Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka

Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka Septembar 2016. godine Stavovi izneseni u ovom izvještaju ne odražavaju nužno stavove Američke agencije za međunarodni razvoj ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država. 1

Sadržaj Skraćenice... 3 1. Uvod... 5 2. Generalni pristup projektu u BiH... 6 3. Ciljevi ovog izvještaja... 7 4. Okvir EDI... 8 4.1 Uvod... 8 4.2 Identifikacija uloga i domena... 9 4.2.1 Identifikacija ODS-a direktno izdata od FERK, RERS i DERK... 9 4.2.2 Identifikacija snabdjevača... 11 4.2.3 Identifikacija mjernog mjesta... 12 4.2.4 Identifikacija BOS-a... 14 4.2.5 Kontrolna cifra... 14 4.3 Sredstva komunikacije i imena dokumenata... 14 4.3.1 File Transfer Protocol (FTP) Protokol za prenos datoteka... 14 4.3.2 Web servis... 14 4.3.3 Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) Protokol za jednostavnu razmjenu poruka... 14 4.3.4 Preporuka... 15 4.3.5 Imena dokumenata... 15 4.4 Razmjena podataka... 15 4.4.1 Poruke potvrde i poruke o greškama... 17 4.4.2 Tipovi poruka... 17 4.4.3 Vrijeme, datum i vremenski period poruke... 17 4.4.4 Struktura i sadržaj poruke... 18 4.5 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta... 23 4.5.1 Kratak funkcionalni opis baze podataka... 24 5. Mapa puta za razvoj elektronske razmjene podataka u BiH... 26 2

Skraćenice BiH BOS CET CEST CSV ODS EBIX EDI EIC ENTSO-E EIA EU Opšti uslovi FERK FTP FTPS GIAI GLN GMT GSRN ID INVOIC NOS IT LIO kw kwh Bosna i Hercegovina Balansno odgovorna strana Central European Time/Centralno evropsko vrijeme Central European Summer Time/Centralno evropsko ljetno vrijeme Comma-Separated Values Operator distributivnog sistema European forum for energy Business Information exchange Electronic Data Interchange/Elektronska razmjena podataka Energy Identification Coding European Network of Transmission System Operators Energy Investment Activity/Projekat Investiranje u sektor energije Evropska unija Opšti uslovi isporuke/snabdijevanja električnom energijom Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH File Transfer Protocol FTP Secure Global Individual Asset Identifier Global Location Number Greenwich Mean Time/Srednje vrijeme po Greenwich-u Global Service Relation Number Identifikacija Invoice message Nezavisni operator sistema Informacione tehnologije Local issuing office/lokalni ured za izdavanje Kilowatt Kilowatt sat 3

MIME MSCONS MWG OBIS RERS DERK SFTP SMTP USAID UN/EDIFACT UTC UTILMD XML Multipurpose Internet Mail Extensions Metered Services Consumption Report Market Working Group/Radna grupa za tržište OBject Identification System Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske Državna regulatorna komisija za električnu energiju Secure (or SSH) File Transfer Protocol Simple Mail Transfer Protocol U.S. Agency for International Development United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport Coordinated Universal Time Utility master data message EXtensible Markup Language 4

1. Uvod USAID-ov projekat Investiranje u sektor energije (EIA) pruža podršku Bosni i Hercegovini u naporima da se poveća ulaganje u energetski sektor i unaprijedi pristupni proces u vezi ispunjavanja zahtjeva u energetskom sektoru. Konkretno, projekat Investiranje u sektor energije ima za ciljeve rad na otklanjanju prepreka za veće investicije u energetiku, uklanjanje nedostataka na maloprodajnom tržištu, ostvarenje uštede energije u BiH koristeći regulatorne podsticaje i napredak u ispunjavanju uslova za pristuanje EU u energetskom sektoru. Kako bi podržao elektroenergetski sektor u BiH da poduzme daljnje nužne korake ka uspostavi potpuno transparentnog maloprodajnog tržišta električne energije, USAID je finansirao projekat tehničke pomoći, odnosno projekat Investiranje u sektor energije i njegovu komponentu 2. Otklanjanje nedostataka na maloprodajnom tržištu u BiH. EIA je predložio formiranje Radne grupe za tržište i pratećih podgrupa: Podgrupa 1 radi na aktivnostima vezanim za razvoj pravila i procesa ODS-a Podgrupa 2 radi na aktivnostima vezanim za razvoj elektronske razmjene podataka (EDI) Pomoć u radu Podgrupe 1 je rezultirala izvještajem Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila. Ovaj izvještaj se bavi razvojem informacionog modela i poslovnih procesa povezanih sa ulogom ODS-a kao nezavisnog pospješivača tržišta; očekuje se da će izvještaj poslužiti kao vodič za razvoj pravilnika 1 i drugih pravnih dokumenata koji trebaju obuhvatiti poslovne procese vezane za uloge ODS-a na tržištu. Daljnjim radom, kao rezultat pomoći Podgrupi 2, pripremljen je i ovaj izvještaj Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka (u nastavku EDI). EDI se može opisati kao razmjena poslovnih dokumenata između računara u standardnom elektronskom formatu u okviru poslovnog procesa koji ima više učesnika. Koristeći najbolju međunarodnu praksu sa jedne, i razvijeni informacioni model i poslovne procese 2 sa druge strane, EDI infrastruktura je analizirana i date su odgovarajuće preporuke. Ovaj izvještaj uzima u obzir tekuću situaciju u BiH po pitanju postojeće EDI između ključnih aktera na maloprodajnom tržištu električne energije. Kao rezultat toga, izvještaj navodi niz opcija i daje preporuke koje trebaju da olakšaju razvoj tehničkih standarda za EDI. Pregled i analiza EDI za standardnu ulogu ODS-a (npr. rad mreže, održavanje, razvoj, itd.) nije predmet ovog izvještaja jer su ovi procesi već dovoljno pokriveni postojećom dokumentacijom. 1 Ovi pravilnici će biti razivjeni od strane radne grupe i mogu predstavljati buduće dijelove distributivnih mrežnih pravila koji se odnose na ulogu ODS-a na tržištu. 2 U dokumentu Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila. 5

2. Generalni pristup projektu u BiH Glavni cilj Podgrupe 2 je razvoj standarda za elektronsku razmjenu podataka (EDI) na maloprodajnom tržištu, što obuhvata niz poruka između učesnika na tržištu (u našem slučaju uglavnom između ODS-a i snabdjevača, ali također i BOS-a i NOS-a 3 ), gdje bilo koji od njih može biti pošiljalac ili primalac. Primjena ovih standarda treba da omogući prijenos poruka (formatiranih poruka koje sadrže podatke i predstavljaju dokumente) od pošiljaoca ka primaocu putem telekomunikacijskih sredstava sa visokim stepenom automatizacije. 4 Automatizacija omogućava efikasnu obradu velike količine podataka uz minimalan uticaj ljudskog faktora. Ljudska intervencija u obradi primljenih poruka je obično neophodna samo u slučaju greške, kontrole kvaliteta i u posebnim situacijama. Kao preduslov za razvoj tehničkih standarda, potrebno je da aktivnost Podgrupe 1, koja se odnosi na informacioni model i razvoj poslovnih procesa, bude zavišena a informacioni model i poslovne procesi definisani. Informacioni model, kao zajednički jezik za sve učesnike, se koristi za jasnu i nedvosmislenu definiciju smjernica za EDI. Ove smjernice će uzeti u obzir pomenute poslovne procese. Uticaj trenutne situacije u elektronskoj razmjeni podataka kod ključnih učesnika na maloprodajnom tržištu će se procijeniti i takođe uzeti u obzir. Informacioni model Poslovni procesi Najbolja međunarodna praksa EDI Smjernice Trenutna situacija elektronske razmjene podataka Slika 1 Razvoj smjernica za EDI 3 Bez obzira na činjenicu da NOS nije dio maloprodajnog tržišta električne energije, postoji značajna razmjena podataka između NOS-a i ODS-a u vezi procesa poravnanja debalansa. 4 Tehnologija koja omogućuje automatizaciju obuhvata računare i druge uređaje za komunikaciju koji imaju mogućnost prenosa, prikupljanja, pohranjivanja, manipuliranja, pripremanja i distribuiranja podataka. 6

