nadalje, s ciljem da se p o razdoblje koje je potrebno da bi Bosna i Hercegovina usvojila izmjene i dopune Zakona o deminiranju, Povjerenstvo za razminiranje i li su raditi na kazetnom streljivu pojam NUS-a iz Zakona o razminiranju kao zakonski osnov. 23 (ii) Struktura 23 21

povjerilo BHMAC-u. Uz odobrenje Povjerenstva za razminiranje, BHMAC je u procesu transformacije istih instrumenata za razminiranje (a. a. : Lociranje i procjenu ostataka kazetnog streljiva na e kontaminacije i utjecaja kazetnog streljiva, Povjerenstvo za o je riti svoju suradnju s NPA s ovom novom vrstom eksplozivnih ostataka rata. 24, Bosna i Hercegovina je ustupila jednu prilagodila svoju suradnju s NPA koja sada e i ostatke kazetnog streljiva. Organizacijske, kao i materijalne pripreme i upravljanje su u sti NPA, dok BHMAC provodi vanjski nadzor. b. Projekt protuminskog djelovanja: S en onvencije, BHMAC je morao ostataka kazetnog streljiva. S ciljem ispunjenja navedene obveze, BHMAC i Povjerenstvo za. godine odobrili su standardne operativne procedure organizacije kontaminiranog kazetnim streljivom. Dana 1.3.2012. godine, NPA je za s operativnim aktivnostima projekta 25 zajednica u Bo, Bosna i Hercegovine je dodijelila organizaciji NPA svoje obveze za razminiranje iz a uklanjanje kazetnog streljiva i na udruge i tvrtke za razminiranje. BHMAC je u procesu izrad ih i sigurnosnih standarda za udruge i tvrtke za razminiranje koji uklanjanje ostataka certifikata i kompetencija koje se bave uklanjanjem kazetnog streljiva. Kao i kod tvrtke i vladine i nevladine organizacije koje imaju SOP u skladu sa standardima koje 24 Dana 13.9.2010. godine, NPA program u Bosni i Hercegovini uputio je pismo namjere BHMAC-u vezano za primjenu -a, uz punu potporu Povjerenstva za razminiranje, prihvatio je prijedlog organizacije NPA z - 2011. godina, str 4. 25 -streljiva tipa Mk- 22

BHMAC biti akreditirane za obavljanje uklanjanja ostataka kazetnog streljiva. o njihovoj provedbi. 26 o spremnost da pred STANDARDI za ostatke kazetnog streljiva Ukoliko je SOP usklađen s STANDARDIMA za ostatke KS TVRTKA ili NVO se AKREDITIRA ostataka kazetnog streljiva. BHMAC i Povjerenstvo za razminiranje su prenijele postupak akreditacije razminiranja i na proces uklanjanja kazetnog streljiva. c. : edukaciju o instruktora za edukaciju o opasnostima od mina. Ovaj dodatak programu je bitan jer je sam oblik kazetnog streljiva primamljiviji za djecu. Prema BHMAC-u, provedba projekata vjerojatno da - Hercegovini. 27 Zajedno sa BHMACkoje se sumnja ZAKONSKI OKVIR Prije Konvencije Nakon Konvencije Zakon o deminiranju Izmjene i dopune Zakona o razminiranju Strategija protuminskog djelovanja Izmjene i dopune Strategije protuminskog djelovanja Konvencije deminiranju) kazetnog streljiva. 26 ne i Hercegovine, godina VI, 17.3.2002. godine. 27 23

