Foto: Muhamed TUNOVI]

Foto: Muhamed TUNOVI]

22 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Fudbalska reprezentacija BiH ide u Brazil Zaslu`ili su da i Savez Mada kod nas nije pristojno pitati bilo {ta kada je rije~ o parama, vjerujemo da }e ~elnici N/FSBiH znati nagraditi sve one koji su ostvarili veliki uspjeh plasmanom na SP u Brazilu. Uostalom, u kasu }e se sliti 9,5 miliona eura Naj ~e {}e spominjana imena ovih da na u Bo sni i Hercegovini su svakako ona fudbalskih reprezentativaca koji su u utorak ostvarili fenomenalan uspjeh plasirav {i se na Svjet sko prven stvo ko je se na re - dne godine odr`ava u Brazilu. Pobjedom u posljednjoj utakmici u Kaunasu, kada je Litvanija savladana s mi ni mal nih, ali sa svim do vo - ljnih 1:0, osi gu ra no je mjes to me u 32 najbolje svjetske reprezentacije. Safetu Su {i}u i njegovim pulenima pri re en je u Sa ra je vu odmah tu no} zaista veli ~anstven do ~ek, to su sva ka ko i za slu `i li, ali ga, ka ko su ka - snije priznali, nisu o~ekivali. Iako je no} ve} bi la za {la u si tne sa te, na uli - cama glavnog grada bile su desetine hiljada fudbalskih poklonika i onih ko ji to ni su, ali su do {li da izra - ze zahvalnost na {im sportskim herojima na svim trenucima radosti koje su im podarili u ovim kvalifikacijama. Samo jedan remi i jedan poraz u deset odigranih susreta rezultat je ko ji se mo ra spo mi nja ti s naj - dubljim po {tovanjem. Ima se, mo`e se No, ni je sa mo ra dost ko rist od tog us pje ha. Ve} sa da se zna da }e Me unarodna fudbalska federacija (FIFA) sve u~esnike Mundijala ve} na samom startu bogato nagraditi, a za {to i ne bi ka da je sa mo na pro - {lom {ampionatu u Ju`noafri ~koj uniji zaradila vi {e od 3,5 milijardi eura, a u Bra zi lu }e sva ka ko bi ti i vi - {e. Spo mi nje se ci fra od oko 9,5 mi - li ona eura, ta ko da ~el ni ci bh. Sa ve - za ve} sada mogu zadovoljno trljati ru ke. DODATNE NAGRADE FI FA }e pla sman u ~etvrtfinale nagraditi sa dodatnih 18,9 miliona eura, a za no vog svjet skog prvaka predvi ena je su ma od 31,3. Ima tu jo{ kojekakvih nagrada, a ra ~u na se da }e na na gra de oti }i pola milijarde eura Ko li ko }e odlu ~i ti da od te su me podijele igra ~ima, za sada se ne zna, ali je si gur no da ne }e bi ti ta - ko {iroke ruke kao, recimo, Nijemci. Uostalom, nije ni N/FSBiH tako bogat kao Njema ~ki fudbalski sa vez, a ni odlu ke se ne do no se ta - ko brzo. Mo `da je i zbog to ga {to se do posljednjeg susreta nije znalo ho }emo li putovati direktno, ili Pobjeda protiv Gr~ke u Zenici od{krinula je vrata uspjeha }emo izabrati te`i put kroz bara`, koji nam posljednja dva susreta i ni je bio ba{ sre tan. Elem, sa mo dan na kon za vr{et ka kvalifikacija Nijemci su objavili da ne }e {krtariti sa nagradama i da }e se ra spon na gra da kre ta ti od 20 hi - lja da eura, za one ko ji su do bi li tek simboli ~nu minuta`u, do sasvim soli dnih 200 hi lja da za one ko ji su po - dnijeli najve }i teret i elfu donijeli jo{ je dno ubje dlji vo prvo mjes to u gru - pi, pobijediv {i u devet navrata i samo jednom odigrav {i nerije {eno. Tu svakako spadaju kapiten Philipp Lahm, gol man Ma nu el Neuer, pa Mesut Özil, Per Mertesacker, Thomas Müller, Jérôme Bo ateng ili u za - dnjoj utakmici raspolo`eni strijelac André Schürrle. Ka da se sve sa be re, Ni jem ci }e na nagrade potro {iti oko ~etiri miliona eura. Da ka ko da }e i na {i bi ti dos - toj no na gra eni, ali ko li ka }e ta ci - fra biti, odredi }e ~lanovi Izvr{nog odbora. Sazna }emo valjda na vrijeme, jer kod nas ni je pris toj no pi ta - ti za pa re ma ko li ko skro mna ci fra bi la. Na da mo se da }e i re pre zen ta - tiv ci bi ti za do vo ljni, a ako i ne bu du, treba im na vrijeme obe }ati kolike }e na gra de bi ti na prven stvu, da ima ju ra zlog da se bo re za mno go vi {e ci lje ve od ono ga: va `no je u~es - tvovati. Nije fudbalski summit olimpijski teferi~, fudbal igraju pravi profesionalci za pare, mada je i na Igrama sve manje amatera. Kompletan sport se uveliko profesionalizovao. Kako je saznao kolega Mirza Dautbegovi}, nekada i sam novinar na- {e ku }e, FI FA }e pla sman u ~et vrtfi - nale nagraditi sa dodatnih 18,9 mili ona eura, a za no vog svjet skog prva ka pre dvi ena je su ma od 31,3. Ima tu jo{ ko je ka kvih na gra da, a ra - ~u na se da }e na na gra de oti }i po - la mi li jar de eura. Ako vam se ta broj - ka ~ini pretjeranom (gotovo pola godi {njih priliva u bud`et Federacije BiH), sa mo da ka `e mo da je to tek deseti dio planiranih prihoda na Svjet skom prven stvu. U Svjet skoj fu - dbalskoj federaciji planiraju da }e zaraditi vi {e od pet milijardi. FIFA je odavno postala uspje- {na multinacionalna kompanija, pa za to i ne ~u di po da tak da uvi jek na svjetskim okupljanjima vole da vide velike i bogate nacije. Plasman fudbalera Bosne i Hercegovine mo- `da im ni je bio po vo lji, ali je is ko - ri {ten da se na pra vi jo{ je dna re kla - ma da i ma li mo gu us pje ti, ako su dovoljno uporni. Bi }e zanimljivo vidje ti ka ko }e pas ti ku gli ce sa ime ni - ma reprezentacija kada se 21. oktobra za vrte u Züric hu. Ho }e li po no - vo biti prote`irana Francuska, kojoj je u sri je du odbi jen pri go vor da se na e me u ~etiri povla {tene ekipe. Mo`da }e slu ~ajno protivnik biti ba{ onaj koga bude pri`eljkivao francuski selektor Didier Deschamps. Za sa da se zna da }e do bi ti ne kog od ova ~etiri protivnika: Hrvatsku, Por- Safetu Su {i }u i njegovim pulenima prire en je u Sarajevu iste no }i zaist

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 23 odrije{i kesu Put do Brazila Kada je u mondenskom dijelu Rio de Janeira, Marini da Gloriji, 30. jula 2011. izvr{eno `rijebanje svih kvalifikacionih grupa, reprezentaci ja BiH je vo ljom `ri je ba bi la smje {te na u gru pu G, a pro ti vni ci su joj bili Gr~ka, Slova ~ka, Litvanija, Latvija i Lihten {tajn. Odmah na prvu, re- ~e no je da se sa svi ma nji ma mo `e mo na di gra va ti. I igra li smo hra bro, do`ivjeli samo jedan poraz u septembru u Zenici protiv Slova ~ke, koji je na trenutak poljuljao nade. Ali su Papetovi izabranici izdr`ali do kraja i otvorili novu stranicu historije bh. sporta. Sve naredne generacije }e pri ~ati o tome {ta se de {avalo prije i poslije Brazila. Da ukratko ponovo pre emo nimalo lagan put do Brazila. Kvalifikacije su po ~ele 7. septembra 2012. susretom s Lihten {tajnom. U Vaduzu je bilo ~ak 8:1. Po ~etak za podizanje elana. Slijedio je susret sa Latvijom na Bilinom polju ~etiri dana kasnije. Ponovo efikasna i lepr{ava igra, ma da su gos ti po ve li ve} u 5. mi nu tu. Na kra ju 4:1. Okto bar sko okupljanje krenulo je sedmog dana gostovanjem u Gr~koj. Uz dozu sre- }e bi lo je ve li kih 0:0. U Ze ni cu je 16. okto bra sti gla Li tva ni ja i is pra }e - na sa tri go la u mre `i. Je sen 2012. je us pje {no okon ~a na. [est su sre ta u 2013. po ~e li smo sjaj no ve li kom po bje dom 22. mar - ta, ka da je Gr~ka na Bi li nom po lju po ra `e na sa 3:1. Smi je {io se ve} ta - da Brazil. U junu je Latvija na gostovanju po ~a {}ena sa pet komada, ali je u septembru popijena gorka pilula. Slavila je Slova ~ka u Zenici, ali su zmajevi uzvratili ~etiri dana kasnije, 10. septembra u @ilini (2:1). S nestrpljenjem se ~ekao oktobar. Jedanaestog je odra en trening sa Lihten {tajnom (4:1), onda je 15. uslijedio kre {endo u Kaunasu. Jedan gol protiv Litvanije bio je dovoljan za veliko slavlje. Jedanaest veli~anstvenih na stadionu u Kaunasu Reprezentativci su na do~ek do{li autobusom u sitne sate Veli~anstven prizor na slavlju u Sarajevu ispred Vje~ne vatre tu gal, Gr~ku i Ukra ji nu. Is to ta ko je sigurno da niko od selektora ove ~etiri reprezentacije ne bi po`elio da mu protivnici budu trikolori sa u posljednje vrijeme razigranim Franckom Ri beryem. Ostavimo njima da se brinu, mi smo svoj po sao oba vi li. Ka ko re ~e Ivica Osim, predsjednik Odbora za po sre do va nje i sa vje to va nje N/FSBiH, u emisiji Federalne televizije Odgovorite ljudima : Odavno nismo imali sportski kolektiv koji ovako dobro funkcioni {e i koji nije pod uticajem politike. Njihov jedi ni za da tak je da po bje uju i oni to odli ~no ~ine. Zato vjerujemo da }e i u dalekom Brazilu nastaviti sa starim navikama i naredati, ba{ kao u ovim kvalifikacijama, {est po bje da i je dan re mi, pa do kle god doguraju. Uostalom, zar se nije desi lo da ma li Se ne gal, ko ji je na SPu u Japanu vodio nedavno preminu li Bru no Met su, do e do ~et - vrtfinala. Skupo putovanje Da li bi i na {i na vi ja ~i, ko jih }e si - gurno biti u Brazilu, bili zadovoljni sa takvim scenarijem Sigurno da bi, iako bi za pa re ko je }e is tres ti da do u do ove najve }e ju`noameri- ~ke dr`ave najvi {e voljeli da ih vide u finalu 13. jula naredne godine na ~uvenom stadionu Marakana u Rio de Ja ne iru, pa {ta ko {ta da ko {ta i makar morali proputovati Bra zil uz du` i po pri je ko. A u Bra - zilu ni {ta nije blizu. Prema podacima ameri ~kog business portala Portfolio.com, za prvu fazu natjeca nja po sku pi na ma Svjet skog prvenstva svaki navija~ }e trebati odvojiti najmanje 6.000 eura, dok bi bo ra vak na prven stvu do ~et vrtfi - nala mogao stajati vi {e od 10.500 eura, pi {e Hi na. Zato je preporuka onim istinskim ljubiteljima fudbala da ve} sa da po ~nu da {te de. Kud nas ba{ da zapadne plasman u daleki Brazil Ali, ka da su zma je vi u pi ta nju, vidje }ete, mnogima ni {ta ne }e biti sku po. Po go to vo ako to bu de o dr`avnom tro {ku. Bi }e zanimljivo vi dje ti ko }e se sve na }i u avi oni ma za, da spo me ne mo na su mi ce, Ciuabu, Natal ili Curitibu, gradove za ko je mno gi do ovog prven stva ni - su ni ~u li, sve dok ni su odre eni da se u njima odigravaju me ~evi po grupama. U Sarajevu su tu no} gorjele baklje na sve strane Iako je do sa da bi la pra ksa da na svjetskim {ampionatima bude najvi {e devet, deset gradova doma }ina, FIFA je udovoljila zahtjevu Fudbalske federacije Brazila da se nadme ta nje po gru pa ma igra u ~ak 12 gradova. Iskori {tena je prilika da se o dr`avnom tro {ku obnove stadioni, kako bi ostalo ne {to i budu }im generacijama. To {to je obi ~nim ljudima u Brazilu to megalomanski i zbog ~e ga su da ni ma na uli ca ma protestovali, ~elnike FIFA mnogo ne interesuje. Oni su sigurni da }e se Mun di jal odr`a ti. Zna ju se ve} sa - da i termini. Otvaranje je planirano za 12. ju ni u Sao Pa ulu u 17 sa ti po lokalnom vremenu, odnosno u 22 sata po srednjoevropskom. Finale u Rio de Ja ne iru, 13. ju la, tre ba po ~e - ti u 16 sa ti po lo kal nom, odno sno u 21 sa ti po na {em vre me nu. Zna ~i, bi }e vru }e, ali to se i o~e - ku je na je dnom ta kvom sku pu. Va - `no je da na {i zma je vi bu du zdra - vi, u dobrom raspolo`enju i dobro pripremljeni. Selektor Safet Su {i} je na ja vio da }e mo se do po ~et ka Mundijala i poja ~ati. Vjerovatno je mi slio na ve oma do brog Se ada Ko - la {inca, standardnog lijevog bo- ~nog bundesliga {a Schalkea 04, koji se dugo predomi {ljao, ali koji uskoro treba da dobije bh. sportsko dr`avljanstvo. Javi }e se sigurno sada i mno gi ko ji }e is ko pa ti da im je dedo porijeklom iz neke od na {ih gudura i utrpava }e se na Su {i }ev spisak. Nastup na velikoj smotri je uvijek bio veoma privla ~an. Za {to bi bilo druga ~ije sada Branko Majstorovi} a veli ~anstven do ~ek, {to su svakako i zaslu`ili, mada ga nisu o~ekivali

24 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Bosanci i Hercegovci otplesali kvalifikacionu sambu Brazilci, spremite sti`u Pape i zmaje @eno, zaslu`ila si. Vodim te u Brazil, poru~io je svojoj supruzi BH Manolo, kapetan aviona slovena~ke Adrie pozvao je navija~e da krenu zajedno za Rio, a kralj sevdaha Halid Be{li} prognozirao da }e se za koju godinu pojaviti sjajna generacija koja }e biti jo{ ja~a od ove koja nas je odvela na smotru najboljih selekcija svijeta Pi{e: Mirza DAJI] Foto: Muhamed TUNOVI] Ide mo u Bra zil, ide mo u Bra - zil..., vi ste po nos dr`a ve, ori - lo se sa svih stra na sta di ona Darius i Girenas Sporto Centras u Ka una su po okon ~a nju is - to rij ske no go me tne uta kmi ce izme u Li tva ni je i Bo sne i Her ce - govine, koja nam je donijela plasman na smotru najboljih selekcija svijeta u Brazilu 2014. Neopisiv izljev emocija, veselja, suza radosnica na licima ponosnih Bosanaca i Hercegovaca koji su do {li sa `eljom da podr`e svoje ljubimce, svoje zmajeve, da budu ja ~i od svih zala svijeta, svih nepravdi, svega {to nam se kupilo godinama... Svi ska ~u, svi sla ve, svi se grle, svi ma srce ve li ko k o Hi ma - la ji, svi sre tni zbog zma je va BiH. Sombrero za D`eku Veliko takmi ~enje je pred nama. Ide mo na smo tru naj bo ljih se le - kci ja svi je ta u Bra zil. I to ba{ mi koji smo nekada bili tako mali da nas je sva ko tla ~io, ni po da {ta- vao, minorizirao. Danas smo gordi i ponosni. Jedini iz regije osigurali plasman. Jedini sa Balkana. Pro }i }e vre me na dok lju di ne shvate koliko je ovo veliki rezultat. U{li smo me u eli tu. U toj eli - ti, u ze mlji ko ja je da la po naj bo - lje svjet ske igra ~e u pro te klih sto - ti nu go di na, bi }e i je dna ma la Bo sna i Her ce go vi na. Glumac Emir Had`ihafizbegovi} naj bo lje je po ja snio taj us - pjeh: Odla zak re pre zen ta ci je BiH u Bra zil je po tpu no dru ga pri - ~a nego odlazak Engleske, [vedske ili Ita li je. Kod nas je ovaj do - ga aj bi tan jer }e mo `da vi {e har - mo ni zi ra ti odno se unu tar ro vi te BiH ne go sve {to je ura di la po li - tika. Pozitivan rezultat iz Kaunasa je po ru ka i dru gim dru {tve nim U Kaunasu je to ve ~e za na {e navija ~e u diskoteci Na

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 25 se, vi O poginulim navija~ima Ha sib Ma hmi} (23) iz Bo san ske Kru pe, Vil dan Pe hli} (26) i Al mir Kasumovi} (27) iz Velike Kladu {e, koji su bodrili na {e zmajeve u odlu- ~uju }em me ~u kvalifikacija za SP u Kaunasu, izgubili su `ivot u saobra }ajnoj nesre }i u Poljskoj na povratku ku }i. U nesre }i je te {ke povre de za do bio Adis ]o ra li} (26) iz Ca zi na. Ha sib je bio pred sje dnik i vo a navija ~ke skupine Ljuti Kraji {nici, a bio je zaru ~en sa Denisom Sio~i}, ~lanicom navija ~ke skupine Armija zmajeva iz @ivinica. Planirali su vjen ~anje u Brazilu, na smotri najboljih selekcija svijeta. U izja vi za por tal Spor tsport.ba u uto rak je re kao ka ko se na da da ne }e biti puno alkohola ovaj dan, da ne }e biti puno saobra }ajnih nesre }a te da se svi na {i na vi ja ~i sre tno, u mi ru i ra ha tlu ku vra te ku }i. U septembru u @ilini govorio je za Oslobo enje o novoj navija ~koj skupini koju su formirali on i njegovi prijatelji... - Po {to ima puno navija ~a na tribinama, Kraji {nici su se odlu ~ili da ofor me svo ju sku pi nu - Lju ti Kra ji {ni ci. Iz da na u dan broj ~la no - va se pove }ava. Ljudi su odu {evljeni majicama, na na {em grbu su ljiljani i zmajevi. Imamo svoj transparent, sponzora jo{ nemamo, finansiramo se sami. Pratimo na {u reprezentaciju svuda i `elimo plasman na SP u Bra zil, ka zao nam je 10. sep tem bra Ha sib Ma hmi}. kategorijama i kulturi i privredi i zdrav stvu i svi ma oni ma ko ji na ne ki na ~in ne mo gu da uspos ta - ve sis tem, da se ugle da ju na ovu sjajnu sportsku pri ~u. Na {i navija ~i, koji su zaista najbo lji na svi je tu, no si li su ovu re - prezentaciju do velikih pobjeda. U Lihten {tajnu su ispunili komple tan sta di on, u Gr~koj ih je bi - lo nekoliko hiljada, Riga je bila zate ~e na na jez dom na {ih, @i li na sva u pla vo-`u tom, a Ka unas je bio kru na sve ga. Ni had Tur ~i no vi}, po pu lar no na zvan BH Ma no lo, je dan je od najpoznatijih navija ~a na {e reprezentacije, Banjalu ~anin koji `ivi na relaciji [vedska - Hrvatska (pola godine provodi u Makarskoj rade }i na turisti ~kom brodu Makarski ja dran). I ovo ga pu ta bio je uz Sajine zmajeve, a njegov sombrero, po ko jem je pre po zna tljiv, po okon ~a nju me ~a za vr{io je na gla - vi na {eg dijamanta - Edina D`eke. Moja misija je po ~ela iz ljubomo re. Bio sam lju bo mo ran na navijanje na {ih susjeda u Hrvatskoj, kako cijela nacija podr`ava re pre zen ta ci ju, obla ~e se svi u crve no-bi je le bo je. Bi la mi je `e - lja da ima mo pu no onih ko ji }e pratiti na {u reprezentaciju i kod NAJBOLJI NA SVIJETU Na {i navija ~i, koji su zaista najbolji na svijetu, nosili su ovu reprezentaciju do velikih pobjeda. U Lihten {tajnu su ispunili kompletan stadion, u Gr~koj ih je bilo nekoliko hiljada, Riga je bila zate ~ena najezdom na {ih, @ilina sva u pla vo-`u tom, a Ka unas je bio kru na ku }e i na stra ni. Po ~eo sam se obla ~iti u boje na {e zemlje, da ani mi ram na{ svi jet. I, evo, mi slim da sam uspio. Ako sam ba rem sto - tinu ljudi animirao, sretan sam, ka zao nam je Ni had. U Bra zil `e li i to za je dno sa su - prugom Mirsadom Dadom. ^ak je i po nio sa so bom tran spa rent sa po ru kom svo joj `i vo tnoj sa pu - tnici: @eno, zaslu`ila si. Vodim te u Bra zil. - Pla sman na Svjet sko prven - stvo je je dna od naj ve }ih pro - mocija dr`ave Bosne i Hercegovine od njene samostalnosti. Ovo je ogro man us pjeh. Ne ma TV ku }e koja ovih dana nije prikazivala slike slavlja iz na {e napa }ene domovine, slike ljudi ozarenih lica kako se ve se le na uli ca ma. Ovo je ne {to fenomenalno. Cijeli svijet je odu {ev ljen us pje hom na {e se le - kci je. Mi smo ipak ma la ze mlja. Ve li ka je ovo stvar, us tvrdio je BH Manolo. Istorijskoj utakmici prisustvovao je ve li ki broj ja vnih li ~nos ti iz na {e ze mlje, ali i dru gih ze ma lja, koje su do {le podr`ati zmajeve. Bi li su tu vi so ki pred sta vnik u BiH Va len tin In zko, ko ji je sti gao sa Ivicom Osimom, pa nekada {nji ktinis klubas Embassy koncert odr`ao Halid Be {li}. Pjevalo se, zabavljalo, derne ~ilo...