Ponuđene opcije za pitanja od posebnog interesa će biti navedene, a zatim će biti date obrazložene preporuke na osnovu najbolje prakse i trenutne situacije. Smjernice za tehničke standarde će obezbijediti vodeća načela i preporuke za formate i sadržaje poruka/datoteka, sredstva komunikacije/infrastrukturu, mjere sigurnosti, itd. 3. Ciljevi ovog izvještaja S obzirom da je maloprodajno tržište električne energije u BiH potpuno otvoreno 5 1. januara 2015. godine, pitanje uspostave ODS-a kao nezavisnog pospješivača maloprodajnog tržišta sa odgovarajućom infrastrukturom za razmjenu podataka je postalo prioritetno. Cilj ovog izvještaja je podrška aktivnostima Radne grupe za tržište i Podgrupe 2 u Razvoju tehničkih standarda za razmjenu podataka na tržištu upravo izradom Nacrta smjernica za EDI. Ova podrška je neophodna za uspostavu EDI na konkurentnom tržištu. Na osnovu Nacrta smjernica za EDI, Radna grupa za tržište i Podgrupa 2 će imati mogućnost da razvije detaljan i kvalitetan niz pravila za EDI, koji će biti u skladu sa današnjom najboljom praksom i prilagođen situaciji u BiH. Pomenuti set pravila će dodatno unaprijediti transparentnost i doprinijeti efikasnosti maloprodajnog tržišta električnom energijom u BiH. Kako su smjernice za EDI zasnovane, između ostalog, na trenutnoj situaciji u BiH, dokument će sadržavati i pregled i evaluaciju trenutne prakse. Očekuje se da će ovaj način razvoja imati kao dodatni rezultat jačanje kapaciteta članova Radne grupe za tržište i Podgrupe 2 u oblasti elektronske razmjene podataka. 5 Uvođenje slobodnog izbora snabdjevača za sve kupce. 7

4. Okvir EDI 4.1 Uvod Brza, pouzdana i sigurna razmjena podataka je prioritet u savremenim tržištima električne energije. Poslovni procesi koji se provode na maloprodajnom tržištu električne energije obično se sastoje od niza koraka, od kojih većina spada u kategoriju razmjene podataka. Jedna strana šalje podatke a druga strana (ili strane) ih prima. Stoga je od iznimne važnosti definiranje okvira elektronske razmjene podataka, koji pokriva razmjenu podataka relevantnih poslovnih usluga (postojećih i nedostajućih 6 ). Takav okvir će biti zasnovan na modernoj IT infrastrukturi za razmjenu podataka, kao i na definiranju poruka (i njihovih struktura, sadržaja i formata) koje će se razmjenjivati. Pored toga, neophodno je odrediti jednostavan i efikasan sistem za identifikaciju uloga (sudionika, učesnika na tržištu) i domena 7 (mjernih mjesta) na tržištu električne energije. Dodjeljivanjem jedinstvenog i nedvosmislenog identifikatora za svaki objekat (tj. za svakog učesnika na tržištu, mjerno mjesto i sl.), obezbjeđuje se da poruke koja se razmjenjuju dolaze na odgovarajuće adrese i da se odnose na odgovarajuće objekte. Prijenos poruka se obično realizuje korištenjem standardnih Internet protokola. Postoji nekoliko tipičnih rješenja koja će biti predstavljena u ovom dokumentu. Pravo rješenje komunikacionih protokola zavisi od strana uključenih u razmjenu podataka u okviru poslovnog procesa. Struktura i sadržaj poruka će također biti objašenjeni i prikazani u ovom poglavlju. Iako nije u direktnoj vezi, odgovarajuća baza podataka (podataka mjerenja, učesnika na tržištu) ima značajan uticaj na upotrebljivost EDI. Baza podataka predstavlja skup podataka koji se organizuju na odgovarajući način, koji omogućava brz pristup podacima i upravljanje njima. Primjer logičke strukture tabela u bazi podataka će također biti predstavljen u ovom poglavlju. Glavne preporuke za razvoj okvira EDI su: Dostava ovlašćenja Da bi se omogućio visoko automatizovni proces, po pravilu treba izbjegavati dostave ovlašćenja (fizičke kopije i slično), a postojanje ovlašćenja treba biti garantovano ugovorom. Dostava ovlašćenja je potrebna samo u opradanim pojedinačnim uslovima. Rokovi U slučaju da je podnosiocu zahtjeva (pošiljaoc) potrebno ovlašćenje ili deklaracija, zadani krajnji rokovi, se ne mogu dovoditi u pitanje. Podnosilac zahtjeva može samo otkazati proces koji je u toku ukoliko strana kojoj se podnosi zahtjev odmah ne odgovori. 6 Pod postojećim se imaju u vidu one usluge koje su pokrivne zakonskom regulativom; nedostajuće u ovom smislu su usluge koje su nedovoljno ili nisu uopšte pokrivene zakonskom regulativom ili (još) nisu primijenjene u praksi. 7 Uloge i domene su već difinisane kao dio informacionog modela u Nacrtu smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila. 8

Komunikacija između snabdjevača i kupca Komunikacija između snabdjevača i kupca nije primarni predmet procesa, tako da se za to neće izraditi/opisati smjernice EDI. Ova komunikacija se može slobodno dogovoriti (u skladu sa zakonom). 4.2 Identifikacija uloga i domena Jedinstvena identifikacija tržišnih učesnika (uloge) i domena (npr. mjernih mjesta) na tržištu električne engije je od izuzetne važnosti za rad tržišta. Bez mogućnosti da se jedinstveno i nedvosmisleno identifikuje ODS, snabdjevači ili mjerno mjesto, sama razmjena podataka u sklopu poslovnih procesa između pošiljaoca i primaoca bi bila neprepoznatljiva i automatizacija bi bila nemoguća. Obzirom da ne postoji jedinstven Evropski standard 8 za identifikaciju, predlažemo dodjelu identifikatora na način prikazan dalje u tekstu. Napominjemo da se identifikacija odnosi na ulogu. To znači, npr. da ako su u toku prelaznog perioda ODS i snabdjevač jedna kompanija (nisu razdvojeni), ipak trebaju da imaju dva identifikaciona broja jedan za ulogu ODS-a i jedan za ulogu snabdjevača. U nastavku ćemo razmotriti identifikacije koje moraju biti jedinstvene u toku svog roka trajanja i centralno dodjeljene. Druge identifikacije, koje se mogu mijenjati po nekoliko puta (npr.identifikacija kupca), nisu dio ovih razmatranja. Jednom dodjeljen, identifikator ODS-a se ne može mijenjati tokom trajanja perioda važenja licence. Opcije za identifikacione šeme su uzete u razmatranje u nastavku ovog poglavlja. 4.2.1 Identifikacija ODS-a direktno izdata od FERK, RERS i DERK Svaki ODS mora imati jedinstveni identifikator. Obzirom da ODS mora biti licenciran a regulatori (FERK, RERS i DERK) izdaju dozvole, oni mogu biti i odgovorni za izdavanje jedinstvenog identifikatora ODS-u. 4.2.1.1 Prilagođena identifikaciona šema Korištenjem prilagođene identifikacione šeme, identifikator (ili ID) ODS-a može biti dodjeljen na slijedeći način: Cifra 1 i 2 sadrže oznaku države ( BA ) Cifra 3 sadrži D za ODS Cifre od 4 do 8 sadrži uzastopne brojeve (popunjeni nulom od lijeve strane) Primjer: Country Consecutive No. B A D 0 0 1 2 3 Brojevi 1 2 3 4 5 6 7 8 8 Za daljnje preporuke za identifikaciju, pogledati ebix Preporučene šeme za identifikaciju u evropskom energetskom sektoru http://www.ebix.org/content.aspx?contentid=990&selectedmenu=3. 9