Prije Konvencije STRUKTURA Nakon Konvencije kazetno streljivo. Sustav procedura za akreditaciju protuminskog djelovanja. akreditaciju protuminskog djelovanja u cilju Edukaciju o opasnostima od mina provode instruktori za edukaciju o opasnostima od mina -a. kazetnog streljiva u nastavni plan i program instruktora za edukaciju o opasnostima od mina. C. Kapaciteti nevladinih organizacija U Bosni i Hercegovini postoji 12 lokalnih nevladinih organizacija specijaliziranih za razminiranje i uklanjanju ostataka kazetnog streljiva u Srbiji. Jedna od lokalni organizirala razne obuke na temu uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, a posljednja takva obuka ostataka kazetnog streljiva. Nedostatak financijskih sredstava -i. je glavni problem s kojima se III. IZAZOVI I DOBRE PRAKSE IZAZOVI Prisutnost mina i kazetnog streljiva na 5-6 km2 teritorije Bosne i Hercegovine. Potrebno je razviti nove tehnike za uklanjanje i investirati nove resurse. Financiranje i potrebni resursi za ispunjenje DOBRE PRAKSE okvira i protuminske strukture za razminiranje u cilju ispunjenja novih obveza iz Konvencije. Izbjegavanje dupliciranja resursa. Suradnja s NPA kako bi se u potpunosti iskoris, u cilju procjene problema ostataka kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini. 24

sektora. Prikupljanje informacija vezanih za granatiranja prilagoditi za uklanjanje ostataka kazetnog streljiva. ostacima kazetnog streljiva. IV. PREPORUKE s lokalnim NVO-ima koji su stekli stručnost u uklanjanju ostataka kazetnog streljiva u drugim zemljama. Ovaj oblik suradnje bi podržao BHMAC u izradi odgovarajućih tehničkih i sigurnosnih standarda, jedna uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, te izradi sveobuhvatne edukacije za uklanjanje ostataka kazetnog streljiva. Povjerenstvo za razminiranje treba nastojati nastaviti suradnju s organizacijom NPA ili drugim organizacijama -u se om Orga predstavlja a i uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, te po obje ove vrste ostataka iz rata. a koje a proisteklih iz Konvencije u formi izmjena i dopuna Zakona o razminiranju. Ova la i zakonski osnov koji bi obvezao Bosnu i Hercegovinu obveza. 25

P O G L A V LJ E 3. og streljiva ostvarivanja njihovih prava uslijed podacima, u Bosni i Hercegovini postoji. 28 no Prema odredbama a 5. K spolu Da bi se postigao ovaj cilj, Konvencija provedbe za ama zakonske okvire, mobilizaciju resursa. 29 ava kazetnog streljiva kazetnog streljiva trpjeli ozljede ili invalidnost usljed ko odredba ne treba se za neaktivnosti om da dokle god se svatko tretira na isti,, onda nema ni diskriminacije. 30 Naredna zapravo propisuje da je razlika u postupanju stvarnih potreba eljiva. pravom i ljudskim pravima za Bosnu i Hercegovin jedan i obveza i to sposobnost zemlje da inkorporira, odnosno apsorbira obveze. S ciljem analize modaliteta provedbe u Bosni i Hercegovini vezano za ispunjenje obveza onvencije, naredno poglavlje je podijeljeno na 28 Konvencija o kazetnom streljivu Konvencije o kazetnom streljivu 20.8.2011. godine. 29 Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu godina, str. 30. 30 Ibidem, str. 31. 26

: u prvom dijelu pod (A.) Bosna i Hercegovina upravlja svojim resursima kako bi osigurala, te pod (B.) analiziraju se politike Bosne i Hercegovine u cilju osiguranja socijalne i ekonomsk. nevladinih organizacija u provedbi nizu izazova, dobrim praksama, kao i preporukama za Bosnu i Hercegovinu o tome kako najbolje nastaviti dalje u provedbi mjera ih na temelju. I. MODALITET PROVEDBE A. tpora (i) i NUSa i kazetnog streljiva, dio su populacije u Bosni i Hercegovini i na taj zdravstvenu potporu kao i druge osobe s invaliditetom. U Bosni i Hercegovini zdravstveno osiguranje spada u Federaciji Bosne i Hercegovine ( Fed opsega prava. 31 31 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11. 27

