Doc.dr. Nusret Drešković Vođa tima za ublažavanje klimatskih promjena DRUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA Teslić, 10. 07.2012.
UVOD DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa okvirnom konvencijom Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama (SNC BH), iz oblasti Ublažavanja posljedica klimatskih promjena, realiziran je u skladu sa rezultatima i konceptima najnovijih naučnih istraživanja, koja se odnose na emisijske scenarije, mitigacijske potencijale i mitigacijske mjere sadržanih u nekoliko osnovnih međunarodnih i domaćih strategijskih dokumenata. 1. Bazni koncept koji je primijenjen u oblasti ublažavanja posljedica u Drugom nacionalnom izvještaju Bosne i Hercegovine, određen je smjernicama i uputstvima sadržanim u dokumentu Instrukcije za izradu nacionalnih izvještaja država članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije (17/CP.8). 2
Metodološki pristup obuhvata generalne sadržaje kojima se tretiraju sljedeći aspekti: procjena mitigacija, tehnički resursi za mitigacijsku procjenu / evaluaciju, primjeri modela koji mogu biti korišteni, pregled osnove i mitigacijski scenariji i projekcije, prepreke i prilike za mitigaciju. Izvještavanje obuhvata podatke o implementiranim ili planiranim programima i mjerama koji doprinose ublažavanju klimatskih promjena, koji se odnose na: elaboraciju troškova implementacije, opis mitigacijskog potencijala, opis projektnih koncepata koji bi trebalo da uključuju okolišne i društvene pogodnosti, opis ograničenja implementaciji. Članice koje nisu uključene u Aneks I trebaju da osiguraju, u skladu sa svojim kapacitetima, informacije o implementiranim ili planiranim programima i mjerama koji doprinose ublažavanju klimatskih promjena na nacionalnom nivou. 3
2. Vrlo važan dokument koji je korišten u izradi SNC BiH, koji sadrži sve relevantne savremene međunarodne smjernice za sve tri oblasti klimatskih promjena, predstavlja Četvrti izvještaj međuvladinog panela o klimatskim promjenama. U izvještaju su sublimirana sva do sada stečena naučna saznanja o promjenama klimatskog sistema sa prihvaćenim metodologijama koje se mogu koristiti u istraživanjima u različitim državama svijeta. Posebno važne analize koje se odnose na oblast ublažavanja uticaja klimatskih promjena sadržane su u Doprinos-u III. Radne grupe četvrtom izvještaju o procjeni promjene klime međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Ublažavanje uticaja klimatskih promjena. U navedenom dokumentu su vrlo detaljno metodološki razrađeni emisijski scenariji, mitigacijski potencijali i mitigacijske mjere (preko 700 modela) za ublažavanje klimatskih promjena na globalnom i regionalnom nivou i sa brojnim primjerima iz nacionalnih mitigacijskih izvještaja po pojedinačnim sektorima. 4
Doprinos 3. radne skupine Četvrtom izvještaju o procjeni IPCC (Fourth Assessment Report - AR4) usredotočen je na nove naučne spoznaje o naučnim, tehnološkim, ekološkim, ekonomskim i društvenim aspektima ublažavanja promjene klime koje su objavljene nakon Trećeg izvještaja o procjeni IPCC-a (TAR) i Posebnih izvještaja o sakupljanju i pohranjivanju CO 2 (Special Reports on CO 2 Capture and Storage - SRCCS) te Posebnih izvještaja o očuvanju ozonskog sloja i globalnog klimatskog sustava (SROC). Izvještaj je podijeljen u šest dijelova: 1. Trendovi emisija stakleničkih gasova (greenhouse gas - GHG); 2. Kratkoročno i srednjoročno ublažavanje u različitim privrednim sektorima (do 2030.g.); 3. Dugoročno ublažavanje (nakon 2030.); 4. Politike, mjere i instrumenti za ublažavanje promjene klime; 5. Održivi razvoj i ublažavanje promjene klime; 6. Nesigurnosti u spoznajama o promjeni klimatskog sistema. 5
3. Provedena istraživanja i dobiveni rezultati SNC BH su posebno u skladu sa preporukama datim u Prvom nacionalnom izvještaju, u kojem su identificirani priroritetni sektori koji će biti u fokusu drugog izvještaja: sektor energetike, sektor daljinskog grijanja, sektor stanovanja, sektor šumarstva, sektor poljoprivrede, sektor otpada i sektor transporta (naknadno uvršten). Tematska cjelina Procjena potencijala za ublažavanje klimatskih promjena sadrži osnovne metodološke smjernice za izradu dva scenarija za procjenu potencijalnih efekata smanjenja emisije gasova staklene bašte: osnovni scenarij, što znači,,sve po starom, ili trenutni nivo mitigacijskih aktivnosti u datom sektoru, napredni scenariji smanjenja emisije gasova staklene bašte sa primjenom mjera, što podrazumijeva organiziranu aktivnost na stimulisanju mjera smanjenja emisije gasova staklene bašte. 6