26 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. kapiten bh. reprezentacije Muhamed Ko nji}, ne ka da {nji no go - metni asovi Du {ko Bajevi}, Darko Ljubojevi}, Faruk Had`ibegi}, Sead Kajtaz, federalni premijer Nermin Nik{i}, ministar industrije, ru dar stva i pri vre de FBiH Er dal Trhulj, pa Nijaz Skenderagi}, na- ~elnik Op}ine Zenica i ~ovjek koji je pu no ura dio da Bi li no po lje bude uslovno za odigravanje kvali fi ka ci onih me ~e va Hu se jin Smajlovi}, na ~elnik Gora`da Muhamed Ramovi}, predsjednik NK ^e lik Se nad Sa raj li}, po zna ti bh. privrednik Mirsad ^izmo, legendarni hrvatski ko {arka{ Dino Ra a i nekada {nja ambasadorica Francus ke u BiH ko ja sa da tu du `nost obav lja u Li tva ni ji Maryse Ber - niau... Maryse Ber niau na sta di - on je sti gla u dru {tvu svog pri ja - telja Muhameda Ramovi }a i rado se poz drav lja la sa svi ma ko je je zna la, uklju ~u ju }i i fe de ral nog poslanika Jasmina Duvnjaka. Rekla je ka ko joj je `ao {to }e nje na Francuska u bara`, te diplomatski izjavila kako je vrijeme lijepo, sva ko ima svo je {an se, a tre ba po - bi je di ti bo lja re pre zen ta ci ja. A onda sa smije {kom na licu dodala ka ko `e li se le kci ji BiH da u ko - na ~nici izbori plasman na Svjetsko prven stvo. Stative, penali, bara`i - Maryse je sa zna la da do la zim ov dje. S ob zi rom na sve li je pe uspo me ne ko je no si iz BiH, a po - se bno op}i ne Go ra `de, `e lje la je da me ugos ti. Dra go mi je da ima ne ko lo bi ra ti za BiH u Evrop skoj uniji. Ona se nalazi u Litvaniji, ali je uvi jek uz nas, po ja snio je na ~el - nik Gora`da. Zla tan Me {ki} i Ne zir Pi vi} pro - fesori su Pravnog fakulteta u Zenici. Obojica su odu {evljena velikim uspjehom zmajeva. Me {ki} je naglasio kako je ovo velika pobjeda i je din stve no is kus tvo, te da svi tre - bamo biti ponosni Bosanci i Hercegovci zbog na {ih nogometa {a. - Napokon. Nakon brojnih stativa, penala, bara`a, sre }a se osmjehnula na {im hrabrim zmajevi ma. Za ovaj Baj ram do bi li smo naj lje p{i po klon - odla zak na SP u Bra zil, re kao je Pi vi}. Nijaz Skenderagi} je proteklih godina redovan na svim utakmicama na {e najbolje nogometne vrste. Ve} godinama pratim repre zen ta ci ju i u`i vam u ovom svem do ma }em lu di lu i svim ovim neda }ama koje nas pritiskaju kad se ode i pro ve de ne ko li ko da na sa na vi ja ~i ma ko ji za is ta vole svoju dr`avu, svoju reprezentaciju. Napune se akumulatori i on da to dr`i ta ko do na re dne utakmice, kazao je Skenderagi}. On je pot crtao ka ko tre ba bi ti ponosan na sve navija ~e koji prate reprezentaciju zbog njihovog pona {anja, te ljubavi koju u ogromnim koli ~inama iskazuju prema svojoj domovini. - Vo lio bih oti }i u Bra zil, ali bih volio isto tako da veliki broj Bosanaca i Hercegovaca ima tu mogu- }nost. Na `a lost, na {a ze mlja je, za - hva lju ju }i na {im po li ti ~a ri ma, u ta kvoj eko nom skoj si tu aci ji da }e ve }ina ipak utakmice gledati preko televizije. Ali, siguran sam da }e i u Bra zi lu bi ti ve li ka po - dr{ka ljubitelja nogometa i svih ljudi koji vole svoju reprezentaciju i svoju Bosnu i Hercegovinu, zaklju ~io je Skenderagi}. U Ka una su je to ve ~e za na {e navija ~e u diskoteci Naktinis klubas Em bassy kon cert odr`ao Ha - lid Be {li}. Pjevalo se, zabavljalo, der ne ~i lo... Kralj sev da ha je za Oslobo enje opisao kako je do`ivio ovu uta kmi cu. - Taj sat i po mi ni je bio te `i, ne pamtim. Bilo je malo guravo. Nije bilo nimalo lagano. Bojao sam se. @ao bi mi bi lo da po sli je to li - ko ulo `e nog tru da ne ode mo za dlaku. Da ne budemo prokleti. Ali, kad se sve za vr{i lo, on da sam oda hnuo. Ci je la Bo sna je u uto rak Najmasovniji bajram-namaz u Litvaniji U Litvaniji je u utorak klanjan najmasovniji bajram-namaz u njenoj istoriji. Organizovano se do- ~ekao ovaj najradosniji dan kod muslimana u Vilniusu i Kaunasu, u dvjema sportskim salama te jedinoj d`amiji u ovoj zemlji, koja se nalazi nekoliko stotina metara od stadiona Darius i Girenas Sporto Centras, na kojem se desetak sati kasnije igrala istorijska nogometna utakmica izme u Litvanije i BiH. U spor tskoj sa li u Ka una su bi lo je oko 400 Bo {nja ka. Baj ram-na maz je kla njao mr. Mir sad ef. Kalajd`i}, rukovodilac Ureda za bo {nja ~ku dijasporu Rijaseta Islamske zajednice BiH. Bajram se klanjao na zastavama Brazila i BiH, dresovima, jaknama, duksericama... na ve ~e grmje la, gor je la od uzbu enja, od sre }e. Po sli je sve - ga {to nam se de {a va lo u za dnjih 20 i kusur godina, kona ~no ne {to li je po da se de si. A de si la se ta re - prezentacija, taj Brazil i ta euforija ko ja }e nam ba rem ma lo ubla - `i ti te na {e ~e me re, re kao je Ha - lid Be {li}. Obja snio je ka ko je po ~eo ra - zmi {ljati o na {oj reprezentaciji i uspjehu koji }e morati do }i poslije me ~a sa Dan skom na Ko {e vu, ka da smo igra li 1:1 i os ta li bez pla - smana na veliko takmi ~enje. Aplauz kapetanu - Dan ska je u is toj si tu aci ji kao i Bo sna. I oni su ma la ze mlja. Ne - maju jaku ligu. Njihovi igra ~i igraju po evrop skim klu bo vi ma. Oni su tada bili sastavljeni isklju ~ivo od internacionalaca. Nismo tada uspje li pro tiv njih, ali sam u gla vi imao da }e mo je dnog da na ima ti jaku reprezentaciju, kad budemo imali gro igra ~a koji igraju zna ~ajne ulo ge u ve li kim evrop skim klu - bo vi ma. Po me ni smo tek na po la pu ta. Sma tram da }e se po ja vi ti je - dna sjajna generacija koja }e biti jo{ ja ~a od ove. Ova je za is ta vrhun ska, ali o~e ku jem da }e mo za deset godina imati jo{ ja ~u reprezentaciju, zaklju ~io je Be {li}. Za kon cert je re kao da je bio pra vi na vi ja ~ki, da je to bio po klon lju di ma ko ji su do {li da po dr`e zmajeve. Uz svoje pjesme nekoli ko pu ta je za ra ju pje vao Haj mo Bo sno, haj mo Her ce go vi no... Na povratku navija ~a bh. reprezentacije u Sarajevo, koji su letjeli avionom slovena ~ke kompanije Adria airlines, kapetan aviona Dario Marjanovi} pozvao je navija ~e da kre nu za je dno za Rio. Za ra dio je apla uz i obe }a nje da }e se do go - vo ri ti da se taj let oba vi ti ne kad u prvoj polovici juna 2014.

19. oktobar/listopad 2013. Oglasi 27 Va cancy at the Norwegi an Em bassy in Sa ra je vo From 2 Ja nu ary 2014 the re will be a new va cancy as lo cally em ployed Of fi ce Ma na ger at the Norwegian Embassy. All ap pli can ts must be a ci ti zen of Bo snia and Her ze go vi na or ha ve a va lid and un li mi ted work and residence permit. The Norwegi an Em bassy is lo ca ted to get her with the Swedish Em bassy in Fer ha di ja 20. The Em bassy has a staff of 13 per sons as well as two in ter ns. The ma in task of the Norwegi an Embassy in Sarajevo is administering Norwegian assistance to Bosnia and Herzegovina, as well as reporting to the Ministry of Foreign Affairs in Oslo about the situation and developments in Bosnia and Herzegovina. The ma in tas ks of the of fi ce ma na ger shall be: - Daily administration of locally employed staff. - Supervision of budgeting and accounting work. - Supervision of filing work and system. - Le ad and ta ke part in the work with con su lar af fa irs, such as as sis tan ce to Norwegi an ci ti zens, visas, residence/work permits as well as passports. - Responsible for ICT equipment and maintenance. - Administering and maintenance of office premises as well as official residences. - Cooperation with the Swedish Embassy concerning common administrative tasks. The per son who gets the job must be wil ling to un der ta ke exten si ve tra ining in all the to pics listed above. The following qualifications are required: - A law de gree is de si ra ble. - Knowledge of accounts and budgeting is desirable. - Excel lent knowled ge of the En glish lan gu age is required. - Knowledge of the Norwegian language is desirable. - Knowled ge of ICT is required. - Previous experience in leadership is required. Applications must be written in English - and enclosed must be: certified certificates of education as well as writ ten re fe ren ces from pre vious em ployers. Con tact in for ma ti on for at le ast three re fe ren ce per sons must be lis ted. Ap pli ca ti ons shall be sent in the or di nary post (not e-ma il) to Royal Norwegi an Em bassy, Fer ha di ja 20, 71000 Sa ra je vo, and shall be at the em bassy at the la test 15 No vem ber 2013. The en ve lo pe sho uld be mar ked Va cancy. Only shor tlis ted candidates will be interviewed. Na osnovu ~lana 6. do 18. Pravilnika o radu Javnog preduze }a Elektroprivreda BiH d.d.-sarajevo- Podru`nica Ter mo elek tra na Ka kanj Ka kanj, r a s p i s u j e O G L A S za zapo {ljavanje novih zaposlenika na neodre eno i odre eno vrijeme do povratka odsutnih zaposlenika sa bolovanja Zapo {ljavanje novog zaposlenika na neodre eno vrijeme vr{i se na sljede }em radnom mjestu: 1. Metalostrugar...1 izvr{ilac Posebni uslovi navedenog radnog mjesta utvr eni su Sistematizacijom radnih mjesta i to: III ste pen stru ~ne spre me stru ~ni naziv metalostrugar 6 mjeseci radnog iskustva Zapo {ljavanje novih zaposlenika na odre eno vrijeme do povratka odsutnih zaposlenika sa bolovanja, a naj du `e na pe ri od od 2 go di ne, vr{i se na slje de }im ra dnim mjes ti ma: 1. Bravar...1 izvr{ilac Posebni uslovi navedenog radnog mjesta utvr eni su Sistematizacijom radnih mjesta i to: III ste pen stru ~ne spre me stru ~ni naziv bravar 6 mjeseci radnog iskustva 2. Higijeni ~ar...1 izvr{ilac Posebni uslovi navedenog radnog mjesta utvr eni su Sistematizacijom radnih mjesta i to: II ste pen stru ~ne spre me osnovna {kola Kandidati su du`ni dostaviti sljede }u dokumentaciju: 1. pismenu prijavu na Oglas sa naznakom radnog mjesta na koje se prijavljuje i broj telefona podnosioca prijave 2. do kaz o tra `e nom ste pe nu stru ~ne spre me i tra `e nog stru ~nog na zi va/zva nja i smje ra (di plo ma/ svjedo ~anstvo) 3. potvrdu o radnom iskustvu u struci nakon sticanja stru ~ne spreme tra`ene Oglasom, izdata od strane poslodavca kod kojeg je ste ~eno 4. PBA-3 obrazac o mjestu prebivali {ta-boravi {ta, ne starije od 30 dana 5. izvod iz ma ti ~ne knji ge ro enih 6. uvjerenje o dr`avljanstvu Sva dokumentacija tra`ena oglasom mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj kopiji, koja nije starija od 6 mjeseci. Oglas os ta je otvo ren 8 (osam) da na od da na objav lji van ja ogla sa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne }e se uzeti u razmatranje. O rezultatima oglasa kandidati }e biti pismeno obavje {teni, a prilo`ena dokumentacija ne }e se vra }ati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom sa naznakom Prijava na oglas dostaviti li ~no u zatvorenoj koverti ili po {tom na adresu: JP Elektroprivreda BiH d.d.-sarajevo, Podru`nica Termoelektrana Kakanj Kakanj.

28 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Emir Suljagi}, aktivista Koalicije Prvi mart Evropa od Bosne i Hercego Ako ovi prijedlozi Sorensena i ekipe zaista budu usvojeni, onda BiH prelazi iz faze Daytona u fazu evropske Palestine. I uop{te mi nije jasno za{to se neki ovdje ~ude i zgra`avaju nad mogu}no{}u da je EU u stanju da uradi takvo ne{to. Pa je l se iko sje}a onoga {to se nama radilo od 92. do 95. I sje}a li se iko stava klju~nih evropskih zemalja Sje}a li se iko Miterranda Owena Stoltenberga Sorensen i Füle nastupaju u ime istog politi~kog entiteta u ~ije ime su nastupali ovi koje sam nabrojao, ka`e Suljagi} i upozorava da je Koalicija Prvi mart napravila svoje, a sada je na potezu politi~ko Sarajevo Razgovarala: Vildana Selimbegovi} Znam da ni je ure du kre nu - ti na ovaj na ~in, ali ne mo gu izdr`ati: Kako komentirate nare dbu Go ra na Zup ca da se pri slu - {kuje Oslobo enje - Ne gdje od pro lje }a ove go di ne mi `i vi mo u po ret ku ko ji se u naj bo - ljem slu ~aju mo`e opisati kao srpska policijska dr`ava. Srpska u ovom slu ~aju nema etni ~ki prefiks, nego zapravo treba da poslu`i da opi {e politiku koju je na ~elu jugoslovenskih slu`bi bezbjednosti na Kosovu vodio Aleksandar Rankovi} do Brionskog plenuma 1966, odnosno Jovica Stani {i} na ~elu srbijanskih slu`bi bezbjednosti sve do 1999. godine. Objektivno, proces koji po ~inje hap{enjem predsjednika Federacije Budimira - i ovdje govorim o ma ni ru, na ~i nu, a ne su {ti ni i optu`bama - ide preko hap{enja dr`avnog poslanika, logi ~no }e zavr{iti u prislu {kivanju, odnosno hap{enju novinara. Na stranu ~injenica da je na jo zbi ljni ji dio dr`a vnog aparata represije u rukama ljudi koji sami nikad nisu odgovorili na navode o ratnim zlo ~inima, Bosna i Hercegovina je danas, dobrim dije lom, ze mlja za ka kvu se za la gao Fi - kret Ab di} ka da je dru gog ma ja 1992. godine poku {ao na tenku JNA u}i u dr`a vno Pred sje dni {tvo. Djelimi~na okupacija Dominantna ve }ina gra ana ove zemlje danas slobodno mo`e re }i da `ivi pod okupacijom upravo one ideologije, politike i vrijednosti pro tiv ko jih su se bo ri li i iz gi nu li najbolji sinovi na {e zemlje. Da, dakle, po no vim: ova ze mlja je pod dje - lomi ~nom okupacijom, iako tako nije bilo u decembru 1995. godine. Govorimo zapravo o apsolutnoj nebrizi o vlastitom poslu i isklju ~ivoj potrebi da se ama ba{ svaka dr`avna institucija privatizira, pojeftini i stavi u slu- `bu li ~nih interesa jednog ili vi {e ljudi. Imate li obja {njenje: Kako smo do {li u ovu si tu aci ju - To je generacijsko pitanje: gdje smo se, da prostite, zajebali Trebamo primarno kriviti jedni druge, ali ima i krivice vanjskih faktora. Ako pogledate rezultate izbora u ovoj zemlji, vidjet }ete da matemati ~ka ve }i na gra ana iz je dnog u dru gi izborni ciklus tra`i ne {to novo. Niko se osim SDA odmah po sli je ra - ta, ka da su se ra ne jo{ pu {i le i ka da smo svi bili duboko traumatizirani, ne mo `e po hva li ti da je do bio izbo - re dva pu ta za re dom. I ni ko ni je dva - put dobio priliku da izda. Ali, ako pogledate zadnju godinu, recimo, vidjet }ete najmanje tri razli ~ita poku {aja da se dr`avnost Bosne i Hercegovine redefinira ili potpuno reducira, u kojima su u~estvovali svi ko ji su do bi li i je dan je di ni tzv. pro - bo san ski glas na izbo ri ma. Ne ~u - di, recimo, kada Ivo Josipovi} vodi politiku libanizacije BiH i jasno i otvo re no ka `e ka ko Re pu bli ka Hrvat ska odr`a va odno se ne sa dr`avom, nego sa narodima koji u ovoj ze mlji `i ve. Ta ko er ne ~u di ni to {to Zoran Milanovi} uzvra }a silnu kooperativnost SDA u posljednjoj rundi razgovora o presudi Sej di} - Fin ci ta ko {to usred po pi sa dolazi u Hercegovinu kao u koloniju, bez pi ta nja i kao da ula zi u kr~mu. Me utim, ~u di to {to lju di ko je smo mi iza bra li mi sle da je na - {e prirodno stanje da savijamo ki- ~mu. I iz tog sa vi ja nja ki ~me proi zla - zi sta nje u ko jem Go ran Zu bac mo - `e da u sim bo li ~kom smi slu ski da gla ve, bez opa snos ti da mu bi lo ko na bilo koji na ~in uzvrati. Prije nekog vremena, nakon intervjua Reufa Bajrovi }a objavljenog na stranicama Po gle da, upra vo ste Vi bi li oso ba za kon takt : [ta je taj Po ul Smidt htio od Vas i ka ko obja {nja va te re - agiranje Andya McGaffija na saop- {te nje Prvog mar ta - Jedino smje {nije od tog poziva, koji je u diplomatskom rje ~niku bio za pra vo de mar{, zbog izja va ko - je je u va {oj no vi ni dao Baj ro vi}, obja {njenje je kako do poziva zapravo ni je do {lo. Odno sno, jes te do {lo do po zi va, ali je on po gre {no pred - stav ljen u ja vnos ti. Da kle, da ne bude zabune: od mene je tra`eno da se koliko sutra sastanem u Bratuncu sa {efom Ureda delegacije Evrop ske ko mi si je za Br~ko i da po nalogu Petera Sorensena pru`im obja {njenja vezana za intervju koji je Re uf Baj ro vi} dao u Oslo - bo enju. Rije~ je o instituciji koja slu`i kao instrument, u ve }ini slu- ~ajeva, njema ~koj politici ovdje ~iji je kraj nji cilj u pro te klih ne ko li ko godina kreiranje jo{ slabije dr`ave, tj. evrop ske Pa les ti ne, i ni je mi na pa - met padalo da bilo kome obja {njavam bi lo {ta. Ovo go vo rim za to {to je npr. u pro {lo lje to i je sen, u tre nut - ku ka da MUP RS-a sa mo {to ni je hap sio nas u Gla sa }u za Sre bre ni - cu, njema ~ka ambasadorica na sjednici PIC-a nas optu`ila da izazivamo nes ta bil nost u RS-u za to {to se na demokratski i civiliziran na ~in borimo protiv re`ima koji milione maraka poreskih obveznika ula`e izravno u negiranje genocida. Na- `a lost, taj stav di je la tzv. me una ro - dne zajednice je prisutan u BiH jo{ od 2006. ka da je Ha ris Si laj d`i} unilateralno okon ~ao eru intenzivnog ameri ~kog anga`mana u BiH ru {e }i aprilski paket. I haj de da se vi {e ne la `e mo, sve {to vi di mo da se do ga a sa mo u protekle tri godine, od okon ~anja op {tih izbora 2010. godine, motivira no je ti me da se ti ja dni mu sli ma - ni i svi oni ko ji `i ve s nji ma sma tra - ju }i ih sebi jednakima, kako god se zva li, ogra de u ge to. Da kle, da bu - dem vrlo pre ci zan, ne mo gu da ne za klju ~im da je pro blem u isla mu i u muslimanima i svima onima koji mi sle da se s mu sli ma ni ma mo - `e `i vje ti. I oni sto ga tre ba da bu du ogra eni na je dnoj tre }i ni Bo sne i pod najstro`ijim mogu }im nadzorom. I ni je bi tno ka kvi su to mu sli - mani, jesu li vjernici ili su sekularisti, vole li popiti ili redovno klanjaju, sa vr{e no je ne bi tno. Mi smo u o~i - ma predstavnika onih koji donose odlu ke u ime EU u ovoj ze mlji iz gle - da la `ni lju di. Fa ke peo ple. I za to je presuda Sejdi} - Finci postala slu- ~aj Ko m{i}. Na ime, Ko m{i} ne di - je li lju de po vje ri, ili bi lo ko joj dru - goj pripadnosti, i zato se sada sve upre glo da mu se po li ti ~ki slo mi ki - ~ma i svi ma ko ji mi sle kao on. Za - to neformalni glasnogovornici politi ~kih centara mo }i u kontinentalnoj Evro pi ov dje mo gu re }i ka ko se Romi, Jevreji i svi ostali trebaju odlu ~iti o tome kome pripadaju, Bo- {njacima, Hrvatima i Srbima! Biha}ki d`ep Dru gim ri je ~i ma, ne pos to je gra ani, jer ne pos to ji dr`a va. Pos - to je sa mo tri ple me na na je dnoj te - ritoriji, i uop {te nije bitno koliko koje ple me ima ~la no va, jer oni ne mo - gu bi ti gra ani, jer EU, na ime, sma - tra da pos to je oni ko ji vri je de pet pu - ta vi {e od dru gih. [to je opet do ne - kle i tre ba lo bi ti o~e ki va no jer je nje - ma ~ka politika na Balkanu, odnosno u ovoj ze mlji, u do broj mje ri in - formisana masovnim pokoljima i porobljavanjem iz perioda od 41. do 45, naoru`avanjem jednih da ubijaju druge, hu {kanjem drugih da kolju tre }e itd. Naprosto, kako druga- ~ije objasniti njema ~ku podr{ku sramotnom Zakonu o prebivali {tu ko ji je iza {ao iz gla ve nje ma ~ke slu`benice EU komisije u Sarajevu Nemam drugo obja {njenje nego ovo ko je sam vam ve} dao i zbog ko - jeg }e mi si gur no u su bo tu uju tru zvoniti telefon. Me utim, mene to ne zanima. Odgovornost osje }am samo prema onima koji vole ovu dr`a vu kao i ja jer zna ju da njen nes - tanak zna ~i da ovdje ostaju dvije enklave nejednake veli ~ine. Komad od sjevera Mostara preko Sarajeva do Br~kog. I ona ma nja en kla va ko ja se da nas zo ve USK, a ne ka da se zva - la bi ha }ki d`ep. To {to }e ne kom te - {ko pas ti {to upi rem prstom u one za ko je znam da su od go vor ni uop - {te me ne za ni ma. Me ni mo gu sva - {ta spo ~i ta ti, ali ne mo gu da sam na - cionalista ili ekstremista bilo koje vrste. Ja sam pri je dvi je go di ne uki - nuo diskriminaciju djece koja ne poha aju vjeronauku u Sarajevu. To su ona djeca ~iji roditelji `ive me u muslimanskom ve }inom i ~ak i {alju svo ju dje cu u {ko lu pod is ti krov. Prvi mart je iza zvao ~i ta vu euforiju reakcija iz samog vrha vlas ti u Re pu bli ci Srpskoj: Za - {to sme ta Prvi mart - Prvi mart je ide ja ko ja je na iz - gled, ali sa mo na iz gled bi la umrla u ovoj ze mlji. To je ide ja da svi gra ani ove ze mlje mo gu bi ti je dna ki na sva - kom nje nom ko ra ku. I ni {ta tu ide - ju ni je vra ti lo u `i vot kao lo kal ni izbori u Srebrenici. Na izborima u Srebrenici su se, naime, pokazale dvi je stva ri: prvo, da ne mo ra mo pristati na stanje stvoreno no`em i bodljikavom `icom, i drugo, va- `nije, da imamo instrumente da efikasno i mirnim putem kreiramo novo sta nje na te re nu. I da sve {to tre - ba uraditi jeste jasan, koncentriran napor, kombinacija zakonskih, politi ~kih i aktivisti ~kih koraka i mjera da se po sli je izbo ra 2014. go di ne probudimo u sasvim druga ~ijoj Bosni i Hercegovini. Jedino je pitanje da li to `e li zva ni ~no po li ti ~ko Sa - ra je vo, jer je sa da do njih: mi smo svo je ura di li. I sve dok je ta ko, nas ne do ti ~e ni {ta od to ga {to go vo re politi ~ari u RS-u, od Dodika do Mla de na Bo si }a, jer Re pu bli ka Srpska, obje kti vno, vi {e u su {tin - skom smi slu te {ko da pos to ji. Do ite ov dje i vi djet }e te da je to sa - mo pra zna lju {tu ra, da ne ma ni ka - kvu supstancu, da ne postoji nikakvo ve zi vno tki vo, da ne ma ni {ta {to to dr`i iznu tra. Na pros to, ov dje se to - liko pokralo, toliko lagalo, toliko zlo ~ina desilo da je preostali `ivalj na granici biolo {ke odr`ivosti. To {to je ta ve }i na da nas srpska je sa mo re - zultat bolesne politike koja je `ivote tih ljudi `rtvovala zarad ciljeva koji su neostvarivi. To je danas jasno na ma ko ji `i vi mo na Dri ni, ali }e ci - jeloj zemlji postati puno jasnije nakon izbora idu }e godine. Ne da vno je, ta ko er u in tervjuu u Pogledima, prof. dr. Re {id Hafizovi} o {tro kritizirao odnos bo {nja ~kih politi ~ara i politika spram povratnika. Kako Vi gle da te na ovaj pro blem - Svi lju di ko ji su se vra ti li svo jim ku }a ma u ovoj ze mlji u~i ni li su to u najve }oj mjeri usprkos vlastima. I do bar dio vlas ti u ovoj ze mlji je godinama vodio politiku koja u najgorem slu ~aju ka`njava, a u najboljem ignori {e povratnike. Vi {e kao ilustracija, dakle, u vrijeme kada se mi upi nje mo za je dno sa je - dnom skupinom ljudi u Vladi Federacije da proguramo federalni zakon o pra vi ma po vra tni ka, ko ji bi izme u ostalih, regulirao i njihovo zdravstveno osiguranje nakon povratka, ministar zdravstva Federacije BiH putuje na noge Slavici \uki} - De ja no vi} i ta mo uspos tav - lja paralelne i specijalne odnose sa Srbi jom u do me nu zdrav stva. I pri - tom on ni je prva oso ba ko ja ra di ta - kve stvari. Sjetite se samo do ~eka koji je tada {nji i sada {nji potpredsjednik FBiH uprili ~io Vuku Jeremi }u na Sarajevskom aerodromu u trenutku kada tada {nji tadi }evski re`im iz sve sna ge ra di na to me da ospo - ri pos to ja nje BiH kao dr`a ve. Da kle, odnos bo {nja ~kih, tzv. probosanskih politi ~ara prema povratnicima je jednak nji ho vom odno su pre ma dr`avi BiH. Nemar i oportunizam sva ke vrste ko ji je pri su tan u sve mu {to ra de. Mo gu li se i ka ko bo {nja ~ki politi ~ari suprotstaviti Milora du Do di ku - Pitanje je postoji li minimum za-

