Strategija razvoja općine Bihać januar / siječanj 2014.

Općina Bihać Strategija razvoja općine Bihać 2014. 2023. januar / siječanj 2014. Tehnička podrška i obuka partnerskim JLS procesu izrade strategije lokalnog razvoja pružena od: MICRO projekt d.o.o., Split (Hrvatska), voditelj konzorcija PLOD Bihać (BiH), član konzorcija 1

Na izradi ovoga dokumenta su sudjelovale sljedeće osobe: Tehnički koordinator: mr.sci. Nijaz Lipovača Članovi Općinskog razvojnog tima (abecedni redoslijed): 1. Abdulah Delić, direktor DI&DE DELIĆ, Bihać 2. Abduselam Smailagić, dipl.pravnik 3. Almira Demirović, dipl.pravnik 4. Amir Hadžić, dipl.ing.tehnolog, koordinator sektora za okoliš 5. Amira Hadžimehmedović-NVO "Nove nade" Bihać 6. Edin Ibrahimpašić, direktor d.d. "Bihaćka pivovara" 7. Elmina Emrulović, dipl.ing.poljop. 8. mr.sci. Ermin Zulić, koordinator za društveni sektor 9. dr. sci. Fikret Dervišević, Univerzitet u Bihaću 10. Fuad Mujagić, direktor JU "Zavod za prostorno uređenje" Bihać 11. Jasmin Stambolija, dipl.politolog 12. Kemal Hrnjić, direktor d.o.o. "Meggle mljekara" Bihać 13. Mirsad Merdanić, dipl.ing., JP Vodovod Bihać 14. mr.sci. Nijaz Lipovača, tehnički koordinator ORT-a i sektora za ekonomski razvoj 15. Roman dr. Jurić, predsjedavajući OV-a 16. mr.sci. Smail Toromanović, koordinator ORT-a 17. Svjetlana Kurbegović, tehnički sekretar ORT-a 18. Šemsudin Bajrić, predsjednik Obrtničke komore USK 19. Vanesa Arnautović, dipl.ing.arh. 20. Zilha Sulejmanagić, IT koordinator ORT-a Strategija općine Bihać je pripremljena u sklopu Projekta integriranog lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini (BiH) koji predstavlja zajedničku inicijativu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Švajcarske agencije za razvoj i suradnju (SDC). Gledišta iznesena u ovoj Strategiji razvoja ne odražavaju obavezno gledišta UNDP-a BiH i SDC-a. 2

SADRŽAJ POPIS KORIŠTENIH SKRAĆENICA... 6 UVOD... 7 1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNE KARAKTERISTIKE... 9 1.1. KLJUČNE HISTORIJSKE ČINJENICE VAŽNE ZA IDENTITET MJESTA... 9 1.2. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE, PRIRODNE KARAKTERISTIKE I RESURSNA OSNOVA PODRUČJA...10 2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE... 13 2.1. UKUPAN BROJ STANOVNIKA... 13 2.2. STRUKTURA STANOVNIŠTVA... 14 2.2.1. ETNIČKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA... 15 2.3. PROSTORNI RASPORED STANOVNIŠTVA... 15 2.4. PRIRODNI PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA... 17 2.5. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA... 18 2.6. IZBJEGLICE, RASELJENO STANOVNIŠTVO I POVRATNICI... 19 3. PREGLED STANJA I KRETANJA U LOKALNOJ EKONOMIJI... 20 3.1. PRIJERATNO STANJE LOKALNE EKONOMIJE I SAŽETI PRIKAZ TRENUTNOG STANJA KLJUČNIH PRIJERATNIH RESURSA... 20 3.2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD... 21 3.3. BROJ I STRUKTURA PODUZEĆA I PODUZETNIČKIH RADNJI/OBRTA... 22 3.4. PROSJEČNE PLAĆE... 25 3.5. ANALIZA UVOZA I IZVOZA... 26 3.6. ANALIZA UVOZA I IZVOZA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE... 27 3.7. ANALIZA INVESTICIJA... 28 3.8. AKTIVNOSTI OPĆINE NA UNAPREĐENJU POSLOVNOG OKRUŽENJA... 28 3.9. ANALIZA TURIZMA... 30 3.10. ANALIZA POLJOPRIVREDE... 36 3.10.2. BILJNA PROIZVODNJA... 38 4. PREGLED STANJA I KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA... 47 4.1. ANALIZA ZAPOSLENIH... 47 4.2. ANALIZA NEZAPOSLENIH... 49 4.3. ANALIZA PENZIONERA... 53 5. ANALIZA OBLASTI DRUŠTVENOG RAZVOJA... 54 5.1. OBRAZOVANJE... 54 5.1.1. PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE... 55 5.1.2. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE... 55 5.1.3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE... 56 5.1.4. VISOKO OBRAZOVANJE... 58 5.2. KULTURA... 59 5.2.1. KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE... 61 5.3. SPORT... 63 5.4. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA... 65 3

5.4.1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA... 65 5.4.2. SOCIJALNA ZAŠTITA... 70 5.5. CIVILNA ZAŠTITA... 72 5.6. STANOVANJE... 77 5.7. CIVILNO DRUŠTVO... 77 5.8. MLADI... 79 5.9. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA... 81 5.10. RANJIVE GRUPE STANOVNIŠTVA... 82 6. STANJE JAVNE INFRASTRUKTURE I JAVNIH USLUGA... 86 6.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA... 86 6.2. TEHNIČKA INFRASTRUKTURA... 89 6.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA... 90 6.4. ADMINISTRATIVNE USLUGE LOKALNE SAMOUPRAVE... 96 7. STANJE OKOLIŠA... 99 7.1. STANJE ZRAKA... 99 7.2. STANJE VODNIH RESURSA... 100 7.3. STANJE ZEMLJIŠTA... 102 7.4. STANJE ŠUMSKIH EKO SISTEMA... 103 7.5. UPRAVLJANJE OTPADOM... 104 7.6. UPRAVLJANJE PROSTOROM I OKOLIŠEM TE STANJE GRADSKOG ZELENILA... 108 7.7. ZAŠTITA PRIRODNOG NASLIJEĐA (BIODIVERZITETA)... 110 7.8. UTJECAJ OKOLIŠA NA JAVNO ZDRAVLJE... 111 7.9. ODRŽIVO UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ENERGETSKA EFIKASNOST... 113 8. STANJE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE... 116 9. ANALIZA BUDŽETA... 119 9.1. ANALIZA PRIHODA... 119 9.2. STRUKTURA RASHODA PREMA FUNKCIONALNOJ KLASIFIKACIJI... 122 9.3. ANALIZA RASHODA... 123 9.4. KRETANJE ODNOSA KAPITALNIH I ADMINISTRATIVNIH IZDATAKA... 124 9.5. KREDITNA ZADUŽENOST I KREDITNI POTENCIJAL... 125 9.6. PROJEKCIJA BUDŽETA ZA RAZDOBLJE 2014.-2018. GODINE... 126 10. SWOT ANALIZA... 127 11. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BIHAĆ, STRATEŠKI CILJEVI I FOKUSI... 130 12. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI... 134 12.1. PLAN LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA... 134 12.1.1. SEKTORSKO FOKUSIRANJE... 134 12.1.2. SWOT ANALIZA EKONOMSKI RAZVOJ... 134 12.1.3. RAZVOJNI CILJEVI EKONOMSKOG RAZVOJA... 135 12.1.3.1.MEĐUSEKTORSKO POVEZIVANJE... 135 12.1.4. INTEGRACIJA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH NIVOA... 137 12.1.5. PROGRAMI, PROJEKTI I MJERE... 139 12.1.6. PROCJENA OČEKIVANIH ISHODA SA INDIKATORIMA... 139 12.2. PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA... 140 12.2.1. SEKTORSKO FOKUSIRANJE... 140 4

12.2.2. SWOT ANALIZA DRUŠTVENI RAZVOJ... 140 12.2.3. RAZVOJNI CILJEVI DRUŠTVENOG RAZVOJA... 140 12.2.3.1.MEĐUSEKTORSKO POVEZIVANJE... 141 12.2.4. INTEGRACIJA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH NIVOA... 141 12.2.5. PROGRAMI DRUŠTVENOG RAZVOJA... 144 12.3. PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA... 145 12.3.1. SEKTORSKO FOKUSIRANJE... 145 12.3.2. SWOT ANALIZA ZAŠTITA OKOLIŠA... 146 12.3.2.1.MEĐUSEKTORSKO POVEZIVANJE... 147 12.3.3. INTEGRACIJA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH NIVOA... 148 12.3.4. PROCJENA ISHODA S INDIKATORIMA... 149 12.3.5. PROGRAMI, PROJEKTI I MJERE... 149 13. OPERATIVNI PLAN... 151 13.1. PLAN IMPLEMENTACIJE... 151 13.1.1. ORIJENTACIONI PREGLED PRIORITETNIH PROJEKATA I MJERA ZA PERIOD OD 3 GODINE...151 14. PRILOZI... 176 14.1. SEKTORSKI PLANOVI... 176 5

POPIS KORIŠTENIH SKRAĆENICA APIF BiH-MiPRO CIPS CZ d.d. d.o.o. FBiH FUCZ FZS GAP HASAP ILDP JKP JP JU K.B. LEAP m.n.v. MUP NEAP NUS NVO OCD OESS ORT OV PZ RADS RBiH RH RHB SDC SEAP SFRJ SIDA SR BiH SWOT SZO ŠPD TG UNDP USK ZU Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge BiH - Metodologija za integrirano planiranje razvoja općina Sistem identifikacije građana Civilna zaštita Dioničko društvo Društvo ograničene odgovornosti Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava civilne zaštite Federalni zavod za statistiku Projekt upravne odgovornosti Agencija za certificiranje sistema upravljanja kvalitetom Projekt integriranog lokalnog razvoja Javno komunalno poduzeće Javno poduzeće Javna ustanova Kantonalna bolnica Lokalni ekološki akcijski plan Metara nadmorske visine Ministarstvo unutrašnjih poslova Nacionalni ekološki akcioni plan Neeksplodirana ubojita sredstva Nevladine organizacije Organizacija civilnog društva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju Općinski razvojni tim Općinsko vijeće Poslovna zona Baza podataka raseljenih lica Republika Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska Radiološko-hemijsko-biološka zaštita Švicarska agencija za razvoj i suradnju Održivi energetski akcioni plan Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Švedska razvojna agencija Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina Snage, slabosti, prilike i prijetnje Svjetska zdravstvena organizacija Šumsko privredno društvo Tekući grant United Nations Development Programe-Razvojni program Ujedinjenih naroda Unsko-sanski kanton Zdravstvena ustanova 6

UVOD Godine 2007. Općina Bihać je, u suradnji sa OESC-om, izradila Strateški plan razvoja općine Bihać za razdoblje 2008.-2013. S obzirom da je razdoblje implementacije tog strateškog dokumenta isteklo, Općinsko vijeće (OV) Općine Bihać je donijelo Odluku o pokretanju postupka izrade Strateškog plana razvoja općine Bihać za razdoblje 2013.-2020. godina". Na osnovi tog dokumenta općinski načelnik je imenovao Općinski razvojni tim (ORT) 1 kao operativno i koordinacijsko tijelo zaduženo za vođenje participativnog procesa izrade integrirane strategije razvoja općine Bihać, zasnovane na principima održivog razvoja i socijalne uključenosti i u skladu sa standardiziranom metodologijom za planiranje lokalnog razvoja u BiH-MiPRO. Općina Bihać je aplicirala kod Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) za Projekat integriranog lokalnog razvoja (ILDP) koji predstavlja zajedničku inicijativu Švicarske agencije za razvoj (SDC) i UNDP-a, za izradu lokalne razvojne strategije usmjerenu ka harmonizaciji sistema strateškog planiranja u BiH. Općina Bihać je izabrana za sudjelovanje u ovom projektu, a Memorandum o razumijevanju na realizaciji Projekta integriranog lokalnog razvoja općinski načelnik i ovlašteni predstavnik UNDP-a potpisali su 19.09.2012. godine. Kao jedna od pripremnih radnji u okviru procesa strateškog planiranja je donošenje Odluke o izmjeni Odluke o pokretanju postupka izrade strateškog plana razvoja općine Bihać za razdoblje 2013.-2020. u kojoj se mijenja vremenski horizont za koji se izrađuje strateški plan, odnosno kao izmijenjeno razdoblje se usvaja period od 2014.-2024. te se dan 31.12.2013. definira kao krajnji rok za usvajanje strateškog plana. Slijedom donesenih općinskih odluka i u svrhu primjene načela participativnosti formirana je i partnerska grupa 2 koja čini osnovu za komunikaciju između općinske uprave i građana. Partnerska grupa predstavlja osnovu za komunikaciju između općinske uprave i građana. Ona je mehanizam za osiguranje sudjelovanja socioekonomskih aktera u procesu izrade strategije i svojevrstan glas građana. Formirana je na 1. sastanku partnerske grupe održanom dana 21.01.2013. godine. Poziv za sudjelovanje u radu partnerske grupe dostavljen je na 160 adresa kojim su obuhvaćeni svi relevantni faktori privrednog, javnog i civilnog sektora. Na poziv se odazvalo 106 osoba, a izjavu o partnerstvu je potpisalo 89 osoba. Struktura Strateškog plana razvoja prema MiPRO obuhvaća: 1. Stratešku platformu koja sadrži socioekonomsku analizu, SWOT analizu, strateške fokuse, viziju i strateške razvojne ciljeva. Strateška platforma je izrađena za vremenski okvir od 10 godina, a pripremio ju je ORT u potpunom sastavu. 2. Sektorske planove za sektore ekonomskog razvoja, društvenog razvoja i zaštite životne sredine. Sektorski planovi su izrađeni za razdoblje od 5 godina, a za njihovu izradu formirane su pojedinačne sektorske radne grupe u koje su raspoređeni članovi ORT-a, te su upotpunjeni i sa drugim osobama relevantnim za određene sektorske teme 3. Sektorskim planovima su određeni fokusi, vizija i ciljevi za promatrane sektore, a potom su izrađeni prijedlozi 1 Popis članova ORT a je dat na početku ovoga dokumenta na stranici 2. 2 Ibid 3 Ibid 7

programa, projekata i mjera usmjerenih ka realizaciji postavljenih sektorskih ciljeva. Na kraju su definirani indikatori za praćenje i vrednovanje, te je utvrđen indikativni sektorski finansijski plan. 3. Operativni dio koji podrazumijeva orijentacijski pregled prioritetnih projekata i mjera te indikativni finansijski plan za tri godine, odnosno detaljni finansijski plan za jednu godinu. Strateška platforma se zasniva na izrađenoj socioekonomskoj analizi koja obuhvaća sve važne aspekte života i razvoja općine, i predstavlja glavnu podlogu za kreiranje strateškog razvoja i razradu sektorskih planova. Analiza, pored konstatacije stvarnog stanja u svim oblastima života i rada, daje odgovore i na pitanja o stvarnim i potencijalnim prednostima, kao i o najvažnijim problemima. Nakon socioekonomske analize urađena je SWOT analiza kao sinteza socioekonomske analize. Ona definira unutrašnje prednosti i nedostatke, kao i vanjske prilike i prijetnje. Strateškim fokusiranjem su određena ključna težišta strategije izdvajanjem perspektivnih konkurentskih prednosti s jedne, i najkritičnijih problema s druge strane. Oblikovanjem vizije je praktično formuliran odgovor na dva pitanja: Kakvu konkurentsku poziciju namjeravamo zauzeti u datom okruženju?, odnosno odgovor na pitanje Kakvu društvenu zajednicu namjeravamo graditi?. Strateškim ciljevima su konkretizirani fokusi i vizije i oni na taj način predstavljaju glavne pravce za dostizanje vizije, te izražavaju krajnje rezultate koji se namjeravaju postići do kraja planiranog perioda. Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora kao što su podaci općinskih službi, javnih poduzeća i javnih ustanova, kantonalnih ministarstava, javnih ustanova, zavoda i Razvojne agencije, privatnog i nevladinog sektora, Zavoda za statistiku FBiH, službenih statističkih publikacija i statističkih godišnjaka SR BiH i RBiH i drugih dostupnih izvora podataka. Prikupljanje podataka predstavljalo je veoma kompleksan posao zbog činjenice da je posljednji popis stanovništva bio 1991. godine, kao i zbog činjenica da se za mnoge pokazatelje vrši procjena od strane relevantnih institucija i da se mnoge procjene ne objavljuju za nivo općine, kao i to da se neki podaci uopće ne prikupljaju. Radi navedenog, dokumentacijska osnova predstavlja limitirajući faktor u izradi socioekonomske analize i doprinosi tome da analiza ima slabiju kvalitetu nego što bi to bilo u slučaju raspolaganja svim relevantnim pokazateljima. Socioekonomska analiza, koja prezentira raspoložive podatke o trenutnom stanju u općini Bihać, je osnova za utvrđivanje njenih razvojnih potencijala, te služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize i daljih strateških dokumenata. 8

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNE KARAKTERISTIKE 1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet mjesta Područje općine Bihać od pradavnih vremena vrlo je pogodno za naseljavanje ljudi. Ustanovljena je prisutnost čovjeka još u starijem kamenom dobu plemena Japoda. Počevši od VIII stoljeća pr.n.e. oni, pored dijela Slovenije, Gorskog Kotara i Like, naseljavaju i Bihaćko polje. Japodska kultura obilježila je Bihać izuzetnim vrijednostima dalekog naslijeđa, od konstruktivnih rješenja sojenica, preko nakita od bronce, željeza i srebra, do Japodskog konjanika 4. Hiljadu godina kasnije Japode pokoravaju rimske legije i donose na ovo područje svoje običaje i zakone i tradicionalno graditeljstvo. Termalni izvori u Gati Ilidža i veća zgrada ozidani su u rimsko doba. Umjetnost antičkog doba sačuvana je na kamenim nadgrobnim spomenicima gdje se pretežno pojavljuju geometrijski motivi. Početkom VII stoljeća Slaveni su naselili bihaćki kraj, kada i počinje trajni proces slavenizacije. Tokom ranog srednjeg vijeka pa sve do početka XII stoljeća ovim područjem gospodarili su Franci, pa Bizant, Venecija i Ugarska. Do tada se govori o bihaćkom kraju, bihaćkom području, a da se ime grada ne spominje. Grad se prvi put spominje u Povelji Ugarsko-Hrvatskog Kralja Bele IV od 26. februara 1260. godine, kojom se potvrđuje da grad Wyhygh postoji, smješten na otoku sv. Ladislava. Godine 1262. proglašen je slobodnim kraljevskim gradom s pravima bavljenja slobodnom trgovinom i zanatstvom, što čini osnovu njegovog daljeg razvoja. Bihać se formira i razvija kao urbani, trgovački i zanatski centar na raskrižju puteva i tokova života. U srednjovjekovnom periodu Bihać postaje zanimljiv i privlačan za naseljavanje, i to je doba njegovog stalnog uspona, iako je s vremena na vrijeme preživljavao mnoge udare. Osmanlije su osvojile Bihać 1592. godine kada dovode nove stanovnike i kada dolazi do velikih promjena u strukturi stanovništva, religija, kultura. Godine 1878. na Berlinskom kongresu Austro- Ugarska dobija pravo okupiranja Bosne. U tih 40 godina vladavine zabilježen je razvoj Bihaća, otvaraju se škole, formira vatrogasno društvo, gradi se park, elektrana i ciglana, osniva se banka, dioničarsko društvo, štedionica, zavod za osiguranje. U Bihaću su te promjene označene simboličnim otvaranjem kapija i naseljavanjem užeg dijela grada, a desetljeće kasnije, 1888. godine, porušeni su i bedemi. Tako je Bihać izišao iz svoje tvrđave i spojio se s predgrađem. U čaršiji i mahalama život se počeo odvijati po austrougarskom receptu provincijskog gradića. Novi javni i stambeni objekti, 4 Japodski konjanik Japodska kultura obilježila je Bihać izuzetnim vrijednostima dalekog naslijeđa, od konstrukcionih rješenja sojenica, preko nakita od bronze, željeza i srebra, do "Japodskog konjanika". Nalazi iz mnogih mjesta, među kojima su Bihać, Golubić, Pritoka i Ripač, prikazuju specifičan karakter ilirske kulture na japodskom području (urne s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, ravni grobovi s bogatim prizorima, nakit, oružje, japodske kape i šeširi). 9

izrađeni po europskom uzoru, mijenjaju izgled i veličinu grada, te se postupno gube mahale i čaršija, a formiraju gradske zone. U sastavu Austro-Ugarske monarhije Bihać, kao i BiH, ostaje do 1918. godine, kada ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U tom vremenu Bihać je bio središte oblasti, a 1929. godine novim teritorijalnim ustrojem postaje središte okruga u Vrbaskoj banovini. U razdoblju 1945.-1992. godine Bihać u okviru SR BiH pripada SFRJ i postaje važno privredno središte tog dijela države, a posebno tadašnje Bihaćke regije. U tom razdoblju izgrađeni su značajni privredni kapaciteti, nove stambene četvrti, obrazovni, kulturni, sportski objekti, kao i značajni infrastrukturni kapaciteti. U ratnom periodu od 1992.-1995. godine općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranih i uništenih stambenih i privrednih objekata i ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica. Dejtonskim sporazumom 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem BiH Bihać je postao sjedište USK-a, njegov administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar u sastavu entiteta F BiH i suverene i nezavisne države BiH. Od 1996. godine, s obnovom grada počinje i proces revitalizacije, oporavka i nove gradnje, kako bi grad dobio izgled moderne, urbane cjeline. 1.2. Geografsko-komunikacijske karakteristike, prirodne odlike i resursna osnova područja Općina Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH, administrativno pripada entitetu F BiH i sjedište je USK-a. Površina općine je 900 km,² što je za 212 km² više u odnosu na prijeratne administrativne granice. Poslije zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma površina općine je povećana pripajanjem naselja Martin Brod, Palučci, Veliki Cvjetnić, Mali Cvjetnić, Boboljušci, Očigrije, Tiškovac, Trubar, Veliko Očijevo, Malo Očijevo i Bos. Osredci. Područje općine čini 21, 8 % teritorije USK-a i 1,7 % BiH. Općina Bihać u svom sastavu ima sljedeće mjesne zajednice: Bakšaiš, Brekovica, Centar, Čavkići, Donje Prekounje, Gata, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac, Izačić, Jezero-Privilica, Kamenica, Klokot-Papari, Kulen Vakuf, Luke, Mali Lug, Martin Brod, Orašac, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka, Ribić, Ripač, Ružica, Skočaj, Sokolac, Srbljani, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta, Zavalje, Žegar. Geoprometni položaj općine Bihać je izuzetno povoljan, s obzirom da se općina nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok. 10

Slika 1. Geoprometni položaj općine Bihać Izvor: J.P. Direkcije za ceste USK Preko područja općine Bihać prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovo područje povezuju sa širim okruženjem. Općina Bihać je smještena neposredno uz granicu s RH, a udaljenost od Zagreba i zračne luke Zagreb je 150 km i dalje auto-putem za Ljubljanu, Beč i druge zapadno-europske centre. Od Rijeke i međunarodne morske luke udaljena je 170 km. Željeznička pruga Zagreb-Split također prolazi područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju sa zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać-Bosanski Novi povezuje savski razvojni pravac s Bihaćem i USK-om. S glavnim gradom BiH Sarajevom povezan je željezničkim i magistralnim putem, a udaljenost je 330 km. Veoma važan dijagonalni putni pravac, čija je realizacija u pripremi, preko Bihaća i Sarajeva će povezivati Zapadnu Europu s Bliskim Istokom, što će pozitivno djelovati na postojeći, veoma povoljan geoprometni položaj. Tabela 1. Udaljenost općine Bihać od ostalih urbanih središta u regiji Mjesto Udaljenost u km Zagreb (RH) / međunarodna zračna luka 150,00 Rijeka (RH) / međunarodna zračna i morska luka 170,00 Split ( RH) međunarodna zračna i morska luka 277,00 Sarajevo (BiH) / međunarodna zračna luka 330,00 Ljubljana (Slovenija) 277,74 Beč (Austrija) 510,67 Izvor: Obrada autora Reljef bihaćke općine Bihać je raznolik. Čine ga najvećim dijelom polja, brežuljci i srednjeplaninsko zemljište. Prosječna nadmorska visina je 224 metra, veći dio teritorije općine lociran je na terenima do 600 m.n.v., dok je njen manji dio lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu s nadmorskim visinama i preko 900 metara. Područje Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog utjecaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godišnji prosjek padavina je 1327 l/m 2, a prosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8ºC. Uzevši u cjelosti, klima općine Bihać je povoljna. Odlikuje se umjerenom vlažnošću, umjerenim temperaturama, znatnim osunčanjem i bez jakih olujnih vjetrova, što pogoduje razvoju proizvodnje hrane, turizma, sporta, rekreacije i sl. Prirodni resursi na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine 5 : šumski resursi ukupne površine 52.527 ha, što omogućuje prije svega visok kvalitet zdravog življenja na ovom području, ali svakako i važne predispozicije za razvoj drvo-prerađivačke 5 Detaljna analiza resursne osnove navedene u ovom poglavlju je detaljno obrađena u nastavku dokumenta. 11

industrije, kao i širokog spektra drugih poduzetničkih djelatnosti, prije svega turizma i turističke privrede; mineralne sirovine i nemetali od kojih na području općine Bihać postoje nalazišta gipsa, dolomita, krečnjaka, arhitektonsko-građevinskog kamena bihacita. Na nalazištu gipsa u Kulen Vakufu izvršena su geološka istraživanja i utvrđene rezerve od cca 7,0 mil. tona kvalitetnog gipsa i svrstava se u najveće nalazište gipsa u Evropi. Time područje općine predstavlja po svojoj geološkoj građi perspektivnu i značajnu bazu za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina; poljoprivredno zemljište površine od 27.262 ha, od čega je 19.773 ha privatnog, a 7.471 ha državnog zemljišta. Uz izrazito poljoprivredno područje, razvoju poljoprivredne proizvodnje pogoduju i duga tradicija bavljenja tom djelatnošću, te povoljni klimatski uvjeti; hidroenergetski potencijali i termomineralne vode u naselju Gata nedaleko od Bihaća. Ovi resursi predstavljaju itekako vrijednu osnovu za korištenje navedenih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih/alternativnih izvora, za snabdijevanje potreba stanovništva i industrije, te kvalitetne mogućnosti za razvoj privrede /poljoprivrede i turizma; prirodne ljepote i nacionalni park Una predstavljaju kvalitetne osnove za razvoj turizma i turističke privrede, što nudi šansu za realizaciju razvojnih turističkih projekata, a što u konačnici podrazumijeva unapređenje valorizacije raspoloživih prirodnih resursa; 12

2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE 2.1. Ukupan broj stanovnika Prema podacima (iz posljednjeg službenog popisa stanovništva 1991. godine), na području općine Bihać živjelo je 70.732 stanovnika. Prema procjeni FZS-u u 2012. godini broj prisutnih stanovnika u općini Bihać je bio 61.564, što čini 21,4% ukupnog broja prisutnih stanovnika na području USK-a, odnosno 2,63% ukupnog broja prisutnih stanovnika u F BiH. U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika je manji za 9.168. Graf 1. Broj stanovnika na području općine Bihać godine 1991. (službeni popis) i 2012. godine procjene FZS Izvor: FZS Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine na području općine Bihać živi 61.186 stanovnika što čini 20,4% ukupnog broja stanovnika Unsko - sanskog kantona. R/b Općina Broj stanovnika. 1991. Tabela 2. Preliminirani rezultati popisa stanovništva po općinama USK 2013.godina Broj stanovnika. 2013. Broj domaćinstava 2013. * Broj stanova 2013. 1. Bihać 70.732 61.186 18.251 3,35 25.610 1,40 2. B. Krupa 58.320 29.659 7.691 3,86 10.930 1,42 3. B. Petrovac 15.621 7.946 2.863 2,77 4.835 1,69 4. Bužim 20.298 4.397 4,62 4.922 1,12 5. Cazin 63.409 69.411 16.929 4,10 20.132 1,19 6. Ključ 37.391 18.714 5.055 3,70 7.243 1,43 7. Sanski Most 60.307 47.359 12.242 3,87 16.513 1,35 8. V. Kladuša 52.908 44.770 11.745 3,81 16.864 1,44 USK 299.343 79.173 3,78 107.049 1,35 Izvor:: 1991. SG BiH 92., Federalni zavod za statistiku, Peliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013., statistički bilten 195/13 ** 13

Napomena: * Prosjek broja članova porodičnog domaćinstva 2013. godine (broj stanovnika podijeljen sa brojem domaćinstava) ** Prosjek broja stanova po jednom domaćinstvu (broj stanova podijeljen sa brojem domaćinstava) 2.2. Struktura stanovništva Spolna struktura stanovništva Prema procjenama FZS u koja je rađena na osnovi podataka CIPS a na dan 31.12.2011. godine (prema kojem je broj stanovnika na području općine Bihać 65.384) procijenjeno je da je udio žena u ukupnom broju stanovnika za 1% veći od udjela muškaraca (33.358 žena i 32.026 muškaraca), za razliku od 1991. godine kada je udio žena i muškaraca bio isti. Graf 2. Spolna struktura općine Bihać godine 1991. (službeni popis) i 2012. godine procjene FZS 38.000 36.000 35.168 35.564 34.000 32.000 32.026 33.358 1991. 2012. 30.000 Muškarci Žene Izvor: FZS Starosna struktura stanovništva Promatrajući starosnu strukturu stanovništva općine Bihać u 1991. i 2012. godini (procjena) moguće je zaključiti da je u odnosu na 1991. godinu došlo do opadanja postotnog udjela stanovnika mlađe životne dobi u ukupnom broju stanovnika za 5%, dok se u istom vremenskom periodu postotak stanovništva starije životne dobi povećao za 4%. 14

Graf 3. Starosna struktura općine Bihać godine 1991. (službeni popis) i 2012. godine procjene Federalnog zavoda za statistiku Izvor: FZS 2.2.1. Etnička struktura stanovništva Godine 1991. godine na području općine Bihać Muslimani su činili 66% stanovništva, Srbi 18%, Hrvati 8%, ostali 8%. Podaci o etničkoj strukturi za 2012. godinu nisu dostupni, ali se sa sigurnošću može ustvrditi da je zbog ratnih događanja i pomjeranja stanovništva došlo do značajnije izmjene etničke strukture, odnosno da je udio Bošnjaka u ukupnom broju stanovnika značajno povećan, pa je tako prema procjeni FZS u iz 2007. godine udio Bošnjaka prelazio 90%. Graf 4. Etnička struktura stanovništva općine Bihać, godina 1991. Ostali Hrvati 8% 8% Srbi 18% Muslimani 66% Izvor: FZS 2.3. Prostorni raspored stanovništva Prema popisu iz 1991. godine stanovništvo općine Bihać je bilo raspoređeno u 48 naseljenih mjesta, broj domaćinstava je iznosio 18.908, a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva je bio 3,7. Isto tako, većina stanovnika (oko 64%) je naseljavala urbano područje, dok je 36% stanovnika naseljavalo 15

ruralno područje. Gustoća naseljenosti na 1 km² iznosila je 102,8 stanovnika, ali je površina općine tada iznosila 688 km². Godine 2012. stanovništvo općine raspoređeno je u 59 naseljenih mjesta i 35 mjesnih zajednica. Procijenjeni broj domaćinstava iznosi 19.669, a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva 3,13. Izračunata gustoća naseljenosti je 68,3 stanovnika po 1/km² i značajno je manja od općina Bužim, Cazin i Velika Kladuša, a veća nego u općinama Bos. Krupa, Bos. Petrovac, Ključ i Sanski Most. Razlog za to svakako je manji broj prisutnih stanovnika u odnosu na 1991., kao i to da je površina općine značajno povećana nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i veća je od površina ostalih općina na području USK-a., a što se vidi u narednoj tabeli. Tabela 3. Broj stanovnika i domaćinstava po mjesnim zajednicama za 2012.godinu RB MJESNE ZAJEDNICE BROJ STANOVNIKA BROJ DOMAĆINSTAVA 1. Bakšaiš 3.460 791 2. Brekovica 3.220 920 3. Centar 1.637 223 4. Čavkići 1.285 304 5. Donje Prekounje 1.800 600 6. Gata 1.850 432 7. Golubić 880 239 8. Gornje Prekounje 3.400 825 9. Harmani 3.111 889 10. Hatinac 1.456 400 11. Izačić 3.052 872 12. Jezero-Privilica 3.850 1100 13. Kamenica 1.651 414 14. Klokot-Papari 1.440 360 15. Kulen Vakuf 707 299 16. Luke 3.502 1064 17. Mali Lug 2.470 350 18. Martin Brod 746 307 19. Orašac 1.700 490 20. Ozimice I 11.580 3.860 21. Ozimice II 1.956 560 22. Pokoj 1.760 440 23. Pritoka 768 157 24. Ribić 3.555 820 25. Ripač 1.503 326 26. Ružica 2.900 760 27. Skočaj 168 56 28. Sokolac 1.963 307 29. Srbljani 3.515 1094 30. Vedro Polje 615 207 31. Veliki Lug 2.250 750 32. Veliko Založje 857 245 23. Vrsta 3.955 550 34. Zavalje 186 62 35. Žegar 945 315 UKUPNO 79.693 29.547 Izvor: Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti Općine Bihać Usporedba osnovnih demografskih pokazatelja općine Bihać sa drugim općinama na području USK i samim USK je data u donjoj tablici. 16

Tabela 4. Gustoća naseljenosti po općinama USK-a u 2012. godini Stanovništvo Gustoća Općina Broj naseljenih mjesta Površina općine u km 2 naseljenosti Bihać 59 900 61.564 68,4 Bos. Krupa 38 561 28.123 50,1 Bos. Petrovac 35 709 7.099 10,0 Bužim 7 129 18.030 139,8 Cazin 54 356 62.741 176,2 Ključ 41 358 19.263 53,8 Sanski Most 67 781 43.969 56,3 Velika Kladuša 49 331 47.096 142,3 USK 355 4.125 287.885 69,8 Izvor: Za naseljena mjesta i površinu SG/LJ F BiH 2012., za stanovništvo FZS, USK u brojkama 2013. 2.4. Prirodni priraštaj stanovništva Prirodni priraštaj stanovništva u periodu od 2005.-2011. godine u odnosu na 1991. godinu bilježi značajan pad broja živorođenih i to za blizu 2,5 puta, dok je broj umrlih na približno istom nivou. Prirodni priraštaj od 652 osobe 1991. godine došao je do broja od 36 osoba 2011. godine. U 2012. godini prirodni priraštaj stanovnika -1 stanovnik ( broj živorođenih 522, a broj umrlih 523 stanovnika). Graf 5. Prirodni prirast stanovništva Izvor: FZS 17

2.5. Migracije stanovništva Uspoređujući migracije stanovništva u periodu 2007.-2011. vidljivo je da je broj doseljenih osoba bio najveći u 2007. godini (552) i 2008. (523), dok je najveći broj iseljenih osoba bio u 2009. (497) i 2010. (475). Graf 6. Migracije stanovništva 2007. 2011. godine Izvor: FZS Prema procjeni 6 demografskog porasta broja stanovnika općina Bihać će 2020. godine imati 62.487 stanovnika, a 2030. godine 63.687 stanovnika. Procijenjena godišnja stopa rasta će iznositi 0,2%, odnosno 120 stanovnika godišnje. Takva stopa se može očekivati s obzirom na prirodni priraštaj, migracije stanovništva i ukupna socioekonomska kretanja. 6 Izvor : LEAP Općina Bihać 18

2.6. Izbjeglice, raseljeno stanovništvo i povratnici Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma na području općine Bihać evidentirano je 485 porodica i 1437 raseljenih lica. Prema zadnjim podacima (RADS baza podataka o raseljenim licima u općini Bihać) iz 2013. godine, u općini Bihać evidentirano je 60 porodica i 140 raseljenih lica, dok je evidentirani broj povratnika 9. Predmetni podaci nisu relevantni, obzirom da raseljena lica ne prijavljuju nastupanje okolnosti koje su osnov za prestanak statusa, a povratnici prijavljuju povratak i prijavu prebivališta tek kada im zatreba dokaz o priznatom statusu za ostvarivanje nekog od priznatih prava iz statusa utvrđenih zakonom. U postupcima revizije statusa po službenoj dužnosti najčešće je teško prikupiti podatke na terenu, budući da isti grade ili obnavljaju stambene objekte vlastitim sredstvima, a u istima vrlo često nitko ne živi zbog iseljenja u treće zemlje, privremeno ili trajno. Istovremeno, uvidom u evidenciju programa obnove ratom oštećenih stambenih objekata koja se vodi u Službi urbanog uređenja i građenja, utvrđeno je da je od 1996.-2012. godine na području općine Bihać od strane domaćih i inozemnih donatora implementirano 59 programa obnove stambenih objekata i da je obuhvaćeno 4.229 korisnika. Broj obnovljenih stambenih jedinica je 3.294 zbog činjenice da su neki korisnici iz određenih razloga dva ili više puta bili uvršteni u programe obnove. Promatrano po mjesnim zajednicama, najviše stambenih objekata je obnovljeno u MZ Orašac (586) a potom u MZ-ima Ružica (307), Kulen Vakuf (305), Ripač (304), Martin Brod (255), Srbljani (240), Sokolac (222), Golubić (188), Ribić (119). Prema podacima Službe urbanog uređenja i građenja s 31.12.2012. godine aktualne su potrebe za obnovom 554 stambene jedinice, od čega se na manjinski povratak (lica srpske nacionalnosti) odnosi 357. Procijenjeno je da su ukupna donatorska sredstva uložena u programe obnove od 1996.-2012. godine iznosila 29.030.200,00 KM, od čega su sredstva Općine Bihać iznosila 4.658.000,00 KM ili 16%. 19