Bosna i Hercegovina ima dvanaest regionalnih fondova zdravstvenog i socijalnog osiguranja, popis lijekova koji se dobivaju na recept i koji se financiraju iz kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja, popis pojedinih dostupnih usluga, popis ortopedskih pomagala i nadomjestaka financiranih kroz osiguranja, kao i obavezni iznos participacije koju a pacijent. 32 Stoga, ovisno o kantonalnoj razini, te u distrikt raspolagati dostupnim uslugama u zdravstvenim ustanovama, pravima pacijenata i raspodjelom ivih ortopedskih pomagala. Na federalnoj razini, fondovi svim osiguranim osobama u FBiH da imaju e operativne zahvate i tretmane s popisa. slenici osigurani od svog poslodavca, poljoprivrednici, umirovljenici, zdravstveno osiguranje za registrirane nezaposlene osobe, itd.). Branitelji s ske) u cijeloj Bosni i Hercegovini primaju stalne naknade za invaliditet i imaju pravo na redovito i druge osobe Hercegovini iste beneficije kao i braniteljska populacija s invaliditetom. S druge strane, ali njihov doprinos za zdravstveno osiguranje se ne mogu zaposlenje, zbog svog zdravstvenog stanja, a osigurani su na temelju naknada za nezaposlenost. 33 ma i stupnju (branitelji ili 1. 2. 3. u 4. tva nije zadovoljna protezom koju nudi njegova ili njezina shema sudjelovati u pokri kova kvalitetnije proteze. 32 113. 33 Ibidem, str. 115. 28

5. centri za rehabilitaciju u zajednicama kao i 6. osiguranjem. ortopeda. U Bosni i 34 Usluge u ovim institucijama pokrivene su zdravstvenim osiguranjem u cijeloj Bosni i Hercegovini. (ii) Provedba Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, nisu uvedene promjene na razini zdravstvenih politika kako bi se prep -invalidske politike. dstrategija za sveobuhvatne Strategije protuminskog djelovanja. 35 forum nih organizacija, koja funkcionira kao odinu u skladu sa Strategijom protuminskog djelovanja. B. Pregled politika u oblasti invaliditeta (socijalna skrb) Naredno poglavlje ocrtava spremnost sustava u Bosni i Hercegovini da se pobrine za gospodarsko osob invaliditetom u Republici Srpskoj za osobe s 34 Bosna i Hercegovina 35 Vidi Dio II, str. 33 za definiciju. 29

invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine, (iv) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Republici Srpskoj i (v) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine. (i) svoj sustav ratnih dejstava. U tom procesu, vlasti u Bosni i Hercegovini su provele nekoliko aktivnosti kako bi Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, na razini politika nisu uvedene nikakve promjene kako bi se prep 36 Na temelju Konvencij -a od strane institucija Bosne i rata ili u vrijeme kada su zadobijene ozljede, a : ve kazetnog streljiva mogu potpadati pod. beneficije kao i sve druge osobe beneficija koje mogu varirati ovisno incidenata povezanih s ratom ava. (ii) Provedba Bosna i Hercegovina ima decentralizirani sustav potpore za osobe s invaliditetom. 36 Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu godina, str. 31. 30

s invaliditetom podijeljen ophodno pregledati Tokom 2008. godine, Bosna i Hercegovina je usvojila politiku u oblasti invaliditeta invaliditetom na teme invaliditeta. Politika u oblasti invaliditeta jednak tretman osoba s invaliditetom. Stoga se ova politika pozi ljudskih prava, sloboda i ljudskog dostojanstva osoba s invaliditetom, te predla je integracija osoba s invaliditetom u razvoj ekonomskih i fiskalnih politika; jednaki uvjeti i pristup obrazovanju; razvoj sustava koji osigurava radna i srodna prava osoba s invaliditetom; razvoj sustava multidisciplinarnih socijalnih usluga na razini lokalne zajednice; izradila Strategiju smjernice iz politike u oblasti invaliditeta u Bosni i Hercegovini, Federacija BiH je invaliditeta definirane u jer se zasniva na socijalnim davanjima drugim razlozima. rije osoba ve rata, te osobe s invaliditetom koji je uzrokovan nekim vojn tijekom posljednjeg rata. se civilni rata, osim ako njihov invaliditet nije rezultat 31