4.2.1.2 GS1-GLN identifikaciona šema GS1 sistem 9 obezbjeđuje standardnu strukturu numerisanja za različite primjene koja garantuje jedinstvenost na svjetskoj razini u oviru određenog polja primjene. Osnovna ideja jeste da identifikacija strana i lokacija bude jedinstvena i što je moguće stabilnija tokom vremena. Ovaj sistem uključuje niz kodova koji se koriste u različite svrhe. Strane na tržištu električne energije (uključujući ODS) se identifikuju putem kodova globalnog lokacijskog broja (Global Location Number - GLN). Ovi kodovi se sastoje od trinaest (13) cifri: GS1 prefiks kompanije ima promjenjljivu veličinu i dodjeljuje se od strane GS1. Početne tri (3) cifre čine GS1 prefiks nacionalne organizacije (koji je za BiH 387) Referenca na lokaciju ima promjenjljivu veličinu i dodjeljuje se od strane kompanije. Obično se radi o brojevima u nizu. Posljednja cifra trinaesta cifra je kontrolna cifra I predstavlja integralni dio lokacijskog broja. Primjer 3 8 7 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Ukupno GS1 prefiks kompanije i referenca na lokaciju imaju zajedno 12 cifri. U primjeru datom iznad, GS1 prefiks kompanije je predstavljen plavom, referenca na lokaciju narandžastom, a kontrolna cifra sivom bojom. Kompanije se mogu prijaviti za različite kapacitete (koji sadrže 10, 100, 1000 ili više unikatnih kodova), zavisno of njihovih potreba i zahtjeva. 4.2.1.3 EIC identifikaciona šema Alternativno, dodjeljivanje identifikatora ODS-u se može napraviti prema identifikacionoj šemi energetskog kodiranja (EIC) izdatoj od strane ENTSO E, a koja se sastoji od: 2 cifre: broj lokalnog ureda za izdavanje (LIO), za BiH je NOS BiH registrovan kao LIO od strane ENTSO E (LIO broj 36 je dodjeljen NOS-u). 1 cifra: Tip koda, u ovom slučaju EIC tip objekta X (strana). 12 cifri: velika slova ili znak minusa dodjeljeni od strane LIO u skladu sa opštim uslovima i lokalnim pravilima za identifikaciju. 1 cifra: kontrolna cifra zasnovana na 15 prethodnih cifara koja se koristi za potvrđivanje validnosti EIC koda. Algoritam kontrolne cifre je opisan u dokumentu koji daje smjernice za implementaciju EIC. 9 Global Standards http://www.gs1.org/. 10

Primjer 3 6 X D - - - - - - 0 0 1 2 3 7 Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 4.2.1.4 Preporuka S obzirom da u BiH ODS-ovi nemaju dodjeljene identifikacore, naša preporuka je da im se dodjele EIC kodovi. 4.2.2 Identifikacija snabdjevača Svaki snabdjevač mora imati jedinstveni identifikator. S obzirom da snabdjevači moraju biti licencirani, a regulatori (DERK, FERK i RERS) izdaju licence, predlažemo da rugulatori budu odgovorni za izdavanje jedinstvenog identifikatora snabdjevača. Jednom dodjeljen identifikator ne smije biti mijenjan tokom trajanja licence. Također, identifikator ne bi trebao biti mijenjan ukoliko se kompanija snabdjevača razdvoji ili spoji sa nekom drugom kompanijom. 4.2.2.1 Prilagođena identifikaciona šema Korištenjem prilagođene identifikacione šeme, identifikator snabdjevaču se dodjeljuje na sljedeći način: Cifre 1 i 2 sadrže identifikaciju države ( BA ) Cifra 3 sadrži S za snabdjevača Cifre od 4 do 8 sadrže uzastopne brojeve (popunjene sa nulom s lijeve strane) Primjer: Država Uzastopni br. B A S 0 0 1 2 3 Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 4.2.2.2 GS1-GLN identifikaciona šema Ista identifikaciona šema koja se koristi za ODS globalni lokacijski broj (GLN) - se može primjeniti za identifikaciju snabdjevača koji učestvuju na tržištu električne energije. Kao što je opisano iznad, kod se sastoji od broja koji sadrži 13 cifri, s tim što je posljednja cifra u toj struktori kontrolna cifra. 4.2.2.3 EIC identifikaciona šema I opet, altnerativno, dodjela identifikatora snabdjevaču se može uraditi i prema identifikacionoj šemi energetskog kodiranja (EIC). 11

Primjer 3 6 X S - - - - - - 0 0 1 2 3 6 Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 NOS u BiH je već izdao izvjestan broj EIC kodova, 10 i administrira registar tržišnih učesnika i balansno odgovornih strana. 4.2.2.4 Preporuka Brojni EIC-X 11 kodovi su već izdati od strane NOS-a za učesnike na veleprodajnom tržištu. Dodjeljivanje je također jedan od uslova za registraciju tržišnih učesnika kod NOS BIH-a, u skladu sa zahtjevima tržišnih pravila. S obzirom da je ova šema već uspješno promijenjena, predlažemo da se ona proširi i na učesnike na maloprodajnom tržištu, pod odgovornošću nadležnih regulatornih komisija. Regulatori mogu koordinisati implemetaciju ovih aktivnosti s NOS -om. 4.2.3 Identifikacija mjernog mjesta Svako mjerno mjesto mora imati jedinstveni identifikator. S obzirom da je ODS već odgovoran za izgradnju mjernog mjesta i mjesta snabdijevanja, ODS također može biti odgovoran 12 i za dodjeljivanje jedinstvenog identifikatora mjernom mjestu. Jednom kada je dodjeljen, identifikator mjernog mjesta, ne može se mijenjati tokom životnog vijeka mjernog mjesta (koji je obično jednako životnom vijeku zgrade). 4.2.3.1 Prilagođena identifikaciona šema Identifikator mjernog mjesta se može dodijeliti na slijedeći način: Cifre 1 do 8 sadrže identifikator ODS Cifre 9 do 28 sadrže 20-cifrene uzastopne brojeve Primje r: Identifikacija ODS Uzastopni brojevi B A D 0 0 1 2 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 10 ISO registar je dostupan na http://www.nosbih.ba/en/partneri/registers/46. 11 EIC kodovi za tržišne učesnike. 12 FERK Član 61 (1). 12