3. PREGLED STANJA I KRETANJA U LOKALNOJ EKONOMIJI 3.1. Prijeratno stanje lokalne ekonomije i sažeti prikaz trenutnog stanja ključnih prijeratnih resursa Nivo privrednog razvoja općine Bihać prije agresije na BiH bio je na zavidnom nivou. Osnovu ekonomske baze općine Bihać činila je industrija. U njoj je bilo zaposleno preko 50% ukupne zaposlenosti u privredi općine i kao takva, alimentirala je u stvaranju društvenog proizvoda općine sa 52%. To je u osnovi bila metalna, elektro, hemijska, tekstilna i grafička industrija. I u gradu Bihaću najveći broj zaposlenih prije rata bio je u industriji, 42,6 %. Ta se tendencija nije zadržala u poratnom vremenu, tako da industrija apsorbuje duplo manju zaposlenost nego prije rata, 24,4 %. Druga vodeća oblast u strukturi zaposlenih je trgovina i ugostiteljstvo u kojoj je prije rata bilo zaposleno 14,6 % ukupnog broja zaposlenih u privredi grada. Učešće trgovine u ukupnoj zaposlenosti se poslije povećava i dostiže nivo od 18,8 % učešća. Treća vodeća oblast u pogledu zaposlenosti su saobraćaj i veze. Prije rata je u ovoj oblasti u gradu bilo zaposleno 9,7% od ukupnog broja zaposlenih u privredi. Tendencija se zadržala i poslije rata. Sažeti prikaz osnovnih privrednih kapaciteta u prijeratnom razdoblju i trenutno stanje koje determinira mogućnosti njihova iskorištenja su dati u sljedećoj tablici. Tabela 5. Pregled stanja osnovnih industrijskih kapaciteta na području općine Bihać nakon ratnih stradavanja Industrija Prehrambena industrija Drvna industrija Hemijska industrija Elektroindustrija Metaloprerađivačka industrija Tekstilna industrija Trenutna situacija U ratu su tvornice iz ove oblasti devastirane, a neuspješna privatizacija d.d. Žitoprerade i d.d. Bihaćke industrije mesa dovela je do gašenja proizvodnje i trenutno je neizvjestan njen početak. Uspješna privatizacija provedena je u d.d. Bihaćka pivovara i d.d. Industriji mlijeka i mliječnih proizvoda. d.d. Žitoprerada posjeduje sljedeće nekretnine: zemljište u Bihaću 2.971 m², silos magazin 2.622 m², mlin stari s ekonomskim dvorištem; mlin novi s ekonomskim dvorištem; stari silos A; novi silos B; 3.000 m², nova upravna zgrada, pekara i skladište 4.420 m². Trenutno je uveliko smanjen obim proizvodnje, kao i struktura nekadašnje drvne industrije cjelokupnog kantona, kao i općine Bihać, te se na taj način niti izbliza ne koristi postojeći šumski potencijal. d.d. Šipad Bina raspolaže ukupnom površinom zemljišta od 62.000 m², od čega pod halama cca 22.000 m². Zemljište posjeduje svu potrebnu infrastrukturu i upotrebne dozvole. Privatizacija poduzeća Polietilenka Bihać je neuspješno provedena, kupoprodajni ugovor je poništen na sudu i očekuje se ponovna prodaja ovog poduzeća. Obustavljena proizvodnja u fabrici BIRA zbog finansijskih poteškoća, a R.K.G. ENERGOINVEST posluje s izuzetno malim kapacitetom, značajan dio poslovnih objekata su dali pod najam drugim kompanijama. Neuspješna privatizacija u poduzeću Krajinametal Bihać prekinula je proizvodnju u ovoj tvornici za koju postoje svi preduvjeti za uspješno poslovanje (proizvodni pogoni, mašine, stručna radna snaga), i očekuje se stečaj u istoj. U tvornici Kombiteks Bihać provedena je neuspješna privatizacija. Raskinut je kupoprodajni ugovor i sudbina ove firme je i dalje neizvjesna, trenutno je u toku stečajni postupak. Kombiteks posjeduje sljedeće nekretnine: tvornicu u Kulen Vakufu 9.258 m², dječji vrtić 1.268 m²; objekte i zemljište u krugu tvornice 71.530 m² (objekti) i 132.724 m² (zemljište). 20

Industrija Plastična slojna ambalaža Građevna industrija Trenutna situacija Društvo Polietilenka raspolaže sa puno skladišnog i kancelarijskog prostora koji se može povoljno dati pod najam zainteresiranim pravnim licima (površina zemljišta 40.000m², objekti cca 8.000m²) Izgradnja d.o.o. ima imovinu koja je, nažalost, bez povratka u toku sudskih izvršenja prodana kako bi povjerioci naplatili svoja potraživanja (lokacija Pritoka, benzinska pumpa sa rezervoarom i pokretni kontejner Vedro polje, betonare -ukupno dva postrojenja i oprema Vedro polje). Izvor: obrada autora 3.2. Bruto domaći proizvod Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika za općinu Bihać za 2012. godine iznosi 6.913,00 KM, a u periodu od 2007.-2012. godine bilježi blagi rast 7. Graf 7. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u KM Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja U odnosu na druge jedinice lokalne samouprave na području USK-a evidentno je kako općina Bihać ima najviši bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u svim promatranim godinama. Tabela 6. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u KM OPĆINA 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Bihać 5.720 6.547 6.508 6.519 6.743 6.913 Bosanska Krupa 2.583 2.965 3.126 2.741 2.837 2.910 Bosanski Petrovac 3.936 4.619 6.384 4.151 4.386 4.612 Bužim 1.477 1.689 2.122 1.718 1.778 1.816 Cazin 2.525 2.886 2.962 2.954 3.056 3.131 Ključ 2.392 2.766 3.620 3.150 3.288 3.399 Sanski Most 3.078 3.545 3.748 3.818 3.980 4.095 Velika Kladuša 3.268 3.737 4.234 3.948 4.080 4.171 USK 3.378 3.875 4.142 3.955 4.100 4.208 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja,socioekonomski pokazatelji po općinama u F BiH u 2007.,2008.,2009.,2010.,2011.,2012. Uspoređujući općinu Bihać sa drugim općinama u USK-u, općina Bihać ima najveći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u svim promatranim godinama iz razloga što se u općini Bihać nalazi 7 [(Broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini)/ (Broj zaposlenih u FBiH x prosječna plaća u FBiH) ] X GDP 21

većina javnih institucija (Skupština, Vlada USK s resornim ministarstvima, Kantonalna direkcija za ceste, Univerzitet i dr.) kantonalnog i regionalnog karaktera, kao i većina institucija uslužnog karaktera (banke, BH Telecom, Elektrodistribucija, PTT, Željeznice i dr.), što ima direktan utjecaj na viši BDP po glavi stanovnika. 3.3. Broj i struktura poduzeća i poduzetničkih radnji/obrta Na području općine Bihać je 2011. godine registrirano ukupno 2.721 poslovnih subjekata, što čini ukupan broj svih pravnih i fizičkih osoba. Od toga su 59% (odnosno 1.595 subjekata) bile pravne osobe, a 41% (odnosno 1.126 subjekata) fizičke osobe. Veći broj pravnih osoba u odnosu na fizičke osobe je zabilježen i 2005. sa udjelom pravnih osoba od 57%, odnosno fizičkih osoba sa udjelom od 43%. Graf 8. Ukupan broj registriranih pravnih i fizičkih osoba 1.800 1.600 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 0 1.595 1.204 1.126 892 2005. 2011. Pravna lica Fizička lica Izvor: FZS Analizirajući poslovne subjekte prema vrsti, moguće je uočiti da je u 2011. godini povećan broj registriranih pravnih osoba za 32%, te da je povećan i broj registriranih fizičkih osoba u odnosu na 2005. godinu. U razdoblju od 2005. do 2011. godine zabilježen je porast u registraciji pravnih lica. Graf 9. Kretanje broja registriranih pravnih osoba 2000 1500 1204 1278 1353 1427 1474 1547 1595 1000 500 0 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Registrirana pravna lica 22

Izvor: FZS U ukupnom broju registriranih pravnih osoba 2011. godine najveći udio imaju pravne osobe u djelatnostima: trgovine (457) prerađivačke industrije (184), poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti (128), ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (397). Pregled trenda u registraciji pravnih osoba prema djelatnosti je dat u sljedećoj tablici. Tabela 7. Broj registriranih pravnih osoba prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti Vrsta djelatnosti Broj pravnih osoba 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 24 25 26 26 28 31 34 33 Ribarstvo 1 1 1 1 1 1 1 1 Vađenje ruda i kamena 3 3 4 4 4 5 5 5 Prerađivačka industrija 143 154 164 169 176 176 184 183 Proizvodnja i opskrba el. energijom, plinom i vodom 1 1 1 2 3 4 5 Građevinarstvo 70 73 78 81 82 82 80 79 Trgovina na veliko i malo i održavanje 404 410 424 432 440 442 457 452 Ugostiteljstvo 37 39 40 43 41 44 46 47 Transport, skladištenje i komunikacije 78 78 77 80 79 83 87 90 Financijsko posredovanje 12 12 12 13 13 14 13 12 Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge 75 85 91 99 108 117 128 137 Javna uprava i odbrana 68 68 67 68 68 69 68 71 Obrazovanje 39 38 40 40 41 36 36 34 Zdravstvo i socijalni rad 40 43 45 46 47 49 54 57 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne aktivnosti 209 248 283 323 343 364 397 423 Djelatnosti domaćinstava 0 0 0 0 0 0 0 0 Eksteritorijalne organizacije i tijela 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno 1.204 1.278 1.353 1.427 1.474 1.517 1.595 1.628 Izvor: FZS Prema statističkim podacima, broj registriranih pravnih lica u Federaciji BiH na dan 31.12.2012. godine iznosi 48.528, što je više za 1.113 ili 2,4% u odnosu na 2011. godinu. U USK-u broj registriranih pravnih lica iznosi 4.814, što je u odnosu na 2011. godinu više za 76 ili 1,6%. Broj registriranih pravnih lica u USK-u učestvuje u ukupnom broju registriranih pravnih lica u Federaciji BiH sa 9,9%. U općini Bihać broj registriranih pravnih lica u 2012. godini iznosi 1.628 što je u odnosu na 2011. godinu više za 2,1%. Broj registriranih pravnih lica u općini Bihać učestvuje u ukupnom broju registriranih pravnih lica u USK-u sa 33,8%. Broj registriranih fizičkih lica obrtnika u FBiH sa stanjem na dan 31.12.2012. godine iznosi 51.248, što je manje u odnosu na prethodnu godinu za 500 ili 1,0%. U USK-u broj registriranih obrtnika iznosi 3.814, što je manje za 193 ili 4,8% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih fizičkih lica 23

obrtnika na području općine Bihać učestvuju ukupnom broju registriranih obrtnika u Unsko-sanskom kantonu sa 28,4%. Tabela 8. Struktura registriranih poslovnih subjekata u općini Bihać, USK, F BIH Broj preduzeća Broj preduzeća Općina Stanovništvo Pravna U sastavu Fizička lica na 1000 Ukupno lica pravnih lica Obrtnici stanovnika Bihać 61.554 3.728 1.628 1.015 1.083 60,5 Bosanska Krupa 28.123 1.130 467 325 338 40,2 Bosanski Petrovac 7.099 485 181 135 169 68,3 Bužim 18.030 442 207 126 109 24,5 Cazin 62.741 2.096 897 586 613 33,4 Kljuć 19.263 843 261 235 347 43,8 Sanski Most 43.969 1.707 576 404 727 38,8 Velika Kladuša 47.096 1.424 597 399 428 30,2 Unsko-sanski kanton 287.885 11.853 4.814 3.225 3.814 41,5 F BiH 2.338.277 126.414 48.528 26.638 51.248 54,1 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012. godina Trendovi u obrtništvu u istom promatranom razdoblju su vidljivi iz sljedeće tablice. Tabela 9. Broj registriranih obrta prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti Vrsta djelatnosti Broj obrta 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 37 58 62 54 52 60 76 82 Ribarstvo 0 0 0 0 0 0 0 0 Vađenje ruda i kamena 0 0 0 0 0 0 0 0 Prerađivačka industrija 93 106 123 126 129 154 177 168 Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0 0 0 0 0 0 0 0 Građevinarstvo 36 37 48 63 66 71 71 64 Trgovina na veliko i malo i održavanje 257 227 235 231 232 240 243 224 Ugostiteljstvo 225 206 222 226 229 229 240 231 Transport, skladištenje i komunikacije 51 49 51 49 45 45 44 44 Financijsko posredovanje 1 0 0 0 0 0 0 1 Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge 87 105 113 123 122 130 134 130 Javna uprava i odbrana 0 0 0 0 0 0 0 0 Obrazovanje 14 19 20 17 17 17 16 15 Zdravstvo i socijalni rad 19 20 24 30 32 32 33 33 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne aktivnosti 72 75 83 95 90 91 92 91 Djelatnosti domaćinstava 0 0 0 0 0 0 0 0 Eksteritorijalne organizacije i tijela 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno 892 902 981 1.014 1.014 1.069 1.126 1.083 Izvor: FZS Podaci o broju registriranih obrta 8 pokazuju da je u 2011. godini u odnosu na 2005. godinu zabilježen rast. Struktura registriranih obrta u 2011. pokazuje značajan rast u oblasti poljoprivrede, lova i 8 Trgovačke radnje, ugostiteljske radnje, zanatske radnje, poljoprivredna djelatnost, prijevoznici, auto škole, taxi prijevoznici, tezge na pijaci i ostali. 24

šumarstva, prerađivačke industrije, građevinarstva, nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga, a pad u oblasti transporta, skladištenja i komunikacija. U 2011. godini ukupno je registrirano 1.126 obrta, a u 2012. godini 384 radnje su prestale s radom, od kojih je jedan dio prestao sa radom zbog globalne ekonomske krize i fiskalizacije. Na području općine Bihać najveći udio registriranih poduzeća u promatranom periodu čine mikro poduzeća čiji se broj s 504 u 2006. godini smanjio na 413 u 2011. godini, a broj malih poduzeća se povećao s 140 u 2006. na 155 u 2011. godini. Tabela 10. Broj i struktura poduzeća prema vrsti u razdoblju od 2006. - 2011. godine Godina SUBJEKTI Mikro Mali Srednji Veliki Ukupno 2006. 504 140 29 4 677 2007. 517 149 29 4 699 2008. 488 151 30 5 674 2009. 462 153 29 5 649 2010. 464 153 31 5 653 2011. 413 155 30 5 603 Izvor: Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, 2013. 3.4. Prosječne plaće Prosječno isplaćene neto plaće su u kontinuitetu rasle od 2005.-2012. godine i veće su od prosječno isplaćenih neto plaća u USK-u i F BIH. Graf 10. Pregled kretanja neto plaća u KM Izvor: FZS Vrijednosti kretanja plaća su prikazane u sljedećoj tablici. Tabela 11. Pregled vrijednosti neto plaća u KM Godina Bihać USK F BiH 2005. 560,6 504,62 557,55 2006. 606,87 546,67 603,21 2007. 665,21 602,36 662,1 2008. 764,75 685,98 751,3 2009. 847,59 738,85 792,08 2010. 857,48 752,48 804,37 2011. 882,68 769,96 819,13 25

Godina Bihać USK F BiH 2012. 866 776 830 Izvor: FZS Neto plaće i pored trenda rasta nisu pratile rast troškova života, što se negativno odrazilo na kupovnu moć stanovništva. Potrošačka košara za četveročlanu obitelj u 2011. godini iznosila je 1.600 KM, dok je prosječna mjesečna plaća 882,68 KM, čime se može pokriti samo 44% mjesečne potrošačke košare. 3.5. Analiza uvoza i izvoza Pokrivenost uvoza izvozom kretala se od 31,90% 2005. godine do 56,54% 2010. godine od kada je zabilježen pad. Uvoz se kretao na nivou od cca 120.000.000,00 KM izuzev 2008. kada je iznosio cca 174.000.000,00 KM i 2007. kada je iznosio 136.000.000,00 KM. Izvoz se kretao od cca 40.000.000,00 KM do cca 70.000.000,00 KM, da bi u 2012. godini iznosio 60.000.000,00 KM. U 2012. godini u općini Bihać izvoz je za 16,5% manji u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USKu ostvaren izvoz u 2012. godini u vrijednosti od 192.982.000,00 KM i za 3% je manji u odnosu na 2011. godinu Tabela 12. Uvoz izvoz (u 000 KM) Bihać 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Uvoz 122.766 114.704 136.160 173.586 117.501 113.666 129.098 116.528 Izvoz 39.151 38.442 46.281 70.831 63.288 64.264 71.742 59.882 Saldo -83.615-76.262-89.262-102.755-54.217-49.402-57.357-56.646 Pokrivenost (%) 31,90 33,50 33,99 40,80 53,86 56,54 55,57 51,38 Izvor: Privredna komora USK, Informacije o općim kretanjima privrede USK Graf 11. Uvoz i izvoz na području općine Bihać (u 000 KM) Izvor: Privredna komora USK, Informacije o općim kretanjima privrede USK 26

Odnos uvozno-izvozne statistike općine Bihać prema USK-u, odnosno FBIH je dat u sljedećoj tablici. Tabela 13. Pregled za uvoz izvoz, 2005. 2012. Bihać, USK-a, F BiH (000 KM) Područje 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Bihać -uvoz 122.766 114.704 136.160 173.586 117.501 113.666 129.098 116.528 -izvoz 39.151 38.442 46.281 70.831 63.288 64.264 71.742 59.882 Pokriveno st (%) 31,90 33,50 33,99 40,80 53,86 56,54 55,57 51,38 USK -uvoz 233.423 230.936 280.552 329.134 246.986 261.387 285.612 282.136 -izvoz 118.984 134.110 162.434 193.211 161.086 185.300 198.931 192.982 Pokriveno st (%) FBiH -uvoz -izvoz Pokriveno st (%) 50,97 58,08 57,90 58,70 65,21 70,89 69,65 68,4 7.779.0 27 2.624.9 51 7.924.268 9.607.169 10.991.712 7.903.637 8.598.493 3.611.573 4.236.905 4.726.756 3.786.298 4.871.245 9.761.85 4 5.564.15 4 9.657.4 92 5.464.2 00 33,74 45,58 44,10 43,29 47,90 56,65 57,00 56,58 Izvor: Privredna komora USK-a i Informacija o općim kretanjima privrede USK 3.6. Analiza uvoza i izvoza prerađivačke industrije U sljedećoj tabeli vidljivo je da prerađivačka industrija bilježi značajan izvoza u 2012. u odnosu na 2008. godinu, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo rast. U 2012. godini evidentan je pad uvoza u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 2,5 puta, a u prerađivačkoj industriji za 29% u odnosu na 2008 godinu. Tabela 14. Izvoz i uvoz po područjima klasifikacije djelatnosti Izvoz (u 000 KM) Uvoz (u 000 KM) Godina Poljoprivreda, Vađenje Poljoprivreda, Vađenje Prerađivačka Prerađivačka šumarstvo, rude i šumarstvo, rude i industrija industrija ribarstvo kamena ribarstvo kamena 2008. 2.867 202 62.070 1.078 160 164.132 2009. 2.128 128 55.879 417 92 115.703 2010. 3.753 118 52.967 528 209 112.900 2011. 3.894 42 60.433 138 172 127.723 2012. 3.826 65 49.293 438 69 115.311 Izvor: FZS Najveći uvoznici na području općine Bihać u 2011. godini bili su: Bira d.d. Bihać, Meggle mljekara d.o.o. Bihać, Bihaćka pivovara d.d. Bihać, Austrotherm BH d.o.o. Bihać, Robni promet d.o.o. Bihać, Favorit BH d.o.o. Bihać, Una-farmacija d.o.o. Bihać, Elumatecmaschinen d.o.o. Bihać, DI & DE Delić d.o.o. Bihać, Reni d.o.o. Bihać, Tuš trade d.o.o. Bihać, RIZ Krajina d.o.o. Bihać, Č.J. d.o.o. Bihać, Urije-GP Bihać i Bauerfeind d.o.o. Bihać. Najveći izvoznici na području općine Bihać u 2011.godini bili su: Bira d.d. Bihać, Elumatecmashinen d.o.o. Bihać, Č.J. d.o.o. Bihać, Bihaćka pivovara d.d. Bihać, Borkomerc d.o.o. Bihać, DI & DE Delić d.o.o. Bihać, Vitales d.o.o. Bihać, Legno-service d.o.o. Bihać, 27

Pogy d.o.o. Bihać, RIZ Krajina d.o.o. Bihać, Austrotherm BH d.o.o. Bihać, T.T.S. d.o.o. Bihać, Meggle mljekara d.o.o. Bihać, Brzi d.o.o. Bihać, Sani global d.o.o. Bihać, Sirovinacomerce d.o.o. Bihać. Podaci o izvoznim poduzećima preuzeti su iz Informacije o stanju u oblastima privrede za 2011. godinu iz nadležnosti Ministarstva privrede USK-a. 3.7. Analiza investicija Ukupne investicije u općini Bihać u periodu 2005.-2008. godine bilježile su povećanje sa 46,16 mil. KM koliko je isplaćeno u 2005. godini na 125,6 mil. KM u 2008. godini, tako da je povećanje ukupnih investicija u 2008. godini bilo za 2,7 puta veće u odnosu na 2005. godinu. Od 2009. investicije bilježe značajan pad, i u 2011. godini su iznosile 37,2 milijuna KM. U 2005. godini ukupne isplate za investicije općine Bihać sudjelovale su sa 43% u ukupnim investicijama USK-a, u 2008. godini sa 61%, a u 2011. sa 45%. Tabela 15. Ukupne isplate za investicije Bihać, USK, FBiH (u 000 KM) God. Bihać USK F BiH Udio općine u investicijama USK % Udio općine u investicijama FBiH% Udio USK u investicijama FBiH% 2005. 46.164 107.026 2.396.937 43,13 1,92 4,47 2006. 45.346 85.386 2.297.462 53,1 1,97 3,72 2007. 85.359 163.214 3.527.339 52,29 2,43 4,65 2008. 125.648 204.674 4.207.898 61,38 2,98 4,86 2009. 56.125 107.287 3.036.284 52,31 1,84 3,53 2010. 29.918 79.126 2.804.366 37,81 1,06 2,82 2011. 37.275 82.797 2.906 670 45,02 1,28 2,85 Izvor: FZS Graf 12. Isplate za investicije u 000 KM Bihać, USK, FBiH Izvor: FZS 3.8. Aktivnosti općine na unapređenju poslovnog okruženja U cilju intenziviranja lokalnog ekonomskog razvoja općina Bihać je realizirala, a i u toku su realizacije, aktivnosti, programi i projekti koji za efekat imaju unapređenje poslovne klime i to: 28

realizacija programa promocije općine Bihać-promocija potencijala općine kao i mogućnosti za investiranje, programi poticaja u poduzetništvu-subvencioniranje kamata na kredite, nagrađivanje inovativnih poslovnih ideja i podrška u start biznisima - Pokreni svoj posao i dr. projekti, programi za poboljšanje efikasnosti i kvaliteta administrativnih usluga kao što su: projekt "Regulatorne reforme-jačanje konkurentnosti na lokalnom nivou-giljotina propisa", projekt Lokalizacija EU koji za cilj ima ubrzavanje procesa evropskih integracija u BiH kroz aktivnije učešće općina u tom procesu, tehničku pomoć i podršku u izgradnji kapaciteta za programiranje, implementaciju i nadzor nad provođenjem projekata, te povećanje znanja o EU, procesu integracija BiH, EU standardima, te raspoloživim fondovima, projekt "CAFmeđuopćinsko učenje i podrška" podrazumijeva formiranje partnerstava i mreže među općinama sa ciljem konsolidacije i poboljšanja postignutih standarda dobre uprave i približavanje EU standardima dobre uprave. programi osnivanja i uređenja poslovnih zona: Kamenica I i Ripač, izrada i usvajanje prostorno-planske dokumentacije, formiranje ureda za servisiranje poduzetništva i investitora, aktivnosti na uspostavljanju i unapređenju partnerstva, sa partnerima iz zemlje i inozemstva. 3.8.1.1. Poslovne zone Na području općine Bihać postoje dvije poslovne zone i to na lokalitetu Kamenica i Ripač, a za iste postoje regulacijski planovi. Za poslovnu zonu Kamenica I urađeni su idejni i glavni projekt prometnica s komunalnom infrastrukturom. Za poslovnu zonu Ripač urađena projektna dokumentacija u 2013. godini, što daje mogućnost apliciranja za finansijska sredstva i intenzivniju izgradnju obiju poslovnih zona. 3.8.1.1.1. Poslovna zona Kamenica I PZ Bihać na lokalitetu Kamenica locirana je na sjeverozapadnom dijelu urbanog područja grada na postojećem magistralnom putu M.5 Bihać-granični prijelaz Izačić, čime se preko RH ostvaruje veza sa zemljama EU. Udaljenost od centra grada iznosi približno 4 km, a od graničnog prijelaza Izačić 8 km. Slika 2. Lokacija PZ-e Bihać na lokalitetu Kamenica Izvor: Profil za investitore općine Bihać Ukupna površina poslovne zone je 392.000 m² i podijeljena je na 71 parcelu P=2.090 do 7.800 m² namijenjene za malo i srednje poduzetništvo, parcelu namijenjenu sadržaju sajmišta P= 35.810 m², motela P=10.380 m², uprave s administracijom P=9.000 m² i info centra s parkingom P=10.100 m². Po strukturi vlasništva 24 parcele ili cca 133.070 m² su vlasništvo Općine Bihać s 1/1, 12 parcela ili cca 45.180 m² Socijalističkog Saveza, a 39 parcela ili cca 213.750 m² je privatno vlasništvo. 29

Na lokalitetu poslovne zone 9 firmi (na 8 parcela) obavlja djelatnost i zapošljava cca 130 radnika i to: Škafa d.o.o. Sarajevo, Amir d.o.o. Bužim, Sancho d.o.o. Bihać, Freeli gradnja d.o.o. Bihać, Interkeramika d.o.o. Bihać, Messer plin d.o.o. Sarajevo, Bob-betonara d.o.o. Bihać, Terra Nova d.o.o. Bihać, Robni promet d.o.o. Bihać, dok je na 11 parcela koje su u vlasništvu 7 poslovnih subjekata - Katrapilar d.o.o. (1 parcela), Ataco d.o.o. Mostar (2 parcele), WS-Trend d.o.o. Cazin (1 parcela), PT Promet d.o.o. (3 parcele) i Graditelj d.o.o. (1 parcela), Čavkunović d.o.o. (2 parcele),sany Boy d.o.o. (1 parcela) u toku je priprema za izgradnju ili puštanje objekta u pogon. 3.8.1.1.2. Poslovna zona Ripač PZ Ripač nalazi se u jugoistočnom dijelu općine Bihać na ulazu u grad iz pravca Sarajevo-Bihać. Zona se nalazi u neposrednoj blizini željezničke pruge i magistralnih puteva Bihać-Sarajevo Bihać-Split i Bihać-Zadar. Prostorni obuhvat poslovne zone je 20,7 ha. Slika 3. Poslovna zona Ripač Izvor: Regulacijski plan poslovne zone Ripač PZ Ripač preparcelisana je na 15 parcela, a prosječna veličina je cca 10.000 m². Zemljište veličine cca 4,2 ha je u vlasništvu Općine Bihać s 1/1 i preparcelisano je na 4 parcele. Parcele je moguće spajati. Prostor je djelimično infrastrukturno opremljen. U obuhvatu PZ izgrađen je privredni objekt Vitales d.o.o. čija je djelatnost proizvodnja briketa, ali je firma u stečaju od 04.03.2013.godine. 3.9. Analiza turizma 3.9.1. Turistički potencijal Turističke potencijale općine Bihać čine: prirodni potencijali, kulturna baština, smještajni i ugostiteljski kapaciteti, manifestacije u turizmu, radna snaga. 30

Pored potencijala u ovom dokumentu su sumarno analizirana i eventualna ograničenja u razvoju turizma na području općine Bihać. Prirodni potencijali Prirodne potencijale čine vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča (stepen zaštite I- IV), kaskade i slapovi u Martin Brodu, Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i donji buk i drugi; dio vodotoka, slapovi u Ripču; Crno vrelo na rijeci Uncu; Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca; prašumsko područje Plješevica ; dolina rijeke Une od Ripča do Bos. Novog (stepen zaštite II-IV); Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu, a najznačajniji je NP Una koji se gotovo u cijelosti prostire na teritoriji općine Bihać i predstavlja jedan od tri nacionalna parka u BiH. Nacionalnim parkom je proglašen 29. maja 2008. godine. Obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka obuhvaća površinu od 19.800 ha. Kulturna baština Kulturna baština predstavlja jednu od ključnih varijabli koje utječu na razvoj turizma. Međutim, kulturna baština sama za sebe ne može biti nositelj turizma nekog područja. To je od izuzetne vrijednosti i značaja za razvoj i različitost destinacije FBiH. Riječ je o bogatstvu naslijeđa kojemu, zbog specifičnih obilježja, mogu konkurirati rijetke destinacije u najširem tržišnom okruženju. Budući da općina Bihać ima brojne resurse različitih kategorija, postoji potencijal grada u kombiniranju sadržaja u kulturne, geografske, ali i tematske ture. Na taj način se omogućava posjetiteljima iskustvo koje je usklađeno s vlastitim interesima i životnim stilom. Detaljan pregled kulturnih resursa je dat u poglavlju 5.2.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti Smještajni kapaciteti općine Bihać predstavljaju jedan od ključnih nositelja turističke ponude. U dolje navedenom grafikonu prikazani su smještajni kapaciteti grada za period 2005.-2012. godine. Graf 13. Kretanje broja ležaja na području općine Bihać Izvor: FZS Evidentno je kako posljednjih pet godina dolazi do porasta smještajnih kapaciteta na području općine Bihać. Tako je u Bihaću u 2012. godini bilo ukupno 717 ležaja (hoteli/moteli, domaćinstva i ostalo), a postotak popunjenosti kapaciteta na godišnjem nivou iznosio je 17,87%. 31

Tabela 16. Kretanje broja ležaja Bihać, USK i FBiH Broj ležaja 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Bihać 369 316 413 413 469 666 673 717 USK 863 810 959 950 1.015 1.198 1.223 967 F BiH 11.586 12.118 13.667 14.206 15.760 16.215 16.877 14.008 Izvor: USK u brojkama i F BiH u brojkama 2005.-2013. U FZS raspoloživi su podaci za promet u ugostiteljstvu 2005. 2011. godine na području općine Bihać, ali samo za privatni sektor koji pokazuje trend rasta za navedeni period. Promet po vrstama ugostiteljskih objekata za 2005.-2011. bilježi evidentan rast, osim za kategoriju kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata koja bilježi pad. Tabela 17. Promet po vrstama ugostiteljskih objekata (KM) Ugostiteljski objekt 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. UKUPNO 3.907.625 4.603.909 5.909.853 6.680.474 6.408.829 7.499.228 8.998.384 Hoteli 1.478.667 1.540.722 2.162.530 2.358.781 1.427.021 4.234.255 5.233.136 Restorani 1.536.640 1.747.691 2.036.201 2.138.705 2.390.866 2.158.645 2.186.386 Kafane/Kavane 39.151 11.215 13.327 39.660 51.062 53.711 58.260 Barovi 50.878 102.071 105.984 107.681 237.622 157.005 216.508 Gostionice, krčme Slastičarne, mliječni restorani 333.005 267.417 309.508 364.569 355.949 350.386 334.077 63.784 112.572 115.650 93.181 113.047 134.092 252.338 Kampovi i dr. 191.487 477.225 747.313 1.248.708 1.381.277 224.497 116.921 Buffet 0 0 0 0 0 0 0 Kantine i dr. 0 0 0 0 0 0 0 Ostali ugost.obj. 214.013 344.996 419.340 329.189 451.985 186.637 600.758 Izvor: FZS 32

Graf 14. Usporedba prometa ugostiteljskih objekata Bihać, USK i F BiH u (000 KM) Izvor: SG - LJ - 2011,2010,2012 i USK u brojkama 2013, Mjesečni statistički pregled F BiH 3/13 i FZS Na području općine, prema svemu navedenom, može se zaključiti da ne postoje ograničenja u smještajnim kapacitetima, ali se nameće potreba za povećanjem kapaciteta koji bi bili usklađeni s potrebama različitih ciljnih skupina turista (obitelji, mlađa populacija, avanturisti, kulturnjaci ). Evidentan je problem i na području NP Una, gdje trenutno postoje kapaciteti za pružanje usluga u seoskom domaćinstvu, ali većina stanovništva je starija populacija (penzioneri), koji prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonu o turističkoj djelatnosti ne mogu registrirati navedenu djelatnost kao dopunsku. Manifestacije u turizmu Od kulturnih manifestacija najznačajnije su manifestacija Festival scenskih umjetnosti koji se organizira krajem juna i početkom jula svake godine, kao i manifestacija Ulicom Bišća, koja se organizira krajem svake godine. Ove dvije manifestacije nude kulturno-umjetnički program (pozorišne / kazališne predstave, koncerti, umjetničke večeri), te susrete likovnih stvaratelja. Potrebno je napomenuti da općina Bihać ima razvijenu tradiciju manifestacija koje predstavljaju značajan potencijal za razvoj kulturnog turizma. Međutim, ponuda grada ograničena je lošom ponudom dodatnih turističkih sadržaja. Ipak, od strane lokalne zajednice, udruženja i raznih agencija postoje planovi za postupnim razvijanjem dodatnih sadržaja kroz označavanje biciklističkih i pješačkih staza, organiziranje izleta u prirodu i razgledavanje okolnih mjesta. Tabela 18. Manifestacije grada Bihaća Naziv manifestacije, svečanosti, slavlja Vrijeme održavanja Ciljevi manifestacije Dan grada Bihaća 26.02. Kulturne, sportske i zabavne aktivnosti Dan rijeke Une 17.05. Kulturne, sportske i zabavne aktivnosti Bihaćko ljeto juli - septembar Kulturne, sportske i zabavne aktivnosti Festival scenskih umjetnosti juni - juli Kulturno umjetničke aktivnosti Una regata juli Sportske aktivnosti EKOBIS međunarodni ekološki septembar - sajam Festival zabavne glazbe - Zabavne aktivnosti Festival narodne glazbe - Zabavne aktivnosti 33

Naziv manifestacije, svečanosti, slavlja Ulicom Bišća kulturno umjetnička manifestacija Umjetnička kolonija za djecu centra Duga, Kulen Vakuf Ljudski resursi Vrijeme održavanja novembar - decembar maj Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije Ciljevi manifestacije Kulturno umjetničke aktivnosti Kulturno umjetničke aktivnosti Broj zaposlenih u djelatnostima turizma na području općine Bihać za 2011. godinu (ugostiteljstvo) iznosi 650 osoba, što iznosi 5,4% od ukupno zaposlenih na području općine Bihać. 9 Potrebno je naglasiti da na području grada Bihaća egzistira JU Mješovita srednja škola (smjer ugostiteljsko turistički III stepen, IV stepen, smjer ekonomsko tehnički - finansijsko računovodstveni - komercijalni smjer i - trgovački smjer - prodavač). Nedavno je također pokrenut smjer pri Ekonomskom fakultetu pod nazivom Menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (na IV godini studija). 3.9.2. Turistička kretanja Prema dostupnim podacima može se zaključiti da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja domaćih gostiju. Od 2005. 2012. godine broj dolazaka domaćih gostiju porastao je ukupno za 8.568, dok je broj noćenja porastao za 25.127. Ako se analiziraju postojeći trendovi dolazaka stranih gostiju u prethodno navedenom razdoblju oni također pokazuju trend rasta do 2011. godine, kada se broj dolazaka povećao za 5.050, a zatim blagi pad u 2012. godini i to za 918 dolazaka. Broj noćenja inozemnih gostiju bilježi rast do 2011.godine za 5.588, a zatim blagi pad u 2012. godini i to za 657 noćenja. Ovdje se radi o stvarnom porastu broja dolazaka i noćenja domaćih i inozemnih gostiju. Graf 15. Dolasci i noćenja turista na području općine Bihać Izvor: FZS 9 Izvor: procjena Službe za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Općina Bihać 34

Graf 16.Usporedba broja ukupnih posjeta na nivou F BiH, USK i općine Bihać Izvor: Federalni zavod za statistiku, SG/LJ-FBiH-2010, 2011, 2012, Federacija BiH u brojkama 2013., SG/LJ-FBiH - 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, USK u brojkama 2013. Graf 17. Usporedba broja ukupnih noćenja na nivou F BiH, USK i općine Bihać Izvor: Federalni zavod za statistiku, SG/LJ FBiH 2010, 2011, 2012, Federacija BiH u brojkama 2013., SG/LJ FBiH 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, USK u brojkama 2013. Najveći broj turista u periodu 2005.-2012. godine posjetilo je područje općine Bihać iz zemalja Hrvatska, Italija, Njemačka, Slovenija i Austrija (zabilježen znatan porast dolazaka i noćenja u navedenom periodu). U 2012. godini najveći broj noćenja zabilježen je iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Njemačke i Nizozemske. Podaci o prihodu od turizma za 2012. godinu trenutno nisu dostupni za bilo koji nivo, odnosno za općinu, USK i F BiH. Ono što je dostupno su podaci iz određenih međunarodnih projekata koji su se bavili određenim analizama u sektoru turizma. 35

Tabela 19. Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata Dolasci turista Noćenja turista Ukupno Domaći Inozemni Ukupno Domaći Inozemni 2005. Hoteli 9.298 6.370 2.928 15.370 9.726 5.644 Moteli - - - - - - Domaćinstva 445 243 202 1.102 424 678 Ostalo 186 10 176 232 15 217 2006. Hoteli 9.797 6.477 3.320 14.587 9.668 4.919 Moteli - - - - - - Domaćinstva 619 414 205 1.006 662 344 Ostalo 283 2 281 596 2 594 2007. Hoteli 9.069 5.799 3.270 13.608 8.249 5.359 Moteli - - - - - - Domaćinstva 2.935 2.034 901 4.896 2.826 2.070 Ostalo 955 585 370 1.313 692 621 2008. Hoteli 9.705 6.865 2.840 14.381 10.281 4.100 Moteli - - - - - - Domaćinstva 3.516 2.642 874 5.219 3.537 1.682 Ostalo 420 6 414 717 14 703 2009. Hoteli 6.626 4.780 1.846 10.244 7.342 2.902 Moteli - - - - - - Domaćinstva 3.388 2.408 980 4.768 2.832 1.936 Ostalo 209 2 207 385 5 380 2010. Hoteli 13.564 9.033 4.531 20.627 13.440 7.187 Moteli 1.654 1.554 100 2.300 2.119 181 Domaćinstva 2.324 2.020 304 3.096 2.428 668 Ostalo 95 95 224 224 2011. Hoteli 17.811 10.036 7.775 25.494 14.483 11.011 Moteli 1.435 1.294 141 1.933 1.712 221 Domaćinstva 2.949 2.728 221 3.515 3.159 356 Ostalo 221 2 219 541 2 539 2012. Hoteli 16.223 9.434 6.789 24.136 13.905 10.231 Moteli 1.466 1.245 221 2.468 1.851 617 Domaćinstva 3.271 3.025 246 4.021 3.618 403 Ostalo 1.669 1.487 182 16.137 15.918 219 Izvor: FZS 3.10. Analiza poljoprivrede Općina Bihać je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti. U obračunu bruto vrijednosti proizvodnje i dodatne vrijednosti poljoprivrede privatnog sektora bez pravnih osoba ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila je 14.089.402,00 KM za 2012. godinu. Vrijednost biljne proizvodnje iznosila je 4.340.978,00 KM, vrijednost stočarske proizvodnje je 7.872.024,00 KM, a vrijednost voćarske proizvodnje 1.876.400,00 KM. Troškovi proizvodnje 36