Osnovne projektne smjernice u SNC BH u oblasti mitigacija su bazirane na: mjerama za ublažavanje klimatskih promjena u BiH koje će modelirati moguće putanje emisija do 2020. godine; Identifikacija promjena u referentnom scenariju (business as usual); Izrada i testiranje dva dodatna scenarija; Uključivanje recentnih pokazatelja o ekonomskom razvoju; Definiranje posebnih mjera i projektata sa povlasticama ublažavanja. Prikupljanju relevantnih podataka, analizu tekućih i potencijalnih mjera ublažavanja (uključujući dodatne costbenefit analize). 7
IZVORI ZA PRIKUPLJANJE OSNOVNE BAZE PODATAKA 1. Nadležna državna ministarstva: Ministarstvo civilnih poslova, ministarstvo komunikacija i prometa. 2. Nadležna Entitetska ministarstva: Ministarstvo prostornog uređenja F BiH, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije F BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH, Ministarstvo okoliša i turizma F BiH, Ministarstvo trgovine F BiH, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvo saobraćaja i veza, Ministarstvo trgovine i turizma RS. 3. Nadležne institucije Distrikta Brčko ; 4. Državni i entitetski Zavodi za statistiku. 8
PRIMJER STRUKTURE KORIŠTENOG UPITNIKA OBLAST: STANOVANJE TABELARNA STRUKTURA UPITNIKA Naziv Tip 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.... Broj stan. Tip stanov. Sistem zagrijav. centralno grijanje Vrsta energ. Sistem zagrijav. individ. Zagrijav. Poluc. produkt i Potrošnj a energen ata Uticaj na okol. Uticaj na klim. promj. Projekti za smanj. emisija staklen. plinova 9
URBANI PROSTOR - VRUĆE TAČKE - 10
Procjena mitigacijskih potencijala u SNC BH bazirana je na prijedlozima sadržanim unutar Okvir-a SPM 2: Potencijal ublažavanja i analitički pristupi. Kao prihvatljivije i prilagođenije općoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Herecgovini su izabrane Bottom-up studije. Bottom-up studije se zasnivaju na procjeni opcija ublažavanja, naglašavajući specifične tehnologije i zakonsku regulativu. To su uglavnom sektorske studije koje podrazumijevaju nepromijenjenu makroekonomiju. Sektorske procjene su zatim sumirane da bi se dobila procjena globalnog potencijala ublažavanja za ovu procjenu. 11
Modeli od dna prema gore - bottom-up (17/CP.8): STAIR (Services, Transport, Agriculture, Industry and Residential energy model model usluge, saobraćaj, poljoprivreda, industrija i stambena energije): fleksibilan model za scenarije dugoročne mitigacije; GACMO: model proračunskih tablica za mitigacijske analize bazirane na projektu; COPATH (Carbon Pasture Agriculture Total Harvesting): model proračunskih tablica zaprocjenu toka karbona vezanog za šume; LEAP (Long-range Energy Alternatives Planning system) - Sistem za dugoročno planiranje energetskih alternativa); ETO (Energy Technology Optimization): poredi izvore snadbijevanja energijom da bi otkrio najjeftiniju opciju; EM (Environmental Manual for power development): alat za uključenje okolišnih i podataka o troškovima u energetske projekte vezane za donošenje odluka, posebno u zemljama u razvoju; 12
LEAP Data Set: Bosnia and Herzegovina_Starter Inicijalna baza podataka je pripremljena iz više različitih izvora podataka, među kojima su najvažnije: International Energy Agency World Energy Balances (IEA, 2008), United Nations Population Prospects (UN, 2008), World Bank Development Indicators (World Bank, 2010), UNIDO INDSTAT4 (UNIDO, 2009), IPCC default GHG emission factors (IPCC, 1996) World Energy Council Survey of Energy Resources (2007) World Resources Institute CAIT database (2008), Energy Information Administration (EIA) International Energy Outlook (2009), European Commission, European Economic Forecast (Spring 2010). 13
LEAP - STARTER ZA BIH 14
Rezultati po sektorima: ELEKTROENERGETSKI SEKTOR U BIH Osnovni pokazatelji potrošnje električne energije u BiH: Godišnja stopa porasta 3,37% (Studija energetike BiH, 2008.) Potrošnja el. energije u 2010., 41,5 PJ Povećanje potrošnje el.energije oko 1% godišnje (NEEAP BiH, 2012.) Emisija iz elektroenergetskog sektora 2001. godine 7.957.420 tco 2 ekv (SNC, procjene emisija). Koeficijent emisije mreže 0,726 tco2/mwh, Proizvodnja električne energije (2010.): 62,32 PJ (17.124 GWh) (Agencija za statistiku BiH, 2011.). Proračunata emisija CO 2 (2010.) 12.432.000 tona Definirana su 3 scenarija (bazna godina je 2010.): S1 ( bussines as usual ) bez promjena, S2 - referentni scenarij, S3 - napredni scenarij. 15
