Ravnatelj i stručni suradnik pedagog suradnjom do kvalitete Ivana Biljan, prof. viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge, predstojnica Podružnice Osijek Agencije za odgoj i obrazovanje
Zašto govorimo o suradnji? U svijetu kvalitete ( Sve što želim -svijetu) Osjećam se prihvaćeno, u prijateljskom ozračju. Najbolje je što znam i mogu. Korisno je biti. Dobro se osjećam. Stalno napredujem. Nikad nema destrukcije i grubosti.
Kvaliteta nije slučajna ona je rezultat ozbiljnih namjera, iskrenog truda, inteligentnog vođenja i vještog djelovanja: ona predstavlja mudar izbor između mnoštva alternativa. Willa A. Foster
Kultura kvalitete odnosi se na socijalno-psihološki element zajedničkih vrijednosti, uvjerenja, očekivanja i težnji ka kvaliteti u školskom kolektivu. KULTURA KVALITETE OSIGURAVANJE KVALITETE
Što je posebnost moje škole, po čemu se razlikuje od drugih škola? Kako znate? Što traži poboljšanje i što poduzimate?
Indikatori kvalitete škole prema područjima kurikulum postignuća učenje i poučavanje podrška učenicima školska etika resursi menadžment, rukovođenje, osiguravanje kvalitete
Odlike uspješne škole Model sadržava dvanaest karakteristika djelotvornih škola koje se mogu svrstati u tri šire kategorije: 1. Zajednička misija vizije ciljeva i prioriteta škole. 2. Naglasak na učenju. 3. Ozračje pogodno za učenje. Haltonski projekt djelotvornih škola (prema Stoll i Fink, 2000: 33-44)
Schein navodi tri dimenzije kulture ustanove Vidljiva organizacija škole Podsvjesna vjerovanja Sveukupnost strategija
Odlike ravnatelja koji pozitivno djeluju na promjene: usko surađuju sa svojim osobljem kako bi odredili i podržali provođenje inovacija, tijekom cijele školske godine surađuju i sa ostalim čimbenicima promjena, razvijaju pozitivne organizacijske strukture, konzultiraju se, promatraju, stalno podupiru proces promjene. (Fullan,1991)
11 čimbenika za djelotvorne škole (Sammons i suradnici, 1995) Profesionalno predvodništvo Zajednička vizija i ciljevi Okružje za učenje Usredotočenost na poučavanje i učenje Velika očekivanja Pozitivna potvrda Praćenje napretka Prava i dužnosti učenika Sadržajno poučavanje Škola kao organizacija koja uči Partnerstvo između doma i škole
Škola kao učeća zajednica je mjesto gdje svi sudionici, djelatnici i učenici, kontinuirano proširuju svoje mogućnosti kako bi ostvarili željena postignuća, gdje se međusobno potiču kreativnost i inovativnost u učenju i poučavanju, gdje ljudi kontinuirano uče kako učinkovitije učiti.
Obilježja učećih zajednica Osobna kompetentnost Refleksivna praksa Zajednička vizija Timsko učenje Sistemski pristup (prema Senge, 1990)
12 normi kulture ustanove (Jon Sapier and Matethew King,1985, prema V. Buljubašić-Kuzmanović) Kolegijalnost Istraživanja Visoka očekivanja Povjerenje Vidljiva podrška Profesionalni razvoj (ključna znanja područja, diaktika, metodika) Priznavanje kvalitetnog rada Brižnost, proslave uspjeha i humor Uključenost u donošenje odluka Zaštita onog što je važno Tradicija Poštena, otvorena komunikacija
10 kulturnih normi (prema Stoll i FInk,2000) ZAJEDNIČKI CILJEVI ODGOVORNOST ZA USPJEH KOLEGIJALNOST KONTINUIRANO UNAPREĐIVANJE CJELOŽIVOTNO UČENJE PRIHVAĆANJE RIZIKA PODRŠKA UZAJAMNO POŠTOVANJE OTVORENOST POHVALE I HUMOR znamo kamo idemo moramo uspjeti zajednički radimo na ovome uvijek možemo biti bolji svi neprestano uče i razvijaju se učimo pokušavajući nešto novo, pogreške su normalan dio učenja možeš se osloniti na druge svatko može nešto ponuditi možemo razgovarati o razlikama zadovoljni smo sobom
Stil vođenja škole/doma utkan je u njezinu djelotvornost i uspješnost Cooperation is a group of two or more individuals or organizations working together to achieve a common goal (http://www.nonprofithub.com/cooperation.htm). Suradnja je grupa od dva ili više pojedinaca ili organizacija koje zajednički rade kako bi dosegli zajednički cilj.
Suradnja je proces i ne može se ostvariti bez: svrhe koja je transparentna, svima jasna i svima na korist, ciljeva koji su jasni i korisni, uvažavanja različitosti percepcije i različitosti stavova, tolerancije prema tuđoj percepciji stvarnosti i tuđim stavovima, kvalitetne komunikacije.