(troškovi u novcu i naturi) bili su 7.390.037,00 KM, tako da je bruto dodatna vrijednost poljoprivrede za 2012. godinu iznosila 6.699.365,00KM. U skladu sa Zakonom o poljoprivredi ( Službene novine FBiH br. 88/07) i Pravilnikom o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata ( Službene novine FBiH br. 42/08) do 21.11.2013. godine u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata upisano je ukupno 1.090 fizičkih i pravnih osoba (upisano je 10 poljoprivrednih proizvođača koji su registrirali poljoprivredni obrt). U poređenju sa drugim općinama USK-a, kada je u pitanju broj upisanih poljoprivrednih proizvođača u RPG i RK, općina Bihać je na trećem mjestu, a ispred nje su općina Cazin i Velika Kladuša. Svi upisani u Registar poljoprivrednih proizvođača osnovni izvor prihoda ostvaruju baveći se poljoprivrednom proizvodnjom. 3.10.1. Poljoprivredni potencijali Prema katastarskim podacima na dan 31.12.2012. godine općina Bihać raspolaže s 27.262 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 19.773 ha privatnog, a 7.471 ha državnog zemljišta. Njive čine 12.287 ha, voćnjak 484 ha, livada 8.796 ha i pašnjak 5.677 ha. U ovim podacima nisu prikazane poljoprivredne površine s područja MZ Martin Brod, koje su 2006. godine pripale općini Bihać i iznose ukupno 4.375 ha. Tabela 20. Veličina zemljišnog posjeda Površina (ha) Privatno (broj domaćinstava) Javno 0 1 11.244-1 3 6.270-3 5 2.811-5+ 1.298 - Ukupno: 21.624 454 Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i europske integracije Iz podataka o veličini zemljišnog posjeda može se zaključiti da su isti usitnjeni, što predstavlja prepreku za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Problem usitnjenih posjeda je prisutan na području cijelog USK-a ali i F BiH. Na području općine najviše su zastupljena zemljišta IV bonitetne klase, a potom slijede zemljišta III klase, V klase, II klase, VI klase, VII klase, I klase i na kraju zemljišta VIII klase. Da bi se dobili tačni podaci, ali i uporedni pokazatelji na području USK, neophodno je uraditi bonitiranje i klasiranje poljoprivrednog zemljišta. 37

Graf 18. Struktura poljoprivrednog zemljišta prema bonitetnim klasama Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i europske integracije Za daljnji razvoj poljoprivrede potrebno je staviti u upotrebu zemljište koje se ne obrađuje, kao i postupno uvesti sistem za navodnjavanje. Također je potrebno uložiti daljnje napore na deminiranju minama kontaminiranog poljoprivrednog zemljišta. 3.10.2. Biljna proizvodnja Ratarske kulture Proizvodnja žitarica i krmnog bilja na području općine Bihać organizirana je na porodičnim poljoprivrednim domaćinstvima i to isključivo za podmirenje vlastitih potreba. Jasno je kako u takvim okvirima većina poljoprivrednih domaćinstava nije konkurentna proizvodnji kako zbog visoke cijene repromaterijala, tako i zbog usitnjenih posjeda. U strukturi sjetve, kada su u pitanju ratarske kulture, dominantne su: pšenica, kukuruz u zrnu, kukuruz za krmu, raž, ječam, zob. Bitno je napomenuti da od 2010. godine na području općine Bihać postoji kontinuirana proizvodnja soje i heljde na površini većoj od 100 ha. Postignuti prinosi ovih kultura, uz pravilnu i pravovremenu primjenu agrotehničkih mjera u protekle dvije godine, pokazatelj su da se na ovim prostorima treba posvetiti veća pažnja sjetvi uljarica ali i drugog industrijskog bilja, odnosno kultura čijom sjetvom se može postići veća dobit na porodičnim poljoprivrednim domaćinstvima. 38

Vrsta usjeva Pšenica merkantilna Tabela 21. Požnjevene površine i ostvareni prinosi strnih žita i kukuruza 2010. 2012. godina Požnjevena površina ha 2010. 2011. 2012. Prinos, tona Prinos, tona Prinos, tona Požnjevena Požnjevena po po po Ukupno Ukupno površina ha Ukupno površina ha ha ha ha tona 506 2 1.012 361 3 1.083 250 3,5 875 Raž 15 1,5 22,5 56 2,1 118 86 2,5 215 Ječam 167 1,5 200,4 19 2,3 44 105 2,0 210 Zob 1 1 1 63 1,8 113 15 2,0 30 Kukuruz zrno za 205 4 820 284 3,5 994 115 1,5 172 Soja - - - 90 3 270 210 2,5 525 Izvor : FZS Kroz proces kontinuirane edukacije poljoprivrednih proizvođača postignuta je primjena suvremenih znanja i dostignuća na pojedinim domaćinstvima, tako da je genetski potencijal rodnosti pojedinih sorti pšenice iskorišten u velikom procentu, te se postižu prinosi i do 5-6 t/ha, dok se na većini domaćinstava postižu prosječni prinosi kao i u drugim općinama F BiH koji se kreću u prosjeku 3-3,5t/ha. Proizvodnja povrća na otvorenom i zatvorenom Proizvodnja povrća na području općine Bihać koja se odvija na otvorenom polju najkraće rečeno stagnira, što je rezultat usitnjenosti proizvodnje, te slabe organizacije otkupa i plasmana. Da bi se ova proizvodnja ozbiljnije pokrenula i intenzivirala, potrebno je organizirati proizvođače u zadruge ili ih uvezati s poduzećima koja će objediniti tehnologiju proizvodnje i ponude, te organizirati nastup na tržištu. Najpovoljnija područja za proizvodnju povrća na otvorenom su u dolini rijeke Une i lokaliteti na kojima je moguće navodnjavanje, a proizvodnja veoma raznovrsna. Međutim, zbog visokih troškova proizvodnje, a nemogućnosti plasmana, mali broj je onih koji proizvode povrće za tržište na otvorenom polju uz primjenu sistema za navodnjavanje. Ovom granom poljoprivrede bavi se veliki broj domaćinstava, ali ovaj vid proizvodnje predstavlja sekundarnu djelatnost domaćinstva koja služi, prije svega, u cilju zadovoljenja vlastitih potreba, izuzimajući pravni subjekt DVOJKA S i EE COMERC d.o.o. koji proizvode tržne viškove uz istovremenu preradu i plasman vlastitih proizvoda. Trenutna površina pod zaštićenim prostorom (plastenici i staklenici) na području općine Bihać je cca 30.000 m². Tabela 22. Proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru Godina Površina m² Proizvodnja tona 2007. 6.000 164 2008. 12.500 380 2009. 15.700 430 2010. 27.000 580 2011. 22.000 450 2012. 30.000 500 Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije 39

Voćarstvo Razvijene zemlje susreću se s velikim problemom depopulacije ruralnog prostora. Zbog toga one uvode mjere ruralnog razvoja kako bi stanovništvu na tom području ponudili jednake blagodeti koje suvremena civilizacija dobiva u urbanim sredinama. Posebno mjesto zauzima stvaranje ambijenta za zapošljavanje i to osobito mladih ljudi u drugim oblastima, a ne samo u poljoprivredi. U Federaciji Bosne i Hercegovine udio ruralnog stanovništva razmjerno je velik, ali je jasno da će depopulacija biti stalno prisutna pojava, pa se s tim mora računati. Ključ uspjeha u programima ruralnog razvoja je stvaranje preduvjeta koji će mladim i obrazovanim ljudima omogućiti upošljavanje u mjestu prebivališta. U općini Bihać postoje izvanredne mogućnosti za uzgoj većine voćnih vrsta zahvaljujući povoljnim klimatskim i zemljišnim uvjetima. Uvođenjem novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji primjećuje se evidentno povećanje u zasnivanju novih voćnih zasada. Radi se o intenzivnim i poluintenzivnim zasadima koji primjenjuju nove tehnologije proizvodnje, te bolje agrotehničke mjere, zaštitu i navodnjavanje tako da su prinosi znatno veći u odnosu na dosadašnju proizvodnju. Važnost investiranja u podizanje novih voćnih zasada ogleda se u velikoj vrijednosti proizvodnje po jedinici površine koja upošljava veliki broj radnika. Također je potrebno imati u vidu da nakon ulaska u EU Bosna i Hercegovina neće imati mogućnost povećanja površina pod višegodišnjim nasadima mimo dodijeljenih kvota. Ipak, kod podizanja novih zasada, zbog nedostatka finansijskih sredstava, poljoprivrednici se opredjeljuju za površine od 0,2 ha, čime se umanjuje njihova konkurentnost. Trenutna situacija u voćarskoj proizvodnji ukazuje na činjenicu da još uvijek dominira ekstenzivna i poluintenzivna voćarska proizvodnja, vodeća voćna vrsta je i dalje šljiva. Postojeća struktura voćnih vrsta je vrlo nepovoljna. Pored nepovoljne strukture vrsta, značajno obilježje postojeće proizvodnje voća je izrazito nepovoljna starosna struktura voćnih vrsta (60 % voćnog fonda pripada starosnoj strukturi sa malim rodnim potencijalom zbog visoke biološke starosti i sa izraženom alternativnom rodnošću). Također je nepovoljna i struktura sorti kod većine voćnih vrsta. Princip intenzivne proizvodnje podrazumijeva smanjenje veličine habitusa voćaka, povećan broj stabala po jedinici površine, smanjenje prinosa po stablu i povećanje ukupnog prinosa uz primjenu agrotehničkih i pomotehničkih mjera. Prema podacima iz 2012. godine od voćnih vrsta najzastupljenije su šljiva (200.125 stabala), jabuka (10.910 stabala), kruška (7.450 stabala), orasi (331), te dunja, višnja i trešnja. Trenutna površina zasađena zasadima jagodičastog voća na području općine Bihać je 11,5 ha, uz napomenu da se radi o intenzivnim zasadima. Izborom kvalitetnog sortimenta, kao i educiranost poljoprivrednih proizvođača u ovoj grani voćarstva postignuti su izuzetni prinosi, a garantovan otkup, kao i sufinansiranje nabavke sadnog materijala od strane općine Bihać u 2013. godini pokazali su se opravdanim, jer je interes poljoprivrednih proizvođača za zasnivanjem novih zasada jagodičastog voća u stalnom porastu. Ograničavajući faktor je nedostatak hladnjača i prerađivačkih kapaciteta. 40

Tabela 23. Ostvareni prinosi voća 2005. 2011. 2012. Usjevi Broj Prinos Broj Prinos Broj Prinos rodnih Ukupno kg po rodnih Ukupno kg po rodnih Ukupno kg po stabala tona stablu stabala tona stablu stabala tona stablu Trešnje 153 2 16 214 3 12 229 2 10 Višnje 283 5 18 351 6 17 379 4 10 Kajsije 14 0 3 31 0 6 39 0 4 Jabuke 8.340 133 16 10.700 107 10 10.910 120 11 Kruške 5.200 94 18 6.750 88 13 7.450 37 5 Dunje 910 14 15 805 3 24 810 2 3 Šljive 202.100 1.415 7 190.410 2.094 11 200.215 400 7 Orasi 263 3 10 308 1 25 331 1 2,5 Izvor: FZS Animalna proizvodnja Podaci o brojnom stanju stočnog fonda iz 1991. godine pokazuju da je općina Bihać imala relativno razvijeno stočarstvo. Stočni fond se nalazio uglavnom u privatnom vlasništvu, dok su se u društvenom sektoru jedino nalazile farme za tov junadi. Broj goveda u 2012. godini iznosio je 3.450 i manji je za 72% od prijeratnog stanja kad je taj broj iznosio 9.678. Pored ovog smanjenja, govedarstvo (mljekarstvo) je najrazvijenija poljoprivredna grana općine. Pretežan dio ruralnog područja pogodan je za uzgoj goveda, tako da je to jedna od najzastupljenijih proizvodnji na općinskim poljoprivrednim domaćinstvima. Vrsta stoke Tabela 24. Brojno stanje stoke na području općine Bihać za period 1991. i 2009.-2012. g. Goveda Ovce Svinje Konji Perad (000) komada Godina 1991. 9.678 11.900 2.826 900 79 2009. 4.100 12.000 900 380 36 2010. 4.109 12.271 991 380 36 2011. 3.500 15.535 989 330 32 2012. 3.450 15.000 500 150 33 Izvor: Za 1991.g. Strategija razvoja USK-a. Za period 2009.-2012.g. Služba za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj i J.P.Veterinarska stanica, Bihać (Procjena brojnog stanja stoke i stočne proizvodnje na području općine Bihać PO -51-2). Govedarstvo Prema podacima Agencije za obilježavanje i kontrolu kretanja životinja ured u Bihaću, na području općine Bihać registrirano je 1.757 imanja koja se bave uzgojem goveda i kojima je izdat certifikat registracije imanja, ili 13% ukupnog broja imanja koja su registrirana na području USK-a. Ukoliko se taj broj uporedi sa brojem ukupno certificiranih imanja sa procijenjenim brojem goveda u 2009. godini, dolazi se do podatka da se prosječna veličina farme kreće između 1-3 grla. Veličina osnovnog stada znatno je ispod optimalnog nivoa koji omogućavaju prirodni resursi. Općina Bihać raspolaže sa 21.083 ha zemljišta pogodnog za proizvodnju ratarskih i krmnih kultura. Prema hranidbenom normativu, potrebna površina poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jedne krave iznosi 1 ha, dok je prema nitratnom ili azotnom maksimumu za jednu kravu potrebno obezbijediti površinu od 2 ha. Navedeni pokazatelji potvrđuju činjenicu da zemljišni potencijal nije dovoljno 41

iskorišten, da su poljoprivredna domaćinstva po proizvodnim kapacitetima još uvijek vrlo mala a samim tim i nerentabilna, da korištenje raspoloživih resursa nije u dovoljnoj mjeri prilagođeno. Proizvodnja i otkup mlijeka Prema procjeni, proizvodnja mlijeka na području općine Bihać u posljednjih nekoliko godina kreće se u rasponu između 5 i 6 miliona litara. Više od 50 % namuženog mlijeka koristi se za potrebe domaćinstva, preradu mlijeka u domaćinstvima u meki sir i pavlaku, te prodaju mlijeka na pijacama i ličnu dostavu potrošačima. Značajan doprinos u ukupnoj proizvodnji i otkupu, te redovnoj isplati otkupljenog mlijeka kooperantima (što predstavlja redovan izvor prihoda za cca 500 domaćinstava) svakako je doprinijela kompanija Meggle mljekara d.o.o. Bihać. Tabela 25. Otkupljene količine mlijeka od strane Meggle mljekare d.o.o. Bihać Godina 2009. 2010. 2011. 2012. Otkupljena količina mlijeka u litrama 2.189.870 2.260.579 2.127.649 2.202.570 Izvor: Meggle mljekare d.o.o. Bihać Iz prezentiranih pokazatelja za protekli četverogodišnji period može se vidjeti da je količina otkupljenog mlijeka na području općine Bihać u 2012. godini imala blagi porast u odnosu na 2011. godinu, a ovom je doprinijelo prije svega povećanje broja kooperanata sa 189 koliko ih je bilo u 2011. godini na 228 u 2012. godini. Na području općine Bihać instalirano je 38 sabirnih mjesta (laktofriza za mlijeko) prosječnog kapaciteta 200 litara. Sabirna mjesta su uglavnom locirana kod poljoprivrednih proizvođača koji posjeduju četiri i više muznih grla, a svako sabirno mjesto prihvata mlijeko od pet i više proizvođača mlijeka. 42

Graf 19. Odnos proizvedene količine mlijeka po ukupnom broju grla Izvor: FZS Bitno je napomenuti da se u prvoj polovini 2013.godine kao otkupljivač mlijeka na ovom području javlja i Mljekara Zott d.o.o. Gradačac. Uzgoj rasplodnih junica Jedna od značajnih mjera koje se provode u okviru govedarske proizvodnje je svakako novčana podrška za vještačko osjemenjavanje goveda (sredstva za sufinansiranje obezbjeđuju se u budžetu Općine Bihać) i podrška za uzgoj rasplodnih junica (sredstva se obezbjeđuju u kantonalnom i federalnom budžetu). Osim poboljšanja uzgojnih vrijednosti goveda, važnost provođenja vještačkog osjemenjavanja se ogleda i u činjenici da samo vještački osjemenjene junice mogu biti predmet ostvarivanja novčanih poticaja. Provođenje ovih mjera doprinijelo je smanjenju klanja ženskog podmlatka i potaknulo poljoprivredne proizvođače da iz vlastite proizvodnje vrše zamjenu stada ili proširuju kapacitete za proizvodnju. Tabela 26. Uzgoj rasplodnih junica u općini Bihać koje su obuhvaćene poticajima Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Broj proizvođača 95 112 128 149 124 Broj proizvedenih junica 106 143 162 190 174 Izvor: Služba za razvoj poduzetništvo i evropske integracije Najveći broj poljoprivrednika u toku godine proizveo je jednu junicu i ostvario pravo na novčanu podršku iz budžeta USK-a. Ovčarstvo Prema katastarskim podacima, općina Bihać raspolaže sa 5.677 ha pašnjaka. Agrotehnika ovog potencijalno vrijednog resursa svedena je samo na eksploataciju putem ispaše, bez bilo kakvog vida ulaganja u popravku ovih površina. Pašnjaci su izloženi dugogodišnjim destruktivnim procesima koji 43

se ispoljavaju smanjenjem prinosa, zakorovljavanjem, obrastanjem trnjem i drvećem, uslijed čega dolazi do trajnog gubljenja ovih površina. Obzirom da je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja nezamisliva bez dovoljno pašnjaka kao najjeftinije hrane za ovce, veličina osnovnog stada je u direktnoj vezi sa ovim raspoloživim resursima. Graf 20. Brojno stanje ovaca na području općine Bihać za period 2007. 2012. 18.000 16.000 15.535 15.000 14.000 12.000 12.000 12.000 12.271 10.000 8.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Izvor: Služba za razvoj poduzetništvo i evropske integracije Broj ovaca u 2012. godini iznosio je 15.000 i veći je u odnosu na 1991. godinu kad je broj ovaca iznosio 11.900. Ovčijeg mlijeka je proizvedeno 201.000 litara ili 37 litara po ovci, a koristi se isključivo za ishranu janjadi. Od ukupnog broja ovaca na USK-u koji u 2012.godini iznosi 53.341 u općini Bihać je evidentirano 15.000 ili 28,12%. U 2007. godini, zbog potvrđenog prisustva zarazne bolesti bruceloze, općinska služba je u suradnji sa mjesnim zajednicama izvršila popis stada ovaca, a u 2008. godini, zbog nekontrolirane migracije i prometa ovaca kao i eutanazije životinja pozitivnih na brucelozu, ponovno je rađena procjena brojnog stanja ovaca. Pčelarstvo Općina Bihać ima povoljne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju pčela, proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda. Broj košnica se svake godine povećava, jer je uzgoj pčelinjih društava od 2002. godine u sistemu novčanih poticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na području općine Bihać pčelarstvom se bavi 156 pčelara koji su i članovi Udruženja pčelara Bihać. Od poslijeratnih 1.700 košnica broj je do danas dostigao 6.600 košnica. Na području USK-a u 2012. godini evidentirano je 34.312 košnica, tako da općina Bihać u ukupnom broju košnica učestvuje sa 19,2%, a u ukupnoj proizvodnji meda koja je na području USK u 2012. godini iznosila 326 t, općina Bihać učestvuje sa 16, 8%. 44

Graf 21. Broj košnica i proizvodnja meda u tonama Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije Ribarstvo U sektoru proizvodnje slatkovodne akvakulture značajno mjesto zauzima proizvodnja konzumne ribe i riblje mlađi. Ovom djelatnošću se bavi d.o.o. RIZ Krajina Bihać. Površina instaliranih kapaciteta ribnjaka iznosi 22.500 m². U 2012. godini ovo poduzeće je proizvelo 413 tona konzumne ribe i 2.066.476,00 komada riblje mlađi (potočna pastrmka, kalifornijska pastrmka i lipen). Proizvodnja je standardizirana (HASAP sistem), a plasman proizvoda, osim na domaće vrši se i na ino tržište. Peradarstvo Peradarska proizvodnja je također ekstenzivna i iznosi oko 33.000 komada osnovnog jata u 2012. godini. Registriranom proizvodnjom jaja za konzum u 2012. godini bavio se jedan proizvođač koji je registriran za samostalno obavljanje poljoprivredne djelatnosti i koji svoje proizvode plasira u tržnim centrima na području općine. Veterinarstvo Na području općine Bihać posluju dvije veterinarske stanice: J.P. Veterinarska stanica d.o.o. Bihać Veterinarska stanica Karabegović d.o.o. U 2012. godini J.P.,,Veterinarska stanica d.o.o. Bihać je u skladu sa zakonom provodila propisane i naređene mjere zdravstvene kontrole i liječenja životinja. Pored redovnih aktivnosti iz domena zaštite zdravlja životinja, praćenja kretanja i suzbijanja zaraznih bolesti i očuvanja povoljne epizootiološke situacije na području općine Bihać, značajan iskorak je učinjen na poslovima kontrole napuštenih pasa i pasa lutalica, organiziranja i izgradnje privremenog prihvatilišta za napuštene životinje. 45

J.P.,,Veterinarska stanica d.o.o Bihać u domenu prihvaćanja i zbrinjavanja napuštenih pasa obavlja sljedeće aktivnosti: vrši prijem životinja u JP,,Veterinarska stanica d.o.o. Bihać, provodi veterinarsko-zdravstvene mjere, vodi evidenciju o primljenim životinjama, organizira poslove ishrane i njege životinja u skloništu, vodi evidenciju životinja u skloništu, organizira medijsko promoviranje i vodi brigu o udomljavanju životinja. Udruženja poljoprivrednika Na području općine Bihać djeluje više specijaliziranih udruženja poljoprivrednih proizvođača koja su uglavnom nastala na osnovi interesnog povezivanja jačih proizvođača istovrsne proizvodnje i to: Udruženje proizvođača mlijeka Bihać, Udruženje proizvodnje povrća i jagodičastog voća u zatvorenom prostoru Bihać 2006., Udruženje pčelara Bihać, Udruženje skupljača i proizvođača ljekobilja i šumskih plodova Zlatnica Bihać, Udruženje skupljača gljiva Blagva Bihać. 46

4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada 4.1. Analiza zaposlenih U okviru ovog poglavlja dat je pregled zaposlenih na području općine Bihać, uzimajući u obzir kretanje broja zaposlenih tokom godina, te dajući strukturu zaposlenih prema spolu, prema djelatnostima i prema vrsti poduzeća. Broj zaposlenih osoba u decembru 2012. prema podacima FZS iznosio je 11.825, a stopa zaposlenosti 27,77%. Upoređujući kretanje zaposlenosti u periodu od 2005.-2012. godine vidljivo je da je zaposlenost rasla do 2008. godine, od kada bilježi trend pada. Takav trend se nastavio i u 2012. godini, kada je zaposlenost za 1,7% manja u odnosu na 2011. godinu, a što je prikazano u sljedećem grafikonu. Graf 22. Broj zaposlenih na području općine Bihać 13.000 12.500 12.588 12.000 11.500 11.000 11.185 11.176 12.053 11.726 12.077 12.032 11.825 10.500 10.000 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Broj zaposlenih Izvor: FZS U donjoj tablici dat je pregled zaposlenih prema spolnoj strukturi. Graf 23. Zaposleni po spolu Izvor: FZS 47

Tabela 27. Broj zaposlenih po standardnoj klasifikacijskoj djelatnosti 2006.-2011. godina Područje Naziv Broj zaposlenih 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 80 94 103 104 93 96 B Vađenje ruda i kamena 13 19 11 18 14 13 C Prerađivačka industrija 869 849 1.025 939 946 988 D Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 5 7 5 E Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 232 247 276 283 299 310 F Građevinarstvo 562 438 612 533 443 408 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i 1.402 1.849 1.654 1.655 1.700 1.466 motocikala H Prijevoz i skladištenje 172 184 178 193 188 184 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 195 217 192 204 212 188 (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) J Informacije i komunikacije 121 109 112 121 126 120 K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 9 14 15 7 6 5 L Poslovanje nekretninama 140 187 17 166 19 16 M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 140 151 183 169 197 171 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 136 225 223 203 182 165 O Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje P Obrazovanje 44 51 56 51 51 71 Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 112 114 121 86 128 126 R Umjetnost, zabava i rekreacija 32 36 49 56 44 49 S Ostale uslužne djelatnosti 18 19 20 23 24 25 T Djelatnosti domaćinstava kao poslodavaca; djelatnosti domaćinstva koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa Nepoznat 420 407 300 236 199 185 Izvor: APIF Tabela 28. Broj zaposlenih prema vrsti poduzeća Godina Broj zaposlenih Ukupan broj zaposlenih Mikro Mali Srednji Veliki 2006. 1.438 1.680 1.605 1.587 6.310 2007. 1.586 2.012 1.822 1.674 7.094 2008. 1.523 1.848 1.808 1.839 7.018 2009. 1.247 1.896 1.942 2.043 7.128 2010. 1.125 1.933 1.881 2.164 7.103 2011. 1.050 1.979 1.597 2.185 6.811 Izvor: APIF 48

Ukupan broj zaposlenih u periodu 2006.-2011. godine povećan je u malim poduzećima s 1.680 na 1.979 i u velikim s 1.587 na 2.185, a smanjen u mikro s 1.438 na 1.050 i srednjim s 1.605 na 1.597 zaposlenih. Zaposlenost bilježi rast sve do 2010. godine, od kada počinje lagano padati. 4.2. Analiza nezaposlenih Prema podacima JU Služba za zapošljavanje USK-a, Biro rada Bihać, broj registriranih nezaposlenih osoba na području općine Bihać 2011. krajem decembra 2013. bio je 10.242 osobe od čega 5.349 (52,23%) čine žene. Stopa nezaposlenosti iznosila je 46,15%. Graf 24. Broj nezaposlenih Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK-a, Biro rada Bihać U 2012. godini broj registriranih nezaposlenih bio je 10.046 i za 386 osoba je veći nego 2011. godine, a izračunata stopa nezaposlenosti je iznosila 45,93%, odnosno za 1,4% viša nego u prethodnoj godini. Ako se analizira kretanje registrirane nezaposlenosti od 2005.-2012. godine, vidi se da je broj registriranih nezaposlenih kontinuirano rastao (osim u 2008. godini), te da je u 2012. godini veći za 1.441 nezaposlenu osobu u odnosu na 2005. godinu. Promatrajući nezaposlene prema kvalifikacijskoj strukturi, evidentno je kako probleme sa zapošljavanjem imaju stanovnici nižeg stepena obrazovanja (NKV, KV). Veliki udio nezaposlenih otpada na osobe sa srednjom stručnom spremom (24,29%), dok probleme sa zapošljavanjem imaju i osobe visoke stručne spreme (8,50%). Detaljna struktura nezaposlenih prema kvalifikacijskoj strukturi u 2012. godini je data u grafikonu ispod 49

Graf 25. Nezaposleni prema kvalifikacijskoj strukturi VSS; 8,50% VŠS; 2,51% NKV; 30,37% SSS; 24,29% PKV; 5,26% KV; 28,14% NSS; 0,35% VKV; 0,59% Izvor: JU Služba za zapošljavanje, Biro rada Bihać Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u decembru 2012. godine 5.212 ili 51,88% čine žene, dok prema kvalifikacijskoj strukturi 8,5% su osobe s VSS (od čega žene 67%), s VŠS 2,51% (od čega žene 66%), sa SSS 24,29% (od čega žene 58%), s NSS 0,35% (od čega žene 91%), VKV 0,59% (od čega žene 15%), KV 28,14% (od čega žene 40%), PKV 5,26%. (od čega žene 31%) i NKV 30,37% (od čega žene 57%). 50

Tabela 29. Nezaposleni prema kvalifikacijskoj strukturi i spolu 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Obrazovna struktura M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S NKV 1.222 1.672 2894 1312 1.755 3067 1423 1.751 3174 1298 1.749 3047 1340 1.719 3059 1321 1.739 3060 1300 1.752 3052 1322 1.729 3051 PKV 388 197 585 392 202 594 417 179 596 358 172 530 368 177 545 366 171 537 355 162 517 365 163 528 KV 1668 1.014 2.682 1837 1.074 2911 1816 1.070 2886 1441 1.022 2463 1564 1.070 2634 1619 1.069 2688 1665 1.110 2775 1699 1.128 2827 VKV 81 18 99 86 16 102 77 17 94 75 10 85 60 10 70 55 12 67 54 14 68 50 9 59 NS 1 36 37 2 33 35 6 32 38 4 28 32 2 31 33 7 30 37 2 31 33 3 32 35 SSS 768 1.160 1928 890 1.361 2251 803 1.225 2028 689 1.145 1834 819 1.229 2048 840 1.310 2150 925 1.386 2311 1025 1.415 2440 VŠS 99 143 242 108 171 279 87 198 285 80 191 271 83 184 267 72 184 256 81 179 260 86 166 252 VSS 65 73 138 61 96 157 75 116 191 67 138 205 126 215 341 155 285 440 210 434 644 279 561 840 mr.sc. /dr.sc. 0 0 0 0 0 0 3 1 4 0 0 0 3 0 3 4 3 7 0 0 0 5 9 14 Ukupno 4.292 4.313 8605 4688 4.708 9396 4707 4.589 9296 4012 4.455 8467 4365 4.635 9000 4439 4.803 9242 4592 5.068 9660 4.934 5.112 10046 Izvor: JU Služba za zapošljavanje, Biro rada Bihać 51

Ovi pokazatelji, pored problema vezanih za nemogućnost zapošljavanja, ukazuju i na probleme vezane za proces obrazovanja, prije svega na neusklađenost obrazovnog procesa i tržišta rada. To se najbolje vidi po broju nezaposlenih osoba u pojedinim zanimanjima, npr. dipl. ekonomista 249, profesora (raznih smjerova) 172, dipl. pravnika 151, ekonomskih tehničara 465, maturanata gimnazije 237, elektrotehničar računalske tehnike i automatike 220, medicinski tehničari/sestre 212 i mnoga druga zanimanja, za koja postoje školske ustanove. Po starosnoj strukturi, na dan 31.12.2012. godine nezaposlenih mladih osoba (od 15-35 godina starosti) je 4.381 ili cca 44% (2005. godine blizu 50%), ali posebno zabrinjava činjenica da je broj nezaposlenih osoba s 50 i više godina starosti i u apsolutnom i u relativnom odnosu značajno povećan (s 1.063 osoba ili 12% 2005., na 2.167 osoba ili 22% 2012.), a što najbolje oslikava stanje u privredi općine. Graf 26. Usporedba broja nezaposlenih prema dužini čekanja na zaposlenje Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK-a, Biro rada Bihać Po dužini čekanja na zaposlenje broj osoba koje čekaju na zaposlenje do 6 mjeseci u periodu od 2005.- 2012. godine se smanjio s 15% na 10%, dok se broj osoba koje čekaju na zaposlenje preko 48 mjeseci povećao sa 60% 2005. na 71% 2012. godine, što su nesumnjivo veoma negativni trendovi. Radi uočavanja kompleksnosti problema nezaposlenosti važno je istaknuti činjenice da od ukupnog broja nezaposlenih na dan 31.12.2012. godine 1.715 osoba su demobilizirani vojni obveznici, 194 osobe su ratni vojni invalidi, 389 osoba su članovi obitelji poginulih boraca, a 115 osoba ostali invalidi. Materijalno pravnu zaštitu u vidu novčane naknade u redovnom i produženom vremenu korištenja u decmbru 2012. je koristilo 339 osoba za šta je utrošeno cca 107.000 KM, a zdravstvenu zaštitu 7.202 osoba za šta je utrošeno cca 45.000 KM. 52

4.3. Analiza penzionera U 2012. godini na području općine Bihać bilo je 7.849 penzionera, što znači da je omjer između radnika i penzionera iznosio 1,5:1. Po strukturi, 3.780 osoba prima starosnu penziju, 1.598 invalidsku, a 2.471 porodičnu penziju. Graf 27. Struktura penzionog osnova u 2012. godini Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja Na osnovi navedenih podataka može se zaključiti da je nepovoljna struktura penzione osnove, jer svega 48% penzionera (nisu uključeni penzioneri sa ino-penzijama koji su prikazani u tablici ispod) prima starosnu penziju. Tabela 30. Pregled ino-penzionera 2009.-2012.g. Godina 2009. 2010. 2011. 2012. Ino-penzioneri 1.017 1.053 1.084 1.103 Izvor: Zavod zdravstvenog osiguranja USK Kretanje prosječne visine penzija dato je u sljedećoj tablici. Tabela 31. Prosječna visina penzije tokom vremena Vrsta penzije Prosječna visina penzije/godina 2005. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Starosna 267,11 366,05 415,53 406,94 408,23 430,86 427,15 Invalidska 180,69 244,26 294,04 293,8 294,71 308,26 309,84 Porodična 177,34 244,76 296,03 294,68 294,36 307,58 305,89 Izvor: Feralni zavod za PIO /MIO Mostar, Federalni zavod za programiranje razvoja Upoređujući visinu prosječne penzije s 2005. godinom, uočava se da je prosječna starosna penzija veća za 61,3%, invalidska za 70,6%, a obiteljska za 73,00%. Takav rast znači samo nizak polazni penzioni osnov, jer aktualne penzije iznose cca 35% od prosječne plaće (invalidska i obiteljska) odnosno cca 49% starosna. Upoređujući s potrošačkom košarom, penzija ne može zadovoljiti ni 20% mjesečne potrošačke košare. 53

5. ANALIZA OBLASTI DRUŠTVENOG RAZVOJA Osnovna funkcija društvenih djelatnosti i društvenog razvoja je najšire shvaćeno zadovoljavanje potreba ljudi, bilo da je riječ o potrebama u obrazovanju, očuvanju ili podizanju nivoa zdravstvenog stanja stanovništva ili o položaju mladih, starih, socijalno isključenih grupa i drugih kategorija stanovništva. Dostupnost usluga društvenih djelatnosti svim članovima zajednice nužna je pretpostavka socijalne sigurnosti i razvoja svakog pojedinca i društva u cjelini. Društvene djelatnosti su značajno područje ostvarivanja solidarnosti i uzajamnosti, a komplementarnim djelovanjem tih djelatnosti postiže se njihov adekvatni i cjeloviti rezultat na ekonomski i socijalni razvoj. Zadovoljavanje potreba ljudi pretpostavlja stalni rad sa građanima na otvaranju dijaloga koji će rezultirati prihvatanjem i razumijevanjem drugačijih identiteta i osposobljavati lokalnu zajednicu da snažno podržava sve inicijative koje vode miru, razvoju i pomirenju. Izgradnja mira i pozitivnih stavova građana, jačanje društvene kohezije u lokalnoj zajednici, bolja suradnja i komunikacija između građana i vlasti, spremnost za suradnju sa susjednim općinama/opštinama i gradovima i svi drugi oblici partnerstva, predstavljati će garanciju za razvijanje povjerenja, razumijevanja i odgovornosti za budućnost. 5.1. Obrazovanje Po trenutno važećim zakonskim rješenjima nadležnosti u oblasti obrazovanja nalaze se na kantonalnom nivou. Zakonom o lokalnoj samoupravi USK-a (Službeni glasnik USK broj 8/11) lokalnoj samoupravi date su nadležnosti osnivanja i utvrđivanja politike predškolskog odgoja, unapređenje mreže ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog odgoja, osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja. Na području općine Bihać sistem obrazovanja zasnovan je na četiri nivoa: predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Politiku obrazovanja za sve nivoe provodi Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a stručni nadzor Pedagoški zavod USK-a. 10 10 U proteklom razdoblju Ministarstvo je donijelo sljedeće zakone: Zakon o predškolstvu ( Službeni glasnik USK a, br. 13/11), Zakon o osnovnom i općem srednjem odgoju i obrazovanju ( Službeni glasnik USK a, br. 5/04), Zakon o srednjem obrazovanju ( Službeni glasnik USK a, br. 17/12), Zakon o visokom obrazovanju ( Službeni glasnik USK a, br. 8/09), Zakon o Univerzitetu u Bihaću ( Službeni glasnik USK a, br. 16/09) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Univerzitetu. Za svaku oblast donesen je i dio podzakonskih akata koji omogućavaju funkcioniranje ustanova u oblasti obrazovanja. 54

5.1.1. Predškolski odgoj i obrazovanje Institucionalni predškolski odgoj i obrazovanje djece predškolskog uzrasta, kroz različite oblike organizacije, na ovim prostorima egzistira još od davne 1893. godine. Predškolski odgoj i obrazovanje je trenutno na području općine Bihać organiziran u jednoj javnoj i tri privatne predškolske ustanove: Osnivač JPU je Skupština USK-a, a kapacitet joj je 460 djece, Pinokio, kapacitet 70 djece, Una Logen, kapacitet 36 djece, Prvi koraci, kapacitet 100 djece. Ukupan kapacitet predškolskih ustanova je 666 mjesta, od toga je popunjeno 540 mjesta ili 81%. Još uvijek dobar dio djece nije obuhvaćen ovim oblikom odgoja i obrazovanja, iako se u posljednje vrijeme čine pomaci na način da sva djeca godinu dana pred školu moraju biti obuhvaćena nekim oblikom predškolskog odgoja i obrazovanja. Navedeni podaci se odnose na školsku godinu 2012./2013. Graf 28. Predškolski odgoj i obrazovanje - broj djece po godinama Izvor: Podaci RA USK i privatni vrtići Ukupan broj djece koja pohađaju predškolski odgoj i obrazovanje u 2013.godini je 540. Za njihov rad je angažirano 73 radnika i to: 7 medicinskih sestara, 33 odgajatelja, 9 vanjskih suradnika i 24 ostalih. 5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje U općini Bihać djeluje osam osnovnih škola i KŠC Ivan Pavao II., u sklopu kojeg rade i odjeljenja osnovne škole. Osnovne škole općine Bihać, osim OŠ Harmani I, u svom sastavu imaju i područne škole i to: Harmani II-5, Prekounje Bihać-3, Kamenica-3, Brekovica-3, Gata Ilidža-Vrsta-2, Kulen Vakuf-Orašac-4 i Gornje Prekounje-Ripač-3. 55