usluge. rava e naknade i osnovi kao potpora njihovoj ekonomskoj stabilnosti, dok su programima profesionalne rehabilitacije) usmjerenim na ada varira za potrebu za daljnjom nadogradnjom sustava kako bi s 54.21), te se poziva na Konvenciju o kazetnom streljivu. zahtijevaju ao bezuvjetno jednak tretman za sve osobe s invaliditetom. Strategija je pripremljena u cilju uskla sustava u Republici Srpskoj sa zahtjevima koji proizlaze iz relevantnih UN konvencija u ovoj oblasti, kao i u cilju bolje primjene Europske konvencije o ljudskim pravima. Strategija konkretne aktivnosti koje bi trebale biti provedene e a s invaliditetom da se u ene tokove, to nam pokazuje da je u razvoju. Prava i beneficije osoba s invaliditetom nisu regulirani ovom Strategijom, premda valja spomenuti da Republika Srpska prepoznaje iste kategorije osoba s invaliditetom. Kategorizacija osoba s invaliditetom je napravljena na temelju istih obrazaca kao i u Federaciji Bosne i o. Entiteti prepoznaju nedostatke, te predla u uvijek zakona o pr a su dobre prakse 32

pripadaju. U cilju g prikaza a, zakoni se. e Profesionalna rehabilitacija a prava definirani su na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom Republike Srpske i istog takvog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji rehabilitaciju i name obvezu za poslodavce da za invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, na primjer, jedna osoba s invaliditetom na osobe s invaliditetom, u smislu poreza i carinskih subvencija. mogu osigurati njihovu cije koje ni minimalnu niti definira socijalni minimum za osobe s invaliditetom. 37 Isto poziva ona koji bi osobe s invaliditetom, bez obzira na uzrok invaliditeta 38 te opseg prava i iznosi individualne e na temelju uzroka invaliditeta, osobe s istom vrstom i stupnjem invaliditeta dovodi u e pozicije, a vodi u diskriminacij. Bosna i Hercegovina, zajedno s Austrijom, nominirana je za koordinatora kako u zemlji tako i u inozemstvu. C. Uloga nevladinih organizacija 37 stanju u oblasti invalidnosti za Bosnu i Hercegovinu (2012. godina), str. 13. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&itemid=37 38-19. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&itemid=37 33

U Bosni i Hercegovini postoji 14 registriranih nevladinih organizacija (NVO) koje se izravno ili 39 e Nevladine organizacije koje se bave ne prave razliku - vu kazetnog streljiva u zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja je kontaminirana minama, NUS-om i kazetnim streljivom. obavljaju niz nevladine organizacije organiziraju ciljane radionice i seminare za njihove potrebe. Radionice i seminari su usmjereni zajednicama. Nadalje, NVO- Pored svojih aktivnosti koje su u 40 koristi. od kolega (peer-to-peer) od Deset nevladinih organizacija koje se bave pitanjima m osnovale su Koaliciju za razvojne programe (LMAD), 41 koja radi na identificiranju potreba djelovanje nedostatak 42 te se fokusira na politika u Bosni i Hercegovini vezano za ma mina/ kazetnog streljiva u zajednic. zagovaraju ubrzanu provedbu Konvencije. 39 od mina za period 2009. do 2019. godine. 40 odgovorno je Konvencije. 41 i dostupno na www.lmad.ba. 42 Koalicija za protuminske akcije u razvojne programe, O LMAD Koaliciji, pregled 15.7.2012. godine. http://www.lmad.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=78&itemid=53&lang=en 34