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 29 vine pravi novu Palestinu jedni ~ke, bosanske vizije ove zemlje Ako pos to ji, on da ni je bi tno ko je s dru ge stra ne, Mi lo rad Do dik, Vladimir Putin ili Angela Merkel. Me utim, stra hu jem od ono ga {to je Reuf Bajrovi} rekao prije dvije sedmice: da je postojanje takozvanih probosanskih stranaka i zajedni- ~kog minimuma, crvene linije ispod koje ne }e i}i, zapravo sve vrijeme bio mit. I da se sve svo di na to ko mo`e prosperitetno da kontroli {e javne resurse na tre }ini Bosne i Hercegovine. To se najbolje vidi u sramnoj po dr{ci SDP-a i SBB-a Za ko - nu o pre bi va li {tu ili pak po dr{ci SDA rje {avanju presude Sejdi} - Fin ci ona ko ka ko to Dra gan ^o vi} `eli. Sve zarad telekoma i elektroprivreda. Bo{nja~ki amateri Kako obja {njavate pakt Dodik - Dra gan ^o vi} ^ak i vrh SDS-a tvrdi da je Do dik ^o vi }u ne - {to veliko obe }ao: [ta - Milorad Dodik je jedini koji je shva tio da je tre nu tni evrop ski pro - jekt ovdje izgradnja nove Palestine i vrlo zdu {no mu se pri dru `io. Dra - gan ^o vi} u ovom slu ~a ju je in stru - ment u izgradnji evropske Palestine, kao i Do dik. U ju lu 1995. go di - ne su to ra di li Carl Bil dt i Slo bo dan Milo {evi}, danas to rade Peter Sorensen, Dragan ^ovi} i Milorad Do dik. A da je 1995. go di na, ^o vi} bi kao {to je to ra dio Ma te Bo ban, snabdijevao gorivom Mladi }eve tenkove. Dakle, ako pogledate prijedloge EU za rje {avanje slu ~aja Sej di} - Fin ci i tzv. me ha ni zma ko - ordinacije, vidje }ete da se od dejton ske BiH ide ka la ba voj uni ji ple - me na, en ti te ta, i ono {to je po tpu - na novina kantona. Dakle, kantoni dobijaju mo} da blokiraju stvari ko je im se ne svi aju u pi ta nji ma EU integracija kao da su to pitanja koja su izvorna nadle`nost kantona. ^ak i trenutni Ustav decidirano defini {e vanjsku politiku kao isklju ~ivu nadle`nost dr`ave. Ako ovi prijedlozi Sorensena i ekipe zaista budu usvojeni, onda BiH prela zi iz fa ze Dayto na u fa zu evrop ske Palestine. I uop {te mi nije jasno za- {to se ne ki ov dje ~u de i zgra `a va ju nad mo gu }no {}u da je EU u sta nju da ura di ta kvo ne {to. Pa je l se iko sje }a ono ga {to se na ma ra di lo od 92. do 95 I sje }a li se iko sta va klju - ~nih evrop skih ze ma lja Sje }a li se iko Miterranda Owena Stoltenberga Sorensen i Füle nastupaju u ime istog politi ~kog entiteta u ~ije ime su nas tu pa li ovi ko je sam na - brojao. Za {to su bo {nja ~ke politi- ~ke partije pristale da Federacija postane problem svih problema, uklju ~uju }i i implementaciju presude Sejdi} - Finci - Za to {to su ama te ri. Ka ko vri je - me vi {e odmi ~e, sve sam vi {e sklon to me da za klju ~im da se u ovoj ze - mlji politikom u dominantnoj mjeri bave kompletni amateri i diletanti, ljudi koji nemaju nikakvih drugih vje {tina i nisu konkurentni na tr`i- {tu ra da, pa sto ga za vr{a va ju u po - litici. Kad sam nedavno pitao jednog poznanika iz SDA za {to prave ovu glupost i za {to razgovaraju sa ^ovi- }em i nu de tre }i en ti tet, nje gov od - go vor je bio: Izba ci }e nas iz Vi je }a Evrope! Ajde! Vije }e Evrope je institucija u kojoj Rusija ostane ~lanica na kon {to u e u Gru zi ju i na pra - vi tamo Republiku Srpsku i povu ~e se. I, {ta bu de I {ta mi ta ~no ima - mo od to ga, osim {to par la men tar - ci naplate masne dnevnice kad idu u Strasbourg na sjednice Parlamentarne skup {tine Dakle, amaterizam, vjerujte mi. Polupismeni diletanti, koji u najboljem slu ~aju nisu u stanju sastaviti prostopro {irenu re ~enicu, taj svijet poznajem iznu tra, i ne osje }am vi {e ni ka kvu oba ve zu da o to me {u tim. Gdje su tu ta ko zva ne gra anske partije: Gdje je SDPBiH - U Elektroprivredi. Optu`uju Vas za naklonost Demokratskoj fronti @eljka Kom{i }a: [ta o~ekujete od njega i par ti je na ~i jem je ~e lu - Te op tu `be na bi lo ka kav na ~in ne uti ~u na mo ju spo so bnost da ra - dim svoj po sao pod uslo vi ma pod ko ji ma ni ko od tih ko ji izri ~u te stva ri kao op tu `be ne bi ni po mi slio da ra di. Ti uslo vi uklju ~u ju dne vne provokacije, upade u posjed, prijetnje, rutinske provjere, itd. Dakle, kad se doti ~na gospoda odlu ~e da svoj `i vot sta ve na koc ku bo re }i se za ono u {ta tvrde da vje ru ju, spre - man sam da od go va ram na pi ta nja u ve zi sa li ~nim odno si ma i uvje re - njima van zvani ~nih ciljeva koalicije Prvi mart. TRE ]INA BOSNE Da bu dem vrlo pre ci zan, ne mo gu da ne za klju ~im da je pro blem u isla mu i u muslimanima i svima oni ma ko ji mi sle da se s muslimanima mo`e `ivjeti. I oni sto ga tre ba da bu du ogra eni na je dnoj tre }i ni Bosne i pod najstro`ijim mogu }im nadzorom Me utim, ni je taj na da sa Ko m{i - }em dijelim vrijednosti i ideal zemlje u ko joj smo svi is ti i je dna ki na sva kom nje nom ko ra ku. To {to su mno gi o to me tru bi li sko ro 20 go di - na i u me uvremenu pokazali da im to us tva ri ni ka da ni je bio cilj, ni je ni moj problem. Kom{i} je vrijednosno os tao ta mo gdje je bio i 1992, za razliku od mnogih koji su evoluirali u mi ni ab di }e i mi ni ju ke pra zi ne. I to je ta ko bi lo u pred sje dni ~koj kampanji 2010. godine, tako je bilo i to kom izbo ra u Sre bre ni ci, ta ko je i da nas. Moj i Ko m{i }ev odnos je ja vnos ti oda vno po znat i da ga sa - da negiram da bi zadovoljio nekoli ko su je ta, ne pa da mi na pa met. Stoga, o~ekujem da se Demokratska fron ta, kao i sve os ta le par ti je ko - je se deklari {u kao probosanske i dr`avotvorne pridru`e zajedni ~koj lis ti na izbo ri ma za RS, odno sno za NSRS i dr`a vni par la ment iz RS-a. Ne mam ra zlo ga da mi slim da se to ne }e i do go di ti. I ovo zna ju svi, uklju ~uju }i i Kom{i }a, onog trenutka kada po ~nu napu {tati ideju da su svi je dna ki kao gra ani na sva - kom pe dlju ove ze mlje, on da u meni imaju aktivnog suparnika. Mo`e li Koalicija Prvi mart poremetiti apsolutnu triparitetnu vladavinu u BiH - Na{ cilj je da po prvi put po sli - je rata poku {amo osigurati da demokratska ve }ina u ovoj zemlji bude pravi ~no zastupljena. Jer, ovo je tre nu tno apar thejd: sta nje u ko - jem je matemati ~ka ve }ina politi- ~ka ma nji na. Va ljda se to zo ve de - mokratija. [ta se uo p}e mo `e o~e ki va - ti od na re dnih izbo ra, kampanja je zapravo ve} po ~ela - Sve {to mo gu re }i sa ne kom mje - rom auto ri te ta jes te da }e sve bez za - je dni ~ke lis te za RS i Prvog mar ta bi - ti ponavljanje ove agonije koja traje od okto bra 2010. go di ne i tra ja }e do okto bra 2018. go di ne. Za razliku od politi ~ara, ljudi - bez ob zi ra na na ci onal - nost, vje ru i par ti ju, bez ob zi ra na sta tus, ne kri ju da su o~aj ni: ka kve su {an se da u ovoj ze mlji je dnom bu de bo lje i kad - Kad gra ani ove ze mlje odlu ~e da su im va `ni ja vlas ti ta dje ca od tu e dje ce. Ka da im bu de va `no da njihova djeca imaju sapuna u {koli koliko je njihovim izabranim predstavnicima va`no da svoju rodbi nu po {a lju na Har vard. To je je - dnos ta vno i mi smo to ve} ura di li je - dnom. Ne mo gu da odo lim, ~ak je i [tefan Füle pozvao politi- ~are da se ugledaju na nogometnu se le kci ju BiH: Za {to je pla s- man na Svjet sko prven stvo vi {e od Brazila - Ko li ko ja znam, [te fan Füle bi vje ro va tno re kao da smo mi u Bra - tuncu i Srebrenici izazvali nestabilnost u isto ~noj Republici Srpskoj ka da smo onu no} iza {li na uli ce, dakle hiljade nas u stotinama automobila, sa zastavama Republike BiH, kroz Bratunac i Srebrenicu, do neka doba u no}, proslavile plasman na Svjet sko prven stvo ta mo gdje je je di no ima lo smi sla to sla vi - ti: na isto ~nim granicama na {e domovine. Tamo daleko Ta mo gdje je ro en stri je lac go la ko ji nas je odveo na Svjet sko prven - stvo. Ta mo oda kle je Ve dad Ibi {e vi} pro tje ran sa osam go di na. Ali, pre - tpos tav ljam da to Füle ni je znao. I da kad bi se nje ga i nje go ve po li ti ~ke {e- fove pitalo, i nogometna reprezenta ci ja bi se pra vi la ta ko da se ne na - me }e izborna volja drugom narodu. Da kle, Fülea i sve iz EU }u shvatiti na druga ~iji na ~in kada po- ~nu da se za is ta bo re za vri je dnos - ti u koje navodno vjeruju. Trenutno u BiH ra de sve su pro tno od ono ga u {to na vo dno vje ru ju. I to smo ve - }i vidjeli prije 20 godina, a vidjeli smo i da se zna de si ti da ra de ona - ko kako su radili Wolfgang Petritsch i Paddy As hdown.

30 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Kina danas Svaki doma}in za topli dom treba tri mua zemlje, kravu, `enu i djecu Vijesti iz Kine su u centru svjetske pa`nje, jer sve {to se desi u tako velikoj i mo}noj zemlji ima odraza i na ~itavu me unarodnu scenu. Ambasador na{e zemlje u Danskoj, po brojnim ocjenama najbolji poznavatelj Kine u BiH, za Poglede pi{e o nastanku dana{njeg kineskog ~uda Jedno od sedam svjetskih ~uda privla~i turiste iz cijelog svijeta Pi{e: Kemal Mufti} Maove kampanje definitivno nisu Kinu odvele na put sta bil nos ti i ra - zvo ja. Bli `e je is ti ni tvrdnja da je ovoj ze mlji, po se bno krajem {ezdesetih godina dvadesetog vijeka, prijetio potpuni kolaps. Ocje ne ovih zbi va nja na Za pa - du su i{le od eufo ri ~nog odu {ev ljen - ja, po hva la i po dr{ke, pa do naj gru - bljeg osporavanja. Zapadni ljevi ~ari su u os ku dne vi jes ti iz ta da ja ko za - tvorene Kine, u~itavali svoje vizije ostvarene utopije. Na Zapadu je 68. go di na u ve li koj mje ri bi la i u zna - ku Maove Kulturne revolucije. Velika o~ekivanja ljevi ~ara nije bio ispunio Staljinov Sovjetski savez, potom su nade bile polagane u Titovu Jugoslaviju, onda u Kastrovu Kubu, da bi {ezdesetih godina dvadesetog vijeka zavladala fama Maove Male crvene knji`ice i njegove asketski skromne uniforme... Recimo, uzgred, da }e jedan drugi revolucionar, Libijac Gadafi, napraviti svoju ina ~icu crve ne knji `i ce, sa mo {to}e joj bo - ja bi ti ze le na... Za ra zli ku od Maoa, koji je umro u bolesni ~kom krevetu, Gadafijev kraj }e biti obilje`en njegovom vlastitom krvlju. ^ak i ova ko le ti mi ~an izlet u bur - ne pedesete i {ezdesete godine poma`e da se podsjetimo pro {losti jedne ide olo gi je i je dne ze mlje i da bo - lje razumijemo kompleksnost izazova ko je su pred so bom ima li ki nes - ki revolucionari. Svijet toga vremena je bio pun nji ma sli ~nih po kre ta. Tzv. slo bo dni svi jet je svoj pa kao pravio militantnim antikomunizmom, ko jim su prav da ni i naj gnu - sniji zlo ~ini ju`noameri ~kih diktatura, spomenimo samo njih, i vrijeme antikomunisti ~ke histerije Amerike u ko joj su ha ra li McCar thi ji i bra }a Dulles. Podjelu svijeta na dva bloka pratio je proces preraspodjele mo- }i nakon propadanja nekada {njih imperija, kakve su bile Velika Britani ja i Fran cus ka. SAD i SSSR su se po - trudili da zauzmu prostor, koji se otvarao dekolonizacijom. Svoj uticaj su nazivali drugim imenima, a naj- ~e {}e kori {tena rije~ je bila sloboda. Prevladavalo je crno-bijelo vi enje realnosti u kojoj se poku {avao profilirati tre}i svijet, svijet nesvrstanih sa svim svojim razlikama i izazovima ko je je imao. Dvije linije u Partiji Uticaj politi ~kih struja unutar vlada ju }e par ti je u NR Ki ni i omjer nji - ho vih sna ga je u pret ho dnim de se - tlje }ima bitno odre ivao smjer kojim je ze mlja i{la. Iz vje `ba noj da zvani ~ne dokumente i izvje {taje medija ~ita izme u redova, kineskoj ja vnos ti je, u pra vi lu, bi lo ja sno o ~e - mu se lo me ko plja, ka da je ri je~ o pu - tevima kojima zemlja treba i}i. Dvije osno vne li ni je su uvi jek bi le pre - poznatljive. Maova linija je linija permanentne revolucije i revolucionarne pravde, linija partije u kojoj on sam ima prvu i za dnju ri je~, a ta se rije~ slu {a bez pogovora. Individualno je utopljeno u kolektivno, u protivnom to je bur`oaski individualizam ili liberalizam, svejedno, u svakom slu ~aju pojava koju treba sasje }i u korijenu. Dru ga li ni ja je ona ko ja je vi dje la ra zvoj dru {tva na re al nim i pro vjer - ljivim pretpostavkama. U toj viziji je uvijek nagla {avano i blagostanje pojedinca i porodice, {to je vrlo prepoznatljiva poruka. Tu liniju su zastu pa li Liu [a o}i i Deng Sja oping. I je - dan i dru gi bi li su `rtve Ma ove Kul - turne revolucije, s tom razlikom {to ju je Deng pre `i vio. Kinezima starije generacije je poznata krilatica po kojoj seoski doma- }in ka `e da za to pli dom tre ba ima - ti 3 mua ze mlje (1 mu = 1/15 he kta - ra), kra vu, `e nu i dje cu (San mu di, yi tou niu, la opo, ha izi, re kan gtou). Ovo su ri je ~i Liu [a o}i ja, {to ih je iz - govorio na jednom predavanju partijskim kadrovima jo{ 1947. godine (Liu je ta da ka zao: 30 mua ze mlje..., {to bi bi la zna tno ve }a imo vi na). Liu [ao}i je tada obja {njavao kako Partija planira podijeliti zemlju, koja }e, na kon oslo bo enja, bi ti odu ze - ta od zemljoposjednika. To je ide ja po ko joj dru {tvo po ~i - va na ekonomski stabilnoj porodi- ~noj zajednici i ostvarenju snova I na Zabranjenom gradu je Mao Cetung stotina miliona iscrpljenih, eksploatiranih, varanih i poni`avanih seljaka. U Ki ni su ~es to vre me na i pri li ke bili takvi da se samoubistvo posmatra lo i kao akt po bu ne, a ne sa mo be - zna a. Komunisti ~ki pokret je, vode- }i mase kineskih seljaka, tim ljudima godinama davao nadu. Crvena armija je svojim strogim moralnim kodeksom potvr ivala da je proistekla iz na ro da i da mu slu `i. Za to su joj se ma se i oda zva le, je dna ko kao i zna - ~ajan dio gradske inteligencije. I Liu i Mao su bi li lju di sa se la. Iako iz ne {to bogatijih porodica, znali su sve probleme koji mu ~e najve }i dio ki nes kog dru {tva. I je dan i dru gi su se u ranoj mladosti odazvali pozivu komunisti ~kog pokreta. Dvadesetih godina, dvadesetog vijeka, Liu je svoja teorijska znanja pro {irivao na Uni ver zi te tu u Mos kvi. Mao je bio i os tao u Ki ni. I je dan i dru gi su svo je `ivote posvetili pokretu koji }e osvojiti vlast u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu. Nije bilo upitno ni njihovo dobro klasi ~no kinesko obrazovanje niti teorijska znanja o pokretu, koji je obe }a vao da }e za vla da ti svi je - tom. Ta znanja su sticali ponajvi {e zahvaljuju }i vlastitoj intelektualnoj radoznalosti i potrebama pokreta koji su vo di li. Temeljna razlika izme u dva lidera je iza {la na vidjelo kada je Partija ve} upravljala Kinom iz Pekinga. Mao je bio svojevrsni poeta revolucije u kojoj mase slu`e za ostvarivanje njegovih projekcija idealnog dru {tva. Ni je tu bi lo mjes ta ni za po - jedinca i njegovu sre }u niti za porodi cu i nje nu sta bil nost. Dok je ne pri - ja telj bio vi dljiv u li ku ja pan skog agresora ili korumpiranog kuomintan {kog re`ima, ratnog gospodara ili zemljoposjednika koji svoje robove is crplju je do smrti, sve je bi lo ja sno. Ka da se osva ja njem vlas ti u dr`a vi to promijenilo, Mao je svoje vizije poku {ao ostvariti `ivotima onih kojima je stao na ~e lo. To svo je li ce je naj bo - lje pokazao poticanjem vrenja poznatim kao Kulturna revolucija. Liu [a o}i, ta da pred sje dnik NR Ki - ne, pos tat }e gla vna me ta za od strel. On }e biti napadan kao zagovornik bur`oaskog i kapitalisti ~kog puta razvoja Kine, kontrarevolucionar itd. To {to je on go vo rio, go di na ma je bi lo sa svim ure du. Maske su kona ~no pale kada je Mao odlu ~io da je vri je me da se ri - je {i i onoga s kojim je desetlje }ima gra dio svoj po kret... U Ma ovim re vo - lucionarnim snovima nije bilo mjesta za mir i spo koj tru dbe ni ka. Na ro - dnim masama je bila namijenjena sudbina materijala, kojim }e Partija pisati stranice revolucije. Odlukom Devetog kongresa KP Kine 1969. Liu je smijenjen, razrije {en svih du- `nos ti, a po tom uha p{en. Dio re vo - lucionarnog tretmana je bio i javno poni`avanje pred razjarenom masom uz fizi ~ko zlostavljanje. Supruga Liu [ao}ija Van Guanmei Wang Gu an gmei, prva da ma NR Kine, pre`ivjela je torturu i ostala u za tvo ru do 1978. go di ne. Njen gri - jeh je bio njen su prug. Re`iju ovih priredbi uglavnom je potpisivala Maova supruga. @eni koju je smatrala svojom suparnicom, prema mjestu koje je zauzimala i ugle du u ja vnos ti ko ji je ima la, ni ka - da nije oprostila ni elegantno obla- ~enje i sklonost no {enju nakita. Pred ma su je do vo ena s njim i dru gim kontrarevolucionarima, vezana, obu ~e na u prnje s ping-pong lop ti - cama oko vrata. Umjesto biserne ogrlice, crveni gardisti su oko vrata Van Guanmei stavljali onu koju je ^jan ]ing smatrala prigodnom. Liu [a o}i je umro u za tvo ru ne du go nakon hap{enja. Nije mu bilo dopu- {teno kori {tenje lijekova protiv dija- Den go vog si na su ispi ti va li na ta kav na ~in da je on oci je nio ka ko m