U 2005. godini ukupan broj učenika svih osnovnih škola na području općine bio je 7. 289, a u 2011. godini 5. 980. Iz navedenog je vidljivo da je u periodu od 2005.-2011. godine došlo do pada broja učenika u osnovnim školama za oko 22%, što je prikazano na narednom grafikonu. Trend smanjenja broja učenika u osnovnom obrazovanju prisutan je i u ostalim općinama USK-a, što je posljedica velikog pada nataliteta. Graf 29. Osnovno obrazovanje - broj učenika Izvor: RA USK-a U 2011. godini osnovnu školu je pohađalo i 117 djece s posebnim potrebama, a ukupan broj djece koja su putovala do škole više od 4 km je 991. U 2011. godini ukupan broj nastavnog osoblja zaposlenog u osnovnim školama bio je 430, od čega je 80 muškaraca i 250 žena. U pogledu postojećih uvjeta u ustanovama osnovnog obrazovanja neophodno je sačiniti mrežu škola shodno sadašnjoj situaciji. Voda za piće i biblioteka je osigurana u svim ustanovama, broj računala po školama se kreće od 10-30, a revizija energetske efikasnosti nije rađena ni u jednoj ustanovi osnovnog obrazovanja. Također je bitno navesti da sportske dvorane nemaju OŠ Brekovica, Ripač, Gata-Ilidža, Kulen Vakuf-Orašac i KŠC Ivan Pavao II. Iako se svake godine ulažu značajna finansijska sredstva u rekonstrukciju i adaptaciju školskih objekata, još uvijek postoji izražena potreba za tim aktivnostima, pogotovo kada su u pitanju sale za tjelesni odgoj koje jedan dobar broj škola nema. Škole u zimskom periodu nemaju adekvatne uvjete, jer im se ne osigurava dovoljno energenata. Nadalje, škole posjeduju centralno grijanje na tečno gorivo koje je postalo neekonomično, te će se u budućnosti zasigurno morati razmišljati o energetski efikasnijim mogućnostima načina grijanja. 5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje Srednje obrazovanje se odvija u tri kategorije škola: 1. Opća srednja škola ili gimnazija u trajanju od četiri godine nakon koje se upisuje fakultet, 2. Tehnička i srodna srednja škola u trajanju od četiri godine koja nudi kombinaciju općeg i stručnog obrazovanja, stjecanje stručnog tehničkog zvanja uz mogućnost upisa na fakultet, 56

3. Stručna škola u trajanju od tri godine koja učenike priprema za kvalifikaciju stručnog radnika bez mogućnosti upisa na fakultet, osim ako se ne polažu ispiti za prelazak na taj nivo obrazovanja. U općini Bihać nema samostalnih tehničkih i srodnih škola, kao ni stručnih škola, nego su osnovane mješovite srednje škole koje u svom sastavu imaju i tehničke i srodne te stručne škole. Srednje škole koje u svom sastavu imaju stručno obrazovanje su neopremljene za struke i zanimanja koja trenutno obrazuju po važećem nastavnom planu i programu. Ponegdje se postojeća oprema neracionalno koristi, ali osnovni problem je neriješeno sistemsko pitanje opremanja škola opremom i njeno održavanje. Još uvijek nije definirana mreža srednjih škola, s obzirom da sadašnje stanje ne odgovara potrebama tržišta rada i mogućnostima općine, kantona i države. Za osiguranje kvalitete u oblasti stručnog obrazovanja nisu osigurane suvremene metode i odgovarajuće institucije za razvoj standarda, te za evaluaciju. Reforma srednjeg obrazovanja je obuhvatila faze kreiranja i implementacije. EU VET (Europska unija i VET - stručno obrazovanje i obuka -VocationalEducationandTraining) je osigurao modernizaciju nastavnih planova i programa pripremljenih po modularnoj metodologiji na bazi standarda koji se zasnivaju na pozitivnim iskustvima zemalja EU. U općini Bihać JU Mješovita srednja škola, Mješovita elektrotehnička i drvoprerađivačka srednja škola i Medicinska škola rade po novim nastavnim planovima i programima. U školskoj 2005./2006. godini ukupan broj učenika osam srednjih škola općine Bihać je bio 3.790, dok je u školskoj 2011./2012. godini taj broj 3.510, što je za 280 učenika manje ili 7,9 %. Iz podataka u periodu školska 2005./2006. godina do školske 2011./2012. godine uočljivo je da se broj učenika počeo smanjivati i to značajnije od školske 2007./2008. godine do školske 2010./2011.godine, a da bi taj broj počeo rasti od školske 2011./2012.godine tako da u toj godini u srednjim školama općine Bihać broj učenika je veći za 550 ili 15,83%. Identična situacija je i u ostalim općinama USK-a gdje je također došlo do povećanja broja učenika. Generalno gledajući, broj učenika u srednjim školama USK-a u školskoj 2011./2012. godini veći je za 1.610 učenika ili 7,33%. Graf 30. Broj učenika u srednjim školama Izvor: RA USK Iako je većina srednjih škola renovinara, još uvijek postoji potreba za efikasnijim rješavanjem načina grijanja prostorija. Centralni sistemi na tečno gorivo su neefikasni u pogledu potrošnje i efekata koji 57

daju, tako da je često u zimskim uvjetima neadekvatna klima za rad, što se indirektno odražava na rad i uspjeh učenika. Srednje škole su nedovoljno didaktički opremljene. 5.1.4. Visoko obrazovanje Počeci razvoja visokog obrazovanja na području općine datiraju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a prije rata na području općine Bihać djelovale su dvije škole i to Viša strojarska i Viša ekonomska škola. Nakon rata, politička situacija i novi oblik ustrojstva države, kao i potreba za većim brojem stručnih kadrova svih profila rezultirali su time da je Vlada USK-a 1997. godine donijela Odluku o osnivanju Univerziteta u Bihaću. Univerzitet je formiran 1998. godine. Studij na Univerzitetu odvija se u okviru I i II ciklusa po principu visokog obrazovanja prihvaćenog u europskim zemljama, tzv. Bolonjski proces (od akademske 2006./07.). Studentima se pruža mogućnost redovnog i vanrednog studiranja, a upisne kvote određuje Vlada USK-a, odnosno resorno ministarstvo. Na Ekonomskom fakultetu postoji institut za naučno-istraživački rad koji bi trebao da se bavi primijenjenim istraživanjima za potrebe razvoja privrede. Institut za tehničku oblast postoji na Tehničkom fakultetu, a na Biotehničkom fakultetu postoje laboratorijski kapaciteti za pružanje usluga (analiza otpadnih voda). Najveći problemi s kojima je Univerzitet suočen su nedostatak prostora i slaba tehnička opremljenost, nastavni kadar i nedostatna finansijska sredstva za normalan rad. Kako bi kvalitet nastave podigli na viši nivo, Univerzitet u Bihaću se intenzivno povezuje sa sveučilištima iz okruženja. Ugovori o međuuniverzitetskoj suradnji su potpisani sa univerzitetima iz Italije, Austrije, Mađarske, univerzitetima iz zemalja bivše Jugoslavije, kao i svim državnim univerzitetima u BIH. Na Univerzitetu u Bihaću djeluju sljedeći fakulteti: Tehnički fakultet, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Biotehnički fakultet, Pedagoški fakultet, Viša medicinska škola koja je prerasla u Visoku zdravstvenu školu i Islamski pedagoški fakultet. Ukupan broj učionica koje su u funkciji je 79. Ukupan broj nastavnog osoblja (navedeni su stalni zaposlenici profesori, viši asistenti i asistenti) u 2011. godini bio je 133, od čega je 71 muškarac i 62 žene. Shodno pedagoškim standardima, Univerzitet u Bihaću još uvijek nema dovoljan broj nastavnika i asistenata u radnom odnosu sa punim radnim vremenom i to je problem čije će rješavanje predstavljati fokus rada do 2015.godine. Opredjeljenje Univerziteta nije smanjenje broja novoupisanih studenata, već želja da se organizacione jedinice dalje razvijaju tako, da se poboljšava raspoloživost resursa. 58

Graf 31. Broj studenata po fakultetima tokom akademskih godina Izvor: Razvojna agencija USK U akademskoj 2005./06. godini ukupan broj studenata na području općine Bihać bio je 4.266, dok je ukupan broj studenata u akademskoj 2011./12. godini bio 4.458. Najveći porast broja studenata zabilježen je u akademskoj 2009./10. godini, kada je na području općine Bihać bilo ukupno 5.068 studenata. Upisna politika kreira se na Univerzitetu u Bihaću, predlaže Vladi USK i nije usklađena sa potrebama tržišta rada, tako da se posljednjih godina stvorio višak kadrova, pretežno ekonomske i pravne struke, registrirani na Zavodu za zapošljavanje. Broj nezaposlenih sa diplomama visokog obrazovanja na USK-u je preko 2.000, pa i ukoliko bi Kanton i okruženje počeli doživljavati razvoj, postavilo bi se pitanje viška kadrova. 5.2. Kultura U prijeratnom periodu do 1992. godine Bihać je imao relativno bogat kulturni život u skoro svim vidovima kulturno-umjetničkog izražavanja koji se manifestirao kroz rad institucija, klubova, društava ili pojedinaca, a najveći doprinos su dali: Osnovna, a poslije i Srednja muzička škola, Regionalni muzej Pounja, Muzej AVNOJ-a, Istorijski arhiv, Mala galerija, Narodna biblioteka, Dom JNA, Radnički univerzitet, amaterska društva: KUD Krajina, KUD Kombiteks, KUD Željezara sa svojim folklornim, zborskim i dramskim sekcijama, književni klub Ivan Goran Kovačić, Bihaćki plesni ansambl, muški pjevački oktet Bihać, Gradski puhački orkestar, Klub likovnih radnika. Danas, također, u stvaranju i promoviranju kulture na području općine Bihać djeluju brojne organizacije. Institucije i udruženja u oblasti kulture koja trenutno (u manjoj ili većoj mjeri) djeluju su sažeto prikazani u sljedećoj tablici. 59

Tabela 32. Pregled kulturnih ustanova na području općine Bihać Naziv ustanove JU Kulturni centar JU Gradska galerija JU Srednja umjetnička škola Bihać JU Muzej USK-a JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Puhački orkestar Kulturno umjetnička društva Orkestar Muzičke omladine Tamburaški orkestar Ženski zbor Bišćanke Plesni studiji Amatersko kazalište Teatar mladih Bihać Udruženje likovnih umjetnika USK-a Kino Una JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka Bihać Opis osnovnih aktivnosti Glavni nosilac svih kulturnih događaja i organizator svih kulturnih manifestacija od interesa za grad. Potiče i pomaže rad u svim segmentima kulturnih događanja Najznačajnija institucija u oblasti likovne kulture, posebno u realizaciji i organizaciji raznih vrsta izložbi. U okviru ove ustanove djeluje i umjetnička galerija Enver Krupić sa stalnom postavkom i legatom ovog umjetnika. U okviru ove škole djeluje muzička škola i škola primijenjenih umjetnosti. Ova Škola je jedno od najznačajnijih žarišta kulturnog i umjetničkog života Bihaća i njegovog šireg područja (s područnim odjeljenjima u Cazinu, Velikoj Kladuši, Sanskom Mostu, Bosansoj Krupi i Ključu ima ukupno 700 učenika), sa zadatkom širenja likovne i muzičke kulture na području USK-a. Nedostatak adekvatnog prostora najizraženiji je problem ove JU-e. Uređenjem podrumskih prostorija djelomično je riješen smještaj i radionice za učenike likovne škole, ali i dalje ostaje problem prostora za učenike niže i srednje muzičke škole. Pored redovnih djelatnosti prikupljanja, obrade, zaštite i prezentacije muzejskih materijala i periodične publicističke djelatnosti, JU Muzej USK-a pokrenuo je inicijativu za reizgradnju - obnovu Konaka, za čiji je projekt prikupljena građa. Izložbeni salon Muzeja USK-a je još od rata razvio aktivnu galerijsku djelatnost, te kroz izložbe domaćih i inozemnih umjetnika stvara značajnu vlastitu likovnu zbirku. Vrši prikupljanje arhivske dokumentacije, istraživanja, geodetske snimke, te izradu projektnih zadataka vezanih za zaštitu bogatog kulturnog naslijeđa USK-a. Orkestar postoji već 50 godina, a njegovo djelovanje zavisi od angažmana nekoliko entuzijasta. KUD Krajina, BZK Preporod, KUD Univerzitet, HKD- Napredak, KUD Bratstvo Ripač Sačinjen od učenika i nastavnika Muzičke škole Ima višegodišnju tradiciju, ali je zbog nedostatka prostora često bio prinuđen privremeno prekidati rad. Današnji tamburaški orkestar okuplja veliki broj mladih, što je jamac opstanka i nastavka bogate tamburaške tradicije Osnovan 1993. za kratko vrijeme je postigao popularnost i ugled. Punih deset godina je bio jedan od oslonaca u obilježavanju svih manifestacija, kao i dočeka uglednih gostiju iz države i inozemstva, izvodeći himnu i prigodan program. Studiji u kojima mlade osobe kroz učenje ljepote pokreta razvijaju smisao za umjetnost i vrednovanje kvalitete u kulturi. U Bihaću djeluju: plesni studio MIS, plesni studio Žute dunje, plesni studio Virus i plesna grupa StillIncomplete. Amatersko pozorište je za veoma kratko vrijeme postiglo vrlo značajne rezultate, obogaćujući kulturni život grada nedostajućom karikom, a to je pozorište. Ova grupa mladih entuzijasta utire put stvaranju profesionalnog pozorišta koje nedostaje. Ima oko 70 članova, od kojih su 80% bihaćki umjetnici. Udruženje pravi dvije tradicionalne godišnje kolektivne izložbe. Osnovni problem je nedostatak prostora za atelijer. Ovo udruženje ima inicijativu pokrenuti likovnu koloniju u Bihaću. Pored osnovne namjene kino organizira koncerte klupskog karaktera domaćih i inozemnih umjetnika, te razne promocije. Bibliotečka i izdavačka djelatnost. Izvor: Služba za društvene djelatnosti i mlade Kulturne ustanove, promatrano po korisnom prostoru u funkciji, su navedene u sljedećoj tabeli. 60

Tabela 33. Kulturne ustanove po korisnom prostoru u funkciji m 2 korisnog prostora u funkciji Naziv ustanove 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka Bihać 620 620 620 620 620 620 620 JU Kulturni centar Bihać ukupno: 6.700 6.700 6.700 6.700 6.700 6.700 6.800 - KINO UNA 500 500 500 500 500 500 500 - GALERIJA ENVER KRUPIĆ 200 200 200 200 200 200 200 - DOM KULTURE RIPAČ 100 JU Gradska galerija Bihać 200 400 400 400 400 400 400 JU Arhiv USK-a 528 528 1.928 1.928 1.928 1.928 1.928 JU Muzej USK 812 812 812 812 812 812 812 Izvor: Navedene javne ustanove, obrada autora Nedostatak prostora za zadovoljenje kulturnih potreba stanovnika općine Bihać primjetan je u ruralnim sredinama. 5.2.1. Kulturno-historijsko naslijeđe Zaštita i očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa utvrđeno je Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te posebnim zakonima i odlukama u toj oblasti. Prema evidenciji Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na području općine Bihać se nalaze dobra kulturnohistorijskog naslijeđa koja uživaju najviši stepen zaštite i to 11 : Nacionalnim spomenicima na području općine Bihać su proglašena sljedeća dobra: Fethija džamija s haremom, devet grobnih ploča i natpisima, graditeljska cjelina, Hidroelektrane12 (Mala HE Bihać,ili HE Jarak ili HE Kanal Una) na Jarku, industrijska graditeljska cjelina, Židovsko groblje, historijsko područje, Kapetanova kula, historijska građevina Konak, mjesto i ostaci historijske građevine, Ostrovica - Ostrovački grad, historijsko područje, Prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokocu, historijsko područje, Ripač, arheološko područje (ugroženi spomenik), Spomen park žrtava fašističkog terora Garavice, kulturni pejzaž, Srpski pravoslavni manastir Rmanj s ostacima originalnih fresaka u Martin Brodu, historijska građevina - mjesto i ostaci graditeljske cjeline, Turbe Mauzolej, historijska građevina, Ulomak kamene japodske urne s predstavom japodskih konjanika iz Založja, pokretno dobro, 11 Izvor podataka: Službena web stranica Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, (kons.gov.ba) na dan 22.04.2013. godine. 12Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. marta 2011. godine, donijela je ODLUKU o proglašenju industrijske graditeljske cjeline hidroelektrane na Jarku u Bihaću (Mala HE»Bihać» ili HE Jarak ili HE Kanal Una) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 61

Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju USK-a u Bihaću, pokretno dobro, Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića u Muzeju USK-a u Bihaću, pokretno dobro, Zgrada Klostera (Samostan i škola časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove i Zgrada I zasjedanja AVNOJ-a -Muzej AVNOJ-a), graditeljska cjelina, Zgrada Krajinaputeva, historijski spomenik, Župna crkva sv. Ante Padovanskog s grobnicom bihaćkog plemstva (grobnica hrvatskih velikaša), graditeljska cjelina, Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića, pokretno dobro Privremena lista nacionalnih spomenika: Do donošenja pojedinačnih odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, sva dobra upisana na Privremenu listu smatraju se nacionalnim spomenikom i uživaju zaštitu propisanu Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Na privremenoj listi nacionalnih spomenika se nalaze sljedeća dobra s područja općine Bihać: Grobljanska kapela i groblje Golubić, Groblje pod Ostrovicom, Harmansko groblje, Lohovska Brda - Grobljanska kapela sv. Jurja, Tvrđava Havala. Grobljanska kapela i groblje Golubić, Groblje pod Ostrovicom, Peticije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom upućene Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH: 30 grafika akademika Dževada Hoze, Arheološki lokalitet Crkvina sv. Lucije, Arheološko nalazište - Antički lokalitet "Brandža", Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Pritoci, Matične knjige Župne crkve sv. Ante Padovanskog, Mlin za žito na otoci Lučica u Hatincu, Objekti (drveno postrojenje Dmitra Reljića; Mlin za žito Jove Štikovca; Postrojenje za pilanje drvene građe Steve Majtorovića) na rijeci Unac u Martin Brodu, Oficirske vile iz perioda austrougarske uprave u Žegarskoj aleji, Ostaci kule i obora Starog grada Rmanj u Martin Brodu, Umjetnička zbirka (30 slika i skulptura) Damirke i Envera Mulabdića u Bihaću. Osim gore navedenog kulturno- historijskog naslijeđa postoje i objekti, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovi posebnih odluka ili po svojoj stilskoj i vremenskoj pripadnosti predstavljaju važnu kulturno-historijsku vrijednost (utvrđeni Odlukom o provođenju Urbanističkog plana grada Bihaća, Odlukom o prostornom uređenju područja općine Bihać, Odlukama o provođenju regulacijskih planova, Registrima Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa, Popisom dobara iz Arheološkog leksikona BiH i dr.). Kao vlasnik dobara kulturnog naslijeđa općina Bihać je nadležna za davanje suglasnosti na intervencije na istim, ovlaštenim ustanovama. Općina Bihać ima obavezu planiranja, evidentiranja, održavanja, finansiranja i davanja suglasnosti za namjenu dobara kulturnog naslijeđa u procesu njihove obnove, kao i za donošenje odluke o zaštitnom pojasu pristupnim komunikacijama, davanju koncesija. 62

Na području općine Bihać vršene su početne intervencije na župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog, Grobnici bihaćkog plemstva, spomeniku iz perioda austrougarske uprave u Žegaru, Starom gradu Sokolac, Starom gradu Ostrovica, Kapetanovoj kuli, Bedemima bihaćke tvrđave, ostacima povijesne građevine Konak, Arheološkom lokalitetu Crkvina, Starom židovskom groblju, Starom gradu Havala, objektima tradicionalnog graditeljstva itd. U općini Bihać je osnovan čitav niz ustanova i udruženja koji brinu o kulturnom naslijeđu. Ključni problem u njihovom djelovanju je u tome što su ove ustanove i udruženja dugo vremena bili zapostavljeni u materijalnom i finansijskom smislu. To je dovelo do toga da se tek unazad desetak godina obavljaju neke elementarne radnje, kao što je inventarizacija baštine. Određeni napredak je postignut, no i dalje ostaje čitav niz problema od kojih treba izdvojiti održavanje i čuvanje spomenika, arhivske, bibliotečke i muzejske građe, te dostupnost informacija o kulturnoj baštini. Dostupnost informacija o baštini je problematična, jer podaci o građi nisu objedinjeni, postojeći popisi su nepotpuni i tek su nominalno javno dostupni (u praksi je njihova dostupnost bitno otežana), a proces digitalizacije je tek na početku. 5.3. Sport Općina Bihać je prepoznala značaj sporta, te stoga promovira sport od školskog do vrhunskog, a osnovni ciljevi u ostvarivanju politike sporta se sufinansiraju iz sredstava budžeta Općine Bihać. U Sportski savez, čija je uloga da osigurava učesnicima koji se sistemski bave sportom objekte za realizaciju programa i daje značajnu podršku razvoju sporta uopće, je udružen 81 sportski klub u 32 sportske discipline i to: atletika, biciklizam 2 kluba, bodybuilding 2 kluba, sportski ribolov 2 kluba, stolni tenis, tenis 3 kluba, šah 2 kluba, padobranstvo 2 kluba, ronioci, teakwon-do, aikido, judo 2 kluba, košarka 2 kluba, kajak 3 kluba, konjički sport, kuglaški sport 2 kluba, odbojka 2 kluba, planinarstvo 3 kluba, rukomet 2 kluba, aero sport, sportski ples 5 klubova, kick box 4 kluba, karate 5 klubova, gimnastika, klub ekstremnih sportova, šešbeš, aerobik klub, badminton, a nogomet ima čak 13 klubova. U Bihaću je organiziran i aktivan Savez za sport i rekreaciju invalida. Postoje dva društva pedagoga i to Društvo pedagoga tjelesnog odgoja osnovnih škola i Društvo pedagoga tjelesnog odgoja srednjih škola. Nositelji vrhunskih sportskih rezultata u Bihaću su individualni sportovi: karate, judo i kick box, a ženski odbojkaški klub Bihać, ženski kuglaški klub Una i šahovski klub Bihać su članovi Premier lige BiH, dok su NK Jedinstvo, muški rukometni klub Bihać, ženski rukometni klub Bihać, muški odbojkaški klub Bihać i muški košarkaški klub Bihać članovi 1. lige F BiH. U realizaciji sportskih aktivnosti postoji problem korištenja sportskih dvorana u školama. Školske dvorane su pretežno hladne, loše opremljene, bez sportske opreme i rekvizita, što predstavlja najveći problem Sportskom savezu, jer onemogućava realizaciju glavnog cilja i zadatka kako u tjelesnom odgoju tako i u sportu, a to je okupljanje što većeg broja mladih, kao i stvaranje uvjeta perspektivnim sportašima da ostvaruju svoja vrhunska dostignuća. Nadalje, ako se uzme u obzir ukupna površina sportskih objekata i sportskih terena 95.389,00 m 2 i činjenica da je prema istraživanjima o potrebama čovjeka utvrđeno da je neophodno 7,40 m² sportskih površina po stanovniku, lako je zaključiti da u općini Bihać ta kvadratura iznosi 1,19m 2. Iz toga proizilazi da je u narednom periodu neophodno 63

stvarati infrastrukturne uvjete za razvoj sporta i sportaša. Pregled trenutnog stanja sportske infrastrukture u Bihaću dat je sažeto u sljedećoj tablici. Tabela 34. Trenutno stanje sportske infrastrukture na području općine Bihać Naziv objekta JU za sport, odmor i rekreaciju, dvorana LUKE Rekonstruirana dvorane Mješovite srednje škole Sportski centar STENS Stadion NK Jedinstvo Bihać, Pod Borićima Skijalište Duga Luka na Plješevici Zatvoreni plivački bazen Prekounje Trenutno stanje Navedeni sportski objekt nema direktan utjecaj na razvoj sporta, s obzirom da se njegova uloga svodi na vršenje usluga iznajmljivanja prostora sportskim društvima, klubovima i pojedincima. Zbog svojih tehničkih i režijskih nedostataka, ovaj sportski objekt ne ispunjava optimum uvjeta za razvoj sporta. Ova sportska dvorana rekonstruirana je za potrebe juniorskog prvenstva za košarkašice, a njena osnovna uloga se svodi na kvalitetnu nastavu tjelesnog odgoja, kao i na potrebe raznih sportskih aktivnosti i rekreativnih društava. Ovaj objekt je završen u toku 2007. godine i stavljen u funkciju kao moderno izgrađeni objekt sa svim pratećim sadržajima, što u značajnoj mjeri poboljšava postojeće stanje sportske infrastrukture grada, a naročito za sportove kao što su: tenis, kajak-kanu, ronioce, rukomet, odbojku i mali nogomet. Nositelj ovog projekta je Općina Bihać. Svoje domaće utakmice NK Jedinstvo igra na stadionu pod Borićima. Stadion je izgrađen u bihaćkom naselju Luke 1983. godine. Nakon izgradnje imao je 12.000 mjesta. 1999. godine stadion je obnovljen, postavljene su stolice, pa je kapacitet stadiona smanjen na 8. 000 sjedećih mjesta na dvije tribine. Stadion je u funkciji tokom ljetnjeg perioda, zbog mogućnosti iskorištavanja samo vanjskog dijela koji se odnosi na nogometno igralište, atletsku stazu i tribine, ali ne i potpunog kapaciteta kompleksa tribina s obzirom da nije građevinski dovršen. Pored glavnog postoji i pomoćno nogometno igralište, a između njih se nalazi zgrada uprave s restoranom. Skijalište nije u funkciji. Za trenutno stanje postoje objektivni razlozi, jer ratom uništena i devastirana staza s kompletnom infrastrukturom nije obnovljena. Navedeni sportski objekt do rata je bio u funkciji. U toku rata objekt je uništen i do danas nije rekonstruiran, odnosno stavljen u funkciju, zbog nedostatka finansijskih sredstava. Izvor: Sportski savez općine Bihać Sportske ustanove, promatrano po korisnom prostoru u funkciji, su navedene u sljedećoj tabeli. Tabela 35. Sportski objekti po korisnom prostoru u funkciji m 2 korisnog prostora u funkciji Naziv ustanove 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. JU za sport, odmor i rekreaciju Bihać ukupno: 14.455 14.455 17.255 17.255 17.255 17.255 17.255 - DVORANA LUKE 1.315 1.315 1.315 1.315 1.315 1.315 1.315 - DVORANA STENS 140 140 140 140 140 140 140 - TERENI STENS 1.000 1.000 3.800 3.800 3.800 3.800 3.800 - STADION JEDINSTVO 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 Izvor: JU za sport, odmor i rekreaciju Promatrano po MZ-ama, sportske dvorane postoje u 5 MZ-a, a u izgradnji su sportske dvorane u MZ Izačić, MZ Gata, MZ Orašac, MZ Jezero Srbljani i MZ Brekovica. Sportske terene otvorenog tipa igrališta ima 27 MZ-a, dok u 8 MZ-a ne postoje sportski tereni. U gradu Bihaću postoji samo amaterski sport, jer se nijedan sportski klub ne bavi profesionalnim sportom. Općina Bihać Sportskom savezu Bihać u 2013. godini izdvojila je iznos od 1.050.000 KM, a USK-a iznos oko 70.000 KM, koji su raspoređeni na sljedeći način: za rekonstrukciju školskih sala 380.000 KM, za aktivnosti klubova 500.000 KM, za administraciju Sportskog saveza 70.000 KM, za 64

manifestacije od značaja za grad 100.000 KM, a ostatak sredstava se koristi za vrhunski sport, zdravstvenu zaštitu i edukaciju kadrova i školski sport. Borilački sportovi dominiraju u rezultatu zbog dva razloga, jedan, zato što se puno lakše može individualno napredovati i osvajati medalje na državnim i međunarodnim takmičenjima i drugi, što je ulaganje u pojedinačne sportove višestruko manje, a lokalna zajednica vrlo teško može pratiti ekipne loptačke sportove, pogotovo ako se radi o premijerligaškim ekipama. Ovaj problem nije specifičan za Bihać, jer isti problem je u cijeloj BiH, pa i na području cijele jugoistočne Europe. Pored problema u razvijenosti i dostupnosti sportske infrastrukture, dodatni problem na ovom polju je deficit osposobljenim kadrovima. Edukacija trenera, sudaca, sportskog medicinskog osoblja, menadžera i drugih stručnih radnika u sportu obavlja se na osnovi programa kojeg donose i realiziraju strukovni savezi i sportska udruženja. Pozitivno je da na Pedagoškom fakultetu u Bihaću postoji Odsjek za tjelesni odgoj i sport, a srednja Medicinska škola redovno educira fizioterapeute, što će se zasigurno pozitivno odraziti na razvoj sporta. Sportske manifestacije se odvijaju u okviru značajnih datuma i događanja općine i to Dana grada Bihaća (26.02.), Dana rijeke Une (17.05.), Bihaćkog ljeta i Una-regate. Tradicionalne sportske manifestacije su: Izbor sportaša i sportske ekipe grada, Sportska manifestacija posvećena Danu grada, Tradicionalni kickboxing turnir Bihać open, Tradicionalni bodybuilding turnir Bihać open, Konjički memorijal Mustafa Vuković, Biciklistički maraton Bihać-Srebrenica, Konjički memorijal Alija Izetbegović, Novogodišnji turnir u šahu, Unski susreti. 5.4. Zdravstvena i socijalna zaštita 5.4.1. Zdravstvena zaštita Na osnovu navedenih podataka se može zaključiti da postoji područje nezadovoljstva i nedovoljnog razumijevanja, ali je i na osnovu ove analize potpuno jasno da se radi o izrazito višeznačnoj i složenoj problematici za čije rješavanje nema jednostavnog ni brzog rješenja. Zdravstvena zaštita se odvija u okviru primarne zdravstvene zaštite sa specijalističkim službama i područnim ambulantama, te sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita na području općine Bihać je pod ingerencijom USK-a. Finansiranje usluga zdravstvene zaštite se većim dijelom vrši iz sredstava fonda za zdravstvenu zaštitu i putem novčanih participacija građana. Zdravstvena zaštita stanovnika općine Bihać se osigurava putem zdravstvenih ustanova: ZU Dom zdravlja Bihać (primarna i dijelom specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita), ZU Kantonalna bolnica dr. Irfan Ljubijankić Bihać (sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita), ZU lječilište Gata Bihać, Zavod za javno zdravstvo USK-a Bihać (sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita), ZU Gradska apoteka Bihać, Privatne zdravstvene ustanove. 65

Primarna (i dijelom specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita) pruža se putem ZU Dom zdravlja Bihać, čiji je prostorni kapacitet 16.713 m² i koja ima omogućen fizički pristup invalidnim osobama. Osnovano je i jedanaest terenskih ambulanti (11.915 m²) za stanovništvo u mjesnim zajednicama Izačić, Vrsta, Gata, Brekovica, Srbljani, Zavalje, Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac, Ripač, te ambulante u MZ Ozimice I i Ozmice II. Prema Naredbi o standardima i normativima, taj broj ambulanti još uvijek ne zadovoljava potrebe, te se može identificirati da postoji potreba za intervencijama u vezi sa proširenjem broja i opremljenosti ambulanti u ostalim mjesnim zajednicama. Prema Naredbi o standardima i normativima ( "Službene novine FBIH" broj 6/11) tim obiteljske medicine treba pokrivati 2.000 osiguranih lica. Prema podacima iz 2011. godine broj osiguranih lica je iznosio 56.198, što znači da na području općine Bihać treba obiteljsku medicinu pokrivati 28 timova. Prema podacima Doma zdravlja, postoji šest punktova obiteljske medicine i patronažna služba sa četiri tima. Samim tim proizilazi zaključak o nedostatku doktora medicine i specijalista iz oblasti primarne zdravstvene zaštite, a time i proizilazi nezadovoljstvo stanjem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sekundarna zdravstvena zaštita se osigurava u Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijankić s hospitalizacijom i dijelom tercijarne zdravstvene zaštite. Bolnica ima omogućen fizički pristup invalidnim osobama. Prostorni kapacitet Kantonalne bolnice je 25.861 m². Nakon požara koji se dogodio 26.07.2013.godine, kada je izgorio krov centralne zgrade, stanje u kantonalnoj bolnici se znatno pogoršalo. I ranije je bila potrebna sanacija i rekonstrukcija nekih postojećih objekata, preraspodjela odjela unutar objekata, izgradnja liftova i sanitarnih čvorova, uz niz drugih potrebnih intervencija. Sada je prioritet obnova krova i organiziranje rada Kantonalne bolnice, što se pokazalo vrlo zahtjevnim. Kapacitet od 688 postelja se smanjio na 327 postelja, a od ranije postojećih deset hirurško operativnih sala Kantonalna bolnica raspolaže sa samo četiri sale u kojima se obavljaju zahvati svih hirurških odjela. ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a ne raspolaže podacima o uzroku požara, kao i postojećem prostoru koji ima kapacitet za normalan rad. Kantonalna bolnica se finansira iz više izvora: Kantonalnog fonda zdravstvenog osiguranja iz kojeg se izdvajaju sredstva za plaće i materijalne troškove, naplaćenih participacija za liječenje i usluge od osiguranih osoba i fakturiranje liječenja neosiguranima, kao i finansiranje iz Fonda solidarnosti. Dio sredstava se dobiva i iz F BiH, USK-a i Općine Bihać. ZU lječilište Gata (2.500 m²), provodi liječenje i rehabilitaciju fizikalnom terapijom primjenom prirodne ljekovite termomineralne vode. Tehnička opremljenost ustanove je skromna, a postojeća oprema uglavnom zastarjela. Smještajni kapacitet ustanove je 91 krevet, a kvalifikacijska struktura zaposlenih je relativno zadovoljavajuća. Zavod za javno zdravstvo USK prati i brine se za sve faktore koji utiču na zdravlje stanovništva kao cjeline, između ostalog, to su zarazne bolesti, nezarazne masovne hronične akutne bolesti, sigurna i zdrava prehrana stanovništva i sigurni predmeti opće upotrebe, sigurna javna vodoopskrba i odlaganje otpadnih tvari i dr., nadalje, podaci laboratorijske dijagnostike i analitike, a uz to i raznoliki pokazatelji o ustrojstvu cijelog sistema zdravstva. ZU Gradska apoteka djeluje u dva objekta u centru grada, tehnička opremljenost objekata je zadovoljavajuća kao i kvalifikacijska struktura zaposlenih, a na području grada djeluje i veći broj privatnih apoteka, te se može konstatirati da je grad pokriven mrežom ustanova iz ove oblasti i da je stanje u ovoj oblasti zadovoljavajuće. 66

Na osnovu podataka, dobivenih anketiranjem građana, može se zaključiti da postoji područje nezadovoljstva i nedovoljnog razumijevanja, ali je i na osnovu ove analize potpuno jasno da se radi o izrazito višeznačnoj i složenoj problematici za čije rješavanje nema jednostavnog ni brzog rješenja. Pored javnih, u gradu djeluje i nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova Alfa, Medica, poliklinika Muminović, poliklinika Hidić, poliklinika Oral medica. Na području općine Bihać djeluju i udruženja koja okupljaju, educiraju i pomažu oboljele osobe poput udruženja oboljelih od šećerne bolesti, udruženja oštećenog sluha i vida i druga udruženja, čiji rad pomaže Općina, a koja, u vremenu nedostatka finansijskih sredstava u zdravstvenim ustanovama, putem humanitarnih aktivnosti pomažu oboljelima. U zdravstvenim ustanovama na području općine Bihać u 2012. godini zaposleno je ukupno 868 zdravstvenih radnika (žene 638), od čega su 180 liječnika i 668 zdravstvena tehničara. Osim zdravstvenog osoblja zaposleno je i 6 zdravstvenih suradnika (psiholozi, logopedi i dr.) i 361 administrativno-tehnički radnik. Tabela 36. Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području općine Bihać u razdoblju od 01.01.-31.12.2012. godine Zdravstvene ustanove Ukupno Dr. med. Dr. stom. Dipl. farm. Zdr. radnici sa VSS Zdr. teh. sa VŠS i SSS Zdr. saradnici Uprava i admin. Tehničke službe Kantonalna bolnica Bihać 868 145 1 2 3 470 2 75 170 Dom zdravlja Bihać 253 30 14 - - 145 3 25 36 Zavod za javno 34 2 - - 2 13 1 10 6 zdravstvo Gradska apoteka 16 - - 3-8 - 3 2 Bihać Lječilište Gata 64 3 - - 1 26-9 25 UKUPNO 1.235 180 15 5 6 662 6 122 239 Izvor: ZU Zavod za javno zdravstvo USK Kretanje broja i struktura zaposlenih u ovom sektoru tokom godina su dati u sljedećoj tablici. Tabela 37. Broj i struktura osoblja u zdravstvenim ustanovama na području općine Osoblje 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno zdravstvenih 811 812 835 827 837 893 855 868 radnika Liječnici opće prakse 36 37 42 40 53 50 48 51 Ukupno specijalista 121 118 120 117 116 125 135 129 Higijena sa med. ekologijom 1 1 1 1 1 1 1 1 Epidemiolozi 1 1 1 1 1 1 1 1 67

Osoblje 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ginekolozi 11 11 11 11 11 10 12 11 Stomatolozi 9 12 13 15 16 16 15 15 Ljekari porodične medicine 3 3 3 3 4 4 4 4 Medicinski tehničari 641 641 656 651 648 697 653 668 Ostalo osoblje 389 392 376 373 366 366 362 367 Izvor: ZU Zavod za javno zdravstvo USK Sumarni pregled broja zdravstvenih radnika je dat na sljedećem grafikonu. Graf 32. Kretanje ukupnog broja zdravstvenih radnika tokom vremena Izvor: ZU Zavod za javno zdravstvo Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje USK-a, na području općine Bihać u 2011. godini ima ukupno 56.198 osiguranih osoba, a taj broj je približno isti u ukupnom promatranom periodu i kreće se od 55.000 do 56.000. Broj neosiguranih osoba je cca 5.000 i odnosi se uglavnom na poljoprivrednike i radnike koji su zbog neuspjele privatizacije ostali bez posla. 68

Graf 33. Kretanje broja osiguranika Izvor: Zavod za zdravstveno osiguranje USK-a Prema podacima, najčešće registrirana oboljenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su oboljenja cirkulatornog sistema - hipertenzija, endokrina i metabolička oboljenja kao i oboljenja koštano - mišićnog sistema. Kao osnovni uzrok kardiovaskularnih bolesti, osim genetskih faktora i faktora sredine, utiče način života (nepravilna prehrana - bogata masnoćama i ugljenhidratima, pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost, izloženost stresu) i ponašanje pojedinaca, na što se može utjecati promotivno preventivnim mjerama i aktivnostima koje bi se provodile tokom cijele godine u koordinaciji svih zdravstvenih ustanova na području kako općine Bihać, tako i cijelog Kantona. Vodeći uzroci smrti u USK su oboljenja cirkulatornog sistema( u 2005. je bilo 1.339 umrlih, dok je u 2012. bilo 1.349 umrlih osoba). Oboljenje malignih neoplazmi su sljedeća po broju umrlih u 2005. godini (bilo 261, a u 2012. 384 umrla osoba). Na trećem mjestu su nepoznati uzroci smrti koji se vode kao loš statistički podatak, postojeći problemi trebaju se rješavati uz stalne edukacije mrtvozornika. U 2012. godini na području općine Bihać umrlo je 509 osoba, vodeći uzroci smrti su oboljenja cirkulatornog sistema 291, maligne neoplazme 121 i na ostala oboljenja 97. Kako bi se zdravstvena zaštita na području općine Bihać podigla na viši nivo, potrebno je izvršiti materijalno-tehničko opremanje, odnosno sanaciju postojećih zdravstvenih objekata, nabaviti novu opremu, kadrovski ojačati i educirati kadrove kao ključne nositelje razvoja zdravstva. Neophodna je prevencija hroničnih oboljenja kroz jačanje zdravih stilova života. 69