4.2.3.2 GS1-GSRN identifikaciona šema Za identifikaciju mjernih (aktivnih, pasivnih i virtualnih) i obračunskih mjesta može se koristiti globalni broj uslužnog odnosa (Global Service Relation Number - GSRN) s obzirom da predstavlja jedinstven i nedvosmislen identifikator. GSRN kod 13 se definiše nizom od 18 cifri: GS1 prefiks kompanije ima promjenjljivu veličinu i izdaje ga GS1. Prve tri (3) cifre su GS1 prefiks organizacije u državi (koji je za BiH 387). Referenca na uslugu ima promjenjljivu veličinu. Posljednja cifra osamnaesta cifra je kontrolna cifra i predstavlja integralni dio lokacijskog broja. Primjer 1 7 3 5 0 0 5 3 8 5 0 0 0 0 0 0 1 6 Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupno, GS1 prefiks kompanije i referenca na uslugu imaju zajedno 17 cifri. GSRN može biti kodiran u obliku bar koda. 4.2.3.3 EIC identifikaciona šema Ponovo, alternativna dodjela identifikatora mjernog mjesta može biti urađena prema identifikacionoj šemi energetskog kodiranja (EIC). U ovom slučaju kod tipa Z će biti korišten. Primjer 3 6 Z 1 2 3-1 2 3 4 5 6 7 8 2 Cifra 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 4.2.3.4 Preporuka Za mjerna mjesta, svaki ODS već ima postojeću (jednu ili više njih) identifikacionu šemu, koja može biti različita od identifikacione šeme koju su usvojili ostali ODS-ovi. Sa druge strane, ODS-ovi u BiH bi trebalo da imaju jedinstvenu i jednobraznu identifikacionu šemu na nivou zemlje. Preporučuje se da ODS razriješe ovo pitanje (koje nije u okviru ovog projekta), zajedno, kao učesnici odgovarajuće radne grupe. 13 Za identifikaciju brojila kao fizičke opreme (dakle, ne kao mjernih mjesta) u mreži, može biti korištena druga vrsta identifikacije globalni identifikator predmeta inventarisanja (Global Individual Asset Identifier - GIAI). Može biti dužine do 30 znakova, uključujući i alfanumeričke znakove. 13

4.2.4 Identifikacija BOS-a Ovaj proces već postoji u BiH. NOS BiH, kao lokalni ured za izdavanje, izdaje jedinstveni identifikator za BOS, koristeći EIC identifikacionu šemu. Taj isti EIC-X kod, koji se koristi za određenog tržišnog učesnika, se također koristi za odgovarajuću BOS ukoliko tržišni učesnik prihvati balansnu odgovornost za određenu balansnu grupu. 4.2.5 Kontrolna cifra Kontloni zbir (checksum) je podatak iz bloka digitalnih podataka čiji je zadatak da otkriva greške koje su se mogle desiti tokom prijenosa ili skladištenja podataka. Kontrolna cifra predstavlja posebnu vrste kontrolnog zbira. Ukoliko identifikatori nisu dodijeljene prema EIC ili GS1 identifikacionoj šemi, mora se odlučiti da li gore opisani identifikatori trebaju imati kontrolnu cifru (kreiranu putem algoritma za kontrolni zbir) kao zadnju cifru ili ne. 4.3 Sredstva komunikacije i imena dokumenata Postoji mnogo opcija za razmjenu poruka između tržišnih učesnika. Između ostalog, koriste se i standardi zasnovani na internetu koji omogućavaju automatizaciju prijenosa, isporuke, validacije i skladištenja poruka. 4.3.1 File Transfer Protocol (FTP) Protokol za prenos datoteka Standardni mrežni protokol se koristi za prijenos datoteka između tržišnih učesnika putem kompjuterske mreže. FTP je široko rasprostranjen i pouzdan; ali s obzirom da podaci nisu kodirani (ne postoji enkripcija) ovaj protokol se danas smatra nesigurnim. Derivati FTP-a (SFTP i FTPS) koji rade enkripciju lozinki i osjetljivih informacija, kako se ne bi javno prenosili mrežom, se često koriste u ove svrhe. 4.3.2 Web servis To je otvoreni XML standard za razmjenu podataka između aplikacija interneta. Ovaj pristup dozvoljava tržišnim učesnicima da razmjene podatke koristeći web servis. Kada se poruka pošalje u web servis, provjerava se njena sintaksa i korisniku se šalje informacija da li je poruka validna i da li je pravilno primljena (prihvaćena od strane IT Sistema). Poruke se primaju pozivom web servisa, koji potom vraća poruku koja je spremna za prijenos. Pristup web servisu je obično uvjetovan strogim sigurnosnim pravilima. 4.3.3 Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) Protokol za jednostavnu razmjenu poruka Za razmjenu poruka se efikasno može koristiti SMTP (email). Kada se koristi ovaj protokol, poruka mora biti u Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME) formatu, koji nadograđuje SMTP, omogućavajući mu dodatnu fukncionalnost. Stvarna poruka mora biti poslana kao dataoteka, a ne kao dio tijela poruke. U jednoj SMTP razmjeni će postojati samo jedan prilog (priložena datoteka) koji će sadržavati jedan tip poruke. 14

Korištenje SMTP je ilustrovano slikom 2. Pošiljalac (kompjuter) priprema i šalje email poruke sa adresom, predmetom, sadržajem i prilogom u odgovarajućem formatu. Email dolazi do Primaoca (kompjuter), koji provjerava email poruku, priloženu datoteku i podatke, te obavlja dalju obradu. 14 Data file Sender Receiver E-mail message Slika 2. E-mail poruka sa prilogom, poslana od strane jednog tržišnog učesnika drugom Sve gore opisane aktivnosti mogu biti implementirane automatski. 4.3.4 Preporuka Preporučuje se upotreba SMTP koji se može efikasno koristiti za prenos poruka u prvom setu pravila, iz sljedećih razloga: Jednostavan je za korištenje Jasna i jednostavna implementacija Široko rasprostranjeno i dostupno rješenje Jednostavan nadzor razmjene poruka 4.3.5 Imena dokumenata Ime priložene datoteke (tj. priloženog email-u koji koristi SMTP) će biti u skladu sa slijedećim: Datum izrade (VVGGMMDDSSMMSS) Pošiljalac (npr. BAD00123) Primalac (npr. BAS00123) Tip poruke (npr. OčitanjeBrojila) Primjer kompletnog imena dokumenta: 20150531181501BAD00123BAS00123OčitanjeBrojila. Ovakva imena se mogu automatski generisati i rasčlaniti (procesuirati) od strane IT sistema koji vrše razmjenu podataka, a i čitljivi su osoblju koje nadzire proces razmjene. 4.4 Razmjena podataka Kada se razmjenjuju podaci između različitih strana putem telekomunikacijskih/prenosnih metoda, koristiće se zajednički jezik uz dogovoreni način izražavanja tj. zajedničke protokole, identifikaciju poruka, dogovorene skraćenice ili kodove itd. Pored korištenja kompatibilnih sistema, partneri u razmjeni trebaju 14 Na primjer, unos podataka u bazu podataka ili slanje poruke potvrde. 15