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 31 Kineski restoran sa specijalitetima muslimanske kuhinje Kineski restoran namijenjen turistima i proslavi vjen~anja be te sa i upa le plu }a, ko ja se po gor - {ala u te {kim uvjetima zatvora. Deve ti kon gres KP Ki ne je ozna ~io vrhunac Maove mo }i. Nije vi {e bilo ni ko ga, ko mu se mo gao efi ka sno su - protstaviti. Ostao je sam. Dengova bijela i crna ma~ka U vrijeme Kulturne revolucije, Deng Sja oping je pro {ao sli ~an tre - tman kao i Liu [a o}i, ali je pre `i vio. O ono me {to je pre `iv lja vao na sku - povima gdje su crveni gardisti javno poni`avali svoje `rtve je sam svjedo- ~io, pa ~ak i pra vio {a le na vlas ti ti ra - ~un, go vo re }i ka ko mu je to sve la k{e pa lo, jer iona ko sla bi je ~u je na je dno uho. To je, da ka ko, crni hu mor. Go - re je stra dao nje gov sin Deng Pu fang, koji je ostao paraplegi ~ar, nakon skoka s ~etvrtog sprata Pekin {kog univerziteta. Bilo je to vrijeme kada se s njim po ~eo ba vi ti tzv. ra dni ~ki propagandni tim crvenih gardista, ~iji je za da tak bio da se obra ~u na ju sa svim oni ma ko ji se ne sla `u s ide olo - gijom Kulturne revolucije. Dengovog si na su ispi ti va li na ta kav na ~in da je on oci je nio ka ko mu je skok s ~et - vrtog spra ta ma nje zlo od ono ga koje ve} pre`ivljava. Kao vje{t go vor nik, Deng Sja oping je znao prona }i re ~enicu kojom }e privu }i pa`nju svojih slu {alaca. Nije va `no je li ma ~ka bi je la ili crna, va - `no je da lo vi mi {e ve. Ovo je nje gov najpoznatiji citat. Pomenutu re ~enicu Deng je ka zao jo{ 1962. go di ne, kada se kineska poljoprivreda nastojala povratiti od nevolja u kojima je bi la. Ta da je on bio ge ne ral ni se - kretar partije i potpredsjednik vlade. Vlada je podsticala seljake da {to bolje obra uju svoje oku }nice, imaju- }i u vidu lo {a iskustva kolektivizacije i narodnih komuna. Kampanja je imala velikog uspjeha. Rezultati ove politike su se vidjeli na pijacama, jer narodne komune, koje su trebale postati glavni pokreta ~i socijalisti ~ke poljoprivrede, nisu dale o~ekivane rezultate. Porodi ~na gazdinstva su, procentualno, ostvarivala mnogo bolje prinose nego narodne komune, posebno ka da se ima ju u vi du ve li ke obradive povr{ine i mehanizacija kojom su komune raspolagale. Imovina ko joj se zna vla snik ne mo `e bi - ti tretirana kao sva ~ija i ni ~ija. Sli ~no je bilo i sa socijalisti ~kim fabrikama, njihovom niskom produktivno {}u i slabim kvalitetom roba ko je su proi zvo di le, a to, opet, ni je ni - kakva posebnost Kine nego politi- ~kog kon cep ta, ko ji je i u ovoj ze mlji dugo bio dominantan. Kada je, nekoliko godina poslije izjave o bijeloj i crnoj ma ~ki za je dno s Liu [a- o}i jem i Deng pao u ne mi lost, tih ne - koliko rije ~i }e biti jedan od glavnih elemenata optu`be, koju su protiv njega napravili protagonisti Kulturne revolucije. Deng je bio op tu `en zbog sli - je enja linije idealizma, kapitalizma, kontrarevolucije i ~ega sve ne. Dovoljno da ode gla va. Oni ko ji su ga op - tu`ivali nisu spominjali da je upravo u vri je me ka da je on ova ko go vo rio i radio Kina s velikim uspjehom savladavala te {ko}e u kojima je bila. Upra vo su me to de za ko je se Deng zalagao u upravljanju zemljom bile osno va za preo kret u ra zvo ju ze - mlje, koji je po ~eo {ezdesetih godina. Za crve ne gar dis te to ni je bio ni ka - kav ar gu ment. Za njih su i Liu i Deng i svi njima sli ~ni pripadali pro {losti, s kojom treba {to prije raskinuti. Pogled u pro{lost - osloba anje od diktata Moskve Da bi se bo lje ra zu mje li odno si izme u dviju nekada {njih socijalisti ~kih ve le si la, SSSR-a i NR Ki ne, tre ba se vra ti ti ma lo da lje u pro {lost, ta ~nije na same po ~etke kineskog puta u socijalizam. Tu imamo u vidu vrijeme kada su kineski komunisti, uz sve po {to va nje ko je su ima li pre - ma so vjet skoj bra }i prvi put po ka - za li da }e oni odlu ~i va ti o na ~i nu bor - be ko ju vo de i da }e mar ksis ti ~ko-le - njinisti ~ku doktrinu primjenjivati, imaju }i u vidu situaciju u Kini. Bi lo je to da vno, jo{ tri de se tih go - dina pro {log vijeka, u toku Velikog mar {a. Prijelomni doga aj je bilo pozna to za sje da nje CK KP Ki ne u gra - @ENSKA OSVETA Supruga Liu [ao}ija, Van Guanmei Wang Guangmei, prva dama NR Kine, pre`ivjela je torturu i ostala u zatvoru do 1978. go di ne. Njen gri jeh je bio njen su prug. Re `i ju ovih priredbi uglavnom je potpisivala Maova supruga. @eni koju je smatrala svojom suparnicom, prema mjestu koje je zauzimala i ugledu u javnosti, nikada nije oprostila ni elegantno obla ~enje i sklonost no {enju nakita. Pred masu je dovo ena s njim i drugim kontrarevolucionarima, ve za na, obu ~e na u prnje s ping-pong lop ti ca ma oko vra ta CRVENE KNJI @ICE Na Za pa du je '68. go di na u ve li koj mje ri bi la i u zna ku Maove Kulturne revolucije. Velika o~ekivanja ljevi ~ara nije bio ispunio Staljinov Sovjetski savez, potom su nade bile polagane u Titovu Jugoslaviju, onda u Kastrovu Kubu, da bi {ezdesetih godina dvadesetog vijeka zavladala fama Maove Male crvene knji`ice i njegove asketski skromne uniforme... Recimo, uzgred, da }e jedan drugi revolucionar, Libijac Gadafi, napraviti svoju ina ~icu crve ne knji `i ce, sa mo {to }e joj bo ja bi ti ze le na... du Cu nji ju (Zunyi huiyi) u pro vin ci - ji Ku id`ou (Gu iz hou). Ma lo je ko u svijetu tog januara 1935. godine ozbiljnije ra ~unao na ovu politi ~ku sna gu. Ovo se mo `e ka za ti tim pri - je {to je, na kon pa da prve ki nes ke sovjetske republike u provinciji \jansi (Jiangxi), kineska Crvena armija bila znatno oslabljena i prisiljena na defanzivnu akciju spa {avanja, koja }e kasnije postati poznata kao Dugi mar{. Od defanzivne vojne akci je Du gi mar{ }e pos ta ti sim bol velike pobjede pokreta, koji je vodila KP Ki ne. Tridesetih godina dvadesetog vijeka, nakon niza vojnih poraza, u rukovodstvu kineskog komunisti ~kog pokreta su se javile dileme o na ~inu vo enja dalje borbe. Sovjetska doktrina je nalagala frontalne okr{aje, bez ob zi ra na `rtve, a otpor tom na - ~i nu bor be je sve vi {e ras tao. Pro so - vjet sku stru ju u Par ti ji, a to zna ~i po - litiku Moskve, ta ~nije Staljinovu politiku, zastupao je izaslanik Kominterne u KP Kine, njema ~ki komunista Oto Bra un (Ot to Bra un). Ko li ko je da nas po zna to, on je bio je di ni stra - nac, u~e snik Du gog mar {a. Bra un je imao podr{ku grupe kineskih komunista {kolovanih u Moskvi, poznatih kao 28 bolj {e vi ka. Gla vna te ma savjetovanja u Cunjiu je bio budu- }i na ~in vo enja bor be. Ma ova stru - ja je zagovarala gerilski rat, jer tada- {nja kineska Crvena armija nije ima la sna ga ni opre me za fron tal nu bor bu, dok su bolj {e vi ci bi li za sli - jepu odanost preporukama iz Moskve, bez ob zi ra na `rtve. Re zul tat je bio pobjeda Mao Cetungove linije, ko ju su po dr`a li Liu [a o}i, ^u En laj, ^u De, Deng Sja oping i dru ge vo e. Nakon ovoga zasjedanja Mao je u~vrstio svoju vode }u ulogu u Partiji. Istovremeno, mada je pobijedio politiku Moskve u redovima svoje partije, odbijanje Staljinovog tutorstva, od kineskih komunista, nije umanjilo Maovo divljenje prema velikom diktatoru. Ono nije prestalo ni na kon Sta lji no ve smrti, ako je su di - ti po javnim manifestacijama ovoga odno sa. Ova zna ~ajna vojna i politi ~ka odluka je odredila karakter kineskog nacionalnog pokreta, pod vo stvom Komunisti ~ke partije Kine. On nije pres tao da se po zi va na u~e nje Mar - ksa i Engelsa i Lenjinovu i Staljinovu pra ksu, ali ni je do zvo lio da mu se rje {enja problema name }u izvana. Desetlje}a rata podijeljene Kine Dvadesetih godina pro {loga vijeka, po kret ko ji je vo di la KP Ki ne, a u ko joj Mao jo{ ni je bio mo }an kao {to }e postati kasnije, na {ao se izme u dvi je va tre. S je dne stra ne, to je bio pritisak prve zemlje socijalizma i njenih lidera Lenjina, a potom i Staljina da kineske komuniste dr`e pod kon tro lom i do ve du na put ko jim se ve} kretala susjedna Mongolija. Ova zemlja }e postati druga socijalisti ~ka zemlja na svijetu - NR Mongolija. Na unutra {njem planu dolazi do propasti projekta o politi ~koj saradnji Kuomintanga i KP Kine. Prijelomna je bila odluka ^ang Kaj {eka, profesionalnog vojnika, kojeg bi se moglo svrstati u rigidnu desnicu Kuomintan ga, da se obra ~u na s oni ma ko je je smatrao ljevicom u svojoj partiji, simpatizerima komunizma, a potom i sa samim komunistima. Generalisimus se okrenuo protiv doju ~era {njih saveznika, smatraju- }i da ima do vo ljno sna ge da ri je {i problem. Vojni uspjesi protiv lokalnih gospodara na sjeveru Kine su ga ohrabrili, pa je i s komunistima poku {ao stvar rije {iti vojni ~kim metodama. Napad na doju ~era {nje saveznike je po ~eo u [angaju, nasiljem koje }e historiografija upamtiti kao [angajski masakr. Na ovaj na ~in je raz vrgnut sa vez, koji su svojevremeno napravili, nakon {to je dinastija ]inga skinuta s vlasti, a Kina postala republika. Bio je to pa tri ot ski front, ko ji se bo rio pro - tiv lokalnih ratnih gospodara s ciljem da ujedini i modernizira Kinu i u~ini je spo so bnom da se odu pre agre - si ji i iznu tra i izva na. Generalisimusu odane snage su u toku samo tokom jednog dana, 12. aprila 1927. godine, u [angaju pobile naj ma nje 4.000 lju di. Ovo, ci ni ~no nazvano ~i {}enje Kuomintanga, bila je policijsko-vojna akcija provedena i u drugim kineskim centrima. Ovaj ma so vni zlo ~in je imao za po - sljedicu i zastra {uju }i rat unutar zemlje u ko joj je pro ble ma ve} bi lo na - pretek. Meta napada ^ang Kaj {eka je bio i projapanski orijentirani poli ti ~ar Van \in vei (Wang Jingwei), njegov politi ~ki suparnik, a prije toga bliski saradnik Sun Jatsena. Van \in vei je, sa oni ma ko ji su ga po dr`a - va li, bio for mi rao svo ju vla du u gra - du Nankingu (Nanjing). Rat me u saveznicima, koji su osnovali Republiku Kinu je, najprije, zna ~io kraj prve Kineske Sovjetske Republike, a potom i potpuno samostalni put oru`anih snaga kojiima su komandovali kineski komunisti, poznat kao Du gi mar{. Nepomirljivi protivnici ^ang Kaj- {ek (Ji ang Ji es hi) i Mao Ce tung su se bo ri li za pre vlast u vri je me dok je ja - panska imperijalna vojska prekrajala Kinu prema svojim potrebama i mogu }nostima, a ta borba je nastavljena gotovo ~etiri godine nakon kapitulacije Japana 1945. godine. Na kraju su pobijedili komunisti, ali rat ni je pres tao. Ge ne ral ^ang Kaj {ek, ko ji je bio na ~elu dr`ave i dr`avotvorne partije Kuomintanga (Guomindang), izgubio je vlast u kontinentalnoj Kini i po vu kao se na Taj van i okol ne otoke, koje je napustila japanska okupaciona vojska. Tamo je poveo i svo ju vla du, a njih je pra tio egzo - dus oko dva mi li ona lju di ko ji ni su `eljeli ostati u dr`avi kojom }e vladati komunisti. je skok s ~et vrtog spra ta ma nje zlo od ono ga ko je ve} pre `iv lja va

32 Pogledi 19. oktobar/list Se lo Vrba, ubr eno i ras trto nad plo dnim po ljem, za - pra vo se ve `e uz dru go, ve - liko selo i podru ~je Gnojnica pre ko ko jih se Mos ta ru sti `e s ju - ga, a Vrba i Opi ne pri je njih, ve} po - lako postaju predgra em jugoistoka gra da, za trpa ni ku }a ma ko je se jo{ nas to je gra di ti bez do di ra s po ljem, jer Bi {}e po lje je pro {lost, sada {njost i budu }nost ovoga kraja i dok je po lja, bit }e i si tih lju di a po po lju se ku }e ne sa de. Po dru - ~je je do se lje ni ~ka me ka za dnjih go di na, ni su to lju di iz da lji na, ugla vnom su to lju di ko ji su lju ti - nu po dve le {kih zi ma za mi je ni li sa ugo dom `i vo ta u do li ni, a u do - li ni su vo da i vrt, ali su ti lju di sa so - bom do ni je li i svo je obi ~a je. Selo u razvoju Dos ta je obi te lji ko je su tu jer vi - {e ni su ima le ka mo, o izbo ru nji ho - va `ivota odlu ~ivale su vojske. Posto ji i se lo Gor nje Opi ne, ali ono pri - pada Podvele`ju, premda, i ono je od svih po dve le {kih se la naj bli `e Mostaru. Mo`e se Podvele`ac nase li ti i u sve mir, on na vi ke ne mi - jenja. Dakako, rije~ je o Bo {njacima i mno gi me u nji ma ni u snu ni su zna li da }e ih `i vot je dnom do - vesti ovdje, ali ratovi donose obrate kakve ljudi nikada nisu `eljeli, pa je ov dje pu no lju di i iz do li ne Ne - re tve i od dru gdje gdje se svo je do - bno vi {e nisu osje }ali sigurnima i, pre ma ne pi sa nim ali pri mje nji - vim pravilima, nastavili popunjava ti mjes ta ne kih dru gih lju di, iz is - tih ili sli ~nih ra zlo ga oti {lih odav - de. Na se lje Opi ne, naj bli `e gra - du, odmah uz `eljezni ~ki nadvo`njak, natisnulo se preko svake mjere, a nje gov po lo `aj u oku ne vi dlji - voj uko tli ni ispod oma njih brda ni - je ne vi dljiv vo di, pa se ovo na se lje uvijek nakon velikih ki {a na e na putu ubojitim bujicama vode, pijes ka i ka me nja, a akti vno je i kli - zi {te koje nikada nije sanirano niti se na to ~e ka lo pri je gra dnje no - vih ku }a, pa je i ne da vno se lo ima - lo golemih nevolja sa tim, nastrada le su ne ke ku }e i ima nja i lju di i bageri danima su imali posla na ra- {~i{}avanju. Opine su selo u razvoju i usred sti snu tih ku }a ne ta ko da - vno ni kla je i no va d`a mi ja, ali {to se ru bom Bi {}a ide da lje pre ma Blagaju, fizionomija starih sela nije tako naru {ena, tek obnavljaju se u ratu poru {ene ku }e i oskrnavljene bogomolje, sve se nekako vra- }a u ne ka da {nji red, u plo dnu ze - mlju, gnoj nu i po da tnu, pa je se lo Gnojnice, nekada s vi {e od dvije tisu }e sta no vni ka po tom po da - tnom gno ju ili gno ji vu, va ljda da - vno i do bi lo ime. No, ima u li te ra - tu ri i na vo da da je gnoj za pra vo sje di {te - kne za. On dje gdje je nje - gov dvor. Zanimljivo... Dva velika zaseoka ve`u se uz Gnoj ni ce: Ko ~i ne i Dra ~e vi ce, i nji hov je dio po lja sve od ces te {to se pro vla ~i pre ma Bla ga ju te di je - lom okre }e ulijevo prema Nevesinju, pa sve do pis te mos tar ske zra - ~ne lu ke. No, Gnoj ni ce su sta ra pri - ~a i ma lo se lo Vrba joj do e tek kao recepcija za prahistoriju i burna rim ska vre me na; sve ga je tu na eno, otkopano i ponegdje zapi sa no i ka mo god te pri ~e kre nu, uvi jek se vra }a ju na pri ~u o - vi nu. Hodopisi Dragana Marijanovi}a (67) Opet se zlate vinogradi rajski Gnojnice su stara pri~a i malo selo Vrba joj do e tek kao recepcija za prahistoriju i burna rimska vremena; svega je tu na eno, otkopano i ponegdje zapisano i kamo god te pri~e krenu, uvijek se vra}aju na pri~u o - vinu Rimljani o tome ostavi {e puno trago va, no, ba{ u ovom se lu Vrba, na - lazi se jedan od najzornijih rimskih u~inaka, i danas koristan i nezamje njiv ka ko bi va sa svim pa me - tnim do sjet ka ma ko jih se nit ko pri je a ni du go po sli je ne sje ti, pa Vrba ima rim ske ~e sme, os ta le i ni - kad pre su {e ne, jo{ od vre me na kada su mudri planeri iskoristili prirodni sustav podzemnih kanala i vo de nih `i la ko je su ku ca le lju di ma pod no ga ma, a i oni i nji - ho vo po lje i ko nji i ma gar ci bi li `e - dni. Kanale su Rimljani oblikovali obra enim ka me nom, ~ak i ke - ra mi kom, te vo du sa tri izvo ra do - ve li usred Vrbe, se la za ko je ne zna - mo kako je tada izgledalo, ali sigurno je bi lo bo `an sko, jer ima lo je vo - du, po lje je ima lo vo du jer su Ri - BO @ANSKO SELO Kanale su Rimljani oblikovali obra enim kamenom, ~ak i ke ra mi kom, te vo du sa tri izvo ra do ve li usred Vrbe, se la za ko je ne zna mo ka ko je ta da iz gle da lo, ali si gur no je bi lo bo `an sko, jer ima lo je vo du mlja ni ure di li sus tav na vo dnja - van ja, pa je ta ko ri je {en i pro blem navodnjavanja cijeloga polja, sve ta mo do Bu ne ju `no i Bla ga ja is to - ~no, a on dje su ri je ke, pa je na vo - dnjavanje bilo olak{ano. Iz tih kana la i da nas Vrbom te ~e vo da, i bez bri `na dje ~i ca se oko nje vrzmaju i polijevaju ~ekaju }i sljede }i {kolski sat, na rubovima kamenog korita odmaraju `ene uspinju }i se gla vnom se os kom uli - com; Vrba je nes tva ran pri zor se - la od ka me na i u nje mu, a u ko jem su vrto vi jo{ buj ni, a je sen je tu, pa me izne na di lo kad sam vi dio da tu jo{ ima smokava, narovi su veli ~ine oma njih bos ta na, i je dna `e na, zalijevaju }i vrt, povremeno se saginjala i brala paprike, mahune, sala tu, a bit }e to ga sve do prve sla - ne, ka ko inje ov dje i svu da po Her - cegovini zovu. Bo{nja~ka dominacija Je di nu gre {ku ko ju stra nac u Vrbi mo `e na pra vi ti jes te da se vozi uskim uzbrdicama, jer se mo- `e za te }i usred stu pi ce iz ko je je te - {ko iza }i, {to se do go di lo i me ni, jer se lo na glo za vr{i pod ka me nim gro ma da ma pri kri ve nim div ljim {ip ci ma, a okre nu ti se ne ma te gdje. Te se na oh anga`iraju }i vragolana koji me navodio u krivudavoj vo` nji una trag. Vrba ne ma vi - {ka prostora, sva je nabijena ku }ama iz gra enim na strmi na ma, sre - di {te je oko seoskog du }ana. Iza ograde staroga harema nekoliko je prastarih turbeta. Kr{}anske bogomo lje su ni `u, u po lju, a ka to li ~ka crkva odmah uz rub vi no gra da, kao da ga nad zi re i ~u va. Ova crkva po ~elo se graditi tek 1985. godine, vlas ti pri je to ni su do pu {ta le, a i kad se po ~ela graditi, stizale su vijesti o pote {ko}ama pri njezinoj gradnji, bio je ~ak i je dan po ku {aj mi ni ra - nja, zvo no je, do du {e, bi lo po di - Panorama Gnojnica gnu to, ali ga je nes ta lo u po slje - dnjem ra tu, ka da je o{te }e na i jo{ neizgra ena crkva slu`ila kao {tala. Po ~eo ju je graditi legendarni fra Nedjeljko Ne a Martinovi}, umro 2001. @i vje li su tu lju di u slo zi; preko tisu }u Bo {njaka, gotovo sedam sto Hrva ta i ne {to ma nje od ~e ti ri sto ti ne Srba; sve je to ra di lo po brojnim mostarskim tvornicama i u uslu `nim dje la tnos ti ma, dodatno se bavilo poljodjelstvom, jer po lje ne ra di ti i u ne bo gle da ti Hercegovcu je vazda bila sramota. Sada je ta nacionalna slika bitno Jedinu gre {ku koju stranac u Vrbi mo`e napraviti jeste da se vozi uskim uzbrdicam