5.4.2. Socijalna zaštita Pored Službe za društvene djelatnosti i mlade Općinskog organa uprave na području općine Bihać djeluju i druge institucije i organizacije u oblasti socijalne zaštite i inkluzije kao npr.: JU Centar za socijalni rad, predškolske ustanove, ustanove za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, policijske uprave i stanice, općinski sudovi, organizacije civilnog društva. JU Centar za socijalni rad je ustanova s javnim ovlaštenjima koju je osnovala Općina Bihać, prenoseći dio svojih nadležnosti. Zbirni pregled korisnika usluga JU Centar za socijalni rad Bihać po svim osnovama u 2012. godini prikazan je u narednoj tabeli. Tabela 38. Zbirni pregled korisnika po svim osnovama u 2012. godini OSNOVA Broj korisnika KM Stalna novčana pomoć 52 50,00 Civilne žrtve rata i članovi obitelji civilnih žrtava rata 268 97,60-1.314,69 Rodilja u radnom odnosu 156 388,00-1.279,11 Rodilja van radnog odnosa 203 100,00 Odrasle osobe smještene u ustanove 30 625,00-806,00 Djeca s posebnim potrebama smještena u ustanove 4 355,00-806,00 Djece bez roditeljskog staranja smještena u ustanove 29 - Mldb. djece pod starateljstvom 55 - Registrirano djece i mladih s posebnim potrebama u Centru (ujedno s priznatim statusom NI) 149 82,32-403,36 Naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje 38 25,00 Obiteljski smještaj djece bez roditeljskog staranja(korisnika naknada za obiteljski smještaj) 5 200,00 Obiteljski smještaj djece s posebnim potrebama(korisnika naknade za obiteljski smještaj) 2 300,00 Obiteljski smještaj odraslih osoba s duševnim smetnjama (korisnika naknade za obiteljski smještaj) 2 250,00 Korisnika zdravstvene zaštite 450 - Neratnih invalida 999 82,32-03,36 Korisnika jednokratnih pomoći iz općinskog budžeta 155 50,00-100,00 Korisnika jednokratnih pomoći iz kantonalnog budžeta 8 100,00 Upućenih mlt. i mladih na kvalifikaciju i prekvalifikaciju 3 - Ukupno načinjenih terena 697 - Sačinjenih socijalnih anamneza 585 - Podnesenih zahtjeva za usvojenje 63 - Postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti i stavljanja pod starateljstvo 34 - Podnesenih zahtjeva za jednokratnu pomoć 467 - Ukupan broj intervencija po dežurstvima izvan radnog vremena 41 - UKUPNO: 4. 495 Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać Ukupan iznos isplaćene pomoći putem Centra za socijalni rad, promatran kroz mjesečni prosjek, od 2008. godine bilježi konstantan rast i kreće se od 84.511,00 KM u 2005. do 101.949,00 KM u 2011. godini. 70

Graf 34. Isplaćene novčane pomoći (mjesečni prosjek) Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać Centar za socijalni rad raspolaže s vlastitim poslovnim prostorom, ali prostor ne zadovoljava potrebe za uvođenjem novih sadržaja poput bračnog savjetovališta, prihvatne stanice za osobe zatečene u skitnji i slično. Iz tog razloga Općina Bihać je osigurala poslovni prostor za rad Bračnog savjetovališta izvan prostorija Centra koje je s radom počelo 01.10.2012. godine. Rješavanje prostornih uvjeta je jedan od gorućih problema s obzirom na dotrajalost zgrade, prenapučenost ureda, loše instalacije (električne, centralno grijanje), kao i izuzetno lošu i dotrajalu krovnu konstrukciju. U 2012. godini izvršena je adaptacija unutrašnjosti zgrade Centra za socijalni rad Bihać u smislu zamjene unutrašnje stolarije, podova i keramike, a sredstva su osigurana putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Jedinica za implementaciju projekata PIU SESSER. U Centru su zaposlena 24 radnika, 21 u stalnom radnom odnosu, 2 pripravnika i 1 radnik na određeno vrijeme. Stručnih zaposlenika je ukupno 17 i to 14 sa visokom i 3 s višom stručnom spremom. Tabela 39. Kvalifikacijska struktura zaposlenih R.b. Kvalifikacijska struktura zaposlenika Stručna Broj sprema izvršilaca 1. Dipl. socijalni radnici VS 6 2 Socijalni radnici VŠ 3 3. Dipl. psiholog VS 1 4. Dipl. soc. pedagog VS 1 5. Dipl. sociolog (određeno vrijeme) VS 1 6. Dipl. pravnik VS 2 7. Dipl. ekonomista VS 1 9. Dipl. pravnik pripravnik (određeno vrijeme) VS 1 10. Dipl. socijalni radnik pripravnik (određeno vrijeme) VS 1 11. Adm. radnik blagajnik, likvidator, vozač-ložač - domar i daktilograf SS 5 12. Kurir-dostavljač pošte i čistačica-spremačica NK 2 UKUPNO: 24 Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać 71

Postoji stalna potreba za stručnim i visoko obrazovanim kadrom, kao i potreba za stalnom edukacijom i praćenjem stanja u složenim oblastima rada koji se realiziraju u Centru za socijalni rad, a naročito u pogledu terapijskog rada u okviru osnovanog Bračnog savjetovališta. Brigu o socijalno ugroženim osobama na području općine provodi i općinska organizacija Crvenog križa kao vladina humanitarna organizacija, koja dio sredstava za rad dobiva iz budžeta Općine, te nekoliko nevladinih organizacija poput UG Žene sa Une koje se brine o Kući spasa, Radost druženja koje pruža pomoć djeci s posebnim potrebama, ALFA koje pruža psihosocijalnu pomoć djeci, mladima, a posebno Romima, M.D.D. Merhamet i M.D.D Imaret koja pružaju pomoć svim kategorijama socijalno ugroženog stanovništva i u okviru kojih djeluju 2 javne kuhinje kapaciteta 300 obroka dnevno. Općina Bihać pomaže rad svih ovih organizacija sudjelovanjem u osiguranju sredstava za formiranje udruženja i realizaciju njihovih projekata, a činjenica je da bi ta sredstva trebala biti znatno veća, s obzirom na lošu ekonomsku situaciju građana. Zajedno s Općinom Bihać i nevladinim organizacijama JU Centar za socijalni rad u svojim programskim aktivnostima realizira i aktivnosti koje prevashodno imaju za cilj preventivno djelovanje na polju kohezije društva. Tako Centar implementira alternativne mjere za rad u korist zajednice, uključen je u projekte inkluzije i integracije Roma, maloljetničko prestupništvo, mjere prevencije seksualnog i rodnog nasilja i dr. Iako nisu korisnici prava iz socijalne zaštite, u općini Bihać ali i široj društvenoj zajednici, penzioneri su kategorija stanovništva ispod ivice siromaštva. Nezaposlenost i težak materijalni položaj, ili pak prezauzetost članova obitelji koji su po zakonu dužni brinuti se o njima i izdržavati ih, imaju za posljedicu otuđenost i nedovoljnu brigu o starima. Općina Bihać nema institucionaliziranu brigu o starima, odnosno izgrađen dom za treću dob u kojem bi ovoj kategoriji stanovništva bio osiguran kvalitetan smještaj, medicinska zaštita, te ispunjeno vrijeme obogaćeno sadržajima primjerenim njihovoj dobi. 5.5. Civilna zaštita Služba civilne zaštite obavlja poslove koji se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u situacijama prirodne i druge nesreće, poduzimanje preventivnih mjera za njihovo sprječavanje, te poduzimanje radnji na otklanjanju posljedica nakon nesreće. Služba je organizirana u dva odsjeka: Odsjek zaštite i spašavanja sa 15 zaposlenih, Vatrogasna jedinica sa 29 zaposlenih (od toga 26 vatrogasaca). Najčešći oblici intervencija ove Službe odnose se na gašenje požara, potencijalnog plavljenja područja općine kako zbog neodržavanih kanala za odvodnju oborinskih voda tako i kao posljedica plavljenja rijeka i potoka, intervencije na klizištima, odronjavanju tla, uklanjanju zaostalih minsko-ekspolozivnih sredstava, te tehničke intervencije kao posljedica saobraćajnih udesa. Finansiranje ove oblasti (po članu 179. Zakona o zaštiti i spašavanju Službene novine Federacije BiH broj 39/03; 22/06 i 43/10) se vrši iz budžeta Federacije, Kantona i Općine, sredstava pravnih lica, osiguranja, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći i drugih izvora. Sumarni pregled osnovnih aktivnosti u ovom sektoru je dat u nastavku ovog poglavlja. 72

Odroni i klizanje tla Klizanje terena je padinski gravitacioni proces koji se manifestuje u vidu otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge. Pod klizištem se podrazumijeva dio terena koji se pomjera ili se pomjerao niz padinu. Najugroženija područja ove vrste prirodne opasnosti u općini Bihać su na regionalnom putu R-403a Gata-Vrsta-Kamenica, odnosno u okviru naselja Turija i Vrsta, te na dijelu regionalnog puta R-408 Dubovsko-Kulen Vakuf. Značajniji odroni javljaju se na sljedećim putnim pravcima Bihać-Bos. Krupa (M-14) na potezu Srbljani-Grmuša, Ripač-Užljebić (M-11) na potezu ispred tunela, te Bihać-Bos. Petrovac (M-5) kroz Ripački klanac. Sanaciji klizišta je moguće pristupiti nakon izrade katastra klizišta, što nadležne institucije trebaju izraditi u narednim periodima. Zbog odrona stijenskog masiva u naselju Martin Brod izvršena je sanacija istog u skladu s elaboratom koji je izradio Rudarsko-građevinsko-geološki fakultet u Tuzli. Deminiranje Prostor općine Bihać predstavlja jedan od najzagađenijih prostora u USK-u u pogledu kontaminiranosti terena. Na području USK-a ukupna sumnjiva površina iznosi cca 129,04 km 2, a na području općine Bihać 43,33 km 2, što procentualno u odnosu na ukupnu sumnjivu površinu USK-a iznosi 33,57 %. U pogledu kriterija za klasifikaciju sumnjive površine, na području općine Bihać prva kategorija deminiranja (obuhvaća područja sa prepoznatljivim motivima za kretanje lokalnog stanovništva i povremenih korisnika i lokaliteti od strateškog značaja za razvoj) iznosi 6,10 km 2, druga kategorija (obuhvaća područja koja su u povremenoj upotrebi ili su u kontakt zoni sa lokacijama iz prve kategorije prioriteta) iznosi 18,309 km 2 i treća kategorija iznosi 18,924 km 2 (obuhvaća sumnjive površine bez poznate minske opasnosti, najnižeg mogućeg nivoa rizika i utjecaja, ali sa eventualno mogućim ostacima ratnih sukoba, obzirom da se nalaze na bivšim linijama razdvajanja. To su ruralna područja koja nemaju tradicionalne ili druge prepoznatljive motive koji mogu navoditi lokalno stanovništvo i povremene korisnike na pristup ili kretanje, te ne sadrže prirodne resurse od strateškog značaja). Na listu prioriteta deminiranja USK-a uvršteni su svi projekti pripremljeni u BH MAC-u od 2009.-2012. godine, tako da se iz njih vrši odabir za donatorska sredstva. U periodu od 1997.- 2012. godine ukupno je deminirano 6.647.611,39 m² površine sa 176 lokacija sa koje su uklonjena 3.183 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. U sklopu GAGP (Grass Roots Project) projekti za pomoć lokalnoj zajednici pokrenuti od strane Vlade Japana i ITF-a (International Trust Fond) Fond za deminiranje i pomoć žrtvama mina, općina Bihać je kandidirala sedam (nacionalni park Una-Rajnovci, Naselje Račići 1, Naselje Račići 2, Naselje Račići 2a, Grabež put 2, Čekrlije-Mezarluci 2, Grabež-Čekrlije 1) lokacija za pristup donatorskim sredstvima koja dodjeljuje Vlada Japana. U 2013. godini deminirano je: na području NP UNA lokacija Štrbački Buk 17.095,53 m² kontaminirane površine, Klepuše Sokolac Ćulumak 92.661,19 m², Dobrenica Dubravica 90.977,53 m². Nadalje je u 2013. godini planirano deminirati: 183.834,00 m² lokacija Bugar-Spomenik, 122.844,73 m² Bugar Crveno brdo, 73

2.754,19 m² na lokaciji Jezero-Srbljani, Izvršiti sanaciju lokalnog makadamskog puta na području Bugara, a u svrhu provođenja deminiranja. Za deminiranje je pripremljeno još 320 projekata, a Strategijom deminiranja BiH i USK-a predviđen je završetak ovog procesa 2019. godine. Međutim, s obzirom na intenzitet aktivnosti u ovoj oblasti, moguće je pretpostaviti da se to neće uspjeti realizirati u navedenom roku. Pojedinačna ubojita sredstva Na osnovu prikupljenih podataka od strane Policijske stanice Bihać, građana i drugih pravnih lica, u 2013. godini prijavljena je 21 lokacija na kojima je pronađen 21 komad neeksplodiranih ubojitih sredstava. Tim Federalne uprave civilne zaštite je pronašao, uklonio i uništio sredstva na Poligonu za uništavanje NUS-a na Grabežu. RHB zaštita U svrhu zaštite stanovništva od radioaktivnog zračenja u 2011. godini sa inspektorom Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost je izvršen obilazak objekata na kojima su smješteni radioaktivni gromobrani. Na području općine Bihać locirana su četiri gromobrana (Kombiteks u Kulen Vakufu i Bihaću, Polietilenka i Energoinvest). Devastirani objekti U svrhu prevencije i sigurnosti građana uklanjaju se devastirani objekti. Aktivnosti se vrše prema planu Mašinskog tima FUCZ, a za sve objekte koje je potrebno ukloniti pribavljene su uredne izjave vlasnika. Zarazne bolesti ljudi i životinja U okviru provođenja preventivnih mjera, a zbog pojave velikog broja pasa lutalica i mnogobrojnih prijava građana zbog napada pasa, prema projektu Zavoda za prostorno uređenje izgrađeno je sklonište za napuštene životinje na lokalitetu Kruškovače-MZ Ripač, te je isto ugovorom između Općine Bihać i JP Veterinarska stanica Bihać dato tom poduzeću na korištenje i održavanje. Poplave U svrhu smanjenja opasnosti od poplava, Služba civilne zaštite svake godine izdvaja sredstva za čišćenje odvodnih kanala oborinskih voda (do sada sanirani kanali u naseljima Dobrenica, Pokoj, Kulen Vakuf, Mujadžići-Čavkići). Radi zaštite zdravlja stanovnika nakon poplava se vrši dezinfekcija područja zahvaćenih poplavom. 74

Požari Vatrogasna jedinica raspolaže sa 15 vatrogasnih vozila čija je prosječna starosna dob preko 30 godina, od kojih je 9 za gašenje požara, a ostala su za spašavanje. Od 9 vozila za gašenje dva su van upotrebe (zbog kvarova i starosti te nisu sigurni za izlazak na vatrogasne intervencije). Ovakvo stanje kako navedenih, tako i ostalih vatrogasnih vozila na kojima su sve učestaliji kvarovi uslijed starosti, smanjuje pogonsku spremnost i operativnost Vatrogasne jedinice pri vatrogasnim intervencijama. U proteklim godinama na vatrogasnim intervencijama je pokazano da postoje određeni problemi u pogledu pratećeg vatrogasnog vozila, jer je u pitanju vozilo sa najvećim kapacitetom vode u cisterni, te se iz tog razloga ovaj problem mora tretirati kao primarni, jer bez njega je uveliko smanjena efikasnost na požarištu. Da bi vatrogasne intervencije bile u skladu sa propisanom procedurom moraju biti ispunjeni uvjeti obučenosti i uvježbanosti vatrogasaca, što se kontinuirano provodi, ali osim toga, neophodno je obezbijediti opremu i sredstva čijom upotrebom će vatrogasne intervencije biti efikasnije, što će doprinijeti da se u što kraćem vremenskom periodu postigne efikasnije gašenje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom. Služba civilne zaštite Općine Bihać je sredstvima posebne namjene nabavila zaštitnu vatrogasnu odjeću i obuću, uskočni jastuk, kompresor za punjenje boca sa kisikom, te prateći materijal i opremu. U 2013. godini Služba civilne zaštite Općine Bihać imala je 143 intervencije, a ukupno vremensko trajanje vatrogasnih intervencija iznosilo je 152 sata i 14 minuta. U usporedbi sa 2012. godinom evidentan je manji broj požara, jer je u razdoblju od 01.01.-31.12.2012. izvršeno 348 intervencija, od čega 173 na otvorenom prostoru uzrokovanih paljenjem niskog raslinja. U svrhu smanjenja broja požara na otvorenom prostoru neophodno je i dalje raditi na pojačanju aktivnosti na preventivnim mjerama zaštite. Za područje općine donesen je Plan zaštite od požara općine Bihać, te Odluka o organiziranju i funkcioniranju zaštite od požara i vatrogatstvu na području općine Bihać. Skloništa i zakloni Na području općine Bihać postoje skloništa u zgradi Oslobođenja u ulici 502. viteške brigade, te u naselju Ozimice II u blokovima B-5, B-6 i B-10. Po utvrđivanju posjedovno-vlasničkog statusa i sklapanja ugovora sa upraviteljima zgrada u kojima su skloništa, Služba civilne zaštite bit će u mogućnosti, zajedno sa ostalim suvlasnicima objekata obzirom da raspolaže slobodnim sredstvima za ove namjene, poduzeti radnje u svrhu sanacije stanja. U toku je izgradnja namjenskog skloništa Službe civilne zaštite kao zasebnog dijela u sklopu stambeno-poslovnog objekta STO 2 etaža podrum, prema idejnom rješenju IP 14-03/10, na građevinskoj parceli označenoj sa k.č.br.773/1 k.o.bihać po starom katastarskom operatu, odnosno k.č.br.4062 k.o. Bihać-grad, a koja se nalazi u Bihaću, ulica Mehmed paše Sokolovića. Do sada je utrošeno cca 460.000 KM, nadalje, raspolažemo i sredstvima u iznosu od 40.000 KM koja su potrebna da investitor blokira prostor prolaza lifta i stražnjih vrata kako bi prostor ostao jedinstven i zaštićen od nepoželjnih posljedica i kako bi se moglo pristupiti pokretanju postupka javne nabavke zanatsko-instalaterskih radova u iznosu od cca 165.000 KM koje su već raspoložive. 75

Maloljetničko prestupništvo Prema dobivenim podacima koji se odnose na pregled maloljetnika i izrečenih mjera u 2012. godini, slika je sljedeća: 17 puta je izrečena mjera pojačanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja za 15 dječaka i 2 djevojčice, mjera pojačanog nadzora od strane organa socijalnog staranja je izrečena 16 puta za 15 dječaka i jednu djevojčicu. Zabilježen je jedan slučaj recidivizma, te je ova pojava na istom nivou kao i ranije. Kantonalno tužilaštvo, koje djeluje u općini Bihać u skladu sa zakonskom regulativom, nema prostorije za rad sa maloljetnicima, kao ni odgovarajuću opremu. Također, ne raspolaže aktivnom elektronskom bazom maloljetnika. U segmentu ljudskih resursa u instituciji su zaposlene 62 osobe od čega 22 tužitelja, 14 pravobranilaca, 26 dipl. pravnika i 1 pravnik. Prva policijska uprava djeluje u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima USK-a te Zakonom o unutrašnjim poslovima USK-a i drugim relevantnim zakonima. Prema dobivenim podacima, u Prvoj policijskoj upravi ne postoji radno mjesto za osobu koja je specijalizirala dječiju zaštitu. Usluge dječije zaštite se provode u okviru cjelokupnog policijskog djelovanja uz primjenu važećih zakona. Prva policijska uprava nema posebne prostorije za pritvor maloljetnika, a prostor za ispitivanje maloljetnih počinitelja i žrtava nije u funkciji, iako je tokom realizacije projekta Zaštitа djece izložene riziku i djece u kontаktu sа zаkonom u BiH isti opremljen. Prema dobivenim podacima, trenutno ne postoje aktivne elektronske baze maloljetnika u sukobu sa zakonom ili pod rizikom, jer ne postoji adekvatna oprema. U rješavanju problema maloljetničkog prestupništva može se istaknuti nerazvijenost programa promocije pravosuđa i lokalne zajednice, te deficit međusektoralne suradnje. Najčešća suradnja se ostvaruje sa policijom i sudom. Suradnja između policije i tužilaštva se ogleda u dostavljanju izvještaja i nadzora. Suradnja je osobito značajna budući se zajedničkim radom roditelja, škola, Centra za socijalni rad, MUP-a i suda može uticati na poboljšanje kvaliteta sociopedagoške komunikacije sa djecom neprihvatljivog ponašanja. Stoga se kao prioriteti za poboljšanje sigurnosti mogu istaknuti računarska i video oprema, različite vrste edukacija i bolja suradnja sa lokalnom zajednicom, roditeljima/porodicom. Općina Bihać ima Akcioni plan prevencije maloljetničkog prestupništva i primjene alternativnih mjera za 2012.-2013. godinu koji je usvojen na Općinskom vijeću. Akcioni plan je rezultat procesa rada kroz projekt Prevencija i alternativne mjere na lokalnom nivou za djecu izloženu riziku i djecu u kontaktu sa pravosudnim sistemom. Projekt je implementiran u okviru UNICEF projekta Zaštita djece izložene riziku i djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom u BiH u suradnji sa Koordinacijskim tijelom za maloljetničko pravosuđe. Općina Bihać je jedna od devet odabranih lokacija za implementaciju projekta. 76

5.6. Stanovanje Prema popisu stanovništva 1991. godine na području općine Bihać je bilo 12.894 individualnih kuća i 3.796 stanova u objektima kolektivnog stanovanja. Prema podacima JU Stanouprava Bihać, trenutno u Bihaću ima 3.936 stanova u objektima kolektivnog stanovanja i 17.584 individualne kuće (uključujući vikend-kuće), a što je utvrđeno prilikom akcije obilježavanja ulica, trgova i brojeva kuća koju je proveo JU Zavod za prostorno uređenje Bihać. Stambeni fond općine Bihać je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, ukupno imao 16.852 stambene jedinice u privatnom vlasništvu i društvenoj svojini na način da su Bošnjaci imali 10.471 ili 62,1% stambenog fonda, Hrvati 1.620 ili 9,6%, Srbi 3.562 ili 21,1% i ostali 1.199 ili 7,1%. 13 Od 1992. do 1995. godine, djelomično ili potpuno je, prema procjenama uništeno 5.647 stambenih jedinica ili 27,02% sveukupnog fonda, od toga do 20% 1.321 stambeni objekt, od 20-70% 3.956 objekata i preko 70% 3.956 objekata. 14 Stambeno zbrinjavanje Roma U svrhu unapređenja stambenih uvjeta za romsku populaciju na području općine Bihać pripremljen je projekt Stambeno zbrinjavanje Roma. Projekt se odnosi na izgradnju saobraćajnica sa komunalnom infrastrukturom i izgradnju stambenog objekta na lokaciji Maskara. Sredstva za ovaj projekt u visini 375.000,00 KM odobrila je švedska SIDA putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Realizacijom projekta planirano je zbrinjavanje 25 najugroženijih romskih porodica. Uvažavanje manjina i stvaranje uvjeta da i Romi u Bihaću žive po modelima koji su dostojni čovjeka jeste imperativ za Bihać, a partnerski odnos sa SIDA-om i Caritas-om pokazatelj je da se može računati na pomoć u realizaciji ovakvih projekata u budućnosti. 5.7. Civilno društvo Civilno društvo na području općine Bihać obuhvaća registrirane organizacije čije djelovanje je važno za sve aspekte života i razvoj lokalne zajednice. 15 13 IZVOR: Republički zavod BiH za statistiku 14 Usporedna analiza, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, decembar 2005. 15 Puno je definicija civilnog društva, ali sve se mogu podvesti pod zajednički nazivnik pod time se misli na organizacije civilnog društva koje se nazivaju volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom, te im je zajednička sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro. U svojoj najjednostavnijoj formi, civilno društvo predstavlja skup institucija i udruga/organizacija (nevladine organizacije, religijske zajednice, sindikati, dio medija, dio akademske zajednice) koje spajaju građane uz vladu i privatni sektor. Formalno, civilno društvo je ono što nije ni javni ni privatni sektor i što funkcionira na neprofitnoj osnovi. 77

Trenutno na području općine djeluje oko 130 različito orijentiranih organizacija civilnog društva od toga: Vjerskih udruženja 2 Boračkih udruženja 20 Humanitarnih udruženja 35 Kulturno-umjetničkih udruženja 16 Sportskih udruženja 33 Ostalih udruženja 23 Udruženja oboljelih i invalidnih koja se bave mladima, manjinama i sl. (oko 20 udruženja) Sistematizacijom radnih mjesta u Općini Bihać je definirano radno mjesto za suradnju vladinog sektora i organizacija civilnog društva. U svrhu promicanja djelovanja civilnog društva lokalna uprava je potpisala Sporazum o suradnji s nevladinim organizacijama i po istom donijela Odluku o finansiranju projekata koji su u 2012. godini finansirani sredstvima navedenim u sljedećoj tabeli. Tabela 40. Finansijska sredstva općine Bihać utrošena na projekta civilnog društva u 2012. godini (u KM) Programi nevladinih organizacija Programi organizacija mladih Programi organizacija manjina Programi sportskih organizacija Programi kult. umjet. društava Programi boračkih organizacija Crveni križ Ukupno 90.000,00 13.800,00 9.690,00 833.000,00 476.000,00 20.000,00 50.000,00 1.492.490,00 Izvor: Služba za društvene djelatnosti i mlade Iz gornje tabele je vidljivo da je najviše novca utrošeno na sportska i kulturno umjetnička događanja, iako u općini postoji najveći broj humanitarnih udruženja. Bitno je također istaći da na području općine Bihać najveći broj udruženja osniva ili je osnovala boračka populacija. Ovakvih udruženja ima oko trideset, a dosta njih okuplja bolesne i osobe s invaliditetom, kao posljedica iz perioda agresije na BiH. Oko petnaestak udruženja svojim radom usmjereno je na zdravstveni segment, odnosno na unapređenje zdravlja svojih članova kao što su gluhe i nagluhe osobe, djeca oboljela od Down sindroma, oboljeli od raka dojke, hronični bubrežni bolesnici, oboljeli od šećerne bolesti, celijakije, distrofičari, slijepe osobe, oboljeli od hepatitisa, te udruženje za liječenje bivših ovisnika o drogi. Kao jedan od prioriteta za jačanje uloge civilnog društva je promoviranje i usvajanje dijaloga i suradnje između vlasti i civilnog društva. U ovom kontekstu potrebno je naglasiti da se u općini Bihać o najvećem dijelu važnih pitanja raspravlja i odlučuje bez sudjelovanja organizacija civilnog društva, akademske zajednice i građana. S druge strane, a s obzirom na potpisani Sporazum o suradnji OCD i Općine Bihać, jako je važno uvesti do sada nepostojeću javnu kontrolu rada NVO sektora i provođenja projekata, naročito onih za koje općina daje pisma podrške ili osigurava sufinansiranje, što bi sigurno dovelo i do jačanja suradnje nevladinih organizacija s javnim institucijama, kao i postizanja boljih rezultata u oblastima gdje NVO mogu efikasnije i bolje djelovati. 78

5.8. Mladi Populacija mladih je od osobitog značaja za našu općinu, budući je procjena da je broj mladih veći od prosjeka za BiH, jer podaci pokazuju da oko 30% ukupnog stanovništva pripada mlađima od 35 godina. Na području općine Bihać postoji izvjestan kontinuitet u istraživanju problema i potreba mladih, tako da je posljednjih godina bilo nekoliko takvih istraživanja: Anketa o problemima i potrebama mladih iz 2004. godine, Anketa Savjetodavnog odbora mladih iz 2007. godine, Ispitivanje stanja preko mailing lista u 6 gradova BiH (Banjaluka, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Bugojno, Bihać), Istraživanje Komisije za izradu strategije razvoja omladinske politike iz 2008. godine. Ono što se može zaključiti na osnovu svih obavljenih istraživanja jeste da je velika većina mladih ljudi nezadovoljna svojim statusom i ulogom, da organizirani i povezani mladi ljudi mogu najbolje razumjeti i izražavati probleme i potrebe ove populacije, da postoji nepovjerenje prema općinskim organima vlasti i jasno izraženo mišljenje da se problemima mladih ne poklanja dovoljno pažnje. Može se zaključiti da mladi ljudi nisu zadovoljni svojim položajem u društvu, da su nedovoljno uključeni u društveni i politički život, da nemaju utjecaja na mijenjanje takvih okolnosti, ali da istovremeno uviđaju neophodnost utvrđivanja adekvatne omladinske politike na svim nivoima. Posljednje istraživanje Komisije za izradu strategije razvoja omladinske politike iz 2008. godine (anketirano 478 mladih) pregledno izdvaja sljedeće probleme, te sugerira i smjer njihova rješavanja. Tabela 41. Pregled rezultata dobijenih anketiranjem Ključni problemi Većina mladih ima srednje obrazovanje Većina mladih nema vlastitih prihoda Većina ispitanika živi sa roditeljima Broj sklopljenih brakova do 30 godine života se smanjuje Najveća prepreka zapošljavanju je nepostojanje adekvatnih programa zapošljavanja, percepcija mladih o mogućnosti zapošljavanja je negativna Mladi imaju vrlo malo ili nikakvo iskustvo u malim poslovima i samozapošljavanju Pijenje alkohola je najprisutnija socijalno patološka pojava Zdravstvena zaštita mladih samo djelomično zadovoljava potrebe Omladinske organizacije i Smjer i opcije rješenja Promovirati visoko obrazovanje kao poželjan standard, snažnije sudjelovati i podržati reformu obrazovanja, podizati svijest o značaju cjeloživotnog obrazovanja, promovirati neformalne oblike obrazovanja. Organizirati oblike i prilike povremenog zarađivanja. Analizirati stambene probleme mladih, pokrenuti aktivnosti stambenog kreditiranja mladih. Omogućiti zadovoljavanje što više preduvjeta za samostalan život mladih. Ubrzati aktivnosti na usklađivanju obrazovnih programa sa tržištem rada, mijenjati javno mišljenje, promovirati honorarno ili povremeno zapošljavanje, promovirati privatnu inicijativu i samozapošljavanje, poboljšavati ambijent za razvoj malih poslova, promovirati i poticati uspješne mlade poduzetnike. Stvarati ambijent gdje će mladi moći ostvariti svoje poslovne ideje. Podizanje svijesti mladih o štetnosti alkohola, kvalitetno organiziranje slobodnog vremena, preventivni programi, razvijanje volonterskog rada. Pokretati inicijative za poboljšanje stanja. Podržati formiranje i rad nevladinih organizacija. 79

Ključni problemi NVO na najbolji način mogu izraziti potrebe mladih Mladi imaju mali ili nikakav utjecaj na donošenje odluka na nivou općine Većina mladih slobodno vrijeme provodi sa društvom po kafićima i pred TV-om Uslovi za bavljenje sportom bi mogli biti bolji Mladi su nezadovoljni ponuđenim kulturnim sadržajima Mladi ne vide svoju budućnost u ovom gradu Smjer i opcije rješenja Raditi na uključenju mladih u različite oblike društvenog angažmana. Formirati centar za mlade. Organizirati aktivnosti za poboljšanje. Povećati aktivno sudjelovanje mladih u izboru i organizaciji kulturnih sadržaja, edukacija mladih. Omogućiti mladima da aktivno kreiraju svoju budućnost. Izvor: Istraživanje Komisije za izradu strategije razvoja omladinske politike, 2010.godina Navedeni problemi mogu se nadopuniti rezultatima analize položaja mladih i sektora mladih u BiH koju su uradili Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH i Njemačko društvo za tehničku suradnju (GTZ). Ova analiza najopširnije i najozbiljnije je istraživanje o mladima provedeno u BiH u poslijeratnom periodu, donosi niz podataka o negativnim trendovima u vezi sa mladima u BiH. Neki od niza gorućih problema su: Mladi ljudi prema većini istraživanja žele napustiti BiH, Više od 50% radno sposobnih mladih ne radi, Neprilagođen obrazovni sistem, Siromaštvo, Nepostojanje centara za mlade i drugih prostora za njihov organizirani rad, Nedovoljna uključenost mladih u procese donošenja odluka, Nepostojanje vijeća mladih, Nepostojanje grantova i fondova za projekte i razvijanje poslova mladih itd. Slijedom provedenih istraživanja o potrebama i položaju mladih usvojena je Strategije razvoja politike za mlade na području općine Bihać 2010.-2015. Usvajanjem Zakona o mladima FBiH, koji je službeno stupio na snagu u junu 2010. g., mladi su konačno dobili zakonski okvir koji je definirao njihovu starosnu dob i brojne mehanizme brige o njima, a predstavlja odličnu platformu za svestrani razvoj mladih. Krajem 2012. godine je usvojen i Zakon o volontiranju FBiH. Općinsko vijeće Općine Bihać je usvojilo Lokalnu volontersku politiku općine Bihać za period 2013. 2018., što predstavlja snažno opredjeljenje Općine Bihać za poticanje i razvijanje volonterizama. 80

5.9. Ravnopravnost spolova U vezi sa implementacijom odredbi definiranih u Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH-e i obavezama koje su definirane Gender akcionim planom BiH, može se izdvojiti nekoliko karakteristika koje oslikavaju stanje na području općine Bihać po pitanju ravnopravnosti spolova kako sljedi: 1. Općina Bihać ima formiranu Komisiju za ljudska prava i ravnopravnost spolova pri Općinskom vijeću, ali je funkcionalnost i podrška koju ima ova Komisija od strane drugih institucija i pojedinaca ograničena, 2. Općina Bihać nema dokumente i mehanizme koji bi osigurali podršku primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova BiH-e na lokalnom nivou, 3. Općina nije sistemski pristupila analizi i primjeni Zaključnih komentara i Preporuka CEDAW/C/BiH/CO/3 (Zaključni komentari i Preporuke) za dalju implementaciju CEDAW Konvencije u BiH, 4. U izvršnoj vlasti lokalne zajednice ne postoji struktura i mehanizmi koji trebaju raditi na primjeni svih obaveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i drugih obavezujućih standarda, 5. Općina nema sve statističke podatke razvrstane na osnovu spola, 6. Ne postoji proces uključivanja principa ravnopravnosti spolova u donošenje akata općine i općinskog vijeća, niti su ovi principi sastavni dio podzakonskih akata koji reguliraju rad zakonodavnog organa, 7. Redovni programi rada zakonodavne i izvršne vlasti ne podrazumijevaju osiguranje budžetskih sredstava za implementaciju zakona ili inicijativa vezanih za ravnopravnost spolova, 8. Općina Bihać je počela sa aktivnostima socio-ekonomskog analiziranja u svrhu približavanja postupku rodno-osjetljivog budžetiranja kao procesa, u okviru suradnje sa Projektom upravne odgovornosti (GAP), za sada nema znakova da će se proces nastaviti nakon završetka projekta, jer općina ne prati efekte utroška budžetskih sredstava na ciljne grupe stanovništva, žene i muškarce, 9. Postoji besplatna pravna pomoć za pitanja jednakosti i ravnopravnosti spolova, 10. Ne postoji dovoljan broj nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ženskih ljudskih prava i ravnopravnošću spolova. Unatoč brojnim problemima, Općina Bihać poduzima posljednjih godina niz aktivnosti u vezi s jednakošću i ravnopravnošću spolova, kao npr. Usvojen je Akcioni plan jednakosti i ravnopravnosti spolova za 2012. godinu u suradnji s Projektom upravne odgovornosti (GAP), Plan prevencije seksualnog i rodno baziranog nasilja je usvojen na OV-u i predstavlja rezultat suradnje s Gender centrom FBiH, Općina ima formiranu Komisiju za ljudska prava i ravnopravnost spolova pri OV-u, Razmatrane su na OV-u informacije o nasilju u obitelji na području općine Bihać i o stepenu ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, Vršena je edukacija stanovništva MZ-a općine Bihać u vezi s nasiljem u obitelji, Organizirani su seminari i realizirani projekti s nastavnicima, roditeljima i djecom, Općina je izradila dokument Rodno odgovorno budžetiranje na području općine Bihać nakon provedene socioekonomske analize u svrhu približavanja postupku rodnoosjetljivog budžetiranja kao procesa. Kao jedan od prioriteta je institucionalno jačanje. Općina Bihać nema osobu čija je nadležnost provedba Zakona o ravnopravnosti spolova, tako da je pred lokalnom zajednicom u narednom periodu još uvijek niz obaveza i zadataka. 81