pratiti jednobrazna pravila u vezi komunikacijskih procedura, koje uključuju tip prihvatljivih poruka, identifikaciju strana, reference na prethodno dogovorene protokole ili skup znakova, jezik, strukturu razmjene i transkripciju. 15 Kao što je ranije spomenuto, prijedlozi u ovom dokumentu se odnose na razmjenu podataka između slijedećih učesnika na maloprodajnom tržištu: Snabdjevač Operator distributivnog sistema Balansno odgovorna strana Razmjena podataka između ovih strana je opisana u relevantnim poslovnim procesima. Međutim, iako će razmjena informacija između kupca i snabdjevača ili kupca i ODS-a biti opisana u opisu procesa, ovdje nije uključena u naše razmatranje elektronske razmjene podataka. Svi postojeći i budući poslovni procesi na BiH maloprodajnom tržištu (definisani i detaljno razrađeni u izvještaju Smjernice za izradu distributivnih mrežnih pravila ) će biti podržani EDI okvirom. Detaljna definicija nestandardnih poruka 16 koje se razmjenjuju između tržišnih učesnika u sklopu ovih procesa treba biti definisana posebnim dokumentom. Opšti pregled razmjena EDI, u sklopu aktivnosti na maloprodajnom tržištu, je predstavljen u tabeli ispod: Grupa poslovnih procesa Promjena kupca Strane na maloprodajnom tržištu EDI Kupci, snabdjevači (uključujući rezervnog snabdjevača i javnog snabdjevača), ODS-ovi, BOS-ovi Razmijenjeni podaci Aplikacije, zahtjevi, obavijesti, certifikati, prijedlozi, ugovori, očitanja mjernih podataka... Ugovor o priključku Korisnici mreže, ODS-ovi Aplikacije, zahtjevi, (prethodna) saglasnost za priključak, elektroenergetske dozvole, odbijenice, žalbe, odluke, ugovori, deklaracije Poravnanje debalansa na maloprodajnom tržištu ODS-ovi, snabdjevači, BOS-ovi, NOS. Agregirani mjerni podaci Tabela 1 Pregled EDI razmjena Kolona "Razmijenjeni podaci" u tabeli označava vrste dokumenata/poruka koje se razmjenjuju između učesnika na maloprodajnom tržištu u jednoj grupi poslovnih procesa. 15 Gore spomenuti principi su doveli do razvoja United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport (UN/EDIFACT) pravila za sintaksu i standardnih poruka. 16 Ove poruke su različite od stanrdadnih poruka, koje su opisane u poglavlju Error! Reference source not found. truktura i sadržaj poruka. 16

4.4.1 Poruke potvrde i poruke o greškama Poslovne poruke koje sadrže podatke (za određeni poslovni proces) su sastavljene i poslane od strane jednog učesnika na tržištu i primljene i prihvaćene (ili odbijene, ako nisu ispravne) od strane drugog učesnika na tržištu. Protok ovih (poslovnih) poruka može biti praćen drugim dodatnim porukama koje doprinose uspješnijoj razmjeni podataka i lakšem ispravljanju grešaka: Poruke potvrde 17 ili konfirmacije se koriste za praćenje toka poslovnih poruka u procesu isporuke s kraja na kraj. Šalju se od strane primatelja da bi se potvrdilo da je poruka primljena i/ili verficirana i prihvaćena od strane sistema. Poruke greške ili odbijanja se koriste kako bi se pomoglo pošiljaocu i primaocu u slučaju greške. Šalju se od strane primaoca kada je registrovana greška pri prijemu poslovne poruke. Ove poruke sadrže informacije koje bi trebalo da pomognu pošiljaocu da se identificira i ukloni greške. Primjena poruka potvrda i poruka grešaka nije obavezna za funkcionisanje EDI-ja, ali se preporučuje. 4.4.2 Tipovi poruka Slijedeće poruke će se razmijenjivati između tržišnih partnera: Tip Sadržaj EDIFACT ekvivalent Očitanja brojila Osnovni (Master) podaci Sadrži očitanje, npr. očitanje jednog brojila ili profila opterećenja. Sadrži osnovne podatke kupaca i ugovornih mjernih mjesta, npr. početak snabdjevanja, kraj snabdjevanja. MSCONS18 UTILMD19 Podaci o fakturi Sadrži podatke za naplatu mrežarine (mrežne naknade). INVOIC20 Tabela 2 Tipovi poruka 4.4.3 Vrijeme, datum i vremenski period poruke Lokalno vrijeme u BiH ovisi o sezoni i može biti ili standardno (zimsko) ili ljetne vrijeme. 17 Ove poruke se koriste za identifikaciju da je poslana poruka uspješno dostavljena primaocu i/ili da je poruka uspješno potvrđena i prihvaćena od strane sistema. 18 MSCONS Izvještaj o potrošnji mjernih usluga. 19 UTILMD Poruka osnovnih podataka javnog preduzeća (npr. elektroprivrednog) 20 INVOIC poruka o fakturi. 17

Standardno vrijeme u BiH je po srednjeevropskom vremenu (CET), koje je jedan sat ispred UTC 21 vremena ( tj. UTC + 1, gdje +1 pokazuje pomak u satima ispred UTC), a traje od posljednje nedjelje u oktobru do posljednje nedjelje u martu naredne godine. Ljetnje vrijeme BiH je srednjeevropsko ljetnje vrijeme (CEST), koje je dva sata ispred UTC (tj. UTC + 2), i traje od posljednje nedjelje u martu do posljednje nedjelje u oktobru iste godine. Ova vremenska tranzicija komplikuje prikaz vremena u porukama, jer posljednja nedjelja u martu ima 23, a posljednja nedelja u oktobru 25 sati. Svi ostali dani u godini imaju 24 sata. IT sistemi koji upravljaju porukama obično uzimaju ove okolnosti u obzir zadržavajući UTC kao svoj osnovni standard vremena, uz pružanje usluga za automatsku konverziju vremena od UTC na lokalno vrijeme. Ovaj pristup obezbjeđuje tačnu registraciju vremena u razmijenjenim porukama, bez obzira na promjene računanja vremena (ljetnje/zimsko). Vrijeme Sadržaj Broj sati Standardno vrijeme (CET) UTC od 23:00 do 23:00 slijedećeg dana 24 Posljednja nedjelja u martu UTC od 23:00 do 22:00 slijedećeg dana 23 Ljetnje vrijeme (CEST) UTC od 22:00 do 22:00 slijedećeg dana 24 Posljednja nedjelja u oktobru UTC od 22:00 do 23:00 slijedećeg dana 25 Tabela 3 Kalendarski dani u BiH u UTC vremenu Također je važno da su IT sistemi koji generišu i razmijenjuju poruke između sebe sinhronizovani što je više moguće unutar određenog raspona (npr +10 sekundi) oko lokalnog vremena. Iako IT sistemi mogu biti na raspolaganju za non-stop obradu poruka EDI, neki poslovni procesi se ne mogu dogoditi u određenom vremenskom periodu. Radni dani (od ponedjeljka do petka), vikendi i praznici su obično definisani sa strogo ograničenim radnim vremenom. Ovisno o utvrđenim ograničenjima, IT sistemi mogu (ili ne mogu) obraditi poruke, pružiti IT podršku, ispraviti greške, itd. U slučaju da sistem nije na raspolaganju zbog zastoja, odgovorna strana treba odmah obavijestiti druge pogođene strane. Održavanje sistema treba obavljati na način da se ne ometa tržišno poslovanje. 4.4.4 Struktura i sadržaj poruke U Evropi postoje neki zajednički formati poruka na osnovu EDIFACT (Razmjena elektronskih podataka za administraciju, trgovinu i transport) standarda. U svakom slučaju, ovaj standard je prilagođen potrebama specifičnih regiona. Iste takvu proceduru treba uraditi za potrebe BiH, ali uzimajući u obzir realno mali broj promjene kupaca u BiH razumno početi sa "lakšom" verzijom. Drugim riječima, umjesto korištenja složenih EDIFACT standardnih pravila kao osnove za stvaranje formata poruke za EDI, može biti jednako dovoljno 21 UTC je isto vrijeme kao i srednje vrijeme po Griniču (GMT). 18