opad 2013. Pogledi 33 D`amija u Gnojnicama Opine Gnojni~ka starina Vazda posla u polju mnjive haljine otkuhati. Uni {titi svaku buhu! Potamaniti mi {eve! Sve stogove preplastiti, pa ispod njih pobiti te pogane {takore. Do sutra nave ~e sam doma }in ko ji mo ra da se slu {a. Od ta da, ne - ka je sva ki se bi... I di je te u ko li jev - ci. Kuga ne priznaje doma }ine, obara re dom, za obi e sa mo one ko ji se znaju ~uvati. Bog je da vno rek o: - ^u vaj se i ja }u te ~u va ti. Jo{ da ka `em i to: na re eno je - ne smi je se pre la zi ti iz mjes ta u mjesto. ^uvajte se radi neja ~i-djece, radi se be. Is ti ni se mo ra gle da ti u o~i. Oboljelo ~eljade, da ne zarazi ostale, neka odseli u pe }inu Lehu {u. Pres tri je }e mo je sla mom i op - skrbi ti hra nom..., za vr{io je djed i pri ~u, i savjete, i naredbe, i doma- }inovanje. Kuga najprije udari na Blagaj, po o~ekivanju, jer je najve }e mjesto. Umri je je dno i u Ma lom po lju. U Pogra u dvoje... Za vla da se li ma Bi {}a po lja. Do {u nja se i u Ko sor. Je dno, tro - je... se dam de se to ro. Pro e go di na ku ge, a u ku }i Ma - ri }a ne bi obo lje lih. Pre po lo vi lo je Bi {}a ne. ^ovjek bje`i od ~ovjeka. Bra }a razgovaraju vi ~u }i sa odstojanja. ^e {e se od bu he i bez bu he. (...) @ilavka i blatina Svakoga je stolje }a, osobito trinaestog, petnaestog i sedamnaestog, kuga ovdje morila ljude, a duhan i lozu {panjolka i filoksera s po ~etka dvadesetoga stolje }a. I uvijek su se di za li i lju di i po lje. Oso bi to je li - je po {to se na nje ga vra }a po vi jest koju ve} tisu }e godina ispisuju vinogradi `ilavke i blatine, tako kvalitetne da je be ~ki car svojedobno dao tu zasaditi carske vinograde; bio je to pro cvat je dne kul tu re ko - ja je tra ja la du go, nas tav lje na i unaprije ena i kroz socijalisti ~ki agrokombinat HEPOK i APRO, no ni po {to se ne smi je za ne ma ri ti uloga Ali-pa {e Rizvanbegovi }a o cije loj toj pri ~i o vi nu, ma kar je on svo ju pi sao na Bu ni i oko nje, a bla - gi bla gaj ski kraj i kli ma, vo da i ki {e u pra vo vri je me lju de su uvi jek dr`a li uz trso ve, o to me }e tek bi ti pri ~e i na {im svijestima iscrpljenim morama sada {njice, mnoge }e ~injenice zazvu ~ati gotovo nevjeroja tno, jer ni smo o sve mu do vo ljno znali, premda se pri ~a o kr~azima i vr~e vi ma pri ~a jo{ od Da or sa i sta - rih Grka, ~i ju su kul tu ru ovi {to va - li i dostignu }a primjenjivali. Tragovi svega toga samo su djelomice izva eni iz ze mlje, dio ih je po na - {im muzejima, po stru ~nim radovima brojnih istra`iva ~a, Truhelka je bio prvi me u nji ma, je dan od de ta ljni jih bio je i Be nac, kao i Ve - go, te Ra din sky i Ba sler... No, ci je - la je pri ~a jo{ pod ze mljom. I zbo - re o ono me {to }e ^e le bi ja pri mi - jetiti, zapisuju }i da je Hercegovina vilajet sa hiljadama rajskih vinograda... Sa da im opet zla }a no li {}e okre }u i ot ki da ju prve je sen ske bu re, a s njom su svi kli i lju di i vi - nogradi. (Nastavlja se) Crkva ~uva vinograde pro mi je nje na, no o tom sve zna mo, po vrat ka ima, ni je da ga ne ma, tu se u zra ku osje }a ne ka do bra vi bra, ni je mo `da kao u ne kim dru gim podru ~jima u koja se ljudi nevoljko vra }aju, puno je ku }a popravljeno, pu no ih je za jo{ po prav lja ti, ali ma - lo lju di, Hrva ta ili Srba se odlu ~i - lo tu nastaviti stalno `ivjeti, a ako se tko do ~e kao po sla ili ka kve mi - ro vi ne, on da je to dru ga pri ~a. Ono {to je ~i nje ni ca u ci je lom po - dru ~ju jeste nova bo {nja ~ka domina ci ja, de mo graf ska i vla sni ~ka, kroz sva ova na se lja do Bla ga ja i u Prastara turbeta u Vrbi Povr}e do prvog inja ^esma iz rimskog doba Opine, poplave Malom polju, jer mnogi nebo {njaci su ili pro da li ze mlju ili ~e ka ju bo - lju pri li ku da to u~i ne. Najvi {e Bo {njaka rat je ovdje doveo iz vre me na po ~e tnih u`a sa u is - to ~noj Hercegovini, a poslije i iz zapadnijih dijelova mostarske regije, Hrva ti su se ugla vnom okre nu li ka za pa dnoj stra ni i hrvat skoj ve }i - ni, a Srbi su ugla vnom lje ta 92. oti - {li za pora`enom vojskom, i uglavnom se tek sta ri na vra }a. To je sli - ka cijele poslijeratne BiH, da se podru ~ja demografski nacionalno i vjerski prestrojavaju ovisno o dominaciji nacionalnih vlasti, pa to niti ov dje ni je iznim kom. Tko zna, mo `da vri je me - a sve ovo {to se za - dnjih desetlje }a doga alo, tek je njegova kapljica - opet dovede ljude i do ga aje u ra vno te `u, ali je dno je si gur no: ka ko bi lo da bi lo, ovo }e se Bi {}e po lje vaz da ra di ti, a za dnjih godina je u punom procvatu. Pamti ovo po lje i opa ku ku gu ko ja je go - tovo potamanila ljude sa njegovih rubova. Evo jednog fragmenta iz pripovijetke Danila Mari }a Kuga, a odno si se na to pa kle no vri je - me oko 1815. go di ne: (...) Is pri ~a - }u {ta znam. Je dna ko se ti ~e ve li kih i ma lih. Vre me na su ka da i dje ca moraju biti odrasla. Zarazna bolest. Buha je prenosi sa mi {eva. Obolijeva se, kako koji insan. Najbrojniji padaju ~etvrti dan. Naglo se zavatri. Gori insan. Onda natekne `lijezda na vratu, ova, naraste koliko koko {ije jaje. Tijelo se ospe ~iri- }ima i plikovima: kasnije se raspada ju. Iza to ga smrt do e po svo je. Ne za obi la zna je. Neumoljiva. Bezredna i te {ka. Sutra }emo iznijeti sve stvari iz ku }a, omesti, oribati, oprati, su- a, jer se mo `e za te }i usred stu pi ce iz ko je je te {ko iza }i, {to se do go di lo i me ni

34 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Najstarija bh. istra`iva~ko-kulturna institucija Muzej je i dalje zatvoren U periodu od 20 neprimljenih pla}a, broj uposlenih u Muzeju se sveo na 55 Bez muzeja. Bez kulture. Bez morala. Ova poruka, uo~ljiva, osvanula je u danu kada se navr{ila godina od zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH za ja vnost. Ne mo `e je se ne pri - mijetiti zalijepljenu na prozoru koji se na la zi de sno od nje go vih das - kama zakovanih ulaznih vrata. No ima jo{ jedna poruka, ispisana na velikom komadu bijelog platna, ne da vno je i ona osva nu la na mu - zejskim vratima: Kultura nije luksuz, ona je po tre ba. A go re na pro ~e lju zgra de i da lje, ve} je to me go di na, stoji: Muzej je zatvoren/the Museum is clo sed. ^u dan je pro tok vre - me na i ono {to so bom no si. Ne kad je saveznik, nekad ne. Doktori znanosti U ovih sto ti nu go di na, od ka da se Zemaljski muzej BiH nalazi u zgradi izvedenoj po projektu Karla Par- `i ka, na pi ta nje za ko je bi se do ba mo glo re }i da je nje go vo zla tno, dr. Adnan Busulad`i}, direktor Muze ja, ka `e da je zla tno do ba, us tva - ri zaista najbolje njegovo doba, bilo ono od 70-ih do 90-ih go di na pro - {loga stolje }a kada je do`ivio vrhunac svoga rada, kadrovske popunjenos ti, ka da je u nje mu u pro sje ku uvijek bilo zaposleno 10-15 doktora znanosti, kada su realizirani kapitalni znanstveni i kulturni projekti i veliki sanacioni radovi i dodaje da mo ra na po me nu ti da je ta da iza Muzeja stajao sistem, stajala dr`a va, kao {to dr`a va sto ji iza svih muzeja u svijetu, osim Zemaljskog. Pri nedavnoj posjeti Muzeju, prolas kom kroz tu nel ko ji izra vno vo - di do najavljenog posjetitelja u Botani ~ki vrt, on se doslovno sudara s ti {i nom. Ne ka ko, kao da se uvu kla i u uposlenike Muzeja, one koji su tu, ko ji skrbe o zbir ka ma, obi la ze ih, nadgledaju. Sve ove godine isticali su opstanak institucije, zna ~aj onoga {to se ~u va u njoj... a pri tom se za bo rav - ljalo da se radi o ljudima koji imaju i svo je osno vne po tre be, ko je ni ne mogu zadovoljiti, i zdravstvene pro ble me, i obi te lji, i dje cu... i sa da ve} dvije godine nisu primili pla }u. Od jedne uposlenice ~ujemo na- {i su ek spo na ti kao dje ca, ne mo `e - te ih pus ti ti kao {te tu niz vo du i po - tom zamislite kako je 20 mjeseci bez pla te, a ra di te. U periodu od 20 neprimljenih pla }a, broj uposlenih u Muzeju se sveo na 55 i ve} se po ma lo osje ti de - fi cit ka dra, ko ji se osje }ao i dok je Muzej radio. Ljudi polako odlaze. Mi smo na razli ~ite na ~ine ve} izgubili desetak ljudi, uposlenika i sasvim je lo gi ~no o~e ki va ti da }e se taj trend nas ta vi ti. Ono {to je po se bno tragedija je ~injenica da mi pokrivamo neke deficitarne discipline kojih ne ma u ovoj ze mlji i ne ma pro - fila i studija koji mogu {kolovati taj ka dar, ta ko da odla zak ta kvih lju di je, zaista, od neprocjenjive {tete za instituciju, ali i za dru {tvo i, na`alost, to, naravno, nikoga puno ni ne zanima, ka`e Busulad`i}. Konzervacija, etnologija, u sklopu prirodnih znanosti specijalnosti poput orintologa etc. Generalno uzev {i, u Zemaljskom muzeju BiH imaju oblasti i discipline koje u cijeloj zemlji pokriva isklju ~ivo on. Sa arheologijom je stanje druga ~ije, jer studija ima. Ka da su se za ki va le das ke u nje - gova vrata, najavljeno je podizanje tu `be ka ko bi se sud skim pu tem ri - je {ila osnovna pitanja vezana za njega, odnosno rje {avanje statusa. Busulad`i} }e ponovno podsjetiti da bi bi li pre sre tni da se to ni je do - go di lo, zna li su da iz kri ze ne }e brzo iza }i i da im pred sto ji du ga bor - ba. Dakle, ona podrazumijeva paralelno pritiske i kontakte u odnosu na politi ~ki faktor koji je nezamjenjiv i koji, zaista, neminovno treba da se aktivnije uklju ~i u rje {avanje ovog pro ble ma, a dru gi fa ktor je, da - kle, da se pra vnim pu tem, a taj proces je dugotrajan, nametne kona ~no rje {enje kojim }emo mi, sigurno, dobiti nekakav izlaz. Koliko }e on bi ti do bar ili ne, to je dru go pi - ta nje, ali }e bi ti izlaz. S obzirom na trajanje tog procesa, pi ta mo {ta }e bi ti s Mu ze jom. Ovo prvi put izno sim u ja vnost,

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 35 Adnan Bu su la d`i} i Dejan Kulijer ali je dna od op ci ja je da se na onom mjestu smije {i neki novi tr`ni centar ili ne {to sli ~no, s ob zi rom na to da uskoro po ~inju i tu`be radnika, moram naglasiti opravdane, prema instituciji u odnosu na svoja potra- `i va nja. I bo jim se da se u ko na ~ni - ci ne dogodi slu ~aj poput Hidrogradnje ili ne ~e ga ka da }e se zgra da prodati radi namirivanja dugova uposlenicima, tako da su sve opcije mogu }e. Naravno, mi }emo obavje {tavati sve razine vlasti i nadle- `ne za ono {to }e se de {a va ti. Za is - ta, odgovornost za ove temeljne stvari nije na nama. Institucija mora imati osniva ~a i redovno financiranje, govori Busulad`i}, dodaju- }i da smo svje do ci da je u SAD-u kri - za zbog neu sva ja nja bu d`e ta i da su Samir Avdi} i Ernis [ljivo prvi na spis ku za za tva ra nje bi li muzeji. Temelj Da kle, tu su bi lo ka kve pri ~e o ko - mercijalnom poslovanju, zaista, suvi {ne. Institucija mora imati osnovni te melj po kri ven iz bu d`e ta, a na - ravno za projekte, aktivnosti, istra- `ivanja, izdava {tvo, izlo`be mi se trebamo snalaziti preko razli ~itih fondova, sponzora, donatora, partnera. Me utim, te me ljne stva ri: gri ja - nje, plate, materijalni tro {kovi, struja, to mo ra bi ti, kao {to je svu da u svijetu, obezbije eno iz bud`etskih sredstava bilo koje razine vlasti. Da li }e se i kad to de si ti, to, za is - ta, ne znam. Ugla vnom, ono {to si - gur no znam je da kri vi ca ni je na ko - lektivu Zemaljskog muzeja, jer smo sve vrijeme i na vrijeme upozoravali na ono {ta }e se de si ti. Pod sje }am sa mo ja vnost da je Mu zej za tvo ren kada uposlenici nisu ta ~no 12 mjeseci primili platu. Dakle, mi nismo zatvorili Muzej iz obijesti ili zato {to nam je ka snio re gres mje sec, ne go kada pla }u nismo dobili 12 mjeseci. Dakle, ravno godinu radili smo u punom kapacitetu, osam sati svaki dan, po tpu no bes pla tno. I kad smo shvatili da takva situacija mo- `e trajati i desetlje }ima, znali smo da je zatvaranje institucije jedini na ~in i one das ke, da ta ko ka `em, da ani - mi ra mo ja vnost i na dle `ne, i da ja - sno da mo do zna nja da se ta kav trend ne mo`e nastaviti, jer jednostavno ljudi moraju `ivjeti, kao {to mora `ivjeti i institucija. Moram napomenuti da u odnosu na sredstva koja se dobijaju, zaista, postoji veliki disbalans i neproporcionalnost u odno su na broj upo sle nih, povr{ine objekata koje treba odr`avati, broj eksponata itd. Busulad`i} poja {njava da ne misli u bu kval nom smi slu na tr`ni cen tar, ne go na sud ski pro ces ko ji mo`e rezultirati u odnosu na potra- `ivanje uposlenika - prodajom zgrade, s ~i nje ni com da tu mo `e ne ka komercijalna zgrada da se napravi ako do to ga do e. Us tvr uje mo da je to, ipak, hi po - teti ~ki i dobijamo odgovor da jeste i sa vrlo realnom mogu }no {}u da mo `e do }i do pro da je zgra de. I to je hipoteti ~ki, ali vrlo realna opcija. U Zemaljskom muzeju BiH osje- }a se studen. Zahvaljuju }i nekim sredstvima koja imaju, namjenskim, ili financijskoj podr{ci Kantona ko ja sve te `e do la zi do njih iz po - zna tih ra zlo ga i sa zna tnim za ka - {njenjem, poku {avaju i uspijevaju odr`ati minimum funkcioniranja institucije. Stanje u kolekcijama je jo{ redovno, is pra vno, da kle, sve je pod nadzorom. Naravno, veliko je pitanje ka ko }e se stva ri odvi ja ti u bu - du }nos ti i sve ove stva ri su ve} os - JEDNA OD OPCIJA Ovo prvi put izno sim u ja vnost, ali je dna od op ci ja je da se na onom mjes tu smi je {i ne ki no vi tr`ni cen tar ili ne {to sli ~no, s ob zi rom na to da us ko ro po ~i nju i tu `be ra dni ka, moram naglasiti opravdane, prema instituciji u odnosu na svo ja po tra `i va nja. I bo jim se da se u ko na ~ni ci ne dogodi slu ~aj poput Hidrogradnje ili ne ~ega kada }e se zgrada prodati radi namirivanja dugova uposlenicima tavile nesagledive posljedice po instituciju, njene aktivnosti, projekte. Me utim, mi jo{ mi ni mum neophodnih mjera uspijevamo sa- ~uvati, odr`ati, uklju ~uju }i i sve osta lo {to u Mu ze ju ima. Da kle, mi smo zadr`ali i zadr`avamo jo{ minimum onoga poku {avaju }i spasiti bla go ko je ~u va mo u svo joj in sti - tuciji, uz malu digresiju da je veliko pitanje vrlo upitna budu }nost kako institucije, tako i onoga {ta ona ~uva. To je, za is ta, izvan, da ta ko ka - `em, na {e mo }i da to mo `e mo pro - mijeniti bez politi ~ke volje i odluke {ta treba sa institucijama uraditi, na - vodi direktor Muzeja. Podr{ku Muzej svakodnevno dobija. Nedavno je ozvani ~en kao pridru`ena ~lanica Univerziteta u Sarajevu. Iskazuju je i gra ani, intelektualna javnost, Bosanci i Hercegovci ko ji `i ve u ino zem stvu, me una - rodne institucije itd. spremne na razli ~ite zajedni ~ke aktivnosti, partnerske odnose, organiziranje izlo- `bi, kulturnih manifestacija, terenskih istra`ivanja etc. Ali, temeljne stvari nagla {avam, opet, struja, grijanje, penziono itd, to mora biti rije {eno na razini doma }ih vlasti i bud`etskog sistema. I to je su {tina problema. Kad smo zatvarali Muzej, ta da sam ja vno re kao da je na ra ~u - nu bi lo 350.000 KM. Sad ima sto ti - njak i ne {to vi {e hiljada sredstava koja su na mjen ska. Do bi je na su za iz - dava ~ku djelatnost. Glasnici Pod sje tit }e mo da su dan pri je no {to }e biti zabilje`eno da se navr{ila godina od zatvaranja Muzeja za javnost, promovirana tri sveska Glasnika. Objavljena su zahvaljuju- }i tim namjenskim sredstvima. U vrijeme posjete Zemaljskom mu ze ju BiH otvo re na su nam vra - ta Arheolo {kog odjeljenja. Obilazimo kolekciju, neka stolje }a prije, neka poslije nove ere stoje ispisana uz eksponate. Tamo je toliko toga {to su os ta vi li oni ko ji su ovom ze - mljom ho da li pri je nas. Ho }e li oni ko ji su da nas tu na ovoj ze mlji, to is - to ostaviti onima koji dolaze Podr{ka je iskazivana i ne samo od gore navedenih. Sada je vrijeme, va ljda je ve} do {lo, da se ona is ka - `e i dje lom Angelina [imi} Foto: D`. KRIJE[TORAC