5.10. Ranjive grupe stanovništva Raseljena lica i povratnici 16 u općini Bihać Općina Bihać, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma pa do danas čini napore kako bi se ovoj populaciji omogućio adekvatan povratak i reintegracija unutar društva. Bez obzira na postignute rezultate, još uvijek je mnogo osoba koje čekaju na povratak i pristup svim pravima koja idu uz povratak. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, na području općine Bihać evidentirano je 485 porodica i 1437 raseljenih lica. Prema zadnjim podacima (RADS baza podataka o raseljenim licima u općini Bihać) iz 2013. godine, u općini Bihać evidentirano je 60 porodica i 140 raseljenih lica, dok je evidentirani broj povratnika 9. Predmetni podaci nisu relevantni, obzirom da raseljena lica ne prijavljuju nastupanje okolnosti koje su osnova za prestanak statusa, a povratnici najčešće prijavljuju povratak i prijavu prebivališta tek kad im zatreba dokaz o priznatom statusu za ostvarivanje nekog od priznatih prava iz statusa utvrđenih zakonom. U postupcima revizije statusa po službenoj dužnosti, najčešće je teško prikupiti podatke na terenu, budući da isti grade ili obnavljaju stambene objekte vlastitim sredstvima, a u istima vrlo često nitko ne živi zbog iseljenja u treće zemlje privremeno ili trajno. Kada je u pitanju povrat imovine i stanarska prava, Općina Bihać je taj posao završila u cjelosti. Datum završetka povrata stanarskih prava i privatne imovine je bio zvanično 31.01.2005. godine sa sljedećom analitikom. Ukupan broj zahtjeva za povrat je bio 2.515 a od toga: Uk. broj zahtjeva za povrat stanarskih prava 1.606 Uk. broj odluka o povratu stanarskih prava 1.606 Uk. broj zaključenih slučajeva povrata stanarskih prava 1.287 Uk. broj zahtjeva za povrat privatne imovine 909 Uk. broj odluka o povratu privatne imovine 902 Uk. broj zaključenih slučajeva povrata privatne imovine 736 Kada je u pitanju rekonstrukcija stambenih jedinica, Općina Bihać je kontinuirano kroz različite programe osiguravala uvjete za obnavljanje stambenih jedinica. Do sada je ukupno obnovljeno 6.684 stambenih jedinica, dok je za obnovu preostalo još 4.426 stambenih jedinica i to: I kategorija oštećenosti (5-20%) 1.099 II kategorija oštećenosti (25-40%) 717 III kategorija oštećenosti (45-65%) 2.135 IV kategorija oštećenosti (75-100%) 475 16 Raseljene osobe u BiH su osobe koje su zbog posljedica sukoba prognane sa svog prebivališta, ili su napustile svoje prebivalište nakon početka sukoba bojeći se, opravdano, da će biti progonjene zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj socijalnoj grupi ili zbog svojih političkih mišljenja, a koje su se privremeno nastanile na nekom drugom mjestu u BiH. Istovremeno, veliki broj osoba raseljen je i uslijed fizičkog uništavanja ili oštećivanja stambenih jedinica u kojima su imali ranija prebivališta, preseljavanja u sigurnije objekte, privremenog zaposjedanja napuštenih stambenih jedinica, kao i ekonomskih potreba za održivost porodica u ratnom periodu (interno raseljeni). 82

Prema podacima Službe za prostorno uređenje i imovinsko-pravne poslove u 2013. godini (razdoblje maj-septembar) obnovljene su samo dvije stambene jedinice, iz čega proizlazi da za obnovu preostaje još 4.424 stambene jedinice. Kada je u pitanju smještaj raseljenih lica, alternativni smještaj u stanovima koji su pod upravom Općine Bihać trenutno koriste 24 obitelji. Općina Bihać osigurava sredstva za smještaj 15 obitelji u visini od 150 KM do 250 KM po obitelji, a preostali dio Kanton. Općina Bihać nema kolektivnih centara za smještaj raseljenih lica. Pored podrške u svrhu stambenog zbrinjavanja realizirani su i drugi projekti poput unapređenja infrastrukture kao preduvjeta za povratak. U sljedećoj tablici je dat pregled projekata i realiziranih sredstava u svrhu povratka u 2012. godini. 83

R B Naziv projekta/implementator Općina (KM) Tabela 42. Pregled realiziranih sredstava u svrhu povratka u 2012.godini Kantoni (KM) Donatori Entiteti (KM) Fond za povratak (KM) Ukupno Domaći (KM) 3+4+5+6 Međunarod ni (KM) Vrste pomoći Obnova stambenih jedinica Održivi povratak (KM) Sveukupno 9+11 (KM) Vrijednost (KM) Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1. Projekat ZP10 154.000,00 154.000,00 154.000,00 6 154.000,00 2. Elektrifikacija naselja 38.000,0 150.000,00 188.000 188.000 188.000 Trubar(Podvučjak) 0 3. Izgradnja vodovodne 9.856 9.856 29.290 39.146 39.146 mreže u naselju Lohovo 4 Izgradnja vodovodne 7.753 7.753 7.753 7.753 mreže naselje Pritoka 5 Izgradnja vodovodne 36.594 36.594 36.594 36.594 mreže naselje Ćukovi 6 Izgradnja vodovodne 5.653 5.653 5.653 5.653 mreže Srbljanski plato UKUPNO 97.856 304.000 401.856 29.290 154.000,00 6 277.146 431.146 Izvor: Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne poslove U 2013. godini Općina Bihać je, u suradnji sa J.P. Elektrodistribucija Sarajevo, poslovna jedinica Bihać, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH predložila prioritetne mikro lokacije za elektrifikaciju 8 obnovljenih i 18 neobnovljenih stambenih jedinica u mjesnoj zajednici Martin Brod, naseljena mjesta Malo Očijevo i Veliko Očijevo sa procijenjenom vrijednošću elektrifikacije na iznos od 750.000,00KM. 84

U cilju stvaranja uvjeta za održivost povratka i reintegraciju povratnika, Općina Bihać je stvarala i stvara uvjete za siguran i održivi povratak, ali to još uvijek nije dovoljno da bi se zadovoljio cjelokupan proces. U narednom periodu neophodno je dalje raditi na obnavljanju stambenih jedinica povratnika i raseljenih i stvaranju drugih uvjeta za njihovu integraciju. Romi Od raspada bivše Jugoslavije, masovnih kretanja stanovništva tokom i nakon rata, te kolapsa i obnove državnih struktura, Romi i ostale manjine su bili naročito ugroženi i često nisu imali mogućnost pristupa socioekonomskim pravima na istoj osnovi kao i ostali građani ili izbjeglice. Vlasti BiH su usvojili brojne zakone i zakonske propise kako bi pravno riješili njihovu situaciju, uključujući Odluku o osnivanju nacionalnog Savjetodavnog Odbora za Rome, usvajanje Akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma i drugih pripadnika nacionalnih manjina i usvajanje Zakona o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina. Bosna i Hercegovina je od septembra 2008. godine pristupila Dekadi za uključivanje Roma, inicijativi koju je usvojilo devet zemalja u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi i koju je podržala međunarodna zajednica. Romi su de facto, mada ne i de jure, najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini (BiH) u oba entiteta. U svojoj nedavnoj studiji UNDP sugerira da siromaštvo, ovisnost o socijalnoj pomoći i nezainteresiranost za aktivnim učešćem u pojedinim segmentima života predstavljaju kako historijsko nasljeđe, tako i korijenski uzrok isključenja iz društva i diskriminacije koju danas trpe Romi. Više instance vlasti još uvijek ne raspolažu s tačnim pokazateljima o romskom stanovništvu, ali su procjene da većina Roma živi na području F BiH. Na području općine Bihać je prije rata živjelo preko 600 Roma. Danas, prema statističkim podacima sačinjenim u JU Centar za socijalni rad, a na osnovi ličnog izjašnjavanja Roma, u općini Bihać živi 169 domaćinstava sa 709 članova. Od tog broja je oko 100 djece do 15 godina. Veliki su problemi s kojima se Romi suočavaju, od kojih su najizraženiji stanovanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje i lični dokumenti. Veoma mali broj od ukupnog broja Roma živi u društveno prihvatljivim uvjetima. Gotovo 80 objekata je devastirano, a 32 porodice nemaju riješeno stambeno pitanje. Navedene 32 porodice imaju preko 206 članova, od kojih su 110 ili 53% odrasli, 78 ili 38 % djeca starosti od 0-18 godina, te 18 ili 9% mladi u dobi od 18 25 godina. Problemi stambenog zbrinjavanja Roma i pristup rješavanju istoga je obrađen u okviru poglavlja 5.2. ovog dokumenta. 85

6. STANJE JAVNE INFRASTRUKTURE I JAVNIH USLUGA 6.1. Prometna infrastruktura Saobraćajnice Općina Bihać ima veoma povoljan geoprometni položaj koji je definiran transportnim čvorištem međudržavnih puteva i unskom željezničkom prugom na prvom nivou, te regionalnim i lokalnim putevima u naredna dva nivoa. Ukupna dužina prometne mreže na području općine Bihać iznosi 560,10 km, od čega je magistralnih cesta 59,00 km (nadležnost JP Federalna direkcija cesta ) regionalnih cesta 93,10 km (nadležnost JU Direkcija regionalnih cesta USK ) lokalnih cesta 238,00 km i nerazvrstanih cesta 178,00 km. Trenutno stanje lokalnih i nerazvrstanih cesta na području općine Bihać je prikazano u sljedećoj tablici. Vrsta Tabela 43. Pregled stanja lokalnih i nerazvrstanih cesta općine Bihać Lokalne ceste (m) II. prioriteta Nerazvrstane ceste (m) III. i IV. prioritet Ukupno (m) Asfalt Makadam Ukupno Asfalt Makadam Ukupno Asfalt Makadam Ukupno Urbano područje 76.145 0 76.145 0 0 0 76.145 0 76.145 Van urbano 111.732 21.088 132.820 46.070 81.567 127.637 157.802 99.660 260.457 područje Dislocirane ceste 6.500 24.600 31.100 7.600 74.100 81.700 14.100 98.700 112.800 UKUPNO 194.377 45.688 240.065 53.670 155.667 209.337 248.047 198.360 449.399 Izvor: JU Zavod za prostorno uređenje Bihać (august 2013.) JU Zavod za prostorno uređenje Bihać realizira godišnji program održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta koji se sastoji od redovnog održavanja i modernizacije cesta. Ukupna ulaganja u prethodnim razdobljima su prikazana na grafikonu ispod. 86

Tabela 44. Godišnja realizacija Programa održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta (u KM) Izvor: JU Zavod za prostorno uređenje Bihać Komunikacija preko rijeke Une omogućena je s tri mosta: Most Alije Izetbegovića, Most u naselju Vrkašić i Most Bakšaiš. Na magistralnoj cesti M 14 Bihać Srbljani Bosanska Krupa u proteklom periodu počeli su radovi na izgradnji saobraćajnice preko Grmuško srbljanskog platoa, s ciljem da se magistralna cesta izmjesti iz kanjona rijeke Une i poboljšaju uvjeti saobraćaja. Pregled sredstava budžeta Općine Bihać uloženih u radove redovnog i investicijskog održavanja lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta je dat u sljedećoj tablici, a potom i grafički prikazan. Tabela 45. Sredstva budžeta Općine uložena u prometnu infrastrukturu Vrsta 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Redovno održavanje cesta 996.642 604.221 510.021 615.916 677.945 914.063 841.853 Izgradnja i održavanje horiz. i vertik. 81.010 74.713 61.630 138.004 54.820 51.773 47.938 signalizacije Izgradnja i održavanje svjetlosne sign. 1.396.158 4.992 87.932 97.023 (semafori) Izgradnja i rekonstrukcija prometne 1.048.413 2.383.739 2.521.492 6.865.639 1.238.316 778.432 510.919 infrastrukture UKUPNO 2.126.065 3.062.673 3.093.143 9.015.717 1.976.073 1.832.200 1.497.733 Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke U periodu od 2005. 2011. godine nije vršena izgradnja saobraćajnica, osim realizacije projekta semaforizacije grada u iznosu od 1.586.105 KM. 87

Za radove tekućeg održavanja (ljetnog i zimskog) gradskih ulica, lokalnih i nerazvrstanih cesta na godišnjem nivou u prosjeku se izdvajaju sredstva u iznosu od cca 800.000 KM, i ista su, s obzirom na loše stanje saobraćajnica, nedovoljna. Posebno važno pitanje je i pitanje odvodnje oborinskih voda sa saobraćajnica koje uzrokuju različita oštećenja. Na području općine Bihać oborinska kanalizacija izgrađena je u ulicama Žrtava Srebreničkog genocida (obilaznica Ceravci) dijelu novoizgrađenih saobraćajnica u dužini od cca 350m RP Ceravci obuhvat "F", Ribarska ulica, Bosanska ulica i Ul. V korpusa. Izgrađena oborinska kanalizacija iz ulica Bosanska i V korpusa direktno se odvaja u jarak. U dijelovima grada gdje je izgrađena kanalizacija ista je mješovitog tipa, što nije u skladu sa odredbama prostorno planske dokumentacije. Kroz Program obavljanja djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje održava se 1.200 slivnika. Problem odvodnje oborinskih voda evidentan je u naselju Harmani (Harmanski sokak, Bosanski stanak, Kineski zid, Odred za specijalna dejstva), Midžić mahala (slivne rešetke su iznad nivoa kolovoza), Aleja Alije Izetbegovića, Ozimice I (Ferhad paše Sokolovića - parking, Hamdije Ćemerlića, Alije Nametka), Husrefa Redžića ispred pješačkog mosta, Gornje Prekounje (Nerkeza Smailovića, Đačka prilaz Gimnaziji, Hadžiabdića mahala) 501. viteške dio slivnika zaštopan; 502. slavne brigade (slijepi slivnik kod MUP - a), Bakašiš kod mezarja, Ozimice II (Hamdije Pozderca). Navedeni problemi su najčešće uzrokovani oštećenjima na saobraćajnicama. Radovi rekonstrukcije/modernizacije saobraćajnica na području općine u periodu 2005. 2011. godina finansirani su u iznosu od 15.382.950 KM. U odnosu na 2005. godinu 2011. godine ulaganja u rekonstrukciju saobraćajnica su za cca 51% manja. Parking Prema podacima JKP Komrad, broj raspoloživih parking mjesta u urbanom dijelu općine Bihać je 701. Naplata parkiranja vrši se na 605 parking mjesta. I pored iskazane potrebe za izgradnjom javnih parkinga zbog promjene namjene prizemlja objekata kolektivnog stanovanja u poslovne prostore, kao i izgradnje poslovnih prostora, u proteklom periodu nisu vršena ulaganja u izgradnju javnih parkinga. Javni prijevoz Uvođenjem javnog gradskog prijevoza osigurava se integriranje općine u jedinstvenu cjelinu i omogućava mobilnost stanovništva. Uslugu javnog prijevoza u općini Bihać vrše privatni prijevoznici na području 22 MZ-e. Analizom pokrivenosti MZ-a lokalnim javnim prijevozom uočeno je da je u odnosu na 2005. godinu došlo do povećanja broja MZ-a u kojima je organiziran javni prijevoz za 36,36%. Općina Bihać u proteklom periodu nije subvencionirala lokalni javni prijevoz. 88

6.2. Tehnička infrastruktura Elektroenergetska infrastruktura Proizvodnju, distribuciju i opskrbu električnom energijom na području općine Bihać vrši JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podružnica Elektrodistribucija Bihać. Opskrba električnom energijom općine Bihać ostvarena je preko prijenosne 220 kv mreže Prijedor Bihać i TS 220/110 Bihać 1 i prijenosne 110 kv mreže Prijedor Bosanska Krupa Bihać TS Bihać 2. Tabela 46. Elektroenergetska infrastruktura u općini Bihać OPĆINA BIHAĆ 2011. godina Broj kupaca Dužina elektro mreže u km 773,90 Na visokom naponu u km 312,83 41 Na niskom naponu u km 461,07 23.398 Dužina rekonstruirane elektromreže u km 71,80 Na visokom naponu u km 3,70 Na niskom naponu u km 68,10 Dužina izgrađene elektromreže u km 5,36 Na visokom naponu u km 3,8 Na niskom naponu u km 1,56 Proizvodnja električne energije Gwh 35,13 Potrošnja električne energije Gwh 155,27 Izvor: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podružnica Elektrodistribucija Bihać. Općina Bihać raspolaže s dva mala izvora električne energije: protočna HE Una Kostela i MHE Bihać (2011. godine MHE Bihać proglašena je nacionalnim spomenikom). U periodu od 2005. 2011. godine prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosi 46 Gwh. Broj potrošača električne energije u odnosu na 2005. godinu povećan je za 22 potrošača na visokom naponu, odnosno 2.098 potrošača na niskom naponu. U periodu od 2005. 2011. godine izvršena je rekonstrukcija elektro mreže u dužini od 201,2 km (52,6 km visoki napon i 148,5 km niski napon), odnosno izgradnja elektro mreže u dužini od 85,79 km (41,05 km visoki napon i 44,2 km niski napon). Telekomunikacije Telefonsku mrežu imaju 33 MZ-e. U 2011.godini, prema podacima BH Telecoma, registrirano je 11.655, a u M:tel u 87 fiksnih telefonskih priključaka. Od mobilnih operatera na području općine Bihać prisutni su BH Telecom (pokrivenost signalom 98,67%) i M:tel (pokrivenost signalom 43%). Ukupan broj korisnika mobilne mreže je 21.375. Prema podacima BH Telecoma internet konekcija moguća je u 33 MZ-e. U 2011. godini registrirano je 3.349 korisnika Interneta. 89

6.3. Komunalna infrastruktura U periodu poslije 1995. godine u općini Bihać dosta se radilo na izgradnji komunalne infrastrukture. U oblasti vodosnabdijevanja postignuta je visoka pokrivenost stanovništva koje se snabdijeva kontroliranom pitkom vodom, značajni pomaci urađeni su u oblasti odvodnje otpadnih voda. Pitanje otpada rješava se u skladu sa trenutnim mogućnostima, obzirom da još uvijek nema regionalne deponije. Međutim, bez obzira na rezultat, posla u ovoj oblasti ima jako puno. Posebno važno je istaknuti problem nadležnosti općine u oblasti komunalnih djelatnosti, obzirom na set usvojenih okolišnih zakona (o zaštiti okoliša, o vodama, otpadu, biodiverzitetu) iz 2003. godine. Od strateško-planskih dokumenata iz ove oblasti Općina je uradila: Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju, Studiju vodosnabdijevanja cijele općine Bihać, Master plan odvodnje otpadnih voda, Studiju ranjivosti prostora, Studiju upravljanja otpadom itd. Međutim, monitoring nad implementacijom ovih dokumenata nije sistemski, osim u pojedinim slučajevima. Nadležne općinske službe kontinuirano trebaju provoditi monitoring nad izvršenjem zakonskih obaveza općine po pitanju Zakona o principima lokalne samouprave, Zakona o komunalnim djelatnostima USK, Zakona o vodama (F BiH i USK), te usklađivati kroz svoje akte (odluke općinskog vijeća) ovu oblast. Također, često nisu precizno pravno definirani odnosi između općine i njenih operatera kao pružaoca usluge građanima. Vodoopskrba Za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbe stanovništva vodom za piće Općina Bihać osnovala je JP Vodovod d.o.o. Bihać. Javni vodovodni sistem kojim upravlja JP Vodovod d.o.o. Bihać obuhvata: centralni gradski sistem vodoopskrbe Bihać (izvorišta Klokot i Privilica), vodovodni sistem Kulen Vakuf Ostrovica, vodovodni podsistem Orašac Toplica, vodovodni podsistem Gata. Osnovna obilježja vodoopskrbe su data u sljedećoj tablici. Tabela 47. Obilježja vodoopskrbe na području općine Bihać OPĆINA BIHAĆ 2005. godina 2011. godina Dužina vodovodne mreže u km 594 630 Nivo investicija u izgradnju vodovodne mreže (KM) 365.800 468.570 Nivo investicije u rekonstrukciju vodovodne mreže (KM) 94.282 130.080 Nivo investicija u održavanju vodovodne mreže (KM) 116.268 371.336 Broj potrošača s gradskog vodovoda 19.308 20.826 Postotak gubitaka vode (%) 64 47 Potrebe l/s 345 251 Broj domaćinstava korisnici lokalnog vodovoda 1.545 1.041 Cijena m 3 vode (KM) 1.02 1,32 Postotak naplate usluga (%) 50 89 Izvor: JP Vodovod d.o.o. Bihać S gradske vodovodne mreže vrši se opskrba vodom za piće 20.826 domaćinstva, što čini nešto više od 95% od ukupnog broja korisnika usluge. U odnosu na 2005. godinu broj korisnika povećan je za 7%. Dio vodovodne mreže izgrađen je od azbest-cementnih cijevi, te je prijeko potrebno izvršiti 90

rekonstrukciju ovih vodovodnih mreža. Procjena je da se radi o cca 12 do 15 km azbestnih cijevi. JP Vodovod d.o.o. Bihać prema planiranim aktivnostima i dinamici mijenja cijevi na vodovodnim trasama na kojima su izraženi povećani gubici vode, čime se automatski smanjuje udio azbestnih cijevi. Također, na području općine Bihać postoje dijelovi vodovodne trase u kojima su neke cijevi stare i do stotinu godina. U skladu sa finansijskim mogućnostima i one se zamjenjuju. JP Vodovod d.o.o. Bihać radi na GIS-u (Geografski informacijski sistem). Nadležna služba snima stanje na terenu i unosi te informacije u elektronsku bazu podataka. Dinamika unosa podataka ovisi od vremenskih prilika koje utječu na mogućnost obilaska terena i prikupljanje potrebnih informacija. Kada se taj unos podataka završi, operater će imati sve podatke o vodovodnoj mreži na jednom mjestu. Putem mjesnih (lokalnih) vodovoda i iz prirodnih izvorišta vodom se opskrbljuje 1.041 domaćinstvo. Od 2005. provedene su aktivnosti na priključivanju korisnika na gradski vodovodni sistem, te je od 2005. 2011. izvršeno priključenje 504 domaćinstva. Lokalni vodovodi još uvijek su u nadležnosti MZ-a, do preuzimanja istih na upravljanje i održavanje od strane Općine Bihać, a u skladu s odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima USK a. Postojeći vodovodni sistem općine Bihać je izuzetno velikog opsega i procjenjuje se da opskrbljuje više od 60.000 stanovnika ili 96% od ukupnog broja stanovnika. Prosječno, na godišnjem nivou izgradi se preko 5km vodovodne mreže, a u rekonstrukciju i održavanje ulaže se oko pola miliona KM. Problem vodovodnog sistema općine Bihać su značajni gubici vode. Oni se procjenjuju mjerenjem neobračunate vode, a rađena su i mjerenja gubitaka u vodovodnom sistemu. Količina zahvaćene vode iznosila je od 9.671.650 m 3 (2007. godine) do 8.418.581 m 3 (2010. godine). Tabela 48. Zahvaćene količine vode KLOKOT PRIVILICA OSTROVICA PERIOD SMJER REZ. KOMARAC SMJER REZ. KL. GLAVICA SMJER REZ. DEBELJAČA SMJER REZ. SOKOLAC + NOVA ČETVRT ŽEGAR GATA SMJER K. VAKUF+ KLISA TOPLICA UKUPNO GODIŠNJE (m 3 ) 2007. 5.201.381 610.418 2.178.245 1.042.991 144.000 157.222 225.199 112.194 9.671.650 2008. 5.115.589 635.075 2.122.582 1.083.408 142.094 122.370 298.340 104.149 9.623.607 2009. 4.940.552 820.302 1.861.722 741.243 116.134 129.000 362.381 85.292 9.056.626 2010. 4.299.961 957.709 1.701.977 817.721 119.681 140.949 313.469 67.114 8.418.581 Izvor: JP Vodovod d.o.o. Bihać Količina neobračunate vode u vodovodnom sistemu Bihać, procijenjena na osnovu podataka o proizvodnji i potrošnji vode, kretala se od 63,56% u 2007. do 55,44% u 2010. Veliki broj mjerenja o fizičkim gubicima u vodovodnoj mreži javnog vodovodnog sistema tokom posljednjih godina govori da se veličina fizičkih gubitaka kreće još uvijek iznad 50%. Zaključak o velikim prosječnim gubicima vode potvrđen je i rezultatima mjerenja gubitaka koji su tokom 2007. godine provedeni u okviru projekta Rehabilitacija urbanih vodovodnih sistema u slivu rijeke Save. 91

Tabela 49. Količine neobračunate vode u vodovodnom sistemu Bihać Neobračunata voda 2007. 2008. 2009. 2010. Postotci (%) 63,56 60,60 58,80 55,44 Količine (m 3 ) 6.147.345 5.833.961 5.326.286 4.667.200 Izvor: JP Vodovod d.o.o. Bihać Znatnim finansijskim ulaganjima u izgradnju, rekonstrukciju i održavanje vodovodne mreže u periodu od 2005. 2011. godine (ukupni iznos utrošenih sredstava 7.075.115 KM) gubici u mreži u odnosu na 2005. smanjeni su za 27%. Kontrola ispravnosti pitke vode osigurana je kontinuiranim kontrolama Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo 17 koji prati fizičko-hemijsku (osnovnu i periodičnu) i mikrobiološku kvalitetu vode. Kontrola kvalitete vode za piće vrši se na 6 izvorišta tj. punktova sistema zahvaćanja vode i 52 promjenjiva punkta na distributivnoj mreži. 18 U 2010. godini uzeto je 450 uzoraka klorirane vode za piće za osnovnu bakteriološku analizu, od toga 29 uzoraka ili 6,44% nije odgovaralo propisanim zahtjevima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće i 457 uzoraka klorisane vode za osnovnu fizičko hemijsku analizu, od toga 79 uzoraka ili 17,29% nije odgovaralo propisanim zahtjevima Pravilnika. Pojava neispravnih uzoraka vode karakteristična je za periode naglih otapanja snijega i obilnijih kišnih padavina. Najčešći parametar koji je odstupao od maksimalno dopuštene koncentracije je parametar mutnoće. U 2012. godini od 432 analize kvalitete vode utvrđene su 54 mutnoće (12,5%), dok su u prvih šest mjeseci u 2013. godini provedene 242 analize vode, a utvrđeno je 49 mutnoća (20,2%). Pored mutnoće, povremeno se u analizama pokazuje i prisustvo amonijaka i rezidualnog hlora. Iako na osnovu ispitanih uzoraka vode Zavod za javno zdravstvo USK-a Bihać daje mišljenje i preporuke da nije bilo opasnosti od epidemioloških oboljenja na prostoru općine Bihać, mora se konstatirati da je udio uzoraka koji ne odgovaraju kvaliteti dosta velik. JP Vodovod trebao bi razmišljati o tome da li je tehnologija koja se koristi za dezinfekciju (hlorom) dovoljna, ili je potrebno poduzeti mjere, naročito u periodima koji su kritični. Također, u Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva Federacije BiH za 2011. godinu navodi se stopa oboljevanja od crijevnih zaraznih bolesti koja je u porastu u Federaciji, a dovodi se u vezu sa kvalitetom vode za piće. Kontrola vode za piće svodi se na analizu mikrobioloških i fizikalno hemijskih parametara, dok analiza sadržaja opasnih tvari u vodi za piće nema (fenoli, mineralna ulja, pesticidi, teški metali i dr.). U općini Bihać, u JP Vodovod ova analiza također izostaje. U izvještajnom periodu, u sklopu Projekta dobre uprave iz oblasti voda i okolišne sanitacije GOV- WADE izvršeno je ispitivanje izvorskih voda s izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Zagreb. Rezultati ispitivanja hemijskog sastava vode, metala i 17 prema odredbama Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Službeni glasnik BiH broj 40/10), Zakona o vodama (Službene novine FBiH broj 70/06), Zakona o hrani (Službeni glasnik BiH broj 50/04) 18 Fizičko hemijski parametri koji se ispituju su: temperatura, boja, miris, okus, mutnoća, isparni ostatak, rezidualni hlor, elektroprovodljivost, ph, utrošak KMnO4, amonijak, nitriti, nitrati, hloridi, željezo, sulfati, mangan, kalcij, magnezij, ukupna tvrdoća, hrom, ukupni fosfati. Od mikrobioloških analiza rade se sljedeće: broj kolonija u 1 ml na 22 ºC, broj kolonija u 1 ml na 37 ºC, koliformne bakterije u 100 ml, E. Coli u 100 ml vode. 92

metaloida, kao i pesticida u vodi pokazuju da se svi parametri kreću u dopuštenim granicama koje propisuje Pravilnik o kvaliteti vode za piće. OV-e Bihać je 2009. godine, u cilju zaštite izvorišta, donijelo odluke o uspostavi zona sanitarne zaštite izvorišta Klokot, Privilica, Toplica i Ostrovica, za koje je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija. Svi objekti vodozahvata i crpnih stanica ograđeni su i osigurani, a 1a zona zaštite je sa stalnom prisutnošću zaposlenika. Potpuna provedba zaštite izvorišta zahtijeva značajna finansijska sredstva koja je potrebno uložiti u sistem odvodnje otpadnih voda iz II zaštitne zone. Postotak naplate, i pored evidentnog povećanja cijene isporuke vode za piće po m 3 (koja je u odnosu na 2005. uvećana za 29%), uvećan je za 78%. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Obavljanje komunalne djelatnosti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda uz opskrbu stanovništva vodom za piće vrši također JP Vodovod d.o.o. Bihać. Gradnja postojećeg sistema prikupljanja otpadnih voda započela je polovinom 80-ih godina prošlog stoljeća, a danas pruža usluge za 12 MZ-a u gradskom području Bihaća (Ozimice I i II, Harmani, Centar, Jezero-Privilica Luke, Mali Lug, Hatinac, Gornje Prekounje, Donje Prekounje i Ribić), od kojih su samo dvije u potpunosti obuhvaćene uslugom (Centar i Harmani). U gradskom području živi oko 44.000 stanovnika ili 72% stanovništva općine Bihać, a usluge odvođenja otpadnih voda omogućene su za oko 44% gradskog stanovništva ili 33% ukupnog stanovništva općine Bihać. Recipijenti otpadnih voda iz postojećeg kanalizacionog sistema su rijeka Una i ostali otvoreni vodotoci. Stanje upravljanja otpadnim vodama u općini Bihać u odnosu na druge općine USK-a je prikazano u sljedećoj tablici. Općina Tabela 50. Postotak priključenosti stanovništva na kanalizacionu mrežu Stanovništvo priključeno na kanalizaciju (%) Općina Stanovništvo priključeno na kanalizaciju (%) Bihać 45 Cazin 9 B. Krupa 30 Ključ 53,9 B. Petrovac 32 S. Most 16 Bužim Nema kanalizacije V. Kladuša 10 Izvor: JU Zavod za javno zdravstvo USK Postojeća mreža duga je 46,19 km, s prečnicima kanalizacijskih vodova između 1.500 mm i 120 mm. Ispust prikupljenih otpadnih voda u recipijente vrši se na 17 lokacija, većinom u rijeku Unu, potok Drobinicu i ostale manje potoke i regulisane kanale. Tabela 51. Obilježja sistema odvodnje i pročišćavanja na području općine Bihać OPĆINA BIHAĆ 2007. godina 2011. godina Dužina kanalizacijske mreže u km 44,4 46,19 Nivo investicija u izgradnju kanalizacijske mreže (KM) 30.428,90 80.845 Nivo investicije u rekonstrukciju kanalizacijske mreže (KM) 15.111,39 0 Nivo investicija u održavanju kanalizacione mreže (KM) 0 0 Broj domaćinstava priključci 6.536 7.265 93

OPĆINA BIHAĆ 2007. godina 2011. godina Broj pravnih osoba priključci 732 861 Broj domaćinstava bez priključka na kanalizacionu mrežu - cca 12.700 Cijena odvodnje otpadnih voda po m 3 (KM) 0,18 0,3 Postotak naplate usluga (%) 60 88 Izvor. J.P. Vodovod d.o.o. Bihać U 2011. godini ukupan broj domaćinstava i pravnih osoba koji su priključeni na gradski kanalizacijski sistem je 8.126. U odnosu na 2005. godinu broj korisnika gradske kanalizacijske mreže povećan je za 440 korisnika ili izraženo u postotcima za 6%. Trenutno, u 2013. godini na kanalizaciju je priključeno 7.507 domaćinstava i 955 pravnih društava. Na vodu je priključeno 20.267 građana i 1.247 privrednih društva, što znači da preko 12.700 domaćinstava (ili oko 65%) nije priključeno na kanalizacionu mrežu, kao ni oko 300 pravnih lica. Ostalih 27 mjesnih zajednica nema izgrađen javni sistem odvodnje otpadnih voda, te se otpadne vode iz domaćinstava u najvećem broju slučajeva izlijevaju u nepropisno izgrađene septičke jame koje su vodopropusne i nedovoljnih kapaciteta. Preljevi iz septičkih jama usmjereni su u vodotoke, u otvorene kanale, na kolovoze saobraćajnica i u sam trup puta ili na otvorene poljoprivredne površine. Jedan dio domaćinstava uopće nema septičku jamu, i otpadne vode ispušta direktno u otvorene vodotoke. Ovakvo stanje ima za posljedicu pojavu miješanja zagađenih voda sa podzemnim i površinskim vodama, direktni kontakt stanovnika i domaćih životinja sa otpadnim vodama, što u konačnici uzrokuje pogoršanje zdravstvenih uvjeta i pojavu zaraznih bolesti. J.P. Vodovod ne raspolaže podacima o broju izgrađenih septičkih jama. Rješenje je predloženo Studijom izvodljivosti za pročišćavanje otpadnih voda grada Bihaća, a sastoji se od izgradnje centralnog sistema za prikupljanje otpadnih voda koji bi završavao u tvornici za pročišćavanje i izgradnju lokalnih sistema sa, na primjer, prečišćivačima na biljnoj osnovi (primjer Decent Gata ). Tamo gdje nema mogućnosti priključenja na gradsku kanalizacijsku mrežu ili lokalnih sistema, odvodnja otpadnih voda se treba vršiti u vodonepropusne septičke jame. Projektom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji je u postupku implementacije, a radi se u suradnji s Njemačkom razvojnom bankom KFW, Fondom za zaštitu okoliša F BiH i Europskom komisijom, u 1. fazi (period implementacije 2009.-2015. godina) se planira izgradnja prve faze centralnog sistema prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda koja obuhvata izgradnju glavnih i sekundarnih kolektora i sekundarne kanalizacione mreže za sanitarne i oborinske vode, te postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda do iznosa osiguranih sredstava, uključujući i stavljanje pomenutog sistema u funkciju. Vrijednost 1. faze projekta prema procjeni iznosi 24.103.372 EUR (44.142.098 KM), od čega su 17.500.000 EUR grant sredstva KFW banke. U okviru pripreme projekta DEC u BiH je izdvojila 700.000 EUR za izradu dokumentacije Master plan odvodnje otpadnih voda, Studiju izvodljivosti uključujući i Studiju utjecaja na okoliš i Idejni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za 1. fazu Projekta koji su tokom 2008. razmatrani i usvojeni na OV-u Općine Bihać. Prvom fazom realizacije planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) kapaciteta 55.000 ekvivalentnih stanovnika (ES). Ovaj kapacitet postrojenja zadovoljava projekcije potreba općine Bihać do 2030. godine. U skladu sa kretanjem broja stanovnika, priključenjem novih područja, te razvojem industrije, kapacitet PPOV može se u perspektivi povećati na 82.500 ES. Pored izgradnje PPOV, prvom fazom realizacije projekta predviđena je izgradnja novih 54 km kanalizacione mreže, 33 km fekalne i 21 km oborinske kanalizacije. Prvom fazom obuhvaćene su MZ 94

Bakšaiš, Hatinac, Gornje Prekounje, Ružica, Ozimice i Jezero Privilica, te stvaranje pretpostavki za buduće priključenje MZ Kamenica. Također je predviđena integracija postojećeg i novog sistema, uz potrebne mjere rehabilitacije na postojećem sistemu. Po završetku prve faze, do kraja 2015. godine, na centralni sistem prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda bit će priključeno oko 30.000 stanovnika, a realizacijom druge faze bit će priključeno oko 42.500 stanovnika. Kapacitet PPOV 2030. god. od 55.000 ES zadovoljava potrebe stanovništva, industrije i privrednih korisnika. Budućim centralnim sistemom odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda obuhvaćene su sljedeće mjesne zajednice: Bakšaiš, Čavkići, Centar, Donje Prekounje, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac, Izačić, Jezero Privilica, Kamenica, Klokot, Luke, Mali Lug, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka, Ribić, Ripač, Ružica, Sokolac, Turija, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta i Žegar. Mjesne zajednice Brekovica, Doljani, Gata, Grmuša, Kulen Vakuf, Lipa, Martin Brod, Orašac, Skočaj, Srbljani i Zavalje su dislocirane i nisu obuhvaćene centralnim sistemom odvodnje i prećišćavanja otpadnih voda. Nakon analize tehničkih i ekonomskih parametara zaključeno je da se odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda u ovim mjesnim zajednicama rješava decentralizirano. Za područja Gata, Srbljani, Orašac, Kulen Vakuf, Martin Brod, Klisa i Brekovica planirana je izgradnja zasebnih sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, što podrazumijeva izgradnju kolektora i uređaja za prečišćavanja otpadnih voda. Zbog specifične konfiguracije, velike međusobne udaljenosti objekata, te malog broja stanovnika, za ostala područja je ocijenjeno da ne postoji opravdanost izgradnje sistema za odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda, te je predviđena izgradnja individualnih septičkih jama u skladu sa tehničkim propisima. Toplifikacija U prijeratnom periodu na području općine egzistirala su tri neovisna toplifikacijska sistema: Harmani, Ozimice i Poliklinika. Ovi toplifikacijski sistemi nisu obnovljeni. Za zagrijavanje stambenih i poslovnih objekata vlasnici/korisnici prostora koriste vlastito grijanje (el. energija, kruta i tečna goriva). Nema podataka o udjelu pojedinog načina zagrijavanja stambenih i poslovnih objekata u općini. Javna rasvjeta Na području općine Bihać instalirano je 7.094 rasvjetna tijela (5.964 natrijevih žarulja - 80%; 230 metal halogenih žarulja i 375 živinih žarulja 19%) različite jačine, porijekla i kvalitete. Oko 1% sa led rasvjetom ( Ul. Bosanska i jedan dio kod novoplaniranog Bingo objekta). Ukupna instalirana snaga je 861.200 W. Pokrivenost općine Bihać sa javnom rasvjetom je 75%. Javnu rasvjetu nemaju: MZ Izačić, MZ Kulen Vakuf, MZ Orašac, MZ Vikići, MZ Srbljani, jedan dio MZ Pokoj, a generalno, u svim MZ na području općine Bihać ima potrebe za javnom rasvjetom. U periodu od 2005. 2012. troškovi tekućeg održavanja javne rasvjete imaju tendenciju porasta, s obzirom da se svake godine vrši proširenje i izgradnja nove mreže javne rasvjete, i u prosjeku na godišnjem nivou iznose cca 580.000 KM (90.000 KM radovi tekućeg održavanja, 490.000 KM utrošak električne energije za potrebe javne rasvjete). 95