Gg CO2 DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA S1 ( bussines as usual ) zasnovan na proporcionalnom porastu emisija stakleničkih gasova sa porastom potrošnje električne energije. S obzirom da emisija stakleničkih gasova direktno zavisi i od proizvodnje električne energije, prema ovom scenariju se zadržava isti udio pokrivenosti potreba za energijom iz domaćih izvora. 18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0 15.740 16.222 16.704 12.432 2010. 2015. 2020. 2025. godina 16
Gg tco2 DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA S2 - referentni scenarij, podrazumijeva implementaciju projekata izgradnje elektroenergetskih postrojenja u skladu sa relevantnim entitetskim strategijama energetskog razvoja kao i sa važećim entitetskim prostornim planovima (podaci o planiranim investicijama dijelom su dobiveni i putem upitnika). 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 12.432 15.740 18.951 21.334 0 2010. 2015. 2020. 2025. godina 17
Gg tco2 DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA S3 - napredni scenarij (scenariji smanjenja emisije GHG u BiH) se zasniva na sljedećim pretpostavkama: ulazak BiH u EU 2020. i preuzimanje obaveza smanjenja emisija GHG. Plaćanje emisionih dozvola (djelomično ili potpuno) će podstaknuti korištenje nekarbonskih izvora energije; povećanje stepena energetske efikasnosti el.postrojenja; Predviđanja su da će jedna emisiona dozvola (za emisiju 1 tone ugljen dioksida) koštati prema S3, preko 30 EUR po toni potrošenog uglja. S3 podrazumijeva iskorištavanje ekonomskog potencijala OIE. 18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0 15.740 12.432 8.389 9.444 2010. 2015. 2020. 2025. godina 18
Gg CO2 DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Emisije ugljen dioksida iz elektroenergetskog sektora u BiH za period 2010 2025. uporedni prikaz 25.000 20.000 15.000 10.000 napredni scenario - S3 referentni scenario - S2 bussines as usual - S1 5.000 0 2010. 2015. 2020. 2025. Potencijal smanjena emisije metana iz rudnika (dio elektroen.sistema) Korištenje metana iz zraka za provjetravanje podzemnih jama mrkog uglja (RMU Zenica, Breza, Abid Lolić, Kakanj); Potencijal smanjenja oko 150.000 tco 2 /a (INC). 19
Rezultati po sektorima: DALJINSKO GRIJANJE TOPLOTNA ENERGIJA Prema raspoloživim podacima, trenutno u BiH egzistira 25 preduzeća (12 u Republici Srpskoj i 13 u Federaciji BiH) koja se bave snabdijevanjem potrošača toplotnom energijom, odnosno 29 sistema daljinskog grijanja (u okviru UNIS Energetika d.o.o. Sarajevo posluju tri sistema daljinskog grijanja u Sarajevu, Travniku i Novom Travniku) Prema podacima iz 2008. godine gradskim centralnim grijanjem je obuhvaćeno oko 12% domaćinstava u BiH.(ESHP, Modul 1-B) Generalno u većini preduzeća daljinskog grijanja, toplana i pripadajuće oprema su stari između 25 i 30 godina i nalaze se na kraju svog eksploatacijskog vijeka što uslovljava da ovi sistemi rade sa niskom efikasnošću, te u ovim sistemima postoje značajni gubici toplotne energije koji dostižu vrijednost i do 60%. Značajnije rekonstrukcija izvedene samo u Sarajevu, dok su u većini drugih sistema izvršene samo najneophodnije rekonstrukcije u cilju obezbeđivanja minimuma funkcionisanja sistema daljinskog grijanja. 20
Mjere za ublažavanje postojećeg stanja Mjere imaju za cilj povećanje energetske efikasnosti te poboljšanje funkcionisanja cjelokupnog sistema daljinskog grijanja. Mjere sa strane proizvodnje i distribucije: opšte mjere, zahvati na cjevovodima, zahvati na sistemu prijenosa, distribucije i snabdijevanja, Zahvati na agregatima i regulacija; Mjere sa strane potrošnje: individualno mjerenje toplotne energije prema stvarnoj potrošnji, poboljšanje toplotnih karakteristika zgrada; S obzirom na specifičnosti svakog od proizvođača i distributera toplotne energije, nepostojanja odgovarajućih relevantnih podataka, teško je bez odgovarajuće egzaktne analize svakog od njih tačnije ustanoviti ukupne efekte provođenja navedenih mjera kao i iznos materijalnih sredstava neophodnih za provođenje istih. 21
Scenariji razvoja sistema daljinskog grijanja DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Razmatrana su tri scenarija razvoja sistema daljinskog grijanja S1 referentni scenarij potrošnje energije, S2 scenariji potrošnje energije s mjerama smanjenja potrošnje, S3 niži scenarij potrošnje energije odnosno ekonomskog rasta. Svi scenariji predviđaju toplifikaciju daljnjih gradskih četvrti i širenje toplotnih mreža Emisije ugljen-dioksida u periodu od 2010. do 2025. godine, određene su na osnovu podataka o finalnoj potrošnji energije u oba entiteta za sva tri scenarija razvoja. 22