II. IZAZOVI I DOBRE PRAKSE IZAZOVI DOBRE PRAKSE cijeloj Bosni i Hercegovini. zdravstvenog osiguranja za osobe s invaliditetom. Shema zdravstvenog osiguranja za osobe s invaliditetom pokriva proteze i pomagala, -a. te rehabilitacijske centre u zajednici. Besplatne usluge vezane za rehabilitaciju, kao rehabilitaciju u zajednicama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osigurati proteze za djecu i mlade koje slijede Pravo na nove proteze svake tri godine. trendove rasta. Nedostatak sredstava za provedbu politika.. skladu s Konvencijom. Promijeniti mina kako bi postale od socijalnu skrb kao osoba s invaliditetom. Stvaranje koordinacijske grupe sastavljene od vladinih i nevladinih organizacija koja ciljeva kazetnog streljiva. svoja zdravstvena, kao i socijalna i ekonomska prava. 35

III. PREPORUKE Podstrategiju od mina, neophodno je prikupiti sve pouzdane podatke o potrebno je pripremiti sveobuhvatnu bazu podataka, koja e kazetnog streljiva, kao i njihove obitelji i zajednice). Resursi potrebni za izradu baze podataka prisutni su na terenu otrebno je njihova postizanje tog cilja. je korak u i dokument. Ipak, potrebno je razmotriti u smislu kako je alat s jasnim ciljevima, ostvariv ciljevima i jasno definiranim odgovornostima, da bi postala a. Sustav za socijalnu i ekonomsku inkluziju oj potpori iju ulogu h tijela u izradi i provedbi programa koji mogu unaprijediti status osoba s invaliditetom. Sustav ne prepoznaje dovoljno potrebu da se osigura socijalna potpora ima obitelji koji se, prema odredbama ju ama i stoga je m osobama potrebe biti rodno osjetljivi. za podacima razvrstanim po spolu za e, kako bi se razmotrile e Programi potpore koje provodi vlada ili nevladine organizacije moraju Postoji potreba za podizanjem i njihovom ravnopravnom u, te njihovim pravima socijalne i ekonomske neminovno dovelo do prava. To lo njihovih njihovog dostojanstva i njihovog sudjelovanja u obrazovnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Nevladine organizacije koje se bave pitanjima ju dodatno usmjeriti svoje nastupali prema vlastima putem sveobuhvatne strategije zagovaranja. 36

P O G L A V LJ E 4. protuzakonitih protuzakonitih radnji koje su zabranjene Konvencijom Konvencije, u kojem se navodi da je a kaznenih sankcija temelju ove Konvencije. a i obustavila svaka zabranjena djelatnost strane potpisnice na Dok su i druge mjere za provedbu ove Konvencije 43 detaljnije Poglavljima 2. i 3., ovo poglavlje razmatra zakonski za osobe koje su djelovale protivno odredbama i suprotno duhu Konvencije. U ovom poglavlju navode se vezane za nezakone radnje, a koje zahtijevaju procesuiranje, te pod koje spadaju takve radnje. Prema svojoj strukturi, ovo se iste strukturne ideje kao i prethodna poglavlja. I. Bosna i Hercegovina je potpisnica brojnih povezanima s Konvencijom o kazetnom streljivu. Za potrebe ovog su Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa o ska konvencija) 44 i Konvencija o zabrani i njegovo e (Konvencija o CWC). 45 Navedene konvencije zahtijevaju da Bosna i Hercegovina prilagodi svoje zakonodavstvo u mnogim aspektima vezanim za zabranu i posjedovanje takvog 43 9. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/ccm-text1.pdf 44 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.icbl.org/index.php/icbl/universal/mbt/states-parties 45 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.armscontrol.org/factsheets/cwcsig 37