U periodu od 2005. 2012. godine u izgradnju javne rasvjete uložena su sredstva u iznosu od 1.663.277,00 KM. Prostora za energetsku uštedu ima prelaskom na led javnu rasvjetu. Pogrebna djelatnost i groblja Na području općine Bihać postoji više lokacija groblja različite veličine i konfesija. Većina MZ-a ima svoju lokaciju za groblje ili više lokacija raspoređenih po naseljima. Gradsko groblje Humci na upravljanje i održavanje povjereno je JKP Komrad d.o.o. Bihać. Broj slobodnih ukopnih mjesta u 2009. godini je iznosio 1.127, što je u odnosu na 2005. manje za 27%. Na gradskom groblju Humci planirana je i započeta izgradnja komemorativnog objekta u sklopu kojeg je trebala biti izgrađena i mrtvačnica. 6.4. Administrativne usluge lokalne samouprave U Općinskom organu uprave zaposleno je ukupno 229 osoba, od čega žene čine 52,4%. S visokom stručnom spremom zaposlena je 81 osoba ili 35,4%, s višom 31 osoba ili 13,5%, sa srednjom ili KV 107 osoba ili 46,7%, a pomoćnih radnika zaposlenih po ugovoru o radu ima 10 ili 4,4%. Ako se uzme u obzir da je iste poslove u Općinskom organu uprave Općine Bihać, u ranijem periodu, obavljao znatno manji broj zaposlenih, te ako uspoređujemo sa drugim uspješnim općinama koje imaju isti broj stanovnika, a manji broj zaposlenih, možemo zaključiti da je zaposleno više nego što je realno potrebno. Jedan od problema Općinskog organa uprave je postojanje debalansa, odnosno manji broj zaposlenih državnih službenika nego namještenika i ostalih zaposlenih, što svakako značajno utječe na kvalitetu i efikasnost obavljanja poslova. Tabela 52. Pregled radnih mjesta u lokalnoj upravi r/b Radno mjesto Stručna sprema Ukupno Muškarci Žene 1. Načelnik službe VII 7 4 3 2. Šef odsjeka VII 16 5 11 3. Šef odsjeka VI 1 0 1 4. Inspektora VII 7 4 3 5. Stručni savjetnik VII 46 9 37 6. Viši stručni suradnik VII 5 1 4 7. Stručni suradnik VII 2 1 1 8. Viši samostalni referent VI 30 15 15 9. Viši referent IV 78 30 48 10. Referent IV-III-KV 27 24 3 11. Pomoćni radnik NK-radnik 10 3 7 UKUPNO 229 96 133 Izvor: Služba za ljudske resurse i zajedničke poslove Navedena radna mjesta su organizirana kroz organizacijske jedinice lokalne uprave prikazane na sljedećoj slici. 96

Slika 4. Organizacijska struktura općinske organizacije Općine Bihać Izvor: Služba za stručne i zajedničke poslove Općine Bihać Općina Bihać je u promatranom periodu učinila značajne napore na tehničkom opremanju Općine, pa je broj funkcionalnih računala povećan s 50 na 160. Broj predmeta povećan je za 57,4%, a iz 2011. u 2012. godinu preneseno je 15,34% predmeta. Stopa zadovoljstva korisnika usluga je iz godine u godinu rasla, a u 2011., kao i u 2010. iznosila je 89%. Zadovoljstvo se mjerilo anketom. 97

Tabela 53. Administrativne usluge Opis usluge 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Iznos finan. ulaganja u tehničko opremanje 9.883,00 49.812,61 75.443,92 43.305,99 21.857,99 29.650,32 35.439,80 (informatizacija i sl.) Broj funkcionalnih računala 50 60 65 75 135 150 160 Iznos finan. ulaganja u obuku osoblja 0 0 0 0 0 0 0 Broj predmeta // 16.462 20.761 29.892 26.758 25.035 25.911 % riješenih predmeta // 84,00% 90,09% 71,40% 95,87% 87,70% 84,65% % prenesenih predmeta // 16% 9,9% 28,50% 4,10% 12,27% 15,34% Stopa zadovoljstva korisnika 52,80% 73,50% 82,3% 87,30% 83,50% 89% 89% Izvor: Služba za opću upravu i mjesnu samoupravu 98

7. STANJE OKOLIŠA 7.1. Stanje zraka Egzaktnih podataka o zagađenju zraka na području općine Bihać nema. Iskustveno, i na osnovi zapažanja lokalnog stanovništva, može se konstatirati da je zagađenje zraka uglavnom uzrokovano sagorijevanjem goriva u ložištima privatnih i industrijskih objekata, kao i emisijom štetnih plinova iz motornih vozila. Zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta u zimskom periodu u većim naseljima zagađenost je nešto izraženija, ali u granicama dozvoljenih vrijednosti. Preporučene vrijednosti predstavljaju nivoe pojedinih onečišćujućih tvari koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti. Na području općine ne postoje mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka, a ne postoji ni katastar, odnosno registar zagađivača ili emisija. Posljednji egzaktni podaci za zagađenost zraka sa SO 2 u općini Bihać su iz 1998./99. godine i dati su u sljedećoj tabeli. csr (prosječne godišnje vrijednosti) µg/m³ Tabela 54. Zagađenost zraka sa SO2 u općini Bihać 1998./99. godine c50 (vrijed. od kojih je 50% niže) µg/m³ c98 (vrijed. od kojih je 98% niže) µg/m³ Max godišnje vrijednosti µg/m³ 12 5 66 107 Izvor: Studija ranjivosti prostora općine Bihać, 2008. godine Koncentracija zagađujućih materija 1998./99. je zadovoljavala granične vrijednosti kvalitete zraka. S obzirom da nije bilo značajnih promjena u izvorima emisija zagađujućih materija u odnosu na stanje iz 1998./99., može se procijeniti da su koncentracije zagađujućih materija približne izmjerenim vrijednostima u 1998./99., tj. da kvaliteta zraka zadovoljava granične vrijednosti. Emisija azotnih oksida iz prometa u općini Bihać iznosi oko 100 t/god. dok u ukupnoj emisiji SO 2 iznosi oko 530 t/god. (Studija ranjivosti prostora općine Bihać, 2008. godine). Što se tiče potencijalnih zagađivača zraka u općini, to su privredni subjekti Bira-Robot d.d. Bihać, Meggle Mljekara d.o.o. Bihać, Bihaćka pivovara d.d, koje u svojim ložištima za zagrijavanje koriste fosilna goriva (ugljen, tečna goriva). Do znatnog zagađivanja zraka dolazi sagorijevanjem ogrjevnog drveta u malim ložištima, privatnim domaćinstvima, kojih na prostoru općine ima cca 21.000. Veći dio poslovnih subjekata kojih ima cca 1.400 također se zagrijava na drvo. Broj domaćinstava u zajedničkim stambenim objektima, zgradama, iznosi 3.936 s površinom od ukupno 218.024 m². Iako je izvršena sanacija dviju kotlovnica i unutrašnjih instalacija u objektima kolektivnog stanovanja na području općine Bihać, svi dosad urađeni zahvati nisu dovoljni da toplifikacijski sistemi funkcioniraju na zadovoljavajući način. Ilustracije radi, kada se postignu svi uvjeti za rad postojeće kotlovnice će zagrijavati približno 2.234 stana u zgradama ili 133.549 m² prostora, a što će u mnogome doprinijeti sveukupnom smanjenju zagađenja zraka. Emisije SO 2 i NO x nastaju pri proizvodnji toplotne energije (kućna ložišta i tehnološka postrojenja) i predstavljaju najveći dio ukupne emisije. Emisije SO 2 i NOx kao posljedica tehnoloških procesa gdje dio sirovina, 99

poluproizvoda ili proizvoda u čvrstom ili plinovitom stanju napuštaju tehnološki proces nisu značajne. Emisija SO 2 1988. je iznosila 869 t/god 19. a danas nešto manje, oko 530 t/god. Vezano za problematiku prometa na području općine Bihać procjenjuje se da do povremenog značajnijeg zagađenja zraka dolazi u užim gradskim jezgrama, ali to zagađenje nije mjereno. Emisija azotnih oksida iz prometa u općini Bihać iznosi oko 100 t/god, dok u ukupnoj emisiji SO 2 promet sudjeluje s manje od 10%. Zagađenje zraka prometom je kontinuirano tokom cijele godine, tim prije što je prema dostupnim podacima MUP-a Bihać, PS Bihać broj registriranih vozila u 2010. godini iznosio 14.579. Od toga 12.695 su putnička vozila, 1.138 teretna, 355 motocikli, 64 autobusi i 327 ostalih vozila. Podaci iz publikacije Brojanje prometa na magistralnim cestama FBiH u 2009. godini, izrađene od strane JP Direkcija cesta FBiH, daju podatke o broju vozila na magistralnim cestama koje prolaze područjem općine Bihać. U 2009. godini prosječni godišnji dnevni promet iznosio je 3.164 vozila na južnom ulazu u Bihać (Bosanski Petrovac-Ripač), a 3.543 vozila na sjevernom izlazu (Bihać-Kamenica-Izačić-R.Hrvatska). Podaci o nivou zagađenja u publikaciji ne postoje, ali se navodi pad prometa u 2009. godini zbog svjetske recesije za oko 2,1% u odnosu na 2008. godinu. 7.2. Stanje vodnih resursa Općina Bihać pripada slivu rijeke Une i drenira najvećim dijelom sjeverne padine Dinarskog planinskog masiva u BiH i Hrvatskoj. Sliv rijeke Une do Bihaća na istoku graniči sa slivom rijeke Sane, a na zapadu sa slivom Kupe, Korane i Gline. Do vodomjerne stanice Bihać najveća desna pritoka Une je Unac, koji se ulijeva u Martin Brodu. Ukupna slivna površina Une iznosi oko 10.000 km 2, a veličina sliva do vodomjerne stanice Bihać- Kralje iznosi oko 3.300 km 2. Izvorišna zona rijeke Une sastoji se od većeg broja jakih kraških vrela stacioniranih na kotama iznad 400 m.n.v. Prosječan pad korita rijeke Une iznosi 1,45%, dok pad desne pritoke Unca iznosi 6,24%. Važno je istaknuti da su najveći padovi u gornjem dijelu toka do Bihaća. U skladu s ovim, kod Drvara je pad Unca 35 m na dužini od 1 km, kod Martin Broda pad Une iznosi 56 m na dužini od 2 km, a kod Štrbačkog Buka pad iznosi 44 m na dužini od 4,5 km, što predstavlja blagu konkavnu krivulju sa karakteristikom nekoliko lijepo izraženih prijeloma. U dijelu toka oko Bihaća padovi su značajno manji. Maksimalni protok za povratni period od 100 godina iznosi 905 m 3 /s, što rezultira apsolutnim vodostajem. Hidrološki promatrano, na prostoru gornjeg toka rijeke Une, osim same Une, nalaze se tri značajne pritoke- Unac, Krka i Srebrenica, sa zajedničkom karakteristikom hidrografski vrlo oslabljenog toka, ali ipak velikog broja atraktivnih lokacija, vidikovaca, kanjona, padina, dolina koje se mogu definirati kao turističke destinacije. Kvalitet površinskih voda uglavnom odgovara vodama I klase i prema fizikalno hemijskim i prema biološko ekološkim standardima, nema opasnosti od prisustva kontaminanata tipa teški metali i pesticidi, niti njihove bioakumulacije u organizmima. Ovo su pokazala istraživanja koja se sve češće rade u okviru istraživačke djelatnosti Univerziteta u Bihaću, iako u vrijeme nižih vodostaja i/ili velikih padavina kvalitet se mijenja u pogledu zamućenosti, sadržaja amonijaka ili organske tvari. 19 Prostorni plan USK-a 2010. godine 100

Posebnost za rijeku Unu je izrazita dužina njenog ''sedotvornog'' toka s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), te s iznimnim oblicima kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od Štrbačkog buka). Bitno je naglasiti da se strateški, pri izradi prostorno planskih odrednica i ljudskih aktivnosti, mora voditi računa o velikoj osjetljivosti na antropogene utjecaje ovih prirodnih fenomena vodnih resursa općine Bihać. Upravo zbog ovog su gornji tok rijeke Une i okruženje proglašeni zaštićenim područjem. Podzemna voda javlja se na više stotina izvora od kojih je nekoliko velikog kapaciteta, odnosno većeg od 1m 3 /s, te predstavljaju hidrogeološku osobitost, kao i osobitost krajolika. Od jačih izvora uz Unu su Klokot kod Bihaća (srednji kapacitet Q sr =15m 3 /s), Toplica kod Klise (Q sr =1m 3 /s), Ostrovica kod Kulen Vakufa (Q sr =4,9m 3 /s), Krka jugoistočno od Martin Broda (Q sr =5,5 m 3 /s), od kojih se prva tri koriste za snabdijevanje stanovništva pitkom vodom. Ovi izvori su kontrolirani (dezinfekcija na samom izvorištu), a pored njih i Privilica u Bihaću (Quk.= 80 300L/s, ovisno koje je godišnje doba), izvor Žegar (Quk= 2 20L/s), te subarteški bunar/izvorište Gata (Quk.= 8L/s). Kapacitet nabrojanih izvorišta uglavnom zadovoljava potrebe stanovništva bihaćke regije koje opskrbljava javni vodovodni sistem. Izvor Klokota je u blizini grada Bihaća, u podnožju planinskog masiva Plješivice, oko 5 km od samog grada, a predstavlja ujedno najveće vodocrpilište za snabdijevanje stanovništva Bihaća pitkom vodom. Dužina rijeke je 6 km, prosječna širina od 18-22m, a dubina od 5 7m. Teče u smjeru zapad istok. Izdašnost izvorišta Klokot kreće se u razmjerima 3,4m³/s do 35m³/s, a što se tiče tehnološke obrade izvorišne vode, ona se vrši pomoću plinskog ili tečnog hlora. Također, dokazana je direktna veza podzemnih voda izvorišta Klokot sa slivnim područjem susjedne R Hrvatske. Otpadne vode Korenice i NP Plitvice predstavljaju najznačajniji potencijalni rizik za kvalitetu voda izvorišta Klokot. Termomineralni resursi Od ostalih vodnih potencijala potrebno je pomenuti Gatu, odnosno resurs termomineralne ljekovite vode koja prvenstveno ima medicinsko značenje, jer pogoduju obliku zdravstvene zaštite koja se naziva rehabilitacija i omogućuje kontinuitet funkcionalnog osposobljavanja kod skoro svih oboljenja i povreda, a posebno u segmentu socijalnog i profesionalnog zbrinjavanja. Fizikalno - hemijske analize vode Gate pokazale su da se radi o vodi zavidnog sastava i količine minerala i odlika koje karakteriziraju ljekovite vode u smislu prisutnosti različitih minerala, mikroelemenata, kao i blage radioaktivnosti. Zaštita od voda U općini Bihać periodično se dešavaju poplave različitog intenziteta koje direktno i indirektno stanovništvu i resursima poljoprivrednog i građevinskog zemljišta nanose materijalne štete. Učestalost poplava je na nivou 1-2 puta godišnje. Plavne zone na području općine Bihać su u mjesnim zajednicama Martin Brod, Kulen Vakuf, Ripač, Pritoka, Golubić, Jezero-Privilica, Ozimice I, Pokoj, Vrsta i Vedro Polje, što je oko 45 km 2 ili 5% ukupne površine općine Bihać. 101

Općina Bihać ne raspolaže fondom za naknadu šteta od poplava, a stav je da bi građani trebali vršiti osiguravanje svoje imovine. U slučaju da se u općini proglasi stanje prirodne ili druge nesreće, općina Bihać raspolaže sredstvima. Otpadne vode U poglavlju 6.2. (Tehnička infrastruktura), odnosno 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda detaljno je opisano trenutno stanje u pogledu prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda općine Bihać, kao i planova rješavanja ove problematike. Međutim, osim komunalnih otpadnih voda općine Bihać, potrebno je spomenuti problem industrijskih otpadnih voda, kao i problem odvodnje oborinskih voda koji je također većim djelom opisan u poglavlju 6.3.2. Iako industrijske otpadne vode nisu u nadležnosti općine i trenutno ne postoji katastar zagađivača za općinu Bihać, nema kvantitativnih niti kvalitativnih podataka o industrijskim otpadnim vodama, ipak je potrebno da općina kreira model komunikacije sa sistemom monitoringa industrijskih aktivnosti, odnosno emisije. Industrijske otpadne vode problem su industrije koja ih proizvodi, te su nadležnosti kontrole na višim nivoima i u nadležnosti Agencije za vode. Pitanje industrijskih otpadnih voda regulirano je Zakonom o vodama (Sl.novine FBiH 70/06.) i Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i javne kanalizacije (Sl.novine FBiH 04/12.). Oni na osnovu utvrđene količine zagađenja (po EBS-u) plaćaju posebnu vodnu naknadu za zagađenje voda. Trenutno, u Bihaću je registrirano (u 2011. godini) 184 prerađivačkih kapaciteta (stanje opisano u poglavlju 3.3.), a od većih kapaciteta prisutni su prehrambeno prerađivačka industrija, drvno prerađivačka, proizvodnja plastičnih, građevinskih materijala i druge. Uglavnom su one proizvođači industrijskih otpadnih voda i trebalo bi da rade u skladu sa zakonskim propisima. Međutim, u nadležnoj općinskoj službi ne vodi se evidencija podataka da li industrijska postrojenja izvršavaju svoje zakonske obaveze. Također, zagađivači tipa benzinske pumpe, autopraone, automehaničarske radnje, klaonice, lakirnice, veterinarske ustanove, laboratoriji, dužne su pridržavati se zakonom predviđenih obaveza. 7.3. Stanje zemljišta Zemljišni prostor u BiH podijeljen je, s aspekta njegove prirodne plodnosti, na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište i neplodno zemljište. Slijedom ove klasifikacije zemljište na području općine Bihać se dijeli na sljedeće skupine, te ima navedene površine. Tabela 55. Zemljište općine Bihać - balans površina Namjena ha % Poljoprivredno zemljište 29.122,87 30,82 Šume i šumska zemljišta 62.580,79 66,22 Neplodno zemljište 2.799,86 2,96 Ukupno 94.503,52 100,00 Izvor: Služba za imovinsko-pravne i geodetske poslove 102

Kao relevantne podatke za kategorije korištenja zemljišta (po agrozonama) i bilans poljoprivrednog zemljišta prihvaćene su one dobivene GIS alatima, a na osnovi podataka Federalnog zavoda za agropedologiju. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 72,6% se nalazi u privatnom, a 27,4% u državnom vlasništvu. Privatni posjedi su usitnjeni i prosječna veličina posjeda se kreće od 1,2 do 3 ha po domaćinstvu, što uz tehničku neosposobljenost, predstavlja ograničavajući faktor poljoprivredne proizvodnje. Šume u privatnom vlasništvu na području općine Bihać zauzimaju površinu od 3.249 ha, u državnom 59.332 ha, što čini ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta od 62.581 ha ili 66,22% površine općine. 7.4. Stanje šumskih eko sistema Na području USK-a šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari ŠPD Unsko sanske šume d.o.o. Bosanska Krupa. Ovo poduzeće svoje poslovanje ostvaruje putem sedam podružnica i Direkcije društva. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području općine Bihać vrši podružnica Šumarija Bihać. Državne šume i šumska zemljišta na području općine Bihać nalaze se u okviru tri šumsko-gospodarska područja: ŠGP Unsko, ŠGP Drvarsko-dio i Bosansko Grahovsko-dio i ŠGP Bosansko Petrovačko. Od ukupne površine državnih šuma koja za područje općine Bihać iznosi 56.329,0 ha visoke šume s prirodnom obnovom zauzimaju površinu od 16.310,8 ha ili 29,0%, šumski zasadi 2.861,7 ha ili 5,1%, izdanačke šume 29.372,7 ili 52,1%, šibljaci i goleti 4.878,7 ha ili 8,5% i ostale neproduktivne površine zauzimaju površinu od 2.996,0ha ili 5,3%. U skladu sa Zakonom o šumama USK-a privatnim šumama upravlja vlasnik šume, a stručne poslove obavlja Kantonalna uprava za šumarstvo. Najveći problem predstavlja nepostojanje šumsko-privredne osnove za privatne šume, bez koje gotovo nije moguće obavljati sječu u privatnim šumama. Kategorija šuma (površina u ha) Visoke šume s prirodnom obnovom (14.157,4 ha) Šumski zasadi (2.173,9 ha) Izdanačke šume (24.237,1 ha) Tabela 56. Opseg sječa (Etat) za područje općine Bihać Vrsta drveća etat za 10. god. godišnji etat m³ m³/ha m³ četinari 211.434 14,9 21.143 lišćari 643.921 45,5 64.392 ukupno 855.355 60,4 85.536 četinari 49.383 22,7 1.938 lišćari 1.000 0,5 100 ukupno 50.383 23,2 5.038 četinari 0 0 0 lišćari 416.433 17,2 41.643 ukupno 416.433 17,2 41.643 UKUPNO ZA četinari 260.817 9,9 26.082 PODRUČJE lišćari 1.061.354 40,2 106.135 OPĆINE BIHAĆ (40.568,4 ha) ukupno 1.322.171 50,1 132.217 Izvor: ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o. Bos.Krupa 103

S obzirom na geografski položaj, klimu, sastav šuma i slične faktore, šume i šumska zemljišta na području općine ne spadaju u red visoko-rizičnih područja po pitanju požara. U pogledu fitopatoloških oboljenja, naročito raka jele i potkornjaka, nisu zabilježene značajnije pojave ove vrste bolesti, što ne isključuje provođenje adekvatnih preventivnih mjera za njihovo suzbijanje. Najznačajniji uzročnik šteta u šumama ovog područja je antropogeni faktor koji se manifestira kroz bespravne sječe i uzurpacije šumskog zemljišta. Slabo provođenje zakonskih mjera kažnjavanja ovakvih prijestupnika kod nadležnih sudova ovaj problem podiže na veći nivo i zahtijeva afirmiranje cjelokupnog društva u njegovom rješavanju. Općina Bihać redovno prima naknadu za korištenje šuma. Iznos naknada za korištenje šuma sa 31.12.2012.godine iznosio je 228.433,45 KM, dok trenutni iznos u 2013.godini iznosi 175.132,00 KM. Sredstva se raspoređuju u skladu s programom rada JU Zavod za prostorno uređenje općine Bihać. Minirane površine od ukupno 55.329,0 ha zauzimaju površinu od 7.537,0 ha odnosno 13,4% i isključene su iz redovnog gospodarenja zbog opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava. Bitno je napomenuti da značajnu površinu šuma i šumskog zemljišta negdje oko 13% ili 7.117,3 ha obuhvata I i II zona sanitarne zaštite vode za piće, a da po trenutačnoj zakonskoj legislativi, obavezujuće mjere zaštite u tim zonama postaju samo ukoliko je šuma, koja se nalazi u području zaštitnih zona izvorišta proglašena zaštitnom šumom. To znači da je potrebno izraditi elaborat o proglašenju šuma u zaštitnim zonama zaštitnim šumama, i, da se na osnovu usvojenog elaborata odredi poseban režim gospodarenja šumama u toj zoni, uz utvrđivanje tko snosi troškove naknade za ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja. 7.5. Upravljanje otpadom Općina Bihać je 2009. god izradila Studiju upravljanja otpadom na području općine Bihać. U Studiji su prikazani svi podaci koji se odnose na postojeće stanje i moguća rješenja. Dio relevantnih pokazatelja je prikazan u ovom poglavlju. Tabela 57. Ukupna godišnja količina otpada u općini Bihać Broj stanovnika (procjena) 72.108 Procjena udjela prikupljenog otpada (%) 95 Ukupna godišnja količina otpada (m³) 65.800 Ukupno po stanovniku (m³/stan) 0,91 Izvor: J.K.P. Komrad d.o.o. Bihać 104

Tabela 58. Stanovništvo uključeno u odvoz otpada na dan 31.12.2010. Br. Korisnici usluga Broj korisnika % pokrivenost općine odvozom krutog otpada 1. Domaćinstva 11.200 95 2. Objekti kolektivnog stanovanja 3.503 100 3. Obrtnici obrtnici 180 korisnika, 4. Privreda (Industrija) privreda i ustanove 1.020 100 5. Javne ustanove korisnika Ukupno 15.903 98 Izvor: J.K.P. Komrad d.o.o. Bihać Odlagalište otpada Gorjevac - Kruškovača Otpad s područja općine Bihać se odlaže na nesanitarnoj deponiji otpada Gorjevac-Kruškovača. Deponija se nalazi s lijeve strane magistralnog puta Bihać Bosanski Petrovac, udaljena je cca 15 km od grada Bihaća. U blizini odlagališta otpada nema izvorišta pitke vode. Deponija je smještena na površini od 15.000 m², a površina na koju se trenutno odlaže otpad iznosi cca 5.000 m². Na ovu deponiju vrši se odlaganje komunalnog otpada iz domaćinstava, dok se metalni otpad i stare gume odvajaju. U komunalni otpad ovdje se ubraja i industrijski otpad, mada on često sadrži supstance koje ga kvalificiraju kao opasni otpad, a što bi zahtijevalo poseban tretman izvan postojećeg odlagališta otpada. Klaonički otpad i uginule životinje odlažu se u prethodno iskopane jame, a potom se vrši prskanje hlorom i živim vapnom, te zatrpava materijalom iz iskopa. Količina klaoničkog otpada je jako mala. Osnovna karakteristika postojećeg odlaganja otpada na odlagalištu Gorjevac-Kruškovača je djelimično kontrolirani postupak odlaganja, bez uobičajene tehnologije sanitarnog deponiranja. S obzirom na trenutno stanje i tehnologiju koja se primjenjuje, ova deponija spada u odlagališta gdje se vrši polu-kontrolirano deponiranje, odnosno otpad se odlaže na za to predviđena mjesta. Međutim, prekrivanje inertnim materijalom s povremenim kvašenjem i nabijanjem odgovarajućom mehanizacijom kako bi se postigla optimalna zbijenost i smanjio opseg formiranja procjednih voda, a koja se ranije povremeno radila, sad se ne radi nikako. Ograda ranije izgrađena je dobrim djelom uništena. Također nije izvršena posebna priprema podloge ovog lokaliteta za odlaganje otpada. Procijenjeno je da kapacitet odlagališta iznosi cca 500.000 m³, a da je volumen odlagališta popunjen sa cca 70%. Prema procjenama baziranim na količinama do sada odloženog otpada i količinama koje se prikupljaju i dovoze na odlagalište, odlagalište bi se moglo koristiti još dvije-tri godine, kada bi na odgovarajući način trebalo biti zatvoreno. U okviru projekta Priprema projekata za zatvaranje, sanaciju i krčenje starih i nekontroliranih deponija u USK-u kojeg je izradila firma GEOtest Brno, izrađena je i dokumentacija za rekultivaciju odlagališta Gorjevac. U studiji koju je uradio GEOTEST Brno navodi se da nesanitarna deponija Gorjevac Kruškovača ima značajan uticaj na pogoršanje kvaliteta vode na izvorištima u naselju Praščijak, MZ Ripač i da bi je trebalo što prije sanirati i zatvoriti, jer je urađena kao nesanitarna i sve procijedne vode iz tijela deponije završavaju u podzemnim vodama koje se dreniraju prema pomenutim izvorištima. Općina Bihać je 07.02.2013.godine, shodno članu 55. Zakona o upravljanju otpadom ( Službene novine F BiH broj: 33/3 i 72/09) od strane Federalnog ministarstva za okoliš i turizam dobila odobrenje za Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za odlagalište komunalnog otpada na lokaciji Kruškovača Gorjevac. Ovim Planom propisane su mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja nastajanja otpada, utvrditi metode tretmana otpada, te dati konkretni programi mjera za poboljšanje 105

stanja postojeće deponije u fazama, koje će umanjiti negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi do konačnog zatvaranja općinske deponije na ekološki ispravan način i uspostavu reciklažnog dvorišta i/ili transfer stanice sa pratećim skladištima i prostorom za otpad na istom lokalitetu. Za implementaciju I faze istoga Općina Bihać je u 2013. godini aplicirala projektom prema Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a koji je odobren u iznosu od 117.000,00 KM. Pored odlagališta Gorjevac, u općini se nalazi još divljih smetlišta čiji se broj mijenja svake godine. Procjenjuje se da ih je 6 većih i nepoznat broj manjih. Projekti reciklaže Općina Bihać je preko Zavoda za prostorno uređenje realizirala projekt Eko otoci, pri kojem je postavljeno ukupno 21 eko otok na teritoriji općine. Jedan eko otok podrazumijeva tri kontejnerske posude od 1.100 litara (pet, staklo, papir). Međutim, ekonomska kriza i recesija su uzrokovali da se taj odvojeni otpad nije mogao iskoristiti i plasirati kao proizvod. Stabiliziranjem stanja u otkupu i podizanje vrijednosti papira, pet ambalaže i stakla, dolazimo u situaciju da se i tržište za otkup popravlja. U procesu poboljšanja upravljanja otpadom u općini Bihać predviđeno je formiranje reciklažnog dvorišta u Bihaću, a jedna od prvih aktivnosti bila je nabavka balirke za presanje ambalažnog otpada. Horizontalna presa za baliranje u krugu je poslovne jedinice ''Reciklaža i ostale registrirane djelatnosti'' i u radnom je kapacitetu. U tekućoj godini (2013.) ostvareno je selektiranje kartona i papira u količini od 74,4 t, pet ambalaže, 4,0 t najlona i streč folija 10,9 t. Otpad iz industrije i zdravstva S obzirom da nema odvojenog prikupljanja otpada na izvoru nastanka, u komunalnom otpadu završava i većina industrijskog i otpada iz zdravstvenih ustanova. Na taj način je i ovaj otpad obuhvaćen procjenama, jer se prikuplja putem kontejnera i završava na općinskom odlagalištu otpada Gorjevac- Kruškovača. Opasni otpad, poput otpadnih ulja za motore pogonskih uređaja većinom se privremeno skladišti u krugu tvornica, do preuzimanja od strane ovlaštenih osoba za ove vrste otpada. Jedan dio hemijskog otpada skladišti se u krugu ustanova do konačnog zbrinjavanja, dok se dio ovog otpada, kao i sredstava za pranje jednostavno ispuštaju u gradsku kanalizaciju. Medicinski opasni otpad (patološki otpad, infektivni otpad, otpad od liječenja, hemikalije i oštri predmeti) iz bolnice se spaljuje. Jedan dio otpada od liječenja završava u kontejnerima za prikupljanje komunalnog otpada i predstavlja veliku opasnost za zdravlje i okoliš. Injekcije iz zdravstvenih ustanova najčešće završavaju u kontejnerima i odlažu se na odlagalište. Farmaceutski otpad (lijekovi kojima je istekao rok trajanja) se vraća dobavljačima. Veliki nedostatak u sadašnjem sistemu prikupljanja i odlaganja otpada jesu upravo kategorije opasnog otpada. Pored pomenutog medicinskog otpada tu je animalni otpad koji je također infektivan, elektronički otpad, gume, motorna i druga ulja, druge vrste opasnog otpada koje su regulirane (ili nisu svi) posebnim pravilnicima. Međutim, da li se ove vrste otpada odlažu na pravilan način, kolike su njihove količine, ko i kako upravlja s njima, pitanja su koje bi općina Bihać svakako trebala postaviti nadležnima i regulisati ovo područje. Na kantonalnom nivou ovaj problem se pokušao riješiti nabavkom pokretne spalionice koju je Vlada USK-a dala na upravljanje Veterinarskom zavodu Bihać, 106

međutim, ta spalionica nakon određenog perioda nije više u funkciji, a kontrola nadležnih organa izostaje. Tehnički aspekt upravljanja otpadom Komunalno poduzeće posjeduje 24 vozila od kojih 18 teretnih, 2 radne mašine, 2 luksuzna i 2 traktora (PJ Odvoz i prikupljanje komunalnog otpada ima 6 kamiona-smećara, dva podizača i jedan kiper). Prosjek starosti vozila je 12,5 godina. Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada i drugog otpada vrši se prema Programu odvoza, šest dana u sedmici. Usluga odvoza pruža se stanovništvu na područjima gdje postoje tehnički uvjeti za vozila komunalnog poduzeća da nesmetano dođu i preuzmu otpad. Organizirani odvoz vrši se jednom sedmično, izuzev na urbanom dijelu grada gdje se prikupljanje i odvoz vrše svakodnevno. Korisnici komunalnih usluga iznose otpad na za to predviđena mjesta u plastičnim vrećama, kutijama, kantama, kontejnerima, bačvama i drugim vrstama posuda. Komunalni i tehnološki otpad iz privrede preuzima se po pozivu i po potrebi velikim kontejnerima, a ostavljena je i mogućnost da privredni subjekti mogu dovesti otpad na odlagalište. Sav prikupljeni otpad odvozi se na odlagalište Gorjevac- Kruškovača. Broj korisnika usluga i pokrivenost uslugama Općina Bihać pokrivena je odvozom komunalnog otpada na površini od 98% teritorija. Uža gradska jezgra, odnosno MZ-e Centar, Ozimice I, Ozimice II i Prekounje pokrivene su svakodnevnim odvozom, a ostale MZ-e sedmičnim, što je u dosadašnjem periodu bilo zadovoljavajuće. MZ-e Zavalje i Veliki Skočaj nisu pokrivene redovnim odvozom otpada, niti su mještani uvedeni u evidenciju korisnika, jer se radi o vrlo malom broju stanovnika. Budući da se radi o naseljima «povratničke» populacije, usluga odvoza otpada vršena je povremeno i jednokratno, i to na zahtjev predsjednika MZ-e, uglavnom bez ikakve naknade. Pitanje regionalne sanitarne deponije Općina Bihać kao i ostale općine USK-a, uključujući i općinu Drvar, dio su planova i zakonskih obaveza principa regionalnog rješavanja zbrinjavanja otpada. U tom kontekstu općina Bihać je potpisnik Sporazuma o međuopćinskoj suradnji o zajedničkom upravljanju otpadom i jedan od suvlasnika regionalnog JP REG-DEP. U posljednje dvije godine postignut je politički konsenzus, pokrenuti su značajni procesi, održan je niz sastanaka predstavnika općina o unapređenju upravljanja otpadom na području USK-a, donesena je Odluka o preraspodjeli osnivačkog udjela US REG-DEP u korist općina, čime je smanjeno vlasništvo Skupštine Unsko-sanskog kantona sa 58% na 5%, a što je ranije bila prepreka u ovom procesu. Donesene su odluke općinskih vijeća o pristupanju US REG- DEP i prihvatanju novih odnosa u osnivačkom kapitalu US REG- DEP, - donesena Odluka o sufinansiranju nastalih obaveza u realizaciji I faze Projekta upravljanja čvrstim otpadom za regiju Bihać u iznosu od 100.000 KM za narednih 25 godina, izvršena preregistracija poduzeća US REG- DEP u javno poduzeće. Započet je proces izrade Plana upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona. 107

Usvojena su dva zakona koja se odnose na uređenje ove oblasti: Zakon o komunalnim djelatnostima (Sl. glasnik USK 4/11, 11/11 i 13/12) koji je stupio na snagu 31. 03. 2011. godine i Zakon o upravljanju otpadom (Sl. glasnik USK 4/12) koji je stupio na snagu 18. 02. 2012. godine. Tokom proteklih par godina mikrolokacija za regionalnu sanitarnu deponiju je u više navrata mijenjana zbog neprihvaćanja lokacije od strane lokalnog stanovništva. Tako je lokacija Drenovo Tijesno promijenjena za lokaciju Grabež koja je zatim zamijenjena lokacijom Uzelčeva kuća. Među posljednjim ponuđenim lokacijama za izgradnju regionalne sanitarne deponije je lokacija Hrgar- Karanovac. Trenutno je u toku kampanja upoznavanja lokalnog stanovništva mjesnih zajednica Pritoka i Ripač o projektu izgradnje regionalne sanitarne deponije na području općine Bihać radi dobijanja načelne suglasnosti građana, kako bi se pristupilo izradi studije izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju regije Bihać i studije utjecaja na okoliš. Stav općine Bihać u pogledu regionalne sanitarne deponije je da općina Bihać treba preuzeti ulogu glavnog aktera i promotora ovih aktivnosti, i treba po svim odlukama postupati hitno. Ovo je naročito važno zbog toga što je kapacitet trenutnog odlagališta otpada Kruškovača - Gorjevac skoro popunjen, takvo odlaganje nije u skladu sa standardima, te ne postoji adekvatna tehnička dokumentacija. 7.6. Upravljanje prostorom i okolišem, te stanje gradskog zelenila Upravljanje prostorom regulirano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou F BiH 20 a kroz izradu razvojnih i detaljnih planskih dokumenata, u svemu prema poglavlju Stanje prostorno-planske dokumentacije. Urbano zelenilo Urbano zelenilo predstavlja značajan element urbanog standarda stanovnika. 21 Prema bilansu površina u obuhvatu Urbanističkog plana grada Bihaća, planirane i postojeće javne zelene površine zauzimaju cca 553 ha urbanog područja grada. 22 20 ( Službene novine FBIH br. 2/06), Zakonom o prostornom uređenju i građenju ( Službeni glasnik USKa br. 10/11, 13/11, 19/11), Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata ( Službene novine FBiH br. 63/04, 50/07, 84/09), kao i drugim posebnim zakonima i propisima, 21 Kroz izradu Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010. 2030. godina, urbano zelenilo je definirano kao: javne zelene površine, parkovi, zone sporta i rekreacije i zaštitno zelenilo (s naglaskom zaštitnog zelenila uz vodotok rijeke Une). 22 Detaljnim planovima prostornog uređenja (regulacijski planovi i urbanistički projekti), posebno se obrađuje poglavlje: Uvjeti za uređenje zelenih i slobodnih površina, a grafički dio plana sadrži i tretman zelenih površina. 108

Tabela 59. Zelene površine Opis 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Broj zasađenih stabala 180 100 129 33 0 100 1.015 Broj zasađenih sadnica ukrasnog bilja Iznos dotacije iz budžeta JLS za uređenje zelenih površina 10.100 7.100 7.620 8.420 3.420 2.100 1.400 180.000 193.000 215.000 177.000 215.000 162.000 180.000 Izvor: J.K.P. Komrad d.o.o. Bihać Održavanje javnog zelenila vrši se u skladu sa odredbama Odluke o komunalnom redu i Zakona o komunalnim djelatnostima USK-a. Kroz implementaciju projekta Sanacija stabala na važnijim javnim zelenim površinama u gradskoj zoni općine Bihać koji se finansira iz namjenskih sredstava iz eko naknada Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, koji je partnerski projekt Općine Bihać i JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, izrađena je Studija ocjene vitalnosti i zdravstvenog stanja stabala na zadanim javnim zelenim površinama uz predlaganje daljnjih mjera koja je obuhvatila 808 stabala na 4 lokacije. Rezultati studije mogu se uzeti kao reprezentativan uzorak stanja stabala u gradu, koji nije dobar. Studija je dobar primjer pristupa gradskom zelenilu i metodološki dobar pokazatelj za druge projekte kao što su: Program održavanja stabala, Izrada katastra zelenih površina i Program održavanja javnih zelenih površina. Problemi gradskog zelenila Ključni problemi gradskog zelenila mogu se definirati kroz nedostatak katastra zelenih površina. Osim toga, nije definiran status javnih zelenih površina uz zgrade kolektivnog stanovanja i nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, nedostaje strategija razvoja komunalnih djelatnosti na području općine (odredba čl. 8. st.2 al. a Zakona o komunalnim djelatnostima USK), pa time nisu riješeni ni izvori finansiranja poslova koji nisu predviđeni Programom obavljanja komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, a koji se realiziraju kao nepredviđeni radovi (odvoz krupnog otpada, inspekcijski nalozi, neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište, napušteni objekti). Rezultat je nedovoljna sredstva za održavanja zelenila, odnosno nedovoljan nivo uređenosti i nedostatak izgradnje novih javnih zelenih površina definiranih prostorno-planskim dokumentima. Uz napomenu da je većina kvalitetnih, planski sađenih zasada iz perioda Austo-Ugarske, mora se konstatirati da je jedan od većih problema i nedovoljno razvijena svijest građana o potrebi uređenja i čuvanja javnih zelenih površina. 109