Scenariji razvoja sistema daljinskog grijanja Scenario S1 [PJ] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 1.762 2.240 2.580 2.885 Federacija BiH 3.926 4.678 5.486 6.294 Bosna i Hercegovina 5.687 6.918 8.067 9.180 Scenario S2 [PJ] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 1.730 2.152 2.289 2.385 Federacija BiH 3.926 4.236 4.515 4.763 Bosna i Hercegovina 5.655 6.388 6.802 7.147 Scenario S3 [PJ] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 1.753 2.158 2.378 2.562 Federacija BiH 3.926 4.449 4.997 5.546 Bosna i Hercegovina 5.680 6.609 7.376 8.109 23
Procijene emisije CO 2 iz različitih sistema gradskog centralnog grijanja Scenario S1 [t] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 132860.072 155385.485 142265.547 156939.221 Federacija BiH 236750.482 218129.674 264043.469 311547.419 Bosna i Hercegovina 369610.554 373515.159 406309.016 468486.640 Scenario S2 [t] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 130390.153 149268.885 120738.825 123593.220 Federacija BiH 236750.482 196916.399 211617.792 226096.614 Bosna i Hercegovina 367140.634 346185.284 332356.617 349689.834 Scenario S3 [t] Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025 Republika Srpska 132275.859 149831.152 131096.042 139383.650 Federacija BiH 236750.482 204565.056 236249.529 269565.750 Bosna i Hercegovina 369026.341 354396.208 367345.571 408949.399 24
Rezultati po sektorima: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE OIE: Biogas, Sunčeva energija, Geotermalna energija. Energija dobivena iz Biogasa Biomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplotne i/ ili električne energije. Najčešće su primjene biomase za proizvodnju toplotne energije i tople vode u domaćinstvima. Za sada korištenja u BiH nema biogasa za proizvodnju električne energije, iako su urađeni neki idejni projekti. Dostupna biomasa Agriculture potencial (PJ) Biogas (stočno porijeklo) 20 100 000 m 0.508 Udio metana CH 4 u biogasu: 60% od 20.100.000 m 3 ( ili 0,508 PJ), tj. 12.060.000 m 3 (0,303 PJ). Uračunavanjem udjela metana u biogasu, ukupna količina metana dobivena od date količine biogasa je 7.236.000 m 3. 25
Energija dobivena iz Sunčeve energije BiH je zemlja sa velikim brojem sunčanih dana u godini - može imati velik značaj u termalno-solarnom sistemu za grijanje vode (fotonaponska varijanta (PV) je još skupa opcija za proizvodnju elektriciteta); Solarna energija se može analizirati sa tačke gledišta energetske efikasnosti u domaćinstvima, stambenim, komercijalnim ili industrijskim objektima i može dati izražen lokalni doprinos u smanjenju potrošnje elektr.energije; Postoje procjene da bi solarna energija u BiH mogla podmiriti oko 5% energetskih potreba. Vrste altemativnih Nivo korišćenja u 1995. Procjena korišćenja za energetskih izvora (EU) 2010. (EU) Solarne ćelije 0,03GW 3 GW Solami termalni kolektori 6,5 Mm 2 100 Mm 2 Pasivne solame primjene 35 Mten 26
Energija dobivena iz Geotermalne energije Toplotni parametri vode su niski i nedovoljni za konvertovanje u električnu energiju (na dubini od 2 km se dobije potrebna temperatura vode od 80-100 o C, ali je bušotina previše skupa; GE se koristi na više lokacija u BiH, ali samo za termalne svrhe, rekreaciju, za medicinske ili turističke potrebe (u spa centrima), isto tako za grijanje objekata, i za grijanje u staklenicima; Podaci ukazuju da se korištenje GE u BiH može razmatrati lokalno, sa aspekta energetske efikasnosti u poljoprivrednim i industrijskim sektorima, kao i u sektoru grijanja. Moguća proizvodnja primarnih oblika energije u RS (Plan razvoja energetike RS, 2010) 27
Scenarij 1 (business as usual) Emisija GHG raste proporcionalno sa porastom proizvodnje/potrošnje energije (uz provođenje mjera povećanja EE). Najdestruktivniji okolišni scenario, nema uključivanja obnovljivih izvora energije GE, Bg, SE; Scenarij 2 (referentni scenarij) Radi samo sa postojećim termalnim postrojenjima u BiH Implementacija projekata iz entitetskih strategija razvoja elektroenergetskog sektora, uz povećanje EE Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH, 2009. Strategija razvoja energetike RS-a, 2012. Scenarij 3 (napredni scenarij) Ulazak BiH u EU između 2015. i 2020. godine ili preuzimanje obaveza smanjenja emisija GHG; Reducira potrošnju energije - relativno optimistične prognoze; povećanje stepena efikasnosti postrojenja; intenzivno iskorištavanje SEKTOR: UBLAŽAVANJE potencijala UTICAJA KLIMATSKIH OIE; PROMJENA 28