36 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Prislu{kivanja, prijetnje, zabrane... Opsada medija U BiH se svake godine evidentira i do pedeset slu~ajeva napada ili prijetnji novinarima Naredba direktora SIPA Gorana Zupca da prislu {kuje novinare Oslo bo enja i Da na ne pos to ji, tvrdi portparolka Agencije za istrage i za {titu Kristina Jozi}, koja o~igledno nije upoznata s radnjama koje poduzima njen direktor. Za neupu }ene, me u koje spada Jozi }ka, naredba postoji, objavljena je u magazinu Dani i potom u Oslobo enju i nije fatamorgana. Prislu- {kivanjem broja centrale Oslobo enja, di re ktor Zu bac je pod lu - pu sta vio 136 upo sle ni ka ove me - dij ske ku }e, te ih sa mim ~i nom okarakterizirao kao mogu }e krivi- ~ne izgrednike. Odraz dru{tva Pomenuti slu ~aj je samo jedan u nizu opsadnih radnji na medije koje se provode u Bosni i Hercegovini ve} du`e vrijeme. Novinari gotovo svih me dij skih ku }a tvrde da ih prislu {kuju, a ni prijetnje, kako verbalne, tako i fizi ~ke, nisu im nepoznate. U ve }ini slu ~ajeva opsadu medija vr{e visoki dr`avni du`nosnici, politi ~ke stranke, a u ma njoj mje ri, ko li ko god to izne - na uju }e zvu ~alo, to radi kriminalni mi lje. Nisu, dakle samo novinari Oslobo enja i Da na na me ti pri slu {ki - vanja, treba podsjetiti i na slu ~aj tu- `i oca Ole ga ^av ke, ko ji je kao gla - vni argument nakon debakla oko hap{enja predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, kao osnovni dokaz za produ`enje pritvora Budimiru, ponudio snimljene predsjednikove razgovore s novinarem Federalne televizije. ^avka je argumen to va no ta da tvrdio da je no - vinar FTV-a bitan suradnik osumnji ~enog za politi ~ka pitanja! To je bio jo{ je dan pri mjer ka kav je tretman novinara i medija uop}e u Bosni i Hercegovini. Nedavno su, tako e, zabilje`eni te {ki slu ~ajevi prijetnji i napada na medije: zapaljena su ulazna vrata redakcije sarajevskog sedmi ~nika Slobodna Bosna, a upu }e ne su i javne prijetnje grafitima na zidu stadiona Zrinjskog u Mostaru novinaru Nerminu Bisi da on tu ni je do - brodo {ao. Proteklih dana svje do ci smo i haj - ke SNSD-a na BN televiziju, koja im nije po vo lji jer objav lju - je sadr`aje koji ih negativno predstavljaju u javnosti. - I ra ni je je bi lo ne kih, da ka`emo, sporadi- ~nih situacija, me utim, u po slje dnju go - dinu progon BN televizije je kontinuiran. Nama nisu jasni razlozi SNSD-a, izu zev ako ni - je ri je~ o to me da po ku - {avaju da sve medije u Goran Zubac: Potpisao naredbu za prislu{kivanje Oslobo enja i Dana Republici Srpskoj stave pod svoju kon tro lu. Mi na to ne pris ta je mo, nastojimo da budemo slobodni, obje kti vni u svom ra du i kao ta kvi vje ro va tno sme ta mo ne ko me, konkretno SNSD-u, kazala je povodom toga urednica Informativnog programa BNTV-a Suzana Ra en - To do ri}. Svje sna je Ra en - To do ri} da ovakve hajke od politi ~kih partija nisu stra ne me di ji ma u BiH i is ta kla je da je ova kva vrsta pri tis ka na me - di je odraz dru {tva u ko jem `i vi mo. - Ovdje ne postoji odgovornost za one ko ji su na vlas ti, kod njih ne postoji svijest da mediji i novinari imaju pravo i obavezu da izvje {tava ju na obje kti van na ~in, svi alo se to nji ma ili ne, za klju ~i la je Ra en - Todori}. A gnjev SNSD-a s Mi lo ra dom Dodikom na ~elu nije zaobi {ao ni Oslo bo enje, kao ni dru ge me di je. Na listu nepodobnih medija 2007. upao je i BHRT, pri je ti lo se no vi na - ri ma FTV-a, is klju ~en je ATV iz objavljivanja izbornih rezultata 2010, a za ne {to im je bi la kri va i agencija Beta... Nije samo SNSD zabranjivao, bojkotovao i prijetio medijima u BiH, go to vo iz sva ke stran ke u dr`a vi na {ao se ne ko ko me ni je odgovarao tekst, prilog, komentar i po ku {ao je na ne ki na ~in pri - tiskom utjecati da se istina ne objavi. Za neke novinare postalo je opasno odlaziti i u posjetu rodbini koja se na la zi na li je ~e nju jer ne zna - ju da li }e ih za {ti tar te bol ni ce do - ~ekati s repetiranim pi {toljem i po ru kom da }e ga ro knu ti na li cu mjesta. ^uvari demokratije U BiH ni je za bi lje `e no da je ne - ki visoki zvani ~nik priznao gre {ku i izvi nio se zbog pri tis ka na me - dije. Prema podacima Linije za pomo} novinarima (Free Media Help Line), institucije pri Udru`enju BH novinari, u BiH se sva ke go di ne evi - dentira i do pedeset slu ~ajeva napada na novinare ili prijetnji novinarima, a prijetnje upu }uju politi- ~ari, poslovni ljudi, policijski slu`benici, ~ak i ombudsmeni za ljudska prava. Da novinare ponekad treba namlatiti, sla `u se i sta no vni - ci BiH, da bu de mo precizni, svaki peti stano vnik sma tra da je ver - balni ili fizi ~ki napad na novinare opravdan. Za one ko ji to jo{ ne pri - znaju, poruka: mediji su ~uvari demokratije i kao takvi oni ima ju pra vo i oba ve - zu da izvje {tavaju nepristrasno, istra`uju sva pitanja za ko ja sma tra ju da su bi tna u dru {tvu i oba vi - jeste javnost o svojim saznanjima. Lana RIZVANOVI] Povodom ugovora o gradnji mosta na koridoru 5c Po~itelj }e biti sa Staro jezgro grada }e ostati amfiteatar bez krova otvoren Najdu`i most na koridoru 5c }e bi ti sje ver no od Po ~itelja i stara jezgra grada }e biti sa ~uvana, obja vio je JP Auto ces te FBiH u pe tak. U ogla su tim po vo dom se ka `e i to da je po tpi si va njem ugo - vora izme u JP, IPSA Instituta te kom pa ni je Di vel d.o.o. osmog oktobra 2013. godine u ^apljini rije {en polo`aj autoceste kod Po ~itelja, ~ime se stvaraju preduslovi za povezivanje tog grada sa Me ugor jem do gra ni ce s Hrvat skom. Vrijednost ugovora je 1.757.780,00 eura, a sred stva su osi gu ra na iz granta Evropske investicijske banke (EIB). Rok za izra du gla vnog projekta je 14 mjeseci. Ta ~no pet i po go di na ra ni je, osmog mar ta 2008, Oslo bo enje je objavilo informaciju o namjeri da se ju `no od Po ~i te lja, u bli zi ni Pa {ine tabije i jugozapadnog bedema starog Po ~iteljskog grada, sagradi most visine oko 100 metara, du`ine oko kilometar. To smo saznali od prof. dr. Vjekoslave Sim~i}-San ko vi}, ko ja je u ti mu In - sti tu ta za ar hi te ktu ru i ur ba ni - zam ra di la na Lo tu 4, di oni ci od Salakovca do granice Metkovi }a. Ju`na varijanta Ra zma tra li smo 13 va ri jan ti tra sa pu ta i, ka ko je prvih 12 o~i - to ugro `a va lo kul tur no-po vi je - sno na sli je e Po ~i te lja, odmah sam reagirala, ukazuju }i na pogubnost rje {e nja {to se iz dvo ji lo kao, na vo dno, naj pri hva tlji vi je. Dogovoreno je da se trasa pomjeri, no slu ~aj no sam sa zna la da se ra zra uje prvo bi tno ap so lu tno ne pri hva tlji va ju `na va ri jan ta, koja bi trajno degradirala i devastirala i Po ~itelj i njegovo neposredno okru`enje, podsjetila je prof. Sankovi}. Ukoliko je nu`no da trasa koridora 5c pre e s lijeve na de snu oba lu Ne re tve, on da bi optimalno rje {enje trebalo tra`iti uzvodno od Po ~itelja. Naravno da me ve se li {to je to i pri hva }e - no, ali od tre nut ka ka da sam oti - {la tada {njem ministru kulture gospodinu Grahovcu i zamolila ga za po mo}, a tu po mo} je mi nis tar stalno pru`ao, koliko je izgubljeno vremena, sredstava, energije, govori prof. Sankovi}. Ta da je usli je dio {ok u di je lu ja - vnosti. Oglasili su se ~lanovi Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH, mnogi pojedinci, posebno ~lanovi Pomorskog dru {tva, i na {a no vi na ve} 19. marta 2008. na naslovnici donosi sliku Po ~itelja i optimisti ~an tekst. Vi jest nam je sao p}i la Li di ja Mi ~i}, direktorica Zavoda za za- {titu spomenika FBiH, ovim rije- ~ima: Betonskog majmuna nad Po ~iteljem ne }e biti. Ustvari, prenijela je stav stru~njaka iz ~etiri fede ral na i Mi nis tar stva kul tu re HNK-a, ko ji je tre bao bi ti pre do - ~en federalnoj Vladi. Gavrilo Graho vac se do bro sje }a tih da na, brojnih sjednica s Po ~iteljem na dne vnom re du. ^i ni lo se da }e pri ~a biti uspje {no okon ~ana, a ona je tek po ~i nja la. Sve brojniji su bili branitelji ju- `ne va ri jan te, a 15. ma ja 2008. Dne vni avaz objav lju je izja vu Stjepana Kralja, jednog od projektanata Instituta za gra evinarstvo Hrvat ske, ko ji su ra di li na gla - vnom pro je ktu spor ne di oni ce. Kralj tvrdi da Po ~i telj ne }e bi ti ugro`en, a da su fotografije o tome objavljene u nekim medijima falsificirane. Zagovornik gradnje mos ta ju `ni je od Po ~i te lja bio je i ta da {nji bh. mi nis tar dr. Bo `o Lju bi}, ko ji upra vo u tom gra du no vi na ri ma izno si pre - dnosti ba{ ove gradnje, pozivaju- }i se na - stru~ nja ke. Ve ~er nji list 10. oktobra 2008. objavljuje veliki tek st o tim pre dnos ti ma : Ovaj }e pro je kat (s ju `nom va ri - jantom) biti epohalan zamah u razvoju ~itavog kraja. To }e dovesti do naglog vi {estrukog rasta vrijednosti okolnog zemlji {ta i gradnje brojnih gospodarskih i stambe nih obje ka ta, is ta kao je za Ve - ~er njak dr. Lju bi}. Is to je go vo rio sve dok je bio na fun kci ji. Me u oni ma ko ji su, opet, tvrdi - li da most je di no ima smi sla gra di - ti sje ver no od Po ~i te lja, bio je i [em- sudin Mehmedovi}, predsjedavaju }i dr`avne Komisije za saobra }aj i komunikacije, a u tom smislu je bio vrlo aktivan i tada {nji direktor Auto ces ta FBiH Er dal Trhulj. Va- rijanta da most bude 550 metara udaljen od Po ~itelja je neodr`iva, bio je jasan Trhulj, napominju }i da idej ni pro je kat (iza ko jeg je zdu {no stalo dr`avno Ministarstvo za promet i komunikacije, s Ljubi }em na ~elu, i potpomognuto ~elnicima istovrsnog federalnog), ugro`ava i Bu nu. I to ~ak i vi {e od Po ~i te lja, tvrdio je Trhulj, nu de }i dug spi sak problema koje sobom donosi ju`na varijanta, me u kojima je i nestanak plo dnih po lja oko Bla ga ja. Ta - mo {nji poljoprivrednici nekoliko puta potom organizuju protestne skupove, kojima, na`alost, prisustvuju samo oni koji ih podr`avaju. Oni koji u sjeni povla ~e poteze, pa i zaklju ~uju razne dogovore oko mosta, nastavljaju i dalje to raditi. Krik za Po~itelj ^i ni nam se ~u dnim da se u`urbano radi na projektovanju nakaze od mosta ispod Po ~itelja u vrijeme njegovog novog uzleta iz pe pe la, u vri je me nje go ve kul - tu ro lo {ke re ani ma ci je u svjet - skim razmjerama, u vrijeme kada se profiliraju temeljne pretpostavke za kandidiranje projekta Po ~itelj na listi svjetske ba {tine u krilu UNES CO-a, sto ji u Kri ku za Po ~itelj predsjednika ULUBiH-a Irfana Hoze, a poznati slikar Safet Zec radi sliku, ustupaju }i Oslobo enju pra vo da je prvo obja vi. Na fotografiji grada slikar je nacrtao most, po ka zav {i da s njim u blizini Po ~itelj ne samo {to ne }e

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 37 Osvrt Nepopravljiva skitnica Bekim Sejranovi}, Sandale, VBZ, 2013. ~uvan i za ljude i za nebo ni na {ta li ~i ti, ne go ne }e mo }i ni disati, niti }e biti, kako ga Hozo opi su je, am fi te atar bez kro va otvo ren i za lju de i za ne bo. Po ~i nju ma ra ton ske, ne kad bri`ljivo, nekad sklepane na brzinu sjednice raznih tijela na svim nivoima, niko ne odstupa od svoga mi {ljenja ni za milimetar, novcima poreskih obveznika pla }aju se ra zni ek sper ti, ~ak i stra ni, ka - ko bi se do ka za lo da je sje ver na va ri jan ta sku plja. No, ra ~u ni ce drugih eksperata pokazuju da to nije ta ~no, naprotiv. I neke stranke shva ta ju da bi mo gle ubra ti ko - ji po en, pa se hva ta ju u ko lo... I ta - ko, prolaze mjeseci, godine, silna sred stva se da ju za dne vni ce, obi - laske terena, za timove, komisije, okrugle stolove, konferencije, za parlamentarne i za lokalne sale, za {ofere i ru ~kove. Na je dnom od sas ta na ka u ^a - pljini pojedinci su se obru {ili na prof. Si m~i}, pi ta ju }i: [ta ona za - pravo ho }e Kakva ba {tina, kakvi bakra ~i! Profesorica je ostala tvrd orah. Smi re nim gla som je re kla nekoliko re ~enica i svi su se u{utje li. Ali je vi {e ni su po zi va li na sas - tan ke. A {ta se iza brda va lja lo Tvrdim da ni ka da za is tin ske interese Po ~iteljaca, niti ^apljinaca nije bilo bolje varijante od sjever ne, ali ova ni je bi la i in te res po - jedinih politi ~ara. Sje }ate se informacije o prodaji zemlji {ta po baga tel nim ci je na ma i to upra vo onog ko jim je tre ba lo da pro e auto put, go vo ri biv {i mi nis tar Gavrilo Grahovac. Sre }om, tih pet i po go di na je iza nas, ali ni ka da ni ko ne }e mo - }i izra ~u na ti {ta je sve ci je la Bo sna i Hercegovina za to vrijeme izgubi la. Za to, da nas ni ko ne mo `e ni likovati. Ne mo gu se ni os mje hnu ti, ka - `e profesorica, dodaju }i da je mnogo po ~i te lja jo{ oko nas. Ipak, ugo - vor je po tpi san i Po ~i telj spa {en. Edina KAMENICA Pi{e: \or e Kraji{nik Pravljenje distance od `ivota samog, izbjegavanje direktnosti i otkrivanja stvarnosnog, ispovijednog i autobiografskog, u knji`evnosti nametali su se ~esto kao nu`nost, koja zapravo karakteri {e i odre uje uspjelost jednog knji`evnog djela. Nemali broj puta se govorilo i govori kako pisac nije uspio do se gnu ti, da ta ko ka `e mo, vi {i red `i - vota u svom pisanju, tu famoznu ironijsku distan cu, te se ono {to je u ko na ~nom obli ku pos - talo roman ili tekst druk~ijih proznih obilje`ja (poezija je ipak drugo) pretvorilo u nepatvorenu `ivotnu pri ~u koja nije ostala li {ena patetike, jeftinog jadanja i optere }avaju}eg `ivotnog iskustva. Stoga se u pisanju ~esto name }e potre ba da se odre di ta gra ni ca uku snos ti, ta li ni - ja do koje je `ivotu zapravo dozvoljeno i dopu- {te no da se ugra uje u knji `e vno dje lo. Neizostavno se postavlja pitanje i traga za odgovorom gdje prestaje iskustveno i `ivotno, a gdje po ~inje knji`evnost, slobodna i oslobo ena od oko va `i vo ta sa mog. Do }i do te mje - re, do te is tan ~a ne mje {a vi ne u ko joj se, gur man - ski da se izra zi mo, po sve ra zli ku ju i pod je zi kom jasno, ne poni {tavaju}i se, osjete ukusi i jednog i dru gog do ji ma se sto ga kao ne ka kav ide al za ko jim va lja i vri je di tra ga ti. Jer sve dru go, ~i ni se, osaka }uje samo djelo, ostavlja u njemu pukoti ne i mo gu }nost da se pod pri tis kom ska ra dnos - ti `ivota, nemogu }nosti da se izbjegnu datosti u svom neprera enom obliku, uru {i i pretvori u jo{ jednu bezna ~ajnu epizodu koja }e ostati utopljena u haos obi ~nosti. Knji`evnost iz `ivota Dakle, iz doziranja ta dva ukusa, njihovog preklapanja, nerijetko njihove gr~evite borbe za prevlast, suo~avanja, urlanja jednog na drugi, javlja se i izvi re ono {to bi knji `e vnost u ne kom svom idealnom, mo`da nikad dosegnutom, obliku trebala i morala biti. Sami pisci pri tome u toj ras trza nos ti ta ko e se ogle da ju kao oni ko - ji su pu ki po sma tra ~i i nas to je u se bi, u mi ru svo - je ra dne so be, izbo ri ti se sa tim unu tar njim pre - viranjima, umiriti ih i ispisati svojim postupcima i apa ra tu rom, te kao oni ko ji da bi obje di - ni li - do {li do tog is tan ~a nog uku sa o ko jem smo govorili, do te mje {avine koja se ne poni {tava - i tako umirili unutra {nje demone za njima jure svijetom nastoje }i samom `ivotu stati na rep, pridaviti ga i nekako ga bar prividno, na trenutak, pripitomiti. @ivot se potom ponovno migolji, vrpolji, re`i i kona ~no ponovo sna`no otrgne, a po tje ra za njim se nas tav lja sva ki put izno va i izno va. Upra vo u red, ako nam je do pu {te no da o bi - lo kakvim redovima govorimo, takvih pisaca - onih koji su `ivotogonje, koji jure za `ivotom, sus ti `u ga, hva ta ju, sa njim se kroz knji `e vnost mu ~e i poi gra va ju, pa po tom opet ili oni od nje - ga ili on od njih bje `e - a ni je ih ni mno go ni ti se ~esto susre }u, spada knji`evnik Bekim Sejranovi}. U doma }u knji`evnost, pri tome neizosta vno sma tra mo onu ko ja se pi {e na svim va ri - jantama {tokavskog dijalekta, Sejranovi} je u{ao i do `i vio {i ru re cep ci ju ({ta je to uop {te {i- ra recepcija na ovako su`enom prostoru) svojim romanom Nigdje, niotkuda za koji je dobio nagradu Me {a Selimovi}. A po tom je svo - je recepcionarsko bitisanje u nazna ~enoj knji`evnosti nastavio romanom Ljep{i kraj. Rije~ je, kada se o Bekimu Sejranovi }u govori, o pis cu ko jeg odli ku je je dan ve oma upe ~a - tljiv, moderan, prozni senzibilitet, koji se neizosta vno pot vr uje u sve mu {to ovaj pi sac ra di. Po - ~ev {i od prvog nje go vog ro ma na, ja sno je bi lo PROKLETA ZAVODLJIVOST Ima u tom na ~inu tretiranja svijeta kod Bekima Sejranovi }a ne ~ega prokleto zavodljivog. Lako }a sa kojom ovaj pisac ulazi u literaturu, njegove kratke re ~enice, ritam pri ~anja, jedna normalnost kojom se odvijaju doga aji ma koliko bili ~udni, nepredvi eni, neobi ~ni, normalnost ko jom se oni pi {u i `i ve, je dnos ta vno usisava u svoj uterus i omogu }ava da se ~i ta lac osje }a oslo bo en, neoptere }en bilo kakvim suvi {nostima. Nema tu ometanja, nema monotonije, zas to ja, sve je u to ku da je ono {to ovaj pi sac nu di za pra vo knji `e vnost nastala iz `ivota samog. To prvo pripovjeda ~ko, sada slobodno mo`emo re }i, sejranovi }evsko lice koje karakteri {e njegove do sada objavljene knjige jedan je od najsna`nijih primjera preklapanja `ivota i knji`evnosti kod nas danas. Sej ra no vi} na ve oma ozbi ljan, ali ipak svoj {ar - mer ski, na ~in vr{i tu mje {a vi nu uku sa o ko joj smo go vo ri li, pri to me je ona to li ko si ro va da pos - ta je go to vo ne svar lji va. @i vot je to ili pak knji `e - vnost isprepletena jednim posve neobi ~nim, nesvakida {njim pogledom na svijet, jednom neprestanom tutnjavom ~esto besciljnoj. Svojevrstan je to nihilizam, dosada, melanholija i nezainteresovanost, `elja da se od `ivota utekne `ivotom, bje`anjem u alkoholne izmaglice i lake droge, seks i putovanja bez cilja. Lutala {tvo je to ~i ji je je di ni ra zlog lu ta nje, bje `a nje od ni - ~ega i bje`anje od svega. Sejranovi }evo pripovjeda ~ko Ja (pi{emo ga velikim po ~etnim slovom, jer je ovo Ja go to vo pa li ~no Se jra no vi }e- vo Ja, bu du }i da go vo ri mo o pis cu ko ji je, ka ko smo ve} naglasili, `ivotogonja) neprestano je zapitano nad smislom svijeta, postojanja, `ivota ~ovjeka uop {te. Iz te mrzovolje koja grani ~i sa mizantropijom i ga enjem spram `ivota samog ispisuju se pri ~e i epizode koje jesu zapravo vrhunska literatura, ali ni {ta manje i `ivot sam u svoj svo joj sna zi. Ima u tom na ~inu tretiranja svijeta kod Bekima Sejranovi }a ne ~ega prokleto zavodljivog. Lako }a sa kojom ovaj pisac ulazi u literaturu, njegove kratke re ~enice, ritam pri ~anja, jedna normalnost kojom se odvijaju doga aji ma koliko bili ~udni, nepredvi eni, neobi ~ni, normal nost ko jom se oni pi {u i `i ve, je dnos ta vno usi sa va u svoj ute rus i omo gu }a va da se ~i ta lac osje }a oslobo en, neoptere }en bilo kakvim suvi {nostima. Nema tu ometanja, nema monotonije, zastoja, sve je u toku, kretanju, hodu kroz pri ~e, kroz `i vot, kroz izma gli ce i sun ~a ne pre - djele. Osobenost stila Sve to se, sve te oso be nos ti sti la Be ki ma Sej - ranovi }a, nakon ve} navedena dva ranija romana, pre lije va i na po slje dnji nje gov ro man San- dale. Knji ga je to ko ja u po tpu nos ti spa da u ovaj za ~udni lutala ~ki, skitni ~ki krug Sejranovi }eve pro ze. Svi su ele men ti opet tu. Lu ta nja, opi je - nosti raznih vrsta, imigrantske muke, borbe za novac, pre`ivljavanja, ravnodu {nosti spram svega, jedna hamsunovska atmosfera (da, ba{ ona sli ~na onoj iz ro ma na Glad nor ve {kog no - belovca) koja stra {i, ali i ~udno umiruje nepremostivosti i muke postojanja. Ni {ta tu ne odstupa od nje go vog sti la, nje go vog odno sa spram pi - sa nja i `i vo ta, a opet ni na tre nu tak ni je mo no - to no, ve} vi eno i pro ~i ta no. Sandale su prosto, iako su nastale preradom nekih ranijih pri ~a iz autorove knjige Fasunga, te dopisivanjem novih, prirodan i jedini, za ovog pisca, mogu }i nastavak romana Nigdje, niotkuda i Ljep{eg kraja. Opet je tu pri po vje - da ~ko Ja, ko je tram pa kroz `i vot od Br~kog, pre - ko Rijeke, Osla do Australije, Indije, do kraja svijeta, sa nesre enim i pobunjeni ~kim `ivotom. Proza je to puna individualisti ~kih krikova, ne pristajanja na svijet sa pravilima i uzusima, ne pristajanje na ograni ~enja, i konvencije, porodi cu, po slo ve, oba ve ze. Odbi ja nje je to da se bu - de ona ko ka ko se mo ra bi ti. Lu ta nja je to ~es to bez cilja, bez unaprijed zadanog smisla, ispunjena izmaglicama i mazohisti ~kom tretiranju tijela i duha, njihovim isprobavanjima i poku- {a ji ma da se pres ko ~i sa mog se be, da se na pus - ti vlas ti ta ko `a i vlas ti ti `i vot, a da se opet bu de tu, i `i vi, i u`i va u `i vo tu. Jer ipak, Be kim Sej ra - novi} je skitnica koja kroz `ivot, literaturu plovi svo jom Sav skom bu bom, dok ga ne iz gu bi - mo iz vi da, da bi se opet po no vno po ja vio sa dru - ge stra ne i opet ta ko ukrug do kra ja svi je ta... Lutala {tvo je to ~iji je jedini razlog lutanje, bje`anje od ni ~ega i bje`anje od svega