koristiti neke jednostavnije formate datoteka, kao što su CSV (Comma - Separated Values) ili XML (Extensible Markup Language). Odluka o primijenjenim formatima poruka za EDI će imati utjecaj na vrijeme i sredstva za realizaciju neophodnih softverskih modifikacija. Odabir formata poruka može zavisiti od nekoliko kriterija: Složenost formata poruke. Nisu sve poruke, koje se koriste za EDI, iste složenosti. o CSV format je najjednostavniji, podaci su (broj i tekst) razgraničeni zarezom (",") i čuvaju se u jednostavnom tekstualnom obliku. Ove datoteke su uobičajene vrste poruka i podržane su od strane raznih sistema i aplikacija. o Format XML datoteka je složeniji nego CSV. To je jezik koji definira skup pravila za kodiranje dokumenata u format čitljiv i za mašine i za ljude. Zato što je jeftin i dizajniran za komunikaciju putem interneta, danas je vrlo popularan u EDI. o EDIFACT je široko prihvaćen kao međunarodni standard. EDIFACT dokument zasniva se na strogim pravilima koja definišu poziciju podataka unutar datoteke. Struktura datoteke je hijerarhijska, sa mnogo elemenata. Procijenjeni broj razmjenjenih podataka. Ako se predviđa da će skroman broj poruka biti razmijenjen u EDI, ne može se preporučiti razvoj i implementaciju složenih formata poruke, kao što je EDIFACT, jer to nije isplativo. Iskustvo i stručnost u preduzeću (u zemlji). Iskustvo sa razmjenom podataka, posebno u nekom od formata za EDI, može imati utjecaj na izbor. Radi praktičnosti, mi ćemo u narednim razmatranjima koristiti imena EDIFACT ekvivalenata. Poruke se općenito sastoje od zaglavlja poruke i tijela poruke. Zaglavlje poruke sadrži informacije o kontroli toka poruke, obradi tijela poruke i ima jedinstvenu strukturu koja vrijedi za sve vrste poruka. Tijelo poruke sadrži informacije za stvarne aplikaciji i struktura tijela se razlikuje od jedne do druge vrste poruke. 19

4.4.4.1 Zaglavlje poruke Informacija Opis Primjer/vrijednosti Tip poruke Identificira tip poruke (u tijelu) UTILMD Verzija Tekuća verzija opisa samog formata V1.1 Pošiljaoc Identifikacija pošiljaoca poruke DSO ID Primaoc Identifikacija primaoca poruke ID snabdjevača Datum Datum kada je poruka kreirana VVGGMMDDSSMMSS Broj Kod tipa odgovora Jedinstveni broj kreiran od strane pošiljaoca poruke Kod koji specificira tip pruke potvrde koji je potreban ili poslan Serijski broj NA (nije potrebna pruka potvrde) Tabela 4 Zaglavlje poruke Napomena: Mora se osigurati da svi učesnici na tržištu koriste istu vremensku osnovu. Mi preporučujemo korištenje UTC vremensku osnove. Za BiH to je UTC+1 ili UTC+2. 4.4.4.2 Tijelo poruke: Očitavanje brojila Poruka očitavanja brojila je poruka koja se razmjenjuje između stranaka u elektro energetskom sektoru, koja pruža informacije o potrošnji i/ili druge tehničke informacije na lokacijama za proizvode ili usluge gdje se mjeri snabdjevanje. U pogledu očitanja brojila, moramo razlikovati sljedeće pojave: Očitanje brojila u kwh, mjesečno iz konvencionalnih brojila, ili Potrošnja u kwh izračunata kao razlika dva očitanja brojila, ili Vremenske serije koje sadrže vrijednosti snage (kw) ili potrošnje (kwh) izmjerene u određenom periodu (npr. svakih petnaest minuta) kao očitanje brojila. Informacija Opis Primjer/Vrijednosti ID mjernog mjesta Jedinstveni ID mjernog mjesta BAD0012300000000000123456789 Adresa Adresa mjernog mjesta Dodatno za pojašnjenja 20

Informacija Opis Primjer/Vrijednosti ID brojila Jedinstveni ID brojila Obično serijski broj brojila Datum očitanja brojila Vrijeme očitanja brojila (VVGGMMDDSSMMSS) 20150531180000 (31.5.2015.g.) Početak perioda očitanja brojila Kraj perioda očitanja brojila Vremenski period očitanja brojila (VVGGMMDDSSMMSS) Vremenski period očitanja brojila (VVGGMMDDSSMMSS) 20150501000000 (od 1.5.2015.g.) 20150531240000 (do 31.5.2015.g.) Razlog Razlog za očitanje COM (promjena brojila) IOM (instalacija brojila) ROM (uklanjanje brojila) COS (promjena snabdjevača) COB (promjena balansnog područja) PMR (periodično očitanje brojila COT (očitanje brojila na sredini perioda) Status Status očitanja brojila SMV (početna očitana vrijednost) npr. promjena brojila EMV (krajnja očitana vrijednost) npr. promjena brojila MRV (oitana vrijednost) npr. periodično očitanje Identifikacija proizvoda Kvalifikator količina Identificira mjereni proizvod Indicira kako se mjerila količina OBIS22-vrijednost npr. 1-b:1.8.0 (aktivan unos energije (+)) Stvarna vrijednost (relevantno za naplatu) 22 S (OBIS) definira identifikaciju koda (identifikacionih kodova) za najčešće korištene stavke podataka u opremi za mjerenje električne energije (IEC 62056-61). 21

Informacija Opis Primjer/Vrijednosti Jedinica Jedinica mjerenja KWT (kilovat) Procijenjena vrijednost (relevantno za naplatu) Preliminarna vrijednost (nije relevantno za naplatu) Vrijednost koja se ne može koristiti KWH (kilovat sati) Kvalitet Kvalitet mjerenja Pojedinačno očitanje brojila Potrošnja Broj vrijednosti Broj vrijednosti koje su prenešene u ovoj poruci 1 (za pojedinačno očitanje rezidentnog kupca) 96 (profil opterećenja sa ¼ vrijednosti sata) 23 Količina Količina očitana sa brojila Mjerena količina 123460 (sa fiksnim brojem decimalama) Tabela 5 Tijelo poruke očitavanja brojila 4.4.4.3 Tijelo poruke: Osnovni podaci Poruka se može koristiti za dostavu osnovnih podataka o mjernim mjestima: Zahtjev za promjenu snabdjevača (ODS starom snabdjevaču) Potvrda promjene snabdjevača (stari snabdjevač ODS-u) Zahtjev za dostavljanje osnovnih podataka (snabdjevača, ovlašćen od kupca, zahtjeva od ODS-a) Informacija Opis Primjer/Vrijednosti Transakcija Kodiranje razloga ovog zahtjeva Zahtjev za osnovne podatke mjernog mjesta Zahtjev za promjenu snabdjevača Zahtjev za potvrdu promjene snabdjevača 23 U nordijskim zemljama UTILTS se koristi za prenos vremenskih nizova 22