Moguća proizvodnja primarnog oblika energije- energija Sunca za sva tri scenarija (TJ) 2010 2015 2020 2025 2030 (TJ) S1 0,3 5,3 13,1 28 47,5 S2 0,3 7,9 47,7 154,8 285,4 S3 0,3 5,0 11,9 24,8 40,8 Moguća proizvodnja primarnog oblika energije- geotermalna energija za sva tri scenarija (TJ) 2010 2015 2020 2025 2030 TJ S1 0 26,8 56,7 66,9 70,0 S2 0,0 25,5 47,8 49,9 50,6 S3 0,0 25,9 53,4 60,7 61,2 29
Rezultati po sektorima: STANOVANJE DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA STANOVNIŠTVO: Pretpostavljeni broj stanovnika BiH: 3.447.156 ; broj domaćinstava: 1.054.613 (Agencija za statistiku BiH - Ankete 2007. godine) ; Prosječan broj stanovnika po domaćinstvu: 3,25 stanovnika; Prosjek u urbanom području: 3,16 stanovnika; Prosjek - ruralno i poluurbano: 3,41 stanovnik; KARAKTERISTIKE STAMBENOG FONDA : Pretpostavljeni broj stanova: 1.200.000 (INC 1.100.000) Popis 1991. broj stanova: 1.207.693, prosj. pov. 60,45 m² ; Prosječna vel. stana 2004-2007: 73 m² (Agencije za statistiku BiH) Prema Studiji energetskog sektora BiH: 86 m² ; 29% stanova u zgrada, 71% u porodičnim kućama (Studija, 2008) ; Starost stambenog fonda velika: preko 80% starije od 30 godina ; 30
POTROŠNJA ENERGIJE U STAMBENIM ZGRADAMA: Prosječna grijana površina: 55,72 m² (Studija, 2008), realno manja; Prosječna potrošnje enegije za grijanje: 200 kwh/ m²a st. Površine (Studija, 2008); Prosječna godišnja potrošnja energije za grijanje domać.: 11.144kWh Prosječna god. potrošnje el. energije po domaćinstvu: 4.000 kwh ; JAVNE ZGRADE: Nedostatak podataka o sektoru - procjene na osnovu ankete (Studija, 2008): Površina procijenjena 5 m²/rezident = 19.000.000 m² Prosječna potrošnja energije izuzetno velika: Usluge-turizam i ugostiteljstvo: 392 (324+79) kwh/m²a Obrazovanje: 240 (216+24) kwh/m²a Trgovina: 345 (256+89) kwh/m²a Zdravstvo: 605 (572+33) kwh/m²a Uprava i administracija: 267 (220+47) kwh/m²a 31
MITIGACIJSKI SCENARIJI - STAMBENE ZGRADE I JAVNE ZGRADE S1 - scenario sa jako blagim rastom BDP i potrošnjom energije Osnovna odlika ovog scenarija je nastavak sadašnjih trendova, tj. porast stanovništva, izgradnja stanova i potrošnja energije, koji će rasti skoro linearno. U ovom scenariju nisu predviđene nikakve mjere za smanjenje potrošnje energije, jer je ekonomska moć država slaba, te nema sredstava za ulaganje u bilo kakve mjere. S2 scenario sa sred.brzim porastom BDP i bez mjera en. efikasnosti Osnovne odlike ovog scenarija su srednje brz rast BDP i sa njim povećana potrošnja energije bez provođenja ikakvih mjera energetske efikasnosti. S obzirom da se ne provode mjere energetske efikasnosti potrošnja energije znatno raste, jer se gradi veći broj stambenih zgrada, a istovremeno sa jačanjem ekonomske moći stanovništva povećava se i potrebe za energijom na nivou jednog domaćinstva (veća grijana površina, veći broj aparata u domaćinstvu). 32
S3 - scenario sa srednje brzim porastom BDP i sa provođenjem mjera energetske efikasnosti, tj. mjera za smanjenje potrošnje Ukoliko bi se ekonomski razvoj zemlje odvijao po scenariju srednje brzog razvoja i rasta BDP porast potrošnje energije bi bio velik. Provođenjem mjera energetske efikasnosti trend rasta potrošnje energenata bi bio usporen. U navedenom slučaju bi se mogle postići značajne uštede, tj. smanjenje potrošnje energenata i emisije CO2. 33
Rezultati po sektorima: UPRAVLJANJE OTPADOM U skladu sa prikupljenim statističkim podacima i prema Agenciji za statistiku BiH, procijenjena količina proizvedenog komunalnog otpada za 2009. godinu iznosi 1.493.060 tona, odnosno 389 kg po stanovniku godišnje, ili 1.08 kg po stanovniku na dan. U 2009. godini sa javnim odvozom prikupljeno je 1.362.592 tona komunalnog otpada. Procenat stanovnika koji su uključeni u odvoz komunalnog otpada iznosi prosječno 67%. Ostatak od 33% populacije koji ne koriste komunalne usluge su najvećim dijelom ruralna područja naseljenih mjesta. U ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad učestvuje sa 92,5%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad sa 5,9%, otpad iz vrtova i parkova 1,1% i ambalažni otpad sa 0,5%. Na odlagališta otpada u 2009. godini odloženo je 1.422.513 t otpada. Podaci o tokovima otpada dopremljenog na odlagališta potvrđuju potpuno oslanjanje na trajno odlaganje komunalnog otpada. 34