38 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Dokument o mogu}nostima bosanskoga knji`evnog jezika Protestantska Ovim prijevodom bosanski jezik se svrstao u veliku skupinu svjetskih jezika na koje je prevedena Biblija. Prema podacima Sjedinjenoga biblijskog dru{tva do sada je od ukupno 7.100 jezika, koliko se smatra da ih ima na svijetu, Biblija prevedena na 2.550 jezika, a {to je 53 puta vi{e u usporedbi sa stanjem od prije nekih 200 godina, kada je Biblija bila prevedena tek na 48 jezika Pi{e: Ivan Marke{i} Pred na ma je jo{ je dan, ali sa svim nov i cje lo vit pri je - vod Biblije (Staroga i Novog zavjeta). Za pra vo, pred na - ma je prvo izdanje prvoga cjelovitog (protestantskog) prijevoda Biblije na slu `be ni bo san ski je zik (1) uo - p}e ko ji se sre di nom ove go di ne, na - kon vi {e od 10 godina prevodila ~koga i uredni ~kog rada odabranog tima lingvista, teologa, filozofa i drugih stru~njaka, pojavio u izdanju sarajevskoga Preduze }a za izdava ~ku dje la tnost i pro met TDP d.o.o. nakladnika Narcisa Pozderca iz Sarajeva. Ovim prijevodom bosanski jezik se svrstao u ve li ku sku pi nu svjet skih jezika na koje je prevedena Biblija. Naime, prema podatcima Sjedinjenoga biblijskog dru {tva(2), osnova nog 1804. u Lon do nu i to is klju - ~ivo radi prevo enja Biblije na {to je mogu }e vi {e jezika, do sada na svijetu postoji oko 500 potpuno prevedenih Biblija (gotovo 30% su deuterokanonske) i taj broj se svake godine pove }ava. Prema istome izvo ru, do sa da je od uku pno 7.100 je zi ka, ko li ko se sma tra da ih ima na svijetu, Biblija prevedena na 2.550 je zi ka, a {to je 53 pu ta vi {e u uspo - re dbi sa sta njem od pri je ne kih 200 godina, kada je Biblija bila prevedena tek na 48 je zi ka. Zaslu`nici za pojavljivanje Bosanske Biblije Ovaj pri je vod ura dio je tim stru~ - njaka iz Bosne i Hercegovine, zajedno sa stru~ nja kom za izvor ne bi - blijske jezike (hebrejski, aramejski i gr~ki), ~i me je po pu nio ve li ku pra - zninu koja je postojala u bosanskohercegova ~koj kulturi. (Uvod, u: Biblija, 2013:7) Cijeli projekt izradio je i njime rukovodio Stuart Moses Graham, redoviti ~lan Muckamore Presbyterian Church iz Sjeverne Irske i izvr{ni direktor misionarske organizacije Church Growth Croatia and Bo snia. U impressumu Biblije navodi se da je pri je vod na bo san ski je zik Staroga zavjeta zasnovan na tekstu Biblia Hebraica Stuttgartensia, a prijevod Novoga zavjeta na tek stu United Bible Societies Greek Text. Prijevod su izvr{ili Edib Kafadar - efendija iz Sarajeva i James Dannenberg iz Istanbula, anglikanski lingvist s Oxforda, savjetnik vode }e svjetske organizacije biblijskih prevoditelja Wycliffe Bible Translators i jedan od prevoditelja posljednjeg izdanja Turske Biblije. Teolo {ku redakciju ovoga izdanja Biblije u~inio je Re {id Hafizovi} - zamjenik direktora i redoviti profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i ~lan Akademije znanosti Islamske Republike Iran, dok su jezi ~nu redakciju uradili Senahid Halilovi} - redoviti profesor Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, predsjednik Slavisti ~koga komiteta BiH i urednik prvoga Rje ~nika bosanskoga jezika i Ismail Pali} - redoviti profesor Filozofskoga fakulteta u Sarajevu i stru~njak za sintaksu bosanskoga jezika. Kar te, ko je je pri pre mio Karl El lin - ger, dizajnirali su Njema ~ko biblijsko dru {tvo iz Stut tgar ta i Kar to graf - ski institut Helmut Fuchs iz Leonberga, a revidirao Siegfried Mittmann. Katalogizacija i publikacija (CIP) na la ze se u Na ci onal noj i uni - verzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Biblijski tekst, uz koji se nalaze i bilje {ke, tiskan je u dva stupca (kolumne). Tehni ~ku pripremu i dizajn uradili su stru~njaci tvrtke-nakladnika TDP, Sarajevo, a veoma kvalitetno tiskanje ovoga djela uradila je tvrtka Grafotisak iz Gruda, jedna od vode }ih bosanskohercegova ~kih tiskara. A da se sve go re na ve de ne po slo - ve uspjelo uredno i na vrijeme zavr{iti, zasluga je urednika dr. sc. Red`e Trake, filozofa, bo {nja ~koga slobodnog znanstvenika, redovitoga ~lana Baptisti ~ke crkve Daruvar i vjerskoga slu`benika Saveza baptisti ~kih crkava u Republici Hrvat skoj. No, on se to ga po sla pri - hvatio ponajprije zbog vlastite pogo enosti postoje }om biblijskom situacijom u svijetu. Naime, tijekom svoga teolo {kog {kolovanja na Belfast Bible Collegeu i doktorskoga studija crkvene povijesti na Queen s Uni ver sity of Bel fast vi dio je da je on jedini strani student koji nema Bibliju prevedenu na svoj maternji (bo san ski) je zik. Sto ga se, uz sve svo - je du`nosti, prihvatio sudjelovati u jednome veoma izazovnom poslu: pripremiti i urediti Bibliju na bosanskome jeziku i to djelo u~initi sastavnicom religijske kulture onih koji se najve }im dijelom izja {njavaju vjernicima muslimanima (Bo- {njacima) i kojima ovo djelo ne slu `i ni ti }e slu `i ti u svrhu iz vr{e nja njihovih vjerskih obveza. No, kako dometi koje se ovim prijevodom `eli dosegnuti nadilaze vjersku pripadnost pojedinih ~lanova neke narodnosne zajednice, ovim se sa socioreligijskoga stajali {ta `eljelo re }i da UREDNI^KA ODLUKA Naime, tijekom svoga teolo {kog {kolovanja na Belfast Bible Collegeu i doktorskoga studija crkvene povijesti na Queen s Uni ver sity of Bel fast dr. sc. Re d`o Tra ko vi dio je da je on jedini strani student koji nema Bibliju prevedenu na svoj maternji (bosanski) jezik. Stoga se, uz sve svoje du`nosti, prihvatio sudjelovati u jednome veoma izazovnom poslu: pripremiti i urediti Bibliju na bosanskome jeziku Bo {njaci mogu na svome jeziku imati, izme u ostaloga i jedno od najzna ~ajnijih djela svjetske ba {tine - Bi bli ju, i ti me nei zra vno pot - vrditi da oni nisu isklju ~ivo muslimani, nego da postoje i Bo {njaci koji kulturolo {ki mogu, ali i ne moraju pripadati islamskome kulturnom kru gu, ko ji sa mim tim pri pa - da njem mo gu i ne mo ra ju bi ti mu - slimani, nego mogu ispovijedati i ispovijedaju i neku drugu nemusliman sku (npr. kr{}an sku) vje ru ili pak ni je dnu. U tu svrhu pri re iva - ~i ovo ga pri je vo da na ~e lu s dr. Tra kom da li su si tru da da se sve ta knji ga `i do va i kr{}a na - Bi bli ja - po - javi i na bosanskome jeziku, da je dakle na raspolo`bi imaju govornici bosanskoga jezika, svejedno kojega oni vjerozakona i svjetonazora bi li. Osim to ga, ure dni ci ovo ga djela prihvatili su se ovoga posla jer su zna li ne sa mo ko je dru {tve no po - liti ~ko, nacionalno i religijsko, nego i koje svekoliko identitetsko zna ~enje ima pojava prvoga prijevoda na neki, pa time zacijelo i na bosanski jezik, odnosno koje zna ~enje sam bosanski jezik mo`e imati u skupini drugih zasebnih slavenskih jezika. [to sadr`ajno donosi protestantska Biblija Ka ko se u Uvodu navodi, Protestantska Biblija u prijevodu na bosanski knji`evni jezik ima dva dijela: 1) Stari zavjet koji obuhva }a brojna proro ~anstva u svezi s Pomazanikom, Spasiteljem svijeta, koja su ispunjena, prema kr{}anskom vjerovanju, u Isusu Gospodinu. Nje ga su `i do vi i kr{}a ni pri hva - tili kao bogoduhu Rije~ Bo`ju i napi san je izme u XV. i V. st. pr. Kr. Sas - to ji se od 39 knji ga pi sa nih he brej - skim jezikom, izuzev {i nekolicinu ulomaka koji su pisani aramejskim je zi kom, {to je se dam knji ga ma nje negoli u katoli ~koj Bibliji koja ima 46 knji ga.(3) 2) Novi zavjet, napisan u 1. st., sas to ji se, kao i ka to li ~ka Bi - bli ja, od 27 knji ga pi sa nih sta ro - gr~kim je zi kom. U njoj, u bo san sko - me pri je vo du Isus ni je Krist ne go Pomazanik, {to je izvorno zna ~enje gr~ke rije ~i Hristos, a Ivan Krsti telj nazvan je Ivan Umo ~itelj. Prijevod na bosanski jezik Staroga zavjeta za sno van je na tek stu Biblia Hebraica Stuttgartensia, to jest na hebrejskom i aramejskom tekstu koji su slu`beno prihvatili jevreji i kr{}a ni (Uvod, 7) Ka ko na ne kim mjestima hebrejski tekst nije bio potpu no ja san ili je mo `da ti je kom preno {enja pretrpio {tetu, u ovim vrlo rijetkim slu ~ajevima, navodi se dalje u Uvodu, prevoditelji su konzultirali i druge izvore, kao npr.: samarijsko Petoknji`je - rukopis iz 13. st., ko ji je pre ne sen ne ovi sno o `i do vi ma iz 5. st. pr. Kr., Targum - aramejski prijevod hebrejskoga teksta do vr{en u 5. st. pr. Kr., Septuagintu - sta ro gr~ki pri je vod iz 2. st. pr. Kr., te Pe {itu - sir ja ~ki pri je vod iz 2. st. kao i Vulgatu - Jeronimov latinski pri je vod iz 4. st. U ovaj prijevod sastavlja ~i su uklju ~ili samo one knjige koje su prihvatili jevreji i svi kr{}ani. Ka ko se na vo di, pri pre vo enju knji ga Novoga zavjeta urednici su se koristili najnovijim izdanjem United Bible Societies Greek Text, djelom vode- }ih znanstvenika u polju novozavjetnih studija, utemeljenom na stotinama starih rukopisa koji potje ~u iz raz do blja izme u 2. i 5. st. Da bi uka - zali na rijetka mjesta na kojima postoji va`na razlika me u tim rukopisi ma i gdje ni su mo gli bi ti u po tpu - nosti sigurni koji od njih predstavlja izvor ni tek st, ko ris ti li su se po dru - bni ~kim napomenama (fusnotama) da bi to obja sni li. Promatraju }i cijeli projekt prijevoda Biblije na bosanski jezik stje- ~e se do jam da se nji me iz tzv. protestantske perspektive `eljelo omek{ati neke uobi ~ajene oko {tale nacionalne, etni ~ke i religijske granice ka ko bi svi ~la no vi do ti ~ne dru - {tvene zajednice, bez obzira na njihovu religijsku i nacionalnu pripadnost, bili ravnopravni u svemu pa i u me uso bno me odno {e nju. A to u na {im ju`noslavenskim prilikama zna ~i da bi svi narodi trebali ima ti u pri je vo du na svoj je zik sve - te knjige triju svjetskih monoteisti- ~kih tradicija - Bibliju (Stari i Novi za vjet, To ru, In d`il) i Kur an. ^i ni se da se i u ne ~i njen ju do brih dje la na ovim prostorima tra`i reciprocitet. A to u pra ksi zna ~i slje de }e: ako ne postoji, primjerice, prijevod Kur ana Teolo {ku redakciju ovoga izdanja Biblije u~inio je Re {id Hafizovi} - zamjenik direktora i r

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 39 Biblija na hrvatski knji`evni jezik (iako postoji nekoliko prijevoda Biblije), nitko nije osje }ao potrebu prevesti Bibliju na bosanski knji`evni jezik (iako postoji nekoliko prijevoda Kur ana). Ra zlo zi za to su, na ra vno, mnogo vi {e nacionalno-politi ~ke i klerikalno-etni ~ke negoli teolo {ke i lingvisti ~ke naravi. Bosanski knji`evni jezik i Biblija U svojoj znamenitoj Uvodnoj rije ~i Zagreba ~koj Bibliji (Stvarnost, Zagreb 1968) veliki hrvatski pjesnik i je dan od nje zi nih gla vnih urednika (uz fra Bonaventuru Dudu), akademik Jure Ka {telan, napisao je da je Biblija naj ~itanija i najvi {e prevo ena knjiga koju je dao stvarala ~ki genij ~ovje ~anstva, i ko - ja je, iako za kr{}a ne sve ta, in spi - rirana i kanonska knjiga, za sva ko - ga drugog ~ovjeka ona je istovremeno zbirka povijesnih isprava i knji`evno djelo izvorne i neprolazne umjetni ~ke snage koje pripada zajedni ~koj kulturi ~ovje ~anstva. U tome smislu svaki novi prijevod Biblije zna ~i prvorazredni kulturni do ga aj za na rod i sre di nu u ko joj se jav lja, a {to se po se bno odnosi na kulture slavenskih naroda, jer se staroslavenska pismenost i po ~etci slavenskih knji`evnosti temelje upravo na biblijskim tek sto vi ma. Iako se, pre ma Ka - {telanovome mi {ljenju, ne mo`e pouzdano re }i kad se Biblija po ~ela prevoditi na `ivi narodni hrvatski je zik (4), sa si gur no {}u se zna da su najstariji prijevodi biblijskih odlomaka na hrvatski jezik poznati u Hrvat skoj od 14. sto lje }a, da se u 16. stolje }u javlja prvi poku {aj prevo enja Biblije u cjelini, dok su Hrvati prvi potpuni tiskani prijevod Biblije dobili 1831. iz pera slavonskog franjevca Petra Katan ~i }a: Sveto pismo starog zakona (u 4 sves ka) i Sveto pismo novog zakona (u 2 sveska). Paralelno je tiskan latinski tek st (Vul ga ta) i hrvat ski pri je - vod. (5) Pojava novoga prijevoda Biblije PITKI PRIJEVOD U zavr{etku uvodne rije ~i prire iva ~i ovoga prijevoda isti ~u da su nastojali biti {to je mogu }e vjerniji izvornim tekstovima, koriste }i se jasnim, jednostavnim i prirodnim bosanskim jezikom. A to zapravo zna ~i da su u to me ra du svoj uzor imali u Martinu Lutheru koji je svojim pitkim prijevodom Biblije postavio temelje suvremenome njema ~kom jeziku na hrvat ski je zik bi la je za aka de mi - ka Radoslava Kati ~i }a izvanredan i zato zna ~ajan kulturni doga aj koji je ne sa mo obo ga tio hrvat sku knji - `evnost, nego se istovremeno poka zao kao nov i su vre men do ku - ment o mogu }nostima hrvatskoga knji`evnog jezika koji je kao nov i suvremen dokument dao mnoge poticaje za budu }i njegov ra zvoj. Ta ko bi, gle da no iz te vi - zure, trebalo promatrati i pojavu protestantske Biblije na bosanskome knji`evnom jeziku koja }e, kako se na vo di u Uvodu, popuniti veliku prazninu koja je postojala u bosanskohercegova ~koj kulturi. (Bi - blija, Uvod, 7) Taj pri je vod tre bao bi bi ti is to ta ko bi ti je dan uis ti nu izvanredan i zna ~ajan kulturni doga aj koji }e obogatiti bosanskohercegova ~ku knji`evnost i koji }e se na is ti na ~in, kao i hrvat ski je zik, po ka - za ti kao nov i su vre men do ku - ment o mogu }nostima bosanskoga jezika i koji }e tome jeziku dati mnoge poticaje za njegov budu- }i ra zvoj. Sude }i po jezi ~nim stru~njacima koji su sudjelovali u ovome prijevodu, mo `e se pre tpos ta vi ti da }e se to i dogoditi. U zavr{etku uvodne rije ~i prire iva ~i ovoga prijevoda isti ~u da su nastojali biti {to je mogu }e vjerniji izvornim tekstovima, koriste }i se jasnim, jednostavnim i prirodnim bosanskim jezikom. A to zapravo zna ~i da su u to me ra du svoj uzor imali u Martinu Lutheru koji je svojim pitkim prijevodom Biblije postavio temelje suvremenome njema ~kom jeziku. Naime, rade }i na prijevodu, Luther je posebnu pozornost posve }ivao stilu, tonu i odabiru rije ~i, a sve da bi maj ke (do - ma }i ce) kod ku }e, dje ca na uli ci, obi ~ni lju di na tr`ni ci mo gli bez crkvenih autoriteta prona }i svoj vlas ti ti pris tup Bo gu, da bi da kle to mogli ostvariti sami ~itanjem Sveto ga pi sma. Sto ga je Lut her za odre ene svetopisamske pojmove njema ~ke istozna ~nice tra`io i pronalazio u pa`ljivome slu {anju najobi ~ni jih lju di. Ta ko er, da bi se ola - k{alo ~itanje Protestantske Biblije urednici su joj dodali kratak uvodnik za svaku pojedinu knjigu Biblije, a pote {ko }e i dvojbe obja {njavali u napomenama u dnu stranice. Uz sve to, na kra ju Bi bli je mo `e se prona }i obja {njenje klju ~nih biblijskih ime na i ter mi na te dru ge do dat - ke koji olak{avaju ~itanje i razumijevanje prijevoda. I da za klju ~im! Sva ka knji ga ima svoj put k ~i ta te lju, pa ta ko i ova. Ova ga ima s ra zlo gom. Na ime, ona ne donosi samo svete tekstove u novome jeziku, ne go ona svo jim po - javljivanjem postaje dokument mogu }nosti bosanskoga knji`evnog je zi ka, na is ti na ~in ka ko je to bi lo i s hrvatskim knji`evnim jezikom. Na dam se, sto ga, da }e i ovaj pri - jevod na bosanski knji`evni jezik `idovsko-kr{}anskih svetopisamskih tekstova prona }i svoj put do velikoga broja ~itatelja razli ~itih etni ~kih rukavaca kao i razli ~itih vjerozakona i svje to na zo ra i ti me im omo gu - }iti da se upoznaju s porukama koje je Svevi {nji u razli ~itim povijesnim razdobljima slao pripadnicima razli ~itih kultura i civilizacija, i to na je zi ku ko ji su oni je di no ra zu - mjeli. Jer, samo su se razumijevanjem Jahvine/Bo`je/Allahove poruke u svome vlastitom materinjem jeziku mogli urediti me usobni odnosi ljudi unutar pojedinih zajednica kao i odnos pojedinaca prema drugima i prema sebi samima - od po ~e ta ka svi je ta do da nas. A je - dan od jezika preko kojega Svevi {nji `eli poslati svoju poruku ljudima i preko kojeg ti ljudi imaju mogu- }nost pris tu pi ti mu izra vno i bez po - srednika jest i bosanski knji`evni jezik, odno sno Protestantska Biblija u prijevodu na bosanski jezik, odnosno - jo{ bo lje: Bo san ska Bi bli ja. (Autor je sociolog religije u Zagrebu) Op}ina Te{anj Kako spasiti naše rijeke od zaga enja Riblji fond za Usoru ^lanovi Udru`enja sportskih ribolovaca Blinker Kalo {evi} - Te {anj poribili su rijeku Usoru u njenom toku koji prolazi kroz Ka lo {e vi }e, Mrko ti} i Je lah i tom pri li kom obo ga ti li ri blji fond ove ri je ke {a ra nom u uku - pnoj koli ~ini od 735 kilograma. Za ovu na mje nu ri bu je ispo ru - ~i la fir ma DOO Ri bar stvo iz Bosanskog Broda uz kompletnu do ku men ta ci ju o zdrav - stvenoj ispravnosti `ive ribe. Zahvaljuju }i optimalnim vremenskim uslovima (temperaturi zraka i vode) poribljavanje je provedeno bez uginu }a ove ribe. Poribljavanje je realizovano zahvaljuju }i op}inskom na ~elniku Suadu Huski }u koji je donio rje {enje o isplati 5.000 KM na `i ro ra ~un Udru `e nja spor tskih ri bo lo va ca Blin ker, na ime pro vo enja 1. fa ze po - ribljavanja rijeke Usore nakon pomora ribe nastalog u ekolo- {kom akci den tu iza zva nom izlijevanjem hemikalija u industrijskoj zoni Tesli }a u maju ove go di ne, a pre ma pla nu po - ribljavanja koja su ispla }ena iz Operativnih bud`etskih rezervi Op}ine Te {anj. - Ovo je prva fa za ko ja pred - stavlja veliki doprinos za obnovu i odr`a nje ri bljeg fon da na - {e rijeke Usore, istakli su ribari ovog udru `e nje. Treba napomenuti da do sada nijedan drugi nivo vlasti nije dao podr{ku sanaciji pri ~inje ne {te te i obno vi ri bljeg fon - da ri je ke Uso re, pa je ovaj pri - mjer na ~elnika Op}ine Te {anj Su ada Hus ki }a za sva ku po - hvalu. M. Begi} 1. Iako mnogi nastoje osporiti postojanje bosanskoga jezika, ovdje bih `elio napomenuti, odnosno ponoviti ono {to sam i sâm svojedobno pisao o dru {tvenome i politi ~kome zna ~enju koje mo`e imati slu`beno priznavanje bosanskoga (a ne bo {nja ~kog) jezika, ukoliko bi se imenom jezika pretendiralo izvr{iti privatizaciju teritorija. Kako je ve} mnogima poznato, slu`beno priznavanje bosanskoga jezika dogodilo se na zasjedanju Skup {tine Republike Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 30. o`ujka 1994. go di ne. Tom pri go dom do ne se na je odlu ka s re troa kti vnim va - `enjem u Ustavu Republike Bosne i Hercegovine i glasi: ime Musliman mijenja se u Bo {njak; jezik kojim govore Bo {njaci zove se bo san ski. Ne ki od nas sma tra li smo i to ja vno izno si li (Mar - ke {i}, Ivan: Hrvati u bo {nja ~koj talionici, u: Vjesnik od 6.8.1994.) da bi primjerenije bilo ime jezika izvoditi iz imena naroda (Bo- {njak bo {nja ~ki), a ne iz ime na pros to ra ko ji pri pa da svi ma (Bo - sna bosanski). Me utim, o imenu svoga jezika odlu ~ili su - s pu nim pra vom - oni ko ji se nji me ko ris te. Tom po li ti ~kom odlu - kom iz 1994. godine, donesenom zahvaljuju }i ponajprije zastupni ci ma Mu sli ma ni ma (od ta da Bo {nja ci ma) u svim skup {tin - skim politi ~kim strankama, zatim velikome broju hrvatskih zastupnika iz HDZBiH kao i Hrvatima i Srbima - zastupnicima iz SDP-a (uz na po me nu da zas tu pni ci SDS-a toj skup {ti ni ni su prisustvovali) bosanski jezik postao je i slu`beno jezik kojim govore Bo {njaci, odnosno postao je jedan od tri slu`bena jezika u Bo sni i Her ce go vi ni. 2. The Uni ted Bi ble So ci eti es: What we do, u: http://www.unitedbiblesocieties.org/sample-page/, pristupljeno 6. listopada 2013. 3. U tek stu Op}i uvod u Bi bli ju, u: Biblija, Za greb, Kr{}an - ska sa da {njost, 1991., str. 1169., na vo di se da se u sa da {nje mu, ve} dva ti su} lje }a us ta lje nom re do sli je du, Bi bli ja otva ra Knji - gom postanka, a za vr{a va Otkrivenjem ili Apokalipsom, te da ona pre ma ka to li ~ko me po pi su, ko ji je naj ve }i, sa dr`a va 46 bi blij - skih knji ga SZ-a i 27 knji ga NZ-a i da su te knji ge ka ko po sa - dr`aju tako i po knji`evnim vrstama raznorodne i k tome raznovre me ne. 4. Usp. Marke {i}, I. (2007) Jure Ka {telan i Zagreba ~ka Biblija, u: Ma to{, Stje pan (ur.): Zbornik radova i pjesama - 7. kijevski knji`evni susreti (str. 75-98). Ki je vo: Op}i na Ki je vo i Pu ~ko otvo - reno u~ili {te Invictus iz Zagreba. 5. Ka {te lan, Ju re (1968): «Uvo dna ri je~», u: Biblija. Stari i Novi za vjet. Stvar nost, Za greb. str. V-VI. doviti profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Usora }e ponovo imati svoju ribu