Informacija Opis Primjer/Vrijednosti Status Status odgovora na zahtjev Odbijeni zahtjev za promjenu snabdjevača ID mjernog mjesta Podaci o kupcu Podaci o mjernom mjestu ID mjernog mjesta na koje se zahtjev odnosi Podaci o kupcu na kojeg se zahtjev odnosi Podaci o mjernom mjestu BAD0012300000000000123456789 Vidi poglavlje 5.3 Ime, adresa Adresa, potrošnja Tabela 6 Tijelo poruke: osnovni podaci 4.4.4.4 Tijelo poruke: Fakturisani podaci Ova poruka se koristi za prenošenje faktura za usluge i proizvode. U našem slučaju koristi se za fakturisanje mrežarine. Kako naplata mrežarine još uvijek nije definisana, struktura i sadržaj poruke neće biti predstavljeni u ovom dokumentu. 4.5 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta U našoj analizi se podrazumijeva da je model za razmjenu podataka bilateralni model. To znači da je razmjena informacija tokom izvršenja poslovnih procesa direktna i bilateralna; učesnici na tržištu direktno šalju jedni drugima standardizirane poruke. 24 U skladu sa svojom ulogom pospješivača tržišta, ODS treba da posjeduje bazu podataka 25 koja sadrži sva mjerna mjesta, potrošače energije na tim mjestima i snabdjevače koji snabdjevaju ta mjerna mjesto. Na slici 3 se vidi šematski prikaz koncepta modela podataka. Vođenje baze podataka sa ovakvom strukturom omogućava ODS-u da podrži poslovne procese (promjena snabdjevača, itd), dostavi tačne podataka (npr., očitavanje brojila) ovlaštenim stranama i ispuni svoje obaveza unutar pravnog okvira. 24 Bilateralni model nije izričito naveden u propisima FERK-a i RERS-a; ali njihovim čitanjemje ukazuje na taj smjer. 25 Prema Opštim uslovima FBiH Čl. 5 (1), Opštim uslovima FBiH Čl. 61 (2) i Opštim uslovima RS Čl. 9. 23

4.5.1 Kratak funkcionalni opis baze podataka ODS će u bazu podataka registrirati sva mjerna mjesta u svojoj mreži. Jednom registrovano, mjerno mjesto se ne smije mijenjati ili brisati tokom vijeka trajanja. Jedini razlog za promjenu mjernog mjesta je promjene fizičkog stanja (npr., kada se zgrada demolira). Tokom vijeka trajanja mjernog mjesta, nekoliko kupaca može biti povezano sa njim (npr., kada se kupac useli u zgradu). Veza između kupca i mjernog mjesta uvijek ima datum početka i datum završetka. Snabdjevač se povezuje sa kupcem i mjernim mjestom kada kupac zaključi ugovor o snabdjevanju. I ova veza ima datum početka (početak ugovora) i datum završetka (završetak ugovora). Instalirano brojilo na mjernom mjestu je povezano sa mjernim mjestom. Kad god se brojilo očita, očitanje (koje je važeće za određeni period) se registruje. Slijedeći ovaj koncept, ODS je u mogućnosti da u bilo kojem trenutku zna stvarni status mjernog mjesta kao i trenutne i prethodne odnose. 24

Slika 3 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta 25

5. Mapa puta za razvoj elektronske razmjene podataka u BiH Ovo poglavlje predstavlja sažetak preporuka, koje su strukturirane u obliku mape puta za razvoj elektronske razmjene podataka maloprodajnog tržišta u BiH. Mapa puta se sastoji od niza koraka (ili aktivnosti), koji su poredani hronološki na listi ispod. Koraci opisuju posao koji se treba da urade učesnici na tržištu i odgovorni akteri, kao i procijenjeno trajanje i očekivani ishod. ODS će imati glavnu ulogu, uz neophodno uključivanje drugih učesnika na maloprodajnom tržištu (snabdjevača i BOS-ova), koji su ODS-ovi partneri u elektronskoj razmjeni podataka. Snabdjevači i BOSovi će imati priliku da učestvuju u aktivnostima od njihovog interesa, kao i da utiču na odluke i razvojne procese. Osim toga, oni će imati i odgovornost za provedbu dogovorenih zahtjeva. Mapa puta se sastoji od slijedećih koraka: 1. Određivanje sredstva komunikacije U početku se preporučuje provedba SMTP za razmjenu poruka jer je ovaj pristup najviše isplativ za bilateralne razmjene podataka. Ipak, potrebno je razmotriti i alternative. Treba odrediti i sredstva za rezervnu (backup) komunikaciju (telefonski poziv ili fax), koja se trebaju koristiti u slučaju da glavna komunikacija bude nedostupna. o Odgovorni: Grupa stručnjaka (oblast IT i elektroenergetika) sastavljena od predstavnika učesnika na maloprodajnom tržištu i regulatora. o Trajanje: 1-2 mjeseca. o Ishod: Odluka o provedbi SMTP (ili drugih) sredstava komunikacije i detalji o provedbi ovog pristupa. 2. Jedinstvena i nedvosmislena identifikacija učesnika na tržištu Ovaj proces je već implementiran u velprodajnom tržištu BiH za snabdjevače, i BOS-ovi, koji se identificiraju pomoću EIC X kodova od strane NOS-a (djeluje kao lokalni ured za izdavanje). Ovaj pristup je pravno obavezujući i naveden u tržišnim pravilima. Potrebno je proširiti ovaj proces kako bi se pokrilo i maloprodajno tržište. Ipak, treba razmotriti i druge mogućnosti i njihovu primjenjivost u ovom slučaju. o Odgovorni: Grupa stručnjaka sastavljena od predstavnika NOS-a (treba imati ključnu ulogu kao lokalni ured za izdavanje za BIH, ODS-ovi i regulatori. o Trajanje: 1-2 mjeseca. o Ishod: Odluka o metodu identifikacije za učesnike na maloprodajnom tržištu. 3. Jedinstvena i nedvosmislena identifikacija šeme mjernih mjesta ODS-ovi u BiH imaju sopstvene interna šeme (interna rješenja na nivou kompanije) koja se koriste za identifikaciju mjernih mjesta. Zbog toga je potrebno da svi ODS-ovi u BiH zajedno pregledaju postojeće identifikacione šeme i slože se oko jedinstvene identifikacione šeme za cijelu državu. U slučaju da je dogovorena identifikaciona šema različita (ovo je najverovatnije slučaj) u odnosu na interne šema kodiranja određenog ODS-a, taj ODS će biti odgovoran za primjenu dogovorene šeme za vanjsku razmjenu podataka. 26 o Odgovorni: Grupa stručnjaka sastavljena od predstavnika ODS-a i regulatora. 26 I za mapiranje (uparivanje) unutarnje i vanjske šeme kodiranja, gdje je to potrebno. 26