Procjenjene godišnje količine proizvedenog komunaln.otpada, količine biorazgradivog otpada Godišnja količina 2010 godina (tona) Procjenjena godišnja količina 2015. godina (tona) Procjenjena godišnja količina 2020. godina (tona) Procjenjena godišnja količina 2025. godina (tona) Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u Republici Srpskoj (tona) 392891,00 404677,73 416818,06 429322,60 Ukupno odloženi otpad u RS (tona) 306758,00 315960,74 325439,56 335202,75 Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% ukupne količine odloženog otpada u RS 196445,50 202338,87 208409,03 214661,30 (tona) Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u FBiH (tona) 1184056,00 1219577,68 1256165,01 1293849,96 Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona) 999714,00 1029705,42 1060596,58 1092414,48 Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% ukupne količine odloženog otpada u 499857,00 514852,71 530298,29 546207,24 FBiH (tona) Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u BiH (tona) 1576947,00 1624255,41 1672983,07 1723172,56 Ukupno odloženi otpad u BiH (tona) 1306472,00 1345666,16 1386036,14 1427617,23 Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% ukupne količine odloženog otpada u BiH (tona) 653236,00 672833,08 693018,07 713808,61 35
S1 Osnovni scenario. Procjenjene ukupne količine proizvedenog otpada, količine biorazgradivog otpada i pripadajuće emisije CO 2eq Struktura 2010 2015 2020 2025 Ukupna količina komunalnog otpada u Republici Srpskoj (tona) 392891,00 404677,73 416818,06 429322,60 Ukupno odloženi otpad u RS (tona) 306758,00 315960,74 325439,56 335202,75 Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% ukupne količine odloženog otpada u RS (tona) 196445,50 202338,87 208409,03 214661,30 Ukupna količina komunalnog otpada u FBiH (tona) 1184056,00 1219577,68 1256165,01 1293849,96 Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona) 999714,00 1029705,42 1060596,58 1092414,48 Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% ukupne količine odloženog otpada u FBiH (tona) 499857,00 514852,71 530298,29 546207,24 Ukupna količina komunalnog otpada u BiH (tona) 1576947 1624255,41 1672983 1723172,56 Ukupno odloženi otpad u BiH (tona) Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50% ukupne količine odloženog otpada u BiH (tona) 1306472 1345666,4 1386036,16 1427617,25 696302,5 717191,6 738707,3 760868,6 36
S2 - Napredni scenario. Napredni scenario predviđa smanjenje generisnog biorazgradivog otpada koji će se postići jačanjem javne svijesti ali i promjenom načina naplate odvoza otpada koji treba sa prakse naplate po domaćinstvu, članu porodice ili kvadratnom metru stambenog i poslovnog prostora, pređe na sistem naplate prema zapremini proizvedenog/odvezenog otpada; Ove promjene će smanjiti troškove odvoza otpada, dodatne emisije uslijed transporta otpada, smanjiće troškove deponovanja otpada i produžiti vijek trajanja deponijama; Procijenjeno smanjenje prema iskustvima iz EU i u skladu sa tokovima u BiH, je 10% od količina iz 2010. godine do 2020. godine, i 20% od količina iz 2010. godine do 2025. godine. Nije realno da će do 2015. godine doći do značajnog smanjenja proizvedenog biorazgradivog otpada kao i provođenja novog načina prikupljanja otpada. 37
Rezultati po sektorima: POLJOPRIVREDA DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Podaci iz 1981. godine pokazuju da se 17,7% stanovništva bavilo poljoprivredom, dok podaci zasnovani na popisu stanovništava iz 1991. godine, iako službeno nisu objavljeni, pokazuju da je 16,6% stanovništva bilo zaposleno u poljoprivredi. Prema procjenama sektor poljoprivrede predstavlja glavni izvor zapošljavanja za stanovništvo u okviru kojeg je zaposleno preko 21% stanovništva u poslijeratnom periodu; U periodu do 1992. godine udio poljoprivrede u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) U BiH kretao se u rasponu 12 14%, da bi nakon rata zbog destrukcije ukupnog gospodarstva taj udio poprimio još viši nivo; Nakon toga, zbog rasta drugih grana gospodarstva, uslijedio je pad tog udjela na 11,2% u 2000. godini; 38
Struktura poljoprivrednih površina po kategorijama korištenja u BiH 1990 (ha) 2000 (ha) Poljoprivredno zemljište Poljoprivredno zemljište Obradive površine 1.585.000 Obradive površine -oranice i bašče 1.018.000 -oranice i bašče -voćnjaci 93.000 -voćnjaci -vinogradi 6.000 -vinogradi -livade 468.000 -livade Pašnjaci 932.000 Pašnjaci Ribnjaci 4.000 Ribnjaci Trstici i bare 4.000 Trstici i bare 1.118.000 1.021.000 93.000 4.000 447.000 569.000 3.000 6.000 39