40 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Dr. Vladimir [alamon, direktor Bejahada Siguran sam da }e i u BiH do}i dani radosti Dr. Vladimir [alamon, poznati zagreba~ki lije~nik i humanist, predsjednik Udruge Bet Israel, osniva~ i direktor @idovske kulturne scene Bejahad, govori za Oslobo enje o novoj koncepciji ove presti`ne kulturne manifestacije, poja{njava pojedinosti atraktivnog programa u ovoj i slijede}oj godini, otkriva {to ga motivira u radu te priznaje da je kao nekada{nji Sarajlija i danas posebno sentimentalan prema Bosancima Razgovarala: Jadranka Dizdar Do kto re [a la mon, Vi ste du {a i srce Bejahada, kojeg organizirate ve} 14 godina. Ova ugle dna me una ro dna ma ni - festacija odr`ava se sada na novoj lo ka ci ji, u Za gre bu, i u no - vom, jesenjem terminu umjesto lje tnom. Zbog ~e ga - Bejahad, @idovska kulturna sce na, bio je u prvom re du na mi - je njen Je vre ji ma ex-ju go sla vi je i njihovim prijateljima. U proteklih tri na est go di na po slje dnje se - dmi ce augus ta oku pi lo bi se nas oko 250 do 300 sa svih stra na svi - je ta u je dnom od ho te la u Su pe - tru, Hva ru, Opa ti ji ili Pu li i tu bi - smo, uz se dmo dne vni atra kti vni pro gram, od ju tra do ve ~e ri, pro - vo di li vri je me. Na {i do ma }i ni, vlasnici hotela, po pravilu su nam odo bra va li i vrlo pris to jan po - pust za taj sedmodnevni boravak. Na`alost, ekonomska kriza koja je pogodila sve dr`ave biv {e Jugoslavi je, tj. nje ne gra ane, oso bi to u po slje dnje dvi je go di ne, po go di - la je is to ta ko i `i vot pro sje ~nog Je - vrejina ovih prostora. Jednostavno, bo ra vak u augus tu na Ja - dranu, u hotelu, sedam dana, bio je preveliko breme za bud`et na- {ih gos ti ju. Ove, 2013. go di ne, okupilo bi nas se vjerovatno stoti njak, a to ni je u du hu ma ni fes - ta ci je Be ja had. Be ja had, ina ~e, na hebrejskom zna ~i - zajedno! Bio bi to eli tis ti ~ki su sret onih ko ji si to mo gu priu {ti ti, a mi to ni - kako ne `elimo. Odlu ~ili smo modi fi ci ra ti Be ja had u ma ni fes ta ci - ju Be ja had u Za gre bu ko ja bi se sastojala od gostovanja jedne od jevrejskih op {tina ex-jugoslavije u Zagrebu u okviru produ`enog vikenda. @idovski Berlin, Be~, Prag [to Be ja had u Za gre bu pro gram ski do no si - Doma }in je @idovska vjerska zajednica Bet Israel iz Zagreba. U pe tak uve ~er bi svi za je dno, gos - ti i ~la no vi Bet Isra ela, na kon slu - `be u sinagogi, ve ~erali u okviru obiteljskog {abata u prostoru na- {e zajednice. U subotu uve ~er i u ne djel ju pri je po dne bi gos ti iz je - dne od za je dni ca, iz Sa ra je va, Novog Sada, Beograda, Skoplja itd. predstavili svoj kulturni program u formi predavanja, filmske pro je kci je, kon cer ta, izlo `be, scenskog nastupa ili ne ~eg drugog. U sva kom mje se cu je pre - dvi eno je dno gos to va nje. U oktobru dolaze gosti iz Jevrejske op {ti ne Sa ra je vo. U no vem bru gos tu je No vi Sad, u de cem bru Je vrej ska op {ti na Beo grad. Sve priredbe su potpuno otvorenog tipa i u reprezentativnim prostorima gra da Za gre ba. Na taj na ~in `elimo da pribli`imo kulturu Jevre ja/@i do va ovih pros to ra gra ani ma Za gre ba i okol nih mjes ta, ali i da izra zi mo za hva lu za po tpo ru ko ju i Grad i gra ani Za gre ba da ju ovim su sre ti ma. Na ime, do na to ri ma ni fes ta ci je su brojne institucije i privredni subje kti Gra da, ali i dr`a ve Hrvat ske. Ulaz je bes pla tan za sve za in te re - si ra ne. Sve pri re dbe se odvi ja ju pod motom Kulturom do zajedni- {tva. Ta ko smo, eto, Be ja had mo - dificirali, odnosno transformirali u novu, otvorenu kulturnu scenu grada Zagreba. Ka kva su Va {a prva is kus - tva prilikom realizacije Bejahada u Zagrebu Reakcije zagre ba ~ke kul tur ne ja vnos ti, lo - kalnih vlasti, gostiju, sudionika i pu bli ke, Va {e ocje ne - Prva ma ni fes ta ci ja pro je kta Bejahad u Zagrebu je bilo obilje`avanje Europskog dana `idovske kulture 29. 9. 2013. godine. Manifestaciju smo odr`ali u prostoru Bet Isra ela, Mu ze ja za umje tnost i obrt, i u Muzeju Mimara. Predstavili smo tog da na {est pro je ka ta, a kru na pro gra ma bio je kon cert svjetski poznatih umjetnika - ~elistkinje Monike Leskovar i pijaniste Itamara Golana. Kao {to vidite, pro gram je otvo ren za sve umje tni - ke i intelektualce koji svojim doprinosima mogu oplemeniti kulturni `ivot, ne samo Bet Israela nego i grada Zagreba. Mediji, od tiskanih do elektroni ~kih, izvanredno su i pomno propratili sva doga anja, uz vrlo pozitivne komentare. Pokrovitelj manifestacije Europski dan `idov ske kul tu re bio je Grad Za greb. Budu }i planovi [to najavljujete u programu Bejahada u Za gre bu 2014. go di ne OVACIJE Koncerti Mi {e Majskoga, Juliana Rachlina, Idana Raichela, Monike Leskovar, Yefima Bronfmana, zatim koncerti, naprimjer, Timne Brauer i Eli asa Me iria, Moni Ovadije i Amire Medunjanin zaista su bili popra }eni ovacijama svih prisutnih - I 2014. go di ne u fe bru aru, mar tu i apri lu ima mo vrlo atra kti - vna gos to va nja. U fe bru aru, u par tner stvu s Go et he in sti tu tom u Za gre bu, nje ma ~kom am ba - sa dom u Hrvat skoj, Cen trum Ju - da icum iz Ber li na i za je dni com Bet Isra el kao do ma }i nom, pri - pre ma mo tro dne vnu ma ni fes ta - ciju @idovski Berlin. Uz predavanja, fil mo ve, izlo `be i pro mo ci ju knji ge Ti to ve na o~a le Adri ne Al ta ras, ko ja da nas `i vi i ra di u Ber li nu, u je dnoj od naj lje p{ih dvo ra na gra da Za gre ba, nje zin na ziv je Pre po ro dna dvo ra na, pre zen ti rat }e mo kon cert ji di{ son go va i rom ske mu zi ke u izvo enju Kar ste na Troyke i Sin - ti Swing Ber lin Kvin te ta. Si gur ni smo da }e to bi ti prvo ra zre dan muzi ~ki doga aj. U martu slijedi @i dov ski Be~ u par tner stvu s Austrijskim kulturnim forumom u Za gre bu, a u apri lu pred stav lja - mo @i dov ski Prag u su ra dnji s Am ba sa dom ^e {ke Re pu bli ke u Hrvat skoj i pra {kom Je vrej skom op {tinom. Program uvijek uklju- ~u je kon cer te, izlo `be, pre da va - nje, fil mo ve, itd. I po no vo }e se izvoditi u javnim prostorima grada, a do bro do {li su svi za in te re - sirani i dobronamjerni. U maju je do go vo re no gos to va nje Je vrej - ske op {ti ne iz Sko plja, ko ja }e pred sta vi ti `i vot i rad ove ne kad sjaj ne i sna `ne je vrej ske za je - dni ce, a ko ju je Dru gi svjet ski rat go to vo u po tpu nos ti uni {tio. Da nas, kao Fe niks, pre os ta li Je - vre ji gra da Sko plja, uz ogro mni trud i vo lju, nas tav lja ju pre ki nu - ti `i vot ove za je dni ce. Ni {ta ne - obi ~no u `i vo tu je vrej skih za je - dnica Evrope koje su u holokaustu sve do `i vje le tra ge di ju. Ipak, su dbi na ma ke don skih Je vre ja kao za je dni ce je vrlo dra ma ti - ~na i tra gi ~na. Ka da po gle da te una trag na sva dosada {nja izdanja Bejahada, koje je, po Vama, najve }e postignu }e ove doista jedin stve ne ma ni fes ta ci je u svjetskim razmjerama - Bejahad je u svome trinaestogodi {njem postojanju imao zaista sjajnih trenutaka. Koncerti Mi- {e Maj sko ga, Ju li ana Rac hli na, Idana Raichela, Monike Leskovar, Yefima Bronfmana, zatim koncerti, na pri mjer, Ti mne Brauer i Eli - asa Me iria, Mo ni Ova di je i Ami - re Me du nja nin za is ta su bi li po - pra }e ni ova ci ja ma svih pri su - tnih. Izlo `be Mer sa da Ber be ra, Du {ana D`amonje i Ede Murti }a, Sa fe ta Ze ca i Zlat ka Bo ure ka, Ja - {e Bararona, Rafaela Tuvija, Tonija Franovi }a i Vladimira Veli ~kovi }a su ispu nja va le sve pri su tne po no som. Na 13. Be ja ha du je pred stav lje na i izlo `ba Os ka ra Hermana. Mnogi sudionici pam- U oktobru dolaze gosti iz Jevrejske op {tine Sarajevo. U novembru gostuje No

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 41 Zagreba~ki muzejski stru~njaci i fanovi u akciji Roko Poljak, Osijek Sarajevska ponuda Bejahad u Zagrebu ovog vikenda ugo {}uje predstavnike Jevrejske op {tine Sarajevo. Zagrep~ani }e tako ve ~eras imati priliku saslu {ati predavanje predsjednika Benevolencije Jakoba Fincija i vidjeti dokumentarni film Vesne Ljubi} Adio kerida o jevrejskom groblju na sarajevskim Kova ~i }ima, a u prostorijama Bet Israela bit }e postavljena i izlo`ba dokumentarnih fotografija o obnovi ovog memorijalnog kompleksa. te predavanja Davida Albaharija, \er a Kon ra da, @ar ka Pu hov - skog, Iva na Lo vre no vi }a i Mi - ljenka Jergovi }a, Predraga Matveje vi }a i Fi li pa Da vi da, Da {e Drndi} i Fa nie Oz Sal zber ger, Abdulaha Sidrana, Predraga Finci ja i Ja ko ba Fin ci ja, Slav ka Gol - dste ina i Bran ka Lus ti ga, Ru smi - ra Ma hmu t~e ha ji }a i Le ona Da - vi ~a, kao i dirigenta Oskara Danona i mno gih dru gih ko je smo u ovom trenutku mo`da nenamjerno izos ta vi li. Sje tih se i Mir sa da Pu ri va tre, s ko jim smo ta ko er dvije godine realizirali prikazivanje na gra enih fil mo va sa Sa ra - jevo Film Festivala. Svakako, kao vrlo po se ban do ga aj tre ba is ta - knu ti po tpi si va nje ape la Kul tu - rom do zajedni {tva 2006. godine, kojeg smo potpisali reisu-l-ulema dr. Mus ta fa Ce ri} i ja, kao ini ci ja - tor. Ape lom smo `e lje li po ka za ti ka ko mu sli ma ni i @i do vi ni su pri ro dni ne pri ja te lji i da u po - vijesti postoje vrlo brojni primjeri skla dnog za je dni ~kog `i vo ta, kao i sjajni rezultati suradnje. I jedni i dru gi su do `i vje li tra gi ~ne tre nut ke na pros to ru Euro pe i te tra ge di je ih zbli `u ju. Da na {nji povremeni animozitet koji proisti ~e iz su ko ba na Blis kom is to ku izme u Izraela, arapskih zemalja i Pa les ti na ca, po la ko se pre li je va i na ostale prostore svijeta. Duboko smo ubi je eni da se do brom voljom, razumom, suradnjom na ukla njan ju pre dra su da i bo ljim po zna va njem, mo `e mo pri bli `i - ti je dni dru gi ma. Pro ces }e bi ti vrlo dug, ali mu drost, strpljen je i rad mo gu i ove ne vo lje ubla `i ti i nad vla da ti. Duboko vjerujem da ovo nisu ilu zi je ili sa nja ren ja. Do bro ta i plemenitost nemaju alternative. 13 godina ^esto sura ujete s ustanovama kulture i umjetnicima iz Bo sne i Her ce go vi ne i Sa - rajeva, Va {a iskustva Postoji li na bh. kul tur noj sce ni net ko koga biste svakako voljeli vidjeti na Bejahadu me u sudionicima - Iz prethodnog odgovora vidite da na manifestaciji Bejahad iz Bo sne i Her ce go vi ne, osim zna - ~aj nog bro ja gos ti ju, ima i mno - go akti vnih u~e sni ka. I opet po - nav ljam, svi su bi li po zva ni sa mo zahvaljuju }i svojim kvalitetama i postignu }ima. Naravno da sam ja kao net ko tko je pro veo svo je for - mativne godine u Sarajevu posebno osje tljiv na Bo san ce i da osje - }am taj, vje ru je te mi na ri je~, spe ci fi kum bo san sko ga du ha i men ta li te ta u po zi ti vnom smi - slu. I pored trenutnih, na`alost, ne tako kratkotrajnih dje ~ijih bolesti ko je pra te stva ra nje vlas ti te dr`a ve, si gu ran sam da }e i gra ani ma Bo sne i Her ce go vi ne do }i dani radosti i bezbri`nosti. A Bejahad }e uvijek pru`ati ruke saradnje i prijateljstva, utjehe i potpo re svim tim sjaj nim lju di ma. S obzirom na Va {e profesi onal ne ob ve ze li je ~ni ka spe ci ja lis te i pred sje dni ka Bet Israela, kako uspijevate obaviti i sve poslove oko organizacije Bejahada, tko Vam poma`e, {to Vas mo ti vi ra, {to Vam je u tom po slu naj te `e, a {to naj dra - `e - Iako sam ini ci ja tor i na ne ki na ~in spiritus movens ovog proje kta, ipak sam uspio ide jom Be - jahada zaraziti ve }i broj prijatelja, osobito u Zagrebu, tako da organizacija ove manifestacije danas ni je ta kav pro blem kao {to je, re - cimo, bio prvih godina rada i razvoja ideje. Rad u lije ~ni ~koj ordi na ci ji je, na ra vno, pri ori te tan i morate u svakom trenutku biti suosje }ajni s tegobama pacijenta, {to iziskuje ne toliko napora koliko koncentracije i znanja. Ako ima te, kao ja na pri mjer, 67 go di - na, on da je to ve} ma nji pro blem ne go kod mla ih lje ka ra. S dru ge strane, Bejahad je sjajan ventil za sve nevolje koje vidim svakodnevno. Upo znao sam vrlo ve li ki broj plemenitih ljudi, vrsnih umjetnika i javnih radnika. Razgovarali smo i dogovarali projekte, nadigra va li pro ble me i to je je dno is - kus tvo ko je se te {ko mo `e opi sa - ti. A u me u vre me nu, to kom svih ovih 13 go di na, oko Be ja ha da se okupila cijela mre`a suradnika razli ~i tih stru ~nih pro fi la ko ji se uklju ~uju prema zahtjevima programa. To su sve entuzijasti koji Bejahadu daruju vrijeme i stru ~no zna nje. Ov dje bih, ipak, is ta knuo jednu osobu. To je lektorica Ljilja na Ci ko ta ko je }e se mno gi u Sa - rajevu, barem oni stariji, sjetiti kao pro fe so ra ili ure dni ka Svje tlos ti. Ono {to me ni naj te `e pa da sva ka - ko je pri ku pljan je fi nan cij skih sredstava neophodnih za realizaciju manifestacije. I Vladine institucije i donatori danas ih sve manje i manje planiraju za kulturu. Jednostavno, sa 67 godina, sakupljati novac potreban za realizaciju ovog, nama svima toliko va- `nog projekta, neosporno je najdelikatniji i najneugodniji dio realizacije projekta. A opet, kada skupite neophodnu sumu novaca, ni kog sre tni jeg. Ali, ta ko je kod svih projekata koji nemaju osigurane izvore. vi Sad, u decembru Jevrejska op {tina Beograd Dokumentiranje povijesti U o~uvanju i registriranju kulturne ba {tine mogu aktivno sudjelovati svi fanovi umjetnosti i ljudi dobre vo lje. Ovaj an ga `man ~es to je odli ~an spoj li je pog i ko ri snog, a o tome svjedo ~i izlo`ba fotografija Lice secesije na udaru vremena, organizirana u zagreba ~kom Muze ju za umje tnost i obrt. Auto ri fo - tografija su tzv. obi ~ni ljubitelji arhitekture koje su muzealci putem dru {tvenih mre`a i foruma animirali da sa svojim foti }ima krenu u lov na najzanimljivije kadrove doma }e secesijske arhitekture. Ljudi su se bacili u potragu, naslikali hrpu prizora pa svoja djela poslali mu ze ju. Stru ~ni tim je po tom na - pravio selekciju najboljih, pedesetak fotografija na {lo se u muzejskom postavu. Ovom izlo `bom ja vnos ti se po - ku {avaju pribli`iti biseri hrvatske secesijske arhitekture, kako oni ve} po zna ti, ta ko i oni do sa da pri li ~no skriveni, ka`u organizatori ovog neuobi ~ajenog muzejskog pothvata. Istodobno, diplomatskim rje ~nikom konstatiraju da je arhitektura u Hrvat skoj ~es to na uda ru vre me - na, odmah iza to ga ide alar man tna poruka: fotografija je jedan od va- `nih oblika dokumentiranja objekata koji mo`da ne }e do ~ekati neke od sljede }ih generacija. Izlo`ba radova arhitektonskih i fotografskih entuzijasta u povijesnoj misiji dio je muzejskih aktivnosti u okviru EU projekta Partage Plus, u ko jem kao gla vni par tner za po dru - ~je Hrvatske sudjeluje i zagreba ~ki Mu zej za umje tnost i obrt. Par ta ge Plus ima za cilj digitaliziranje europske secesijske ba {tine i prezentaciju na Europeani, vode }em europskom por ta lu za kul tu ru, a on dje }e Petra Milovac, Split Tomislav Hvasta, Zagreb se na }i i najuspje {nije fotografije doma }ih ljubitelja arhitekture. U ovom zagreba ~kom muzeju shvatili su kako se javnost osim informiranja mo`e i puno konkretnije uklju ~iti u realizaciju projekta. Izlo`ba fotografija nastavak je aktivnosti koje su zapo ~e le ovog lje ta. Mu zej je 10. li pnja organizirao Me unarodni dan secesije, kada su pozvali Zagrep~ane da donesu svoje predmete iz vremena secesije na ekspertizu, a me u nji ma je bi lo i pra vih mu zej skih pri - mjeraka koji su odmah postali dio ovog intrigantnog muzejskog projekta. J. D. Dragan [uvak, Sisak

42 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. SE DAM SVJET SKIH DA NA Priredio: Daniel Omeragi} Najve}i meteorit Rus ki ro ni oci izvu kli su iz je ze ra na po - dru ~ju ^eljabinska mo`da najve }i meteorit do sada otkriven na Zemlji, prenosi BBC. Gromada od 570 kilograma mogla bi pripadati meteoritu koji je eksplodirao i raspao se iznad tog po dru ~ja po ~et kom ove go di - ne, te je na pra vio ru pu u le du je ze ra ^e bar - kul pro mje ra oko {est me ta ra. Uko li ko se pot vrdi da je izva ena sti je na svemirskog porijekla, bio bi to najve }i meteorit prona en na Zemlji. Vi {e od hiljadu oso ba ozli je eno je kad je 17-me tar ski ka - men te `ak 10 hi lja da to na u{ao u atmo sfe - ru i ra spao se iznad Ru si je 15. fe bru ara. Samoubila~ki napadi Naj ma nje 43 oso be su po gi nu le u ni zu samoubila ~kih napada u ~etvrtak u Iraku, od ko jih 24 u ek splo zi ji auto bom bi u gla - vnom ira ~kom gradu, prema medicinskim i si gur no snim izvo ri ma. Se dam auto - bombi eksplodiralo je u nekoliko ~etvrti u Ba gda du, a pre ma po slje dnjem bi lan - su, po gi nu le su 24 oso be. Dvi je auto - bombe su eksplodirale u sredi {tu Bagdada, dvi je u ~et vrti Hu sej ni ja i tri u ~et vrti - ma Ba gdad al-d`a di da, Ma mal i Du ra. Sa mo ubi la ~ki na pa di su izve de ni i u se lu is to ~no od gra da Mo su la, u ko jem `i vi ugla vnom ma nji na {a bak, kur dska se kta. Protesti u Francuskoj Hiljade mladih Francuza blokirale su ula ze u {ko le {i rom ze mlje, te su u Pa ri - zu i drugim gradovima protestirale zbog protjerivanja dvije mlade osobe, jedne s Kosova, a druge iz Armenije. Petnaestogodi {nja Romkinja s Kosova Leonarda Dibra ni je uha p{e na pred svo jim {kol skim drugovima tokom jednog izleta. Vlada je saop}ila da je njenoj obitelji odbijen azil i da im ni je do pu {ten os ta nak u Fran cus - koj. Obrazovne vlasti saop {tile su da oko 20 {kola nije radilo, jer su u~enici protestirali zbog protjerivanja Leonarde i 19-godi {njeg studenta Ha ~ika Ha ~atriana iz Armenije. Okupljeni demonstranti, prvenstveno u~enici, nosili su plakate na kojima su bile ispisane parole protiv francuske vlade i diskriminatorskog odnosa prema doseljenicima. Avionska nesr Prilikom pada aviona javne laoske kompanije Lao Airlines, koji se sru {io u srijedu u rijeku Mekong u Laosu, poginuli su 44 putnika i ~lanovi posade, saop}ilo je za novinsku agenciju AFP tajlandsko ministarstvo vanjskih poslova. Avi on ko ji je pre vo zio 39 pu tni - ka i pet ~la no va po sa de le tio je

19. oktobar/listopad 2013. Pogledi 43 Foto: Reuters Na Filipinima poginula 171 osoba Broj po gi nu lih u ze mljo tre su ko ji je po go dio Fi li pi ne po ve }an je na 171, dok se naj ma nje jo{ 20 lju di vo di kao nes ta lo. Ve }i na `rta va je u pro vin ci ji Bo hol, u cen tral nom di je lu ze mlje, gdje je bio epi - centar zemljotresa ja ~ine 7,2 stepena Richterove skale koji je Filipine pogodio u utorak. Prema podacima Agencije za vanredne situacije, samo u provinciji Bohol poginulo je 159 oso ba, dok je 12 nas tra da lo u su - sjednoj provinciji Sebu, a 375 je povrije eno, javila je agencija DPA. Tajfun pogodio Vijetnam Taj fun Na ri oba rao je u uto rak sta bla i o{tetio je ku }e u centralnom Vijetnamu, prisiljavaju }i na evakuaciju, javili su dr`avni me di ji. Vi {e od 122.000 lju di eva ku ira - no je na sigurnije terene u nekoliko pokraji na, uklju ~u ju }i Quang Nam i Da nang, do kasnih popodnevnih sati u ponedjeljak, pri je ne go {to je taj fun sti gao, ja vi le su zva - ni ~ne Tre (Omladinske) novine, prenosi Re uters. Na ri je ka sni je za hva tio vi je - tnamsku obalu s vjetrovima brzine do 102 kilometra na sat. Vojnici su poslani kako bi pomogli ljudima u utvr ivanju njihovih domova i prebacivanju brodova na sigur no u Da nan gu, ~u ve noj tu ris ti ~koj destinaciji, javio je dr`avni radio Glas Vije tna ma. e}a izme u gla vnog gra da Vi en ti ana i gra da Pa kse, u po kra ji ni Cham pa - sak, na ju gu La osa, sru {io se oko osam ki lo me ta ra od aero dro ma na ko ji je le tio. Gla sno go vor nik proi zvo a~a ATR u Fran cus koj je pot vrdio ne sre }u i pre ci zi rao da se ra di o ATR72, ko ji mo `e pre ves ti do 70 pu tni ka. Timo{enko pred izlaskom iz zatvora K}erka zatvorene ukrajinske liderke opozicije Julije Timo {enko predvi a kraj dvogodi {njih patnji i psiholo {ke torture kroz koje prolazi njena majka njenim odlaskom u Njema ~ku na lije ~ni ~ki tretman do 19. novembra prema dogovoru kojem je posredovala Evropska unija. Osloba anjem Timo {enko, koja je osu ena na se dam go di na za tvo ra 2011. na - kon su enja za ko je Za pad ka `e da je po li ti - ~ki motivirano, pove }ane su nade za potpisivanje historijskog sporazuma izme u ove biv {e sovjetske republike i Evropske unije krajem novembra. Jevgenija, 33-godi {nja k}erka Timo {enko, re kla je za Re uters da je nje na maj ka spre mna na kompromis kako ne bi ugrozila potpisivanje spo ra zu ma s Evrop skom uni jom u li tvan - skoj prijestonici Vilniusu.

44 Oglasi 19. oktobar/listopad 2013.