o o Trajanje: 1-2 mjeseca. Ishod: Usvojena/dogovorena šema kodiranja za mjerna mjesta, na nivou države. 4. Definisanje poruka koje se razmjenjuju Poruke se razmjenjuju u okviru poslovnih procesa u kojima ODS djeluje kao "nezavisni pospješivač tržišta" a koji su opisani su u dokumentu "Pregled smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila." Ovaj dokument će biti polazna osnova za rad u ovom koraku. Svaku poruku treba razmotriti, imajući u vidu pošiljaoca i primaoca kao i kontekst poslovnih procesa u kojima se vrši razmjena poruka. o Odgovorni: Grupa stručnjaka (oblast elektroenergetika) sastavljena od predstavnika učesnika na tržištu. U cilju smanjenja trajanja procesa, posao Grupe se može podijeliti na nekoliko podgrupa, gdje se će se svaka podgrupa baviti skupom srodnih procesa. o Trajanje: 2-3 mjeseca. o Ishod: Usvojen/postignut dogovor o listi poruka za sve razmjene podataka, u okviru opisanih poslovnih procesa za maloprodajno tržište. 5. Definisanje sadržaja (podaci, spisak informacija) poruka Ovaj korak se nadovezuje na prethodni, ulazeći detaljnije u strukturu poruke. Svaka poruka koja se razmjenjuje u okviru poslovnih procesa na maloprodajnom tržištu (definisanom u prethodnom koraku) treba imati definisan svoj sadržaj 27 (tj. set podataka/listu informacija). Sadržaj poruke (podaci) mora biti dovoljan da obezbijedi realizaciju poslovnih procesa. o Odgovorni: Tim stručnjaka (oblast elektroenergetika) sastavljenih od predstavnika učesnika na tržištu. S ciljem skraćivanja trajanja postupka, posao grupe se može razdijeliti na nekoliko podgrupa, od kojih će se svaka baviti nizom povezanih procesa. o Trajanje: 3-5 mjeseci. o Ishod: Definisana struktura podataka za svaku poruku sa spiska koji je određen u prethodnom koraku. Svaka poruka će biti predstavljena na konceptualnom nivou sa listom informacija (skupom podataka). 6. Definisanje formata datoteka za poruke Nakon diefinisanja sadržaja svih poruka (u prethodnom koraku), potrebno je dalje odrediti/razviti formate datoteka u kojima će skup podataka (lista informacija) biti upakovan odnosno ugrađen. Prvobitno je potrebno usvojiti odluku o formatu datoteka koji će se koristiti. Nakon toga će biti neophodno da se sve poruke sa svojim sadržajima razviju u funkcionalan format datoteka.. o Odgovorni: Tim stručnjaka (oblast IT, elektroenergetika) sastavljeni od predstavnika učesnika na tržištu. U cilju skraćivanja trajanja postupka, posao grupe se može podijeliti na nekoliko podgrupa, od kojih će se svaka baviti nizom povezanih procesa. o Trajanje: 3-5 mjeseci. o Ishod: Odluka o tipu datoteka; razvoj i izrada formata i obrazca (template) datoteka za razmjenu EDI kao i dokument (uputstvo) za korištenje razvijenog formata. Svaka poruka će 27 Za neke poruke/poslovne procese, sadržaj (spisak informacija koje se razmjenjuju) je već definisan u dokumentu Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila ; za druge poruke ovaj zadatak treba uraditi u ovom koraku. 27

biti predstavljena na fizičkom nivou, konkretnom datotekom podatka, formatom (EDIFACT, CSV, EXCEL ili XML) i vrijednostima. 7. Definicija neophodnih modifikacija na softveru i/ili nabavka za provedbu EDI Potrebno je identifikovati mogućnosti postojećih sistema za provođenje zahtjeva 28 koji proizlaze iz gore navedenih aktivnosti. Stoga, treba se uraditi analiza nedostataka koja će biti polazna osnova za funkcionalan dizajn nedostajućih/potrebnih funkcionalnosti koje će se postići bilo nadogradnjom postojećih bilo nabavkom novih softverskih platformi u narednom koraku. o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka IT i elektroinžinjera koji će se baviti ovim poslovima. o Trajanje: 2-3 mjeseca (procjenjuje svaki ODS, zavisno od situacije). o Ishod: Spisak osnovnih funkcionalnih zahtjeva potrebnih za razmjenu poruka (sadržaj, format, uzorak) definisanih u prethodnim koracima. 8. Tehničke specifikacije, nabavka, razvoj, pokretanje Na osnovu funkcionalnog dizajna iz prethodne tačke, potrebno je uraditi detaljnu tehničku specifikaciju za nadogradnju softvera ili novog rješenja. Nabavka, razvoj i pokretanje nadogradnje softvera/novog rješenja se može uraditi koristeći jedan od tri navedena pristupa: o Interna izrada, gdje postojeće IT osoblje obavlja nadogradnju potrebnog softvera/izrađuje novo rješenje. o Razvoj od strane nezavisne lokalne kompanije za razvoj softvera, gdje učesnik na tržištu ugovara posao izrade softvera i puštanja u rad. o Nabavka gotovog rješenja ( sa police ) na tržištu (ako je moguće) i prilagođavanje situaciji u BiH. Svaki učesnik na tržištu će donijeti odluku u skladu sa svojom situacijom i okolnostima u kojima se kompanija nalazi, sa nekom vrstom postojeće analize troškova i dobiti. o o o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka (IT, elektroinžinjeri, finansije, rukovodioci) koji će se baviti ovim poslovima. Trajanje: 6-9 mjeseci (procjenjuje svaki ODS, zavisno od sopstvene situacije). Ishod: Odluka o opsegu i načinu softverske modifikacije/novog rješenja; tehničke specifikacije nadogradnje/novog rješenja; razvoj i pokretanje softverskog rješenja na osnovu specifikacija; funkcionalno softversko rješenje. 9. Probni rad Kada je softversko rješenje razvijeno i pokrenuto neophodan je probni rad tokom određenog vremena. Tokom ovog perioda, korisnici će biti u mogućnosti da koriste softver a programeri u prilici da isprave eventualne greške i nepredviđeno ponašanje. o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka IT i elektroinžinjera koji će se baviti ovim poslovima. 28 Npr., realizacija i prevođenje identifikacionih šema (novih i postojećih) za mjerna mjesta, razmjena podataka određenog formata datoteke, drugi zahtjevi vezani za poslovne procese, itd. 28

o o Trajanje: 3-6 mjeseci (procjnjuje ODS, zavisno od sopstvene situacije). Ishod: Softversko rješenje ispitano i otklonjene greške i disfunkcionalnosti koje su se pojavile. 10. Redovan-komercijalan rad Nakon uspješnog probnog rada, softversko rješenje je spremno za redovan svakodnevan rad. o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka (IT, elektroinžinjeri,rukovodioci) koji će se baviti ovim poslovima. Rad softvera će biti pod nadzorom i grupa će redovno predlagati eventualna poboljšanja. o Trajanje: Tokom životnog vijeka softvera o Ishod: Stabilan i pouzdan rad softverskog rješenja za EDI razmjenu podataka na maloprodajnom tržištu električne energije u BiH. Razvoj prva tri koraka (1 3) može započeti u isto vrijeme i koraci mogu teći istovremeno (u sinhronizaciji), jer se odnose na osnove EDI (sredstva komunikacije i šeme identifikacije). Odluke koje su usvojene kroz ove aktivnosti trebaju biti transponirane u zakonsku regulativu. Naredna tri koraka (4-6) trebaju biti realizovani jedan za drugim, jer početak svakog sledećeg koraka ovisi o završetku prethodnog koraka. Realizacija četvrtog koraka može započeti u isto vrijeme kada i realizacija prva tri koraka jer se ovi procesi ne preklapaju. EIA će preuzeti koordinaciju aktivnosti opisanih u koracima od 1 do 6, jer ovi koraci zatjevaju opšte razumijevanje i dogovor između sudionika (i koji će dovest će do uspostavljanja obavezujućih standarda). Posljednja četiri koraka (7-10) također trebaju biti realizovana uzastopno, ali pojedinačno od strane svakog učesnika na tržištu (ODS-ova, snabdjevača i BOS-ova). Preduslov za realizaciju koraka 7 (i narednih koraka) je uspješna realizacija svih prethodnih koraka. Predmetni učesnici na tržištu su odgovorni za aktivnosti opisane u koracima 7-10. Trajanje koraka je grubo procjenjeno i služi samo kao primjer. Ono zavisi od brojnih faktora, poput aktuelne situacije, organizacije, efikasnosti učesnika, itd. Prije realizacije aktivnosti iz mape puta, procjenjeno trajanje svakog koraka je potrebno razmotriti u tom smislu. Procijenjeni ukupni period trajanja svih procesa u mapi puta varira od 19 mjeseci (minimalno) do 31 mjesec (maksimalno). Na slici 4 prikazana je mapa puta kao Gantt dijagram za oba perioda, maksimalan i minimalan. 1. septembar je proizvoljno odabran kao datum početka. Slika 4 Gantt dijagram minimalan period 29