MITIGACIJSKI POTENCIJALI U POLJOPRIVREDNOM SEKTORU Oranice i bašče Mitigacijski potencijal: Vegetacija 1,9 t/ha C Tlo 80,0 t/ha C Livade umjerenog klimatskog pojasa Vegetacija 7,2 t/ha C Tlo 236,0 t/ha C Mitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.) 1. Oranice i bašče Vegetacija 1.939.900 t/ha C Tlo 81.680.000 t/ha C 2. Livade Vegetacija 3.218.400 t/ha C Tlo 105.492.000 t/ha C Ukupno: 192330300 t/ha C 40
Rezultati po sektorima: ŠUMARSTVO DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Šume Bosne i Heregovine imaju veoma raznovrsnu strukturu na nivou zastupljenosti po šumskim zajednicama. Glavne vrste koje se sreću u šumama u BiH su jela, omorika, bijeli i crni bor, bukva, različiti varijeteti hrasta i manji broj plemenitih lišćara i voćki. Šume i šumsko zemljište u BiH obuhvataju površinu od približno 2.709.800 ha (prema podacima iz 1990. godine), što je oko 53% BiH. U državnom vlasništvu je 2 186 300 ha ili 81%, dok je u privatnom posjedu 523 500 ha ili 19%. Većina ovih privatnih šuma je male veličine (oko 2 ha) i široko su razbacane po cijeloj teritoriji BiH, s neriješenim pitanjima vlasništva zbog migracije stanovništva; Ipak, neke su prethodne studije (uglavnom zasnovane na satelitskim istraživanjima pomoću CLC CORINE programa) pokazale da je stvarna pokrivenost šumama manja za 10-15% nego što je procijenjeno. 41
Struktura šuma po kategorijama i teritorijalnoj pripadnosti Tip šume P (ha) FBiH RS Ukupno 523 832,1 459 090,0 982 922,1 Visoke šume sa prirodnom regeneracijom Visoke degradirane šume 13 434,5 23 225,0 36 659,5 Šumski zasadi 67 717,5 60 833,0 128 550,5 Izdanačke šume 25 3297,0 174 119,0 427 416,0 Površine pogodne za ponovno pošumljavanje Površine pogodne za ponovno pošumljavanje i gospodarenje 18 6141,1 207 719,0 393 860,1 1 16 840,7 55 739,0 172 579,7 Ukupna nesporna površina šuma 1 161 244,9 98 0725, 2 141 969,9 Minirana područja / sporna uzurpacija 118 659,0 17 211,0 135 870,0 Ukupno 1 279 903,8 997 936,0 2 277 839,8 42
MITIGACIJSKI POTENCIJALI U ŠUMSKOM SEKTORU Osnovne mjere ublažavanja podrazumijevaju povećanje kapaciteta ponora šuma uključuju praktične načine primjene određenih metoda silvikulture (povećano vezivanje ugljika u drvnu biomasu); Navedeni cilj bi se mogao postignuti povećanjem površine pod šumom ponovnim pošumljavanjem goleti, što bi povećalo ukupni godišnji porast biomase. Mitigacijski potencijal (Šume umjerenog klimatskog pojasa): Vegetacija 56,7 t/ha C Tlo 96,2 t/ha C Mitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.) 1. Šume Vegetacija 153.645.660 t/ha C Tlo 260.682.760 t/ha C Ukupno: 414.328.420 t/ha C 43
S1 - Osnovni scenarij Zasniva se na promjenama u pokrivenosti šumama; Između 1990. i 2000. godine BiH je prosječno gubila 2.500 ha šume godišnje (FAO, 2005). Ukupno je u periodu od 1990. i 2005. godine Bosna i Hercegovina izgubila 1,1% svog šumskog pokrivača ili oko 25 000 ha (FAO, 2005). Ovaj broj je primijenjen u odnosima na procjenu za 2015. i 2030. godinu. Kategorija zemljišta 1990. 2005. 2020. 2035. Šume 2 210 000 2 185 000 2 160 000 2 135 000 Druga zemljišta pokrivena drvećem (uključujući zemljište pogodno za ponovno pošumljavanje) 500 000 549 000 647 000-44
S2 Napredni scenarij (scenarij ublažavanja) Preporučeni godišnji porast po scenariju ublažavanja je 11.000 ha za period od pet godina; U skladu s tim, procijenjena površina po scenariju ublažavanja povećala bi pokrivenost šumom za još 33.000 ha tokom narednih 15 godina i za isto toliko do 2035. godine. Procjena je da će se pažljivim planiranjem porasta šumskog pokrivača površina pogodna za pošumljavanje koja trenutno nije pošumljena smanjiti. Kategorija zemljišta 1990. 2005. 2020. 2035. Šume (ha) 2 210 991 2 185 000 2 218 000 2 251 000 Druga zemljišta pokrivena drvećem (ha) 500 000 549 000 483 000 4 017 000 45
Cestovna infrastruktura DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Dužina (km) Kategorija ceste FBiH Distrikt RS Brčko Ukupno Autocesta 37,60 ** - 37,60 Cesta 39,50 ** - 39,50 rezervisana za saobraćaj motornih vozila Magistralna 2.005,00 1.780,70 ** 3.785,70 cesta Regionalna cesta 2.461,80 2.182,90 36,80 4.681,50 Lokalna cesta ** ** 170,66 14.200,00 UKUPNO 4.543,90* 3.963,60* 207,46* 22.744,30 Gustina ukupne cestovne mreže u Bosni i Hercegovini iznosi 44 km na 100 km 2, dok gustina magistralnih cesta iznosi 7,4 km / 100 km 2. U Federaciji BiH gustina magistralnih cesta iznosi 7,67 km / 100 km 2, a u Republici Srpskoj 7,17 km / 100 km 2. U Bosni i Hercegovini, gustina cestovne mreže prema broju stanovnika iznosi 5,68 km cesta na 1.000 stanovnika, odnosno 0,94 km magistralnih cesta / 1.000 stanovnika. 46