Konvencija o kazetnom streljivu zahtijeva da Bosna i Hercegovina sankcije za sve osobe koje, razvijaju, proizvode ili pribavljaju, e, vaju ili prenose kazetno streljivo bilo kome, izravno ili neizravno, pom, ili i u bilo koju od aktivnosti zabranjenih ama potpisnicama temeljem ove Konvencije. 46 Ove obveze odnose se i na eksplozivne bombice koje su posebno e ili ispuste i. 47 podijeljen razinama, kazneno zakonodavstvo, koje je najbitnije za ovo poglavlje, centralizirano je razini. Nakon ratificiranja Konvencije i njenog stupanjana snagu, nije bilo dakle ovo poglavlje razmatra zakonodavstvo de lege lata zakonodavstva s odredbama Konvencije. propisa, II. MODALITET PROVEDBE mjere provedbe 48 Bosne i Hercegovine s zahtjevima drugih dviju konvencija navedenih u prethodnom stavku. nacionalne A. Kazneni zakon Bosne i Hercegovine, u izvornom tekstu, rje zabranjeno premda ne uzima u obzir nekonvencionalno e e propisane zakonom Bosne i Hercegovine, ili tko daje krive podatke ili propusti prikazati 46 1. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/ccm-text1.pdf 47 2. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/ccm-text1.pdf 48 9. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 15.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/ccm-text1.pdf 38

tko propusti 49 inter alia, uklj iz Ottawe i om 193.a) Kaznenog zakona, sredstva borbe e Sporazumom iz Ottawe i glasi: kupovini ili prodaji ili na 50 Za uporabu sugovorni konvencija u ovoj oblasti. Ova vrsta zakonodavnog pristupa nije nepoznata u usporednom a i namjene u svom kaznenom zakoniku. 51 B. ih na radnje u suprotnosti s Konvencijom 49 Bosne i Hercegovine, br. 03/03. 50 Bosne i Hercegovine, br. 54/05, 61/04/ i 32/07. 51 310. Kaznenog zakonika Republike Slovenije. Pregled 20.7.2012. godine, www.km.undp.sk/uploads/public/file/ac.../slovenia_criminal_code.doc 39

nisu navedeni kao takvi u Kaznenom zakonu Bosne i govore o su, poticanju i pomaganju. Te odredbe Kaznenog zakona nisu zahtijevale nikakve posebne izmjene kako bi ih se uskladilo s Konvencijom. omaganje, iste k -pravne sankcije kao i za pojedinca koji je sam o takvo kazneno djelo. III. IZAZOVI I DOBRE PRAKSE Ovo poglavlje Hercegovini u odnosu na zahtjeve Konvencije u smislu definiranja nacionalnih mjera provedbe za nametanje sankcija za nezakonite radnje koje vezana za provedbu Sporazuma iz Ottawe i Konvenciju o kemijskom ovo poglavlje je pokazalo da Bosna i Hercegovina nije pokretala kazne odredbu Konvencije. Stoga, nije bilo posebnih izazova ili dobrih praksi u tom pogledu. Izazovi i dobre prakse odnose se na prethodna nastojanja za izmjenama i dopunama zakona kako bi se zadovoljile odredbe Sporazuma iz Ottawe i Konvencije. U ovom poglavlju smo se pozabavili m izazovima i naglasili spremnost sustava da nacionalne mjere provedbe sukladno zahtjevima Konvencije. IZAZOVI DOBRE PRAKSE Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine u smislu njegove primjenjivosti na K utvrditi sve izmjene i dopune vezane za Konvenciju obuhvatanje vojnih odredbi Kaznenog zakona iz Ottawe i uspostavilo je inkorporiranje Konvencije u kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine P Kaznenog zakona osiguralo je automatsko onvencijom O enita odredba druga sredstva borbe pokazala om i kazetno streljivo 40

IV. PREPORUKE zahtjevaju odredbi jasnim i izravnim, Bosne i Hercegovine razmotre odredbe a 193.a) Kaznenog zakona i e odredbi u odnosu na Konvenciju o kazetnom streljivu. 41