Uloga ravnatelja Promjenama u društvu i razvojem školstva rukovođenje se promijenilo s instruktivnog na suradničko ili timsko, a suvremeni ravnatelj treba stvarati partnerske i prijateljske odnose s učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima te motivirajuće ozračje. (Staničić, 2006) Uspješni ravnatelji imaju holistički pogled na školu kao ustanovu koja uči. Takvi ravnatelji imaju širu perspektivu i bolje razumijevanje odnosa unutar škole, uvažavaju socijalnu strukturu i osobitosti obitelji učenika, uvažavaju njihove kulturu i običaje. (Pauković,2012)
Transformacijsko vođenje pomak od vođenja ljudi prema vođenju s ljudima (Resman, 2004) Transformacijski ravnatelj prema Lionstonu: Pomaže zaposlenima razviti i prakticirati profesionalni odnos prema radu i stvaraju suradničku atmosferu. Transformacijski ravnatelji njeguju profesionalni razvoj svojih suradnika(učitelja/nastavnika, pedagoga, psihologa i dr.) Transformacijski ravnatelj pomaže učiteljima/nastavnicima probleme u školi rješavati uspješnije, potiče ih na posezanje za novim aktivnostima u obogaćivanju školskog programa i na ulaganje dodatnog napora u to. (Staničić, 2006 str. 328-329)
Dinamičan model vođenja promjena Ravnatelji imaju zadaću strateški voditi svoj kolektiv do promjene, a taj put moguće je sagledati kroz dinamičan model vođenja promjena : Vizija i ciljevi Kamo želimo doći? Analiza stanja Gdje smo sada? Izrada strategije Kako postići poželjne ciljeve polazeći od postojećeg stanja? Provođenje strategije Kako provesti planirano? Evaluacija, izvještavanje - Jesmo li ostvarili ciljeve? Revizija Kako dalje? (Pauković, 2012 prema V. Buljubašić Kuzmanović str. 37)
Područja rada pedagoga Pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu Vrednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, istraživanja, projekti Stalni stručni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi Bibliotečno-informacijska i dokumentacijska djelatnost
Kompetencije ravnatelja i pedagoga (prema Staničić, 2006) osobna razvojna stručna akcijska socijalna
Slažemo li se? Da se uloga pedagoga u suvremenoj odgojno-obrazovnoj ustanovi promijenila, sukladno tomu, ravnatelja vidimo kao osobu koja upravlja/rukovodi, a pedagoga kao voditelja, odnosno osobu koja utječe na druge, inspirira, motivira,i usmjerava u aktivnostima prema ostvarivanju njihovog cilja. (Jurić, 2004.)
Suradnički odnosi u školi/domu Tim za kvalitetu Samovrednovanje rada Analiza i unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa Izrada razvojnih planova Stručno usavršavanje Savjetodavni rad Uvođenje pripravnika Svakodnevni poslovi
Model planiranja 1. Gdje smo sada? (procjena početnog stanja) 2. Gdje bismo željeli biti u budućnosti? (planiranje) 3. Koji je najbolji način da krenemo u tom smjeru? (implementacija) 4. Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo? (evaluacija) Haltonski projekt djelotvornih škola (prema Stoll i Fink, 2000: 33-44)
Suradnički odnosi kurikularni krug vrednovanje ciljevi ostvarenje sadržaji nositelji (odgovornost) postupci (metode)
Komunikacijske vještine u školama kao učećim zajednicama Nastavnici uključeni u proces odlučivanja distribuirano vođenje škole: vještine dogovaranja i pregovaranja Periodičko preispitivanje vrijednosti vizije razvoja škole: grupne rasprave Dijeljenje iskustava u vezi poboljšanja učeničkog učenja inovacijskih formi: aktivno slušanje Kolektivno učenje osoblja kako bi se pronašla što bolja rješenja za zadovoljavanje učeničkih potreba: timska suradnja
Međusobno posjećivanje nastavi: traženje povratnih informacija od kolega Traženje podrške u široj zajednici za poboljšavanje uvjeta rada: zastupanje Prikupljanje podataka iz različitih izvora o djelotvornosti rada: postavljanje pitanja Prezentiranje načina rada, postignuća i ciljeva široj zajednici: prezentacijske vještine.
Mijenjajmo neprofesionalne komunikacijske odnose površna komunikacija neosposobljenost za argumentiranje korištenje stereotipa za organizaciju lažni autoritet nejasna odgovornost u kolektivu manipulacija ovlaštenja i odgovornosti neosviještenost glede prava i dužnosti govorenje sa stajališta predrasuda
Procjena školske kulture Trijaža (prema Center for Improving School Culture CISIC, 2002): Profesionalnost Kolegijalnost Samoodređenje
Za preispitivanje/samovrednovanje Ključne varijable koje utječu na individualno ponašanje: VRIJEDNOSTI STAVOVI OSOBNOST SPOSOBNOST MOTIVACIJA PERCEPCIJA UČENJE INDIVIDUALNO PONAŠANJE
Kultura škole Misija Vrijednosti KULTURA ŠKOLE Uvjerenja Vizija
Bez dobrih suradničkih odnosa nemoguće je: 1. Oblikovanje vizije škole 2. Planiranje i programiranje rada 3. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa
Kako utjecati na druge? Dobrim primjerom, uvažavajućim odnosima i jasnim porukama Pozitivnim stavom, pravom mjerom i dinamikom utjecaja Uvjerljivim razlozima i nuđenjem razvojnih mogućnosti Svladavanjem otpora promjenama pregovaranjem, informiranjem, uključivanjem, odobravanjem
Pojačaj svoje korijenje Živi svoju viziju - Daj vrhunsku vrijednost Hitrec,2010.
Najpodmukliji otpor dolazi od naše vlastite malodušnosti, zbog nedosljednosti, zbog uslužnosti. Ne želimo remetiti mir, ne želimo da naše kolege pokazuju otpor prema nama, ne želimo se praviti važnima i tako bez velike potrebe dopuštamo da se događa ono što smatramo pogrešnim. HENTIG, Hartmut von, Humana škola
Hvala! ivana.biljan@azoo.hr