Cestovna suprastruktura 1100000 1000000 900000 800000 700000 600000 500000 400000 300000 200000 100000 0 Ukupan broj registrovanih vozila u 2010 Ukupan broj registrovanih vozila u 2011 Razlika u broju reigistrovanih vozila u % Federacija BiH 569.859 611.766 7,35 Republika Srpska 353.952 381.568 7,80 Distrikt Brčko 30.614 32.920 7,53 Ukupno u BiH 954.425 1.026.254 7,53 Godina Br.reg.voz. 2003 646658 2004 695828 2005 705827 2006 769682 2007 778474 2008 881389 2009 905418 2010 954425 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 1026254 2011 Br.reg.voz. 47
Željeznička infrastruktura DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Po podacima iz 2010 g. ukupna dužina željezničkih pruga u BiH iznosi 1031 km, od čega je u Federaciji BiH 608,495 km odnosno u RS 422,505 km. Njima treba dodati i industrijske kolosijeke koji su uspostavljeni do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta; Od navedenih vrijednosti 440 km ili 72% u FBiH je elektrificirano željezničkih pruga, dok je u RS 79% ili 336 km; Od ukupne dužine 87 km čine pruge sa dva kolosjeka. Postoje dva glavna željeznička pravca: jedan je pravac sjever-jug (Šamac Sarajevo Čapljina/Ploče), a drugi ide pravcem zapad-istok (Bosanski Novi / Novi Grad Doboj Tuzla Zvornik); Dionica Bosanski Novi / Novi Grad Bihać Martin Brod je dio pruge sjever-jug, koja povezuje centralni i sjeverni dio Hrvatske i sjeverozapadnu Bosnu sa lukom Split na jadranskoj obali; Pruga Beograd Bar prolazi kroz BiH u dužini od 14 km; 48
Zračni saobraćaj u BiH U Bosni i Hercegovini postoji 27 zvanično registriranih aerodroma, dok su samo 4 od njih registrirana za međunarodni saobraćaj; Četiri pomenuta aerodroma registrirana za međunarodni vazdušni saobraćaj su u fazi dovođenja na nivo opisan za njihove kategorije u ICAO standardima. Godišnji broj putnika je u 2010.g. Iznosio oko 450.000 za Sarajevski aerodrom, dok Banja Luka, Mostar i Tuzla imaju relativno nizak, ali sve veći broj putnika. Aerodromi u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli su obnovljeni tokom poslijeratnog perioda. Ukupne donatorske investicije u renoviranje ovih aerodroma iznosile su oko 70 miliona KM. Troškovi opreme i instalacije koja je potrebna u skladu sa Ugovorom CEATS su procijenjena na 14 miliona eura. 49
Vodni saobraćaj DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA Mreža plovnih puteva na unutrašnjim vodama i dio jadranske obale, predstavljaju BH potencijal za razvoj i korištenje vodnog saobraćaja; Mrežu plovnih puteva na unutrašnjim vodama u BiH čine prirodni tokovi rijeke Save- 333 km, rijeke Drine- 15 km, rijeke Bosne- 5 km, rijeke Vrbas- 3 km, Une- 15 km, dio Neretve, te nekoliko prirodnih i vještačkih jezera; Tokom rata došlo je do obrazovanja različitih prepreka na plovnim putevima, počev od mina zatim konstrukcija porušenih mostova, potonulih plovila, nanosima, i sl., što, uz neriješen pravni status rijeke, sadašnju plovidbu čini skoro nemogućom; S obzirom da je promet na unutrašnjim plovnim putevima u BiH dugo bio zanemaren, udio riječnog u ukupnom prometu u 2000. godini je iznosio 1%. Osnovna obilježja stanja u riječnom prometu BiH su: zapušteni plovni putevi, nepostojanje tehnološki moderne flote (tegljenje umjesto potiskivanja), kao i devastiranost luka i nedostatak brodogradilišta i sl. 50
Cestovni promet S1 - osnovni scenarij Podrazumijeva kontinuirani trend rasta broja motornih vozila sa kontinuiranim opadanjem energetske efikasnosti; Cestovni promet S2 - referentni scenarij Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 % godišnje, ali čija j straorost iznad 15 g.; Cestovni promet - S2 napredni scenarij Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 % godišnje, ali čija je straorost ispod 10 g.; Potrošnja dizel i benzinskog goriva po scenarijima (u t) Scenarij 2010 2015 2020 2025 S1 920000 1029000 1138000 1247000 S2 920000 980000 1040000 1100000 S3 920000 858667 797334 736000 51
Shodno navedenim vrijednostima može se odrediti ukupna podsektorska emisija glavnog GHG gasa u posektoru drumskog saobraćaja koja za baznu godinu iznosi oko 25 mil. g CO