7.7. Zaštita prirodnog naslijeđa (biodiverziteta) Općina Bihać rasprostire se na 900 km 2 prostora, od kojeg je veliki dio sačuvan u prirodnom nepromijenjenom stanju. Sa oko 225 km 2 (25%) zaštićenog prostora u kategoriji nacionalni park, može se konstatirati da je jedna od općina u BiH sa najviše zaštićenog prostora. Podaci o biodiverzitetu i prirodnom naslijeđu su dosta oskudni, ali samo nekoliko činjenica o zaštićenom prostoru nacionalni park Una govore o visokom stepenu raznolikosti, primjerice geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i dopadljivog krajolika, te u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković, 1995), NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. Obzirom na reljefne, klimatske, geološke i pedološke osobitosti, značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Europe. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa, izvora i vrela, zatim brdskih i planinskih livada. Popis vrsta ne postoji, ali bez obzira na njega činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta, što iznosi 53.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta, govori sama za sebe. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una 23,24,25. Od kralježnjaka, na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica, nakon Velebita i Plitvica, jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. Posebno interesantne su ptice, kojih je oko 130 vrsta, a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka), zanimljiva fauna sova, tetrijeb i lještarka, vrlo su zanimljive grabljivice, sjenic (Paridae) i muharic (Muscicapidae). Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području velik značaj za zaštitu ptica, a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex), mali vranac, sivi sokol (Falco peregrinus), veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta, od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa, 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. Od vodozemaca 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskom nivou, a ima ih ukupno 13. Od gmazova identificirano je 15 vrsta, a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisavaca, ovaj broj prelazi 70 vrsta. Ovaj broj, u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske, predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu, potom zvijeri, kukcojedi i glodavci. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori (medvjed, vuk, ris), iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Europe. Područje rijeke Une je jedinstveno po svojoj ekološkoj prirodi i po izvorima. Svi izvori koji se razvijaju u slivu rijeke Une spadaju u jedan složeni ekosistem kojeg karakterišu vrlo stabilni ekološki uvjeti, odnosno vrlo malo variranje fizičkih i hemijskih parametara, pa i životnih zajednica. Na 23 Lakušić, R. i Redžić, S. (1991): Vegetacija refugijalno reliktnih ekosistema sliva rijeke Une, objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une, BILTEN Br. 6: 25 74. 24 Lakušić, R., Dizdarević, M., Grgić, P., Pavlović, B., Redžić, S. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost, objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une, BILTEN Br. 6: 15. 23. 25 Redžić, S. Lakušić, R., Tokić, S. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une, objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une, BILTEN Br. 6: 155. 159. 110

sedrenim slapovima razvija se vegetacija mahovina Cinclidotus i Plathypnidium, te višebiljke Cratoneurum. U zoni poplavne vegetacije uz rijeku Unu, na dubokim i vlažnim tlima razvijaju se higrofilne i higromezofilne livade. Pored vrijednosti koja je donekle identificirana za područje nacionalnog parka Una, Bihać obiluje očuvanim područjima za koja je potrebno prikupljati podatke i definirati stepene zaštite. 7.8. Utjecaj okoliša na javno zdravlje Zavod za javno zdravstvo USK-a prati i analizira vodu za piće, sirovine, gotova jela, kontrolira čistoću predmeta opće upotrebe, te zaposlenih u prometu i proizvodnji hrane na području općine. Tim putem se nastoji prevenirati i smanjiti pojavu bolesti koje se prenose vodom i hranom. Pojava gastrointestinalnih tegoba kod građana bilježi porast najčešće prilikom obilnih padavina i otapanja snijega, kada dolazi do povišene mutnoće vode. U periodu 2006. 2010. godine registriran je povećan broj enterokolitisa, čiji je uzrok bila najvjerojatnije zdravstveno neispravna voda. Zdravstvene posljedice vezane uz zdravstvenu ispravnost hrane i nepravilnu prehranu su u porastu. Raste broj akutnih bolesti direktno ili indirektno vezanih uz hranu, kao i hroničnih degenerativnih bolesti koje su posljedica loših prehrambenih navika, neadekvatnog prehrambenog sastava i biološke vrijednosti hrane. Također, analizirajući broj urađenih uzoraka hrane i kontrole čistoće u odnosu na broj objekata koji se bave prometom i proizvodnjom hrane, evidentno je da kontrolom nisu obuhvaćeni svi objekti, što predstavlja potencijalnu opasnost od pojave zaraznih bolesti naročito u ljetnom periodu kada su zabilježene epidemije salmoneloze. Ostali faktori okoliša kao što su zrak, tlo, deponije, buka i dr. prate se povremeno ili se ne prate nikako zbog nedostatka opreme, finansijskih sredstava i naročito stručnih kadrova, što predstavlja rizik za zdravlje stanovništva ne samo od pojave zaraznih i hroničnih oboljenja, nego i karcinoma. Rezultati kontrole zraka, vode i hrane U toku 2012. godine ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a uradila je 30 kontrola zraka (zatvorenih prostora) i 21 kontrolu sterilnosti, i svi uzeti uzorci su dali zadovoljavajuće rezultate. U 2012. godini urađene su 874 analize vode na mikrobiološku (437) i hemijsku analizu (437) vode za piće. Od toga, 28 uzoraka nije odgovaralo potrebnoj mikrobiološkoj kvaliteti (6,41%), a 50 uzoraka (11,45%) nije odgovaralo zahtjevima fizikalno hemijske kvalitete. Broj uzoraka, dogovoren po ugovoru sa komunalnim poduzećima, nije ispoštovan u svim općinama i ne odgovara broju koji je propisan Zakonom o vodama i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U 2012. godini došlo je do blagog pada broja uzoraka kontrolirane vode za piće. To može imati za posljedicu ugrožavanje zdravlja potrošača na općinama u kojima je smanjen broj dostavljenih uzoraka. Prema programu i potpisanim ugovorima predviđen broj analiza uzoraka vode za piće u 2012. godini bio je 3.420 na području USK-a, a u laboratorije je dostavljeno 3.143 uzorka. 111

Na općini Bihać urađene su 3 kontrole kupališta (bazeni Veni-Vidi) na mikrobiološku i fizičko - hemijsku analizu. Sva tri uzorka na mikrobiološku analizu dala su zadovoljavajuće rezultate, a fizičko - hemijska analiza nije zadovoljavala zbog visoke koncetracije amonijaka. U istom periodu urađeno je i 8 analiza vode sa izvorišta za projekat "Monitoring izvorišta Toplica, Ostrvica, Privilica i Klokot. 4 uzorka nisu dala zadovoljavajuće rezultate na mikrobiološku analizu. Mikrobiološke analize na izvorištima, zbog povećanog broja koliformnih bakterija, ukazuju na organsko zagađenje i moguć kontakt s površinskim vodama. Izolirana E.coli na izvorištu Ostrovica ukazuje na svježe fekalno zagađenje. Broj urađenih analiza hrane na mikrobiološku ispravnost u 2012. godini na području općine Bihać iznosio je 514, od čega nije bilo ispravno 46 ili 8,94% uzoraka. Obzirom na fizičko - hemijsku ispravnost hrane u 2012. godini na području općine Bihać urađeno je 169 analiza, od čega je bilo ispravno 165 ili 97,64 %. Ovakvi rezultati se mogu smatrati povoljnim, uz konstataciju da se ne vrši dovoljan broj analiza hrane na ispravnost, naročito kada je u pitanju fizičko - hemijska analiza. Broj uzoraka znatno je ispod standarda koje preporučuje SZO kada je u pitanju kontrola namirnica. U 2012. godini zabilježen je blagi pad broja analiza hrane. Razlog tome je prisustvo konkurencije na USK-u (drugih pravnih lica), što dovodi do otežanog zdravstvenog nadzora nad licima uposlenim u prometu i proizvodnji hrane, te nadzora zdravstvene ispravnosti hrane. Obaveza ZU Zavoda za javno zdravstvo USK-a je prevencija i suzbijanje zaraznih bolesti kako u sporadičnoj, tako i u epidemijskoj formi. Osim rizika po zdravlje stanovnika USK-a, ovakav način rada ima i ekonomske posljedice, što ugrožava i onako tešku situaciju na Kantonu. Mikrobiološka čistoća objekata u kojima se radi s hranom je jedan od preduvjeta osiguranja zdravstvene ispravnosti namirnica, s ciljem smanjenja rizika od zaraznih bolesti porijeklom iz hrane. ZU Zavod za javno zdravstvo Unsko - sanskog kantona u 2012. godini uradila je 424 kontrole mikrobiološke čistoće u općini Bihać, najčešće u većim trgovačkim centrima koji pripremaju hranu, slastičarnicama i objektima društvene prehrane. Važno je naglasiti da u redovnu kontrolu nisu uključene provjere toksičnih tvari (pesticidi, teški metali i dr.), te da se ovakve analize ne rade u Zavodu, jer za to ne postoji odgovarajuća oprema. 112

7.9. Održivo upravljanje energijom i energetska efikasnost Podaci o energetskoj potrošnji i upravljanju energijom na području općine Bihać u 2010. godini pokazuju na neracionalan odnos korisnika prema potrošnji, načinu korištenja i primjeni novih izvora snabdijevanja energentima (obnovljivi izvori). Osnovni cilj održivog upravljanja energijom je zaštita okoliša i sigurnost opskrbom energijom. Graf 35. Potrošnja energenata po namjeni korištenja u općini Bihać Izvor: SEAP, 2010. Prema prikupljenim podacima, od ukupne potrošnje samo 5% energenata troši se u industriji, a najznačajnija potrošnja energenata je za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora (53%), zatim u transportu (34%) i 18 % za opće potrebe u domaćinstvu. Graf 36. Energetski bilans u općini Bihać, 2010. godina 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0 MWh t CO2 t CO2 / MWh Ogrijevno drvo Fosilna goriva Ostalo UKUPNO Izvor: SEAP, 2010. Prema učešću u ukupnoj potrošnji, naznačajni udio u ukupnoj potrošnji energenata zauzima ogrijevno drvo sa učešćem od 45,4 %, zatim tečna fosilna goriva i električna energija. Iako se potrošnja ogrijevnog drva sa stanovišta emisije stakleničkih plinova smatra prihvatljivim korištenjem energenta, podaci pokazuju da na području općine Bihać preko 80% stanovništva koristi ovaj vid energenta za zagrijavanje, da potrošnja ogrijevnog drveta od 94.500 m 3 u toku 2010. godine znatno premašuje 113

planirani godišnji etat ogrijevnog drveta od 60.000 m 3 na području općine Bihać, te dolazi do negativnog utjecaja emisije stakleničkih plinova zbog prekomjernog i neekonomičnog korištenja ovog energenta. Izgaranjem ugljika koji je biološkog porijekla, kao npr. u drvetu, biomasi ili biootpadu ili biogorivu, proizvodi se CO 2. Međutim, te emisije nisu uračunate u izračun ukupnih emisija CO 2, jer se može pretpostaviti da je ugljik, koji se oslobađa izgaranjem, jednak unosu CO 2 za vrijeme godišnjeg prirasta biomase. Ovo je validno u slučaju ako je održivo upravljanje drvnom masom, što znači da je prosječan prirast šumske mase jednak ili veći od iskorištenog drveta/šumske mase za grijanje. Iako općina Bihać ima preko 4.000 stambenih jedinica u objektima kolektivnog stanovanja, centralni sistem za zagrijavanje ne funkcioniše. Korištenje tečnih fosilnih goriva i podaci o broju registriranih osobnih vozila ukazuje na velik broj registriranih osobnih vozila u odnosu na broj stanovnika, i s tim povezanu potrošnju pogonskih goriva (15 miliona litara dizel goriva i benzina). Ukupnoj potrošnji pogonskih energenata pridonosi nepostojanje javnog prevoza putnika u užem gradskom centru, te prostorna razuđenost stambenih i poslovnih objekata zbog nelegalne i neplanske gradnje, odnosno neracionalnog korištenja prostora. Značajno je napomenuti da 95% javnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova za zagrijavanje koristi lož ulje, a da je, prema podacima specifične potrošnje, evidentna energetska neučinkovitost i nepostojanje planova za zamjenu energenta za zagrijavanje i projekata energetske efikasnosti. Industrija je značajan potrošač električne energije i tečnih fosilnih goriva koje koriste za tehnološki proces. Intencija u industriji je opredjeljenje za promjenu vrste energenata i primjenu jeftinijih i ekološki prihvatljivih energenata. Prema procjenama, potrošnjom energenata na području općine Bihać generira se emisija stakleničkih plinova u ekvivalentu 96.726 tona CO 2. Preliminarni podaci u oblasti zgradarstva općine Bihać pokazuju da samo novoizgrađeni objekti imaju ugrađenu termoizolaciju prema važećim standardima. Objekti stariji od 15 godina, zbog neadekvatnog načina izgradnje, su energetski neefikasni, tako da je prosječna potrošnja energije preko 150 kwh/m 2, a evropski standardi su 95 KWh/m 2. Procijenjeni potencijal za uštedu samo električne energije na području općine Bihać je 30% ukupne godišnje potrošnje, što je ekvivalent 15.000 tona CO 2 godišnje ili finansijski izraženo 7.560.000 KM godišnje, što je vrijednost 1/3 budžeta općine Bihać. Poređenja radi, godišnja ušteda od 30% električne energije (41.622 MWh) odgovara: 18-godišnjoj potrošnji električne energije za javnu rasvjetu, 8-godišnjoj potrošnji električne energije za vodosnabdijevanje, 2-godišnjoj potrošnji električne energije industrije na području općine Bihać. Iskustva pokazuju da se samo uspostavljanjem sistema za praćenje potrošnje energenata mogu postići uštede od 10% ukupnih godišnjih troškova za energiju. Periodi povrata ulaganja u većini energetskih projekata su 3-5 godina, što ih čini povoljnim za finansiranje od strane komercijalnih i dr. finansijskih institucija. 114

Osnovni strateški ciljevi u oblasti održivog upravljanja energijom i energetskoj efikasnosti su: Uspostava održivog upravljanja energijom, Diverzifikacija izvora energenata i poticanje primjene obnovljivih izvora energije, Izgradnja centralnog sistema grijanja, Uspostava javnog prijevoza putnika. Troškovi za energiju za mnoge općine, pa i općinu Bihać, predstavljaju sve veći teret budžetu, pa je stoga nužno uspostaviti nadzor nad potrošnjom. U skladu sa potpisivanjem Sporazuma sa gradonačelnicima urađen je 2012. godine Održivi energetski akcioni plan (engl. Sustainable Energy Action Plan-SEAP) za općinu Bihać koji predstavlja ključni dokument, koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju, identifikuje te daje precizne i jasne smjernice za provođenje projekata i mjera energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije na nivou općine, a koji će rezultirati smanjenjem emisije CO 2 za više od 20% do 2020. godine. Glavni ciljevi izrade i provođenja ovog Akcionog plana su smanjiti emisiju CO 2 iz svih sektora provođenjem mjera energetske efikasnosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama u što većoj mjeri doprinositi sigurnosti i diversifikaciji energetske opskrbe grada, smanjenju enegretske potrošnje u sektorima zgradarstva, transporta i javne rasvjete i omogućavanju transformacije urbanog područja u ekološki održiva područja. Akcioni plan se fokusira na postavljanje dugoročnih energetskih sistema unutar općine, te daje mjerljive ciljeve i rezultate vezane za smanjenje energije i emisije CO 2. Obaveze iz Akcionog plana odnose se na čitavo područje općine-grada, kako javnog, tako i privatnog sektora. Plan definiše aktivnosti u sektoru zgradarstva, transporta i javne rasvjete, dok ne uključuje sektor industrije, budući da on nije u nadležnosti općina, te je na njega teško uticati. U fazi implementacije pojedinih akcionih planova općine će Europskoj komisiji podnositi periodične izvještaje o implementaciji i napretku o ostvarenju zadanih ciljeva, za što je razvijen i poseban obrazac za izvještavanje. Kako se sticajem raznih okolnosti, a posebno zbog nedostatka finansijskih sredstava, nedostatka stručnih kadrova i neprimjerene organizacijske šeme Općinskog organa uprave Općine Bihać, nije posebno odmaklo od implementacije i jednostavnijih aktivnosti iz Akcionog plana, prišlo se aktivnostima uvođenja upravljanja energijom u općini putem projekta Konsultacije za Energetsku Efikasnost u BiH koji provodi GFA Consulting Group/INTEGRATION. Područje suradnje bit će uvođenje upravljanja energijom u općini. U tom smislu od Općine Bihać je zatraženo da ispuni sljedeće zahtjeve: Jedinica odgovorna za energetski menadžment mora postojati ili mora biti kreirana i odobrena od strane Općinskog vijeća. Takva jedinica može biti odgovorna i za druge stvari također. To treba biti dokumentovano službenim organizacijskim dijagramom; Trebalo bi da postoji najmanje jedna osoba u takvoj jedinici odgovorna za energetski menadžment. To bi se moglo rasporediti na 2-3 osobe koje bi radile na tome povremeno-ali samo ako im i druge dužnosti uključuju povezana područja iz oblasti energetske efikasnosti, npr. implementacija SEAP-a. Također, to treba biti dokumentovano službenim opisom radnog mjesta. Najnovijim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Općinskog organa uprave Općine Bihać (Službeni glasnik Općine Bihać, broj:9/13) to nije urađeno, i u postupku je inicijativa prijedloga za izmjenu Pravilnika. 115

8. STANJE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE Za područje općine Bihać u toku je izrada prostornog plana općine Bihać. Usvajanjem prostornog plana će se utvrditi opći i posebni ciljevi razvoja, projekcija urbanog uređenja, osnovne namjene prostora i dr. Do donošenja prostornog plana uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora za šire područje općine utvrđuju se na osnovu Odluke o prostornom uređenju područja općine Bihać. Ovom Odlukom utvrđeno je 47 urbanih područja i 36 građevinskih zemljišta izvan urbanih područja na kojima je dozvoljena izgradnja i druge intervencije u prostoru, pod uvjetima koji su utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju i građenju i drugim posebnim zakonima i propisima. U okviru urbanog područja Bihaća usvojen je Urbanistički plan grada Bihaća 26, a u toku je izrada novog urbanističkog plana grada Bihaća koji je u fazi izrade prijedloga. Usvojenim Urbanističkim planom grada Bihaća utvrđene su zone za izgradnju individualnih stambenih objekata kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, poslovne, privredne i sportskorekreacione zone, zone zdravstva, obrazovanja, zelenila, definirani su uvjeti uređenja i korištenja prostora na području grada, a ukupna površina gradskog područja je utvrđena u iznosu od 3.477 ha. Za područje općine Bihać doneseno je više detaljnih planskih dokumenata - 12 regulacionih planova, 1 urbanistički projekt, te 16 planova parcelacije, a kojim su regulirani detaljni uvjeti upravljanja, uređenja, korištenja i zaštite prostora. Pregled postojeće planske dokumentacije je dat u sljedećoj tablici. Tabela 60. Pregled planske dokumetnacije Detaljni planski dokument Pretežna namjena Površina (ha) Regulacioni plan «Repušine» Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni, 78,00 rekreacioni, vjerski objekti i sl.) Regulacioni plan «Kamenica» Poslovni objekti i objekti male privrede 71,80 Regulacioni plan «Prekounje» Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni, 56,40 rekreacioni, vjerski objekti i sl.) Regulacioni plan «Ceravci I» Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni, 63,20 rekreacioni, vjerski objekti i sl.) Regulacioni plan «Ozimice II» Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni, 21,35 rekreacioni, vjerski objekti i sl.) Regulacioni plan «Veliki Lug A» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 22,80 Regulacioni plan «Veliki Lug B» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 36,96 Regulacioni plan «Bakšaiš zaobilaznica» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 22,44 Regulacioni plan «Poslovna zona Ripač» Poslovni objekti i objekti male privrede 20,70 Regulacioni plan «SRC Duga Luka» Sportsko-rekreacioni sadržaji 118,0 Regulacioni plan «Barani» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 34,11 26 Urbanistički plan grada Bihaća ( Službeni glasnik Općine Bihać br. 03/03, 10/07) 116

Detaljni planski dokument Pretežna namjena Površina (ha) Regulacioni plan Privilica Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 17,80 Urbanistički projekat «Luke centar» Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni, rekreacioni, vjerski objekti i sl.) 2,60 Plan parcelacije «Hrastik» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 7,25 Plan parcelacije «Ceravci IIA» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 1,50 Plan parcelacije «Pritoka 1» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 2,60 Plan parcelacije «Bedem» Poslovni sadržaji 0,70 Plan parcelacije «Ceravci IIB» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 1,60 Plan parcelacije «Podbašte» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 2,40 Plan parcelacije «Pritoka 2» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 3,80 Plan parcelacije «Prekounje I» Poslovni sadržaji 0,50 Plan parcelacije «Podbašte II» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 1,70 Plan parcelacije «Luke I» Individualno stanovanje 0,35 Plan parcelacije «Ozimice I» Poslovni sadržaji 0,31 Plan parcelacije «Pješačka komunikacija Ozimice I- Bedem» Pješačka šetnica sa poslovnim sadržajima 0,10 Plan parcelacije «Kosirnica» Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima 9,70 Plan parcelacije «Ulica križ» Individualno stanovanje 1,70 Plan parcelacije Maskara Individualno stanovanje za stambeno zbrinjavanje Roma 3,0 Plan parcelacije Krupska Individualno stanovanje 0,5 Ukupno 604 ha Izvor: Služba za prostorno uređenje, imovinsko pravne i geodetske poslove Trenutno je u toku priprema i izrada sljedećih detaljnih planskih dokumenata: a) Regulacioni planovi: Ribićka otoka, Veliki Lug B i Repušine (izmjene i dopune cijelog obuhvata), Prekounje (izmjene i dopune za područje D), Ceravci I (izmjene i dopune za područje F), Kamenica (izmjene i dopune za područje E), b) Urbanistički projekti: Trgovački centar Harmani, Harmani, Ozimice I, Dio gradskog centra sa dijelom Trga Maršala Tita. U 2012. godini odlukama Općinskog vijeća stavljeni su van snage planski dokumenti iz osamdesetih godina, zbog narušene planske koncepcije i nemogućnosti realizacije preostale neizgrađene površine prouzrokovane izmijenjenim društveno-ekonomskim prilikama, bespravnom gradnjom, te samog lošeg stanja sačuvane dokumentacije. To su Regulacioni planovi: Luke, Ribić, Sokolac, Hadžiabdića glavica, Sirkovine, Prekounje blok A, Gradsko groblje, Plan parcelacije Mali Lug, te Urbanistički plan Turističko-rekreacionog centra banja Gata. Prema gore navedenim podacima može se konstatirati da pokrivenost područja nije u potpunosti zadovoljavajuća iz razloga što za područje općine Bihać nije donesen prostorni plan, a pokrivenost ostalim planskim dokumentima je sljedeća: 117

85% urbanog područja Bihać pokriveno je važećim Urbanističkim planom; 18% gradskog područja pokriveno je detaljnim planskim dokumentima. Pored planskih dokumenata izrađenih za područje općine Bihać izrađena je i sljedeća dokumentacija: Studija o zaštiti obala rijeke Une, Studija o ranjivosti prostora općine Bihać, Program za izradu urbanističke dokumentacije historijske jezgre grada Bihaća, Odluka o prostornom uređenju područja općine Bihać, Odluka o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata. Važno je napomenuti i planske dokumente čiji nosilac pripreme nije općina Bihać, ali ista je dužna preuzeti i detaljnije razraditi planska opredjeljenja uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti prostora općine: Prostornog plana Federacije BiH, Prostornog plana Unskosanskog kantona i Prostornog plana nacionalnog parka Una. Generalno, u cilju unapređenja stanja u prostoru u narednom periodu bit će potrebno prioritetno donijeti razvojne planske dokumente za područje općine Bihać: prostorni plan općine Bihać, te urbanistički plan grada Bihaća. Ovo je instrument za plansko korištenje i zaštitu prostora, osiguranje održivog razvoja, zaštitu okoliša, a građevinsko zemljište kao visoko vrijedan resurs općine. Glavni rizici, odnosno kritični problemi su nedostatak finansijskih sredstava, donošenje prostornog plana USK-a čija je izrada u toku, usvajanje se očekuje u 2014. godini gdje je predstavnik Općine Bihać uključen u svojstvu člana Savjeta za izradu prostornog plana USK-a, i nedostatak razvojnih i strateških opredjeljenja koji su osnov za utvrđivanje i razmještaj planiranih namjena u prostoru. Poštivanje rokova za dostavu pojedinih faza plana od strane nosioca izrade također predstavlja kritičnu tačku. Također, posebnu pažnju treba posvetiti ublažavanju posljedica bespravne izgradnje, uspostavljanju i ažuriranju baza podataka potrebnih za planiranje, uključivanje građana i nevladinih organizacija u procese predlaganja, odlučivanju i realizaciji planskih dokumenata, ustrojavanju trajnih i kontinuiranih izvora finansiranja za pripremu i provedbu planskih dokumenata i dr. 118

9. ANALIZA BUDŽETA 9.1. Analiza prihoda Promatrajući ostvarene prihode Općine Bihać u periodu od 2005. 2012. godine, evidentno je sljedeće: Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima općine Bihać gledano u relativnim odnosima od 2005. 2008. je imalo trend pada, dok se od 2009. 2012. taj udio povećava, Udio neporeznih prihoda je povećan od 2007.godine iz razloga što je JU Zavod za prostorno uređenje ušao u sastav organizacije općine Bihać kao korisnik budžeta, te su se njihovi izvorni prihodi uplaćivali na depozitni račun općine Bihać. Tekuće potpore (grantovi) su imali značajan udio u 2007. godini od čak 35% i 2008. od 14%, dok se u ostalim godinama kretalo od 1% - 9%. Vrsta prihoda Porezni prihodi Neporezni prihodi Tabela 61. Ostvareni prihodi Općine Bihać 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 10.092.350,00 14.187.504,00 16.138.886,00 15.398.954,00 11.692.891,00 10.968.613,00 11.104.312,00 10.290.744,00 3.016.834,00 4.602.595,00 8.616.562,00 9.858.037,00 9.176.793,00 6.586.014,00 6.724.006,00 5.954.485,00 Grantovi 114.739,00 1.588.443,00 681.010,00 4.163.189,00 1.018.082,00 1.495.886,00 1.667.491,00 663.686,00 Ukupno prihodi 13.223.923,00 20.378.542,00 25.436.458,00 29.420.180,00 21.887.766,00 19.050.513,00 19.495.809,00 16.908.915,00 Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke Grafički prikaz kretanja i odnosa poreznih i neporeznih prihoda je vidljiv na sljedećem grafikonu. 119

Graf 37. Odnos poreznih i neporeznih prihoda Općine Bihać Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke U posljednjih 5 godina vidljivo je da u ukupno ostvarenim prihodima najveće učešće imaju porezni prihodi, znači prihodi koji se ostvaruju uglavnom po federalnim propisima BiH u okviru kojih prihodi od indirektnih poreza imaju najveće učešće, uglavnom preko 50%. Neporezni prihodi su prihodi koji se ostvaruju uglavnom po općinskim propisima i u nešto manjem iznosu propisima Kantona. Treću kategoriju čine prihodi i primici ostvareni od viših nivoa vlasti, učešćima na javnim pozivima za dostavu programa sa utvrđenim kriterijima za dodjelu, prodajom obveznica koje je emitirala FBiH za ratna potraživanja. Graf 38. Struktura prihoda prema vrsti tokom godina Ukupni prihodi budžeta su od 2005.-2008. godine značajno rasli i to s 13.200.000 KM na 29.400.000 KM, od kada počinju padati, budžet 2012. godine iznosi cca 17.000.000 KM, a ostvareni prihodi 2013.godine iznose 20.329.863,76KM. Porezni prihodi su u apsolutnim iznosima bilježili značajan rast u periodu od 2005.-2008. godine, (od 10.000.000 KM do 15.400.000 KM), od kada počinju padati, i u 2012. godini iznose cca 10.300.000 KM,ai u 2013.godini 9.909.074,00KM. U relativnim pokazateljima to kretanje je obrnuto, odnosno od 2005.-2008. godine udio poreznih prihoda u prihodima budžeta opada, a od 2009. godine se povećava, da bi 2012. godine iznosilo 64,3%. 120

Neporezni prihodi su od 2005.-2008. godine porasli sa cca 3.000.000 KM 2005. na blizu 10.000.000 KM 2008. godine, od kada počinje pad neporeznih prihoda koji su 2012. godine iznosili 6.000.000 KM ili 35,2%. Grantovi predstavljaju doznake (prilive) sredstava sa viših nivoa vlasti (kantonali i federalni), te su bili važan izvor finansiranja kapitalnih projekata u periodu 2005. do 2008. Evidentan je rast od 2005. godine s 114.000 KM na 4.160.000 KM 2008. od kada, kao i ostale vrste prihoda počinju padati, i u 2012. godini su iznosili 660.000 KM. Obzirom da su grantovi bespovratna davanja zbog općenito manjeg ostvarenja prihoda, evidentan je i pad grantova u periodu od 2008. do 2012. godine. Kretanje poreznih prihoda Najznačajniji prihodi općine Bihać su porezni prihodi, a njihov udio u ukupnim prihodima općine se kretao od 63% 2007. do 52% 2012. godine. U okviru poreznih prihoda dominantni su prihodi od indirektnih poreza - poreza na dodatnu vrijednost i akciza, i oni su se kretali od cca 10.000.000 KM 2007. do nepunih 6.000.000 KM 2012. godine. Tabela 62. Struktura prihoda Vrsta prihoda 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. POREZNI PRIHODI 16.138.886 15.398.954 11.692.891 10.968.613 11.104.312 10.290.744 Porez na dobit pojedinca 890.023 966.056 588.550 109.101 33.768 13.001 Porez na plaće 1.917.814 2.386.547 150.001 97.315 114.498 26.919 Porez na imovinu 2.473.418 1.879.328 1.683.054 1.591.979 2.093.900 1.787.813 Porez na prodaju dobara i usluga 423.888 326.928 40.304 33.611 20.682 4.529 Porez na dohodak 0 0 2.032.809 2.322.122 2.572.816 2.595.403 Prihod od indirektnih poreza 10.224.322 9.572.850 7.173.201 6.802.776 6.251.747 5.855.947 Ostali porezi 209.421 267.245 24.972 11.709 16.901 7.132 NEPOREZNI PRIHODI 8.616.562 9.858.037 9.176.793 6.586.016 6.677.798 5.954.486 Prihod od pod. aktiv. i imovine i prihodi od pozit. 1.235.024 328.181 287.695 394.159 294.830 341.039 kursnih raz Naknade, takse i prihodi od jav. Usl 7.065.425 9.316.898 8.878.193 6.172.106 6.356.744 5.598.986 Novčane kazne 316.113 212.958 10.905 19.751 26.224 14.461 GRANTOVI 681.010 4.163.189 1.018.082 1.495.886 1.667.491 663.686 Tekuće potpore iz inozemstva 33.167 495.989 243.126 354.170 166.856 282.703 Tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti 647.843 3.667.200 774.956 1.141.716 136.933 65.723 Kapitalni transferi ostalih nivoa vlasti 0 0 0 0 1.363.702 315.260 PRIHODI 25.436.458 29.420.180 21.887.766 19.050.515 19.449.601 16.908.916 Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke 121

Kretanje neporeznih prihoda Neporezni prihodi su od 2005.-2008. godine porasli sa cca 3.000.000 KM 2005. na blizu 10.000.000 KM 2008. godine (naknade za dodijeljeno zemljište, naknade za uređenje zemljišta, renta), od kada počinje pad neporeznih prihoda koji su 2012. godine iznosili 6.000.000 KM ili 35,2%, a u 2013.godini 9.941.926,00KM. Neporezni prihodi su budžetski prihodi koji se ostvaruju po općinskim propisima (takse, naknade, novčane kazne). Visok rast neporeznih prihoda u 2007. u odnosu na 2006. je rezultat ostvarenja prihoda po osnovu: Naknade za dodijeljeno zemljište i rentu naročito u svrhu izgradnje poslovnog objekta na lokalitetu Bedem i objekta Robot d.o.o. Sarajevo. Prihoda po osnovu komunalne naknade za zauzimanje javnih površina i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta koji su od 05.06.2006. godine preuzeti od Fonda za komunalne djelatnosti i infrastrukturu. Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora. 9.2. Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji Funkcionalna kategorizacija izvršena je samo po službama i javnim ustanovama: 1 socijalna zaštita predstavlja funkciju za JU Centar za socijalni rad, 5 stambeni i zajednički poslovi funkcija za JU Zavod za prostorno uređenje, Službu komunalne djelatnosti, vode i zaštita okoliša i Službu urbanog uređenja 7 funkcija za ekonomske poslove predstavlja poslove Službe za razvoj, poduzetništvo i obrt 8 funkcija aktivnosti sudova odnosi se na Službu općinskog pravobranilaštva 9 funkcija odbrane odnosi se na Službu civilne zaštite 10 funkcija opće javne usluge predstavlja sve ostale Godine 2010. nastaju promjene kod funkcije 8 smanjenje, a kod funkcije 9 povećanje iz razloga što je Vatrogasna služba nastavila egzistirati kao odsjek u Službi civilne zaštite funkcija 9. Na kategoriji 5 2008. godine izraženo povećanje odnosi se na investicije kapitalne izdatke na službi JU Zavod za prostorno uređenje i nešto na ostalim službama navedene kategorije. Navedeni podaci rađeni su po GIB konsolidiranim obrascima za razdoblje 2008.-2012. godina. Tabela 63. Struktura rashoda prema funkcionalnoj kategorizaciji za posljednjih 5 godina Kategorija 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Socijalna zaštita 765.071 746.555 697.099 744.784 668.291 Obrazovanje 144.500 153.600 94.100 216.600 99.943 Rekreacija,kultura i regija 2.921.118 1.502.895 1.656.201 1.993.500 1.543.068 Zdravstvo 7.584 1.589 38.311 30.844 37.815 Stambeni i zajednički poslovi 24.506.068 10.260.072 9.263.488 9.132.307 7.751.474 Zaštita čovjekove okoline 0 0 0 0 0 Ekonomski poslovi 1.586.254 1.487.789 1.088.226 850.010 1.144.050 Javni red i sigurnost 1.097.623 1.089.241 539.324 240.329 256.747 Odbrana 439.509 607.996 1.887.316 2.143.104 1.407.362 Opće javne usluge 11.311.443 6.710.476 6.563.116 8.139.800 6.998.424 Ukupno 42.779.170 22.560.213 21.827.181 23.491.278 19.907.174 Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke Kategorija zaštita čovjekove okoline nije analitički ili prema funkcionalnoj kategorizaciji razrađena. 122

9.3. Analiza rashoda U općini Bihać dominiraju tekući troškovi u odnosu na kapitalne. Tekući rashodi (plaće i naknade troškova zaposlenih i ostali tekući troškovi) su 2007. godine iznosili cca 13.300.000 ili 53% ukupnih rashoda, 2012. cca 15.400.000 KM ili 77,6%. Jedino je u 2008. godini udio kapitalne potrošnje bio veći u odnosu na tekuću i iznosio je cca 23.100.000 KM ili 54%. Od 20% do 30% ukupnih tekućih rashoda ide na tekuće grantove (uglavnom za pomoći pojedincima i neprofitnim organizacijama i subvencije javnim poduzećima). Tabela 64. Struktura rashoda Vrsta rashoda 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. PLAĆE I NAKNADE TROŠK. 7.188.684 9.492.850 9.490.209 8.791.873 9.876.829 9.401.879 ZAPOSLENIH Bruto plaće i naknade 6.633.013 8.761.238 8.763.816 8.058.949 9.050.790 8.604.205 Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 555.671 731.612 726.393 732.924 826.039 797.674 MATERIJALNI IZDACI 1.692.358 3.921.484 1.923.349 1.748.472 2.255.831 2.379.758 TEKUĆI GRANTOVI 4.453.687 6.134.866 5.523.633 3.433.321 4.486.553 2.942.338 Tekuća rezerva 185.435 339.040 162.462 211.238 244.445 150.000 TG pojedincima 871.729 1.095.972 2.373.880 512.424 603.961 343.056 TG neprofitnim organizacijama 3.273.733 4.626.638 2.702.507 2.645.351 3.533.070 2.388.911 Povrat javnih prihoda i sudske presude 122.790 73.216 284.784 64.308 105.077 60.371 KAPITALNI GRANTOVI 9.872.755 4.662.191 441.955 539.624 265.163 249.879 KG nevladinim organizacijama 330.897 313.306 32.201 53.671 38.956 19.182 KG neprofitnim organi. 9.541.858 4.348.885 409.754 485.953 226.207 230.697 IZDACI ZA KAMATE I OSTALE 0 70.200 388.633 580.810 667.153 725.154 NAKNADE KAPITALNI IZDACI 1.971.617 18.497.579 4.792.434 5.972.082 5.939.749 4.208.167 Nabavka zemljišta, šuma i višegod. 73.594 554.467 119.722 341.814 231.587 480.811 zasada Nabavka građ. sred. CZ za posebne 16.020.162 58.776 461.750 601.448 3.564 namjene, Nabavka opreme 338.276 152.465 172.192 486.355 265.982 19.214 Nabavka stalnih sreds. u obliku stalnih 23.534 65.406 216.689 125.756 85.638 32.035 prava Rekonstrukcija i invest. održavanje 1.536.213 1.705.079 4.225.055 4.556.407 4.755.094 3.672.543 RASHODI / IZDACI 25.179.101 42.779.170 22.560.213 21.066.182 23.491.278 19.907.175 Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke 123

9.4. Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka Kapitalni troškovi u općini Bihać u prethodnom periodu su iznosili 31% ukupnih rashoda budžeta 2010. godine, a 2012. su iznosili 22%, promatrajući ukupne rashode budžeta. Graf 39. Izvršenje kapitalnih izdataka Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke U 2008.godini Općina se prvi put zadužila u iznosu 6.500.000,00 KM za kapitalne investicije JU Zavod za prostorno uređenje. Ukupna ulaganja iznosila su 18.497.579,00 KM, a služila su za finansiranje projekata i programa uređenja gradskog građevinskog zemljišta, finansiranje pograma gradskih ulica i rekonstrukciju cesta, te finansiranje Pograma zajedničke komunalne potrošnje putem Zavoda za prostorno uređenje. Tabela 65. Odnos kapitalnih i administrativnih izdataka Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke 124