Cilj studije je bio da ispita a i Hercegovina inkorporirala obveze iz Konvencije o kazetnom streljivu. analizi, dat je provedbe vezanih za uklanjanje kazetnog streljiva i edukacija o rizicima ama i d) nacionalne mjere provedbe navedenih modaliteta u ispunjavanju obveza, od Modalitet partnerstva; Postupovne i zakonodavne prilagodbe, te Apsorpcija, odno r politika. Navedena a Konvencije s naglaskom na mehanizme razvijene od strane Bosne i Hercegovine u preuzimanju obveza iz Konvencije. Ka 1. i 2., Bosna i Hercegovina se oslonila na partnerstvo s UN- im nevladinim organizacijama je NPA) koje su prisutne u zemlji. Kroz ta partnerstava, Bosna i Hercegovina je la svoje zalihe kazetnog la uklanjanje ostataka kazetnog streljiva i aktivnosti edukacije o rizicima Poglavlje 2. administrativne procedure s ciljem preuzimanja obveza iz Konvencije u pogledu uklanjanja kazetnog streljiva Poglavlju 3., skrbi u Bosni i Hercegovini, autori su predstavili spremnost Bosne i Hercegovine da osigura zdravstvenoj i socijalnoj inkluziji Naredno poglavlje, odnosno Poglavlje 4., nadopunjuje dio studije o proceduralnim izmjenama kroz pravnu analizu o tome kako su nacionalno kazneno zakonodavstvo -pravne mjere za radnje u suprotnosti s Konvencijom i Razmatranjem kapaciteta nevladinog sektora, Bosni i Hercegovini posjeduju kapacitete za podr obveza iz Konvencije, te da njihov aktivn. nevladine organizacije u tima u Bosni i Hercegovini u ispunjavanju Oskudni resursi a su karakteristika postkonfliktnih zemalja koje su e ostatacima rata i vama rata. Stoga je o i ciljano upravljanje financijskim, ljudskim i institucionalnim, no za zemlju kako bi inkorporirala obveze koje proiz ali i la vlastiti razvoj. U duhu ovakvog uvjerenj poglavlja navodi se popis preporuka za 42

Bosnu i Hercegovinu potpisnice kako bi mogle resursima. U u j mjeri a u identificiranju ih politika usmjerenih na provedbu Konvencije u oblastima u okviru njihovih sti. Studija pokazuje da sustavnih nepravilnosti koje ometaju provedbu Konvencije tih sinergija i poziva na hrabre pristupe kako bi se definirali najprikladniji modeli za preuzimanje Konvencije. Prihvatanje ovakvog izazova nije nimalo lagan zadatak, na njihovom putu a kazetnim streljivom. 43

PRILOG 1. PRILOG 2. -1 PRILOG 3. zetnim bojevim glavama tipa Orkan streljiva s kazetnim bojevim glavama tipa Orkan KB PRILOG 4. Spisak sugovornika Institucije u Bosni i Hercegovini Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Sektor za multilateralne odnose ministrica-savjetnica Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH invaliditetom Ministarstvo zdravstva FBiH strategija BH MAC, Sarajevo Tarik BHMAC-a Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo -a -a Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike Posavskog kantona Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko podrinjskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike - neretvanskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi Zapadno- 44

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko- sanskog kantona Nevladin sektor NVO, Tuzla NPA, Sarajevo Darvin Lisica, voditelj programa Humanitarna organizacija Pro vita, Mostar NVO Motiv Svijet bez mina, Sarajevo NVO, Tuzla Mirza Stop Mines, Pale Intersos, Sarajevo Vedad Kadir, projekt koordinator Organizacija amputiraca UDAS, Banja Luka Svjetska zdravstvena organizacija u BiH Handicap International, Sarajevo Ostale institucije 45

Projekat financira Europska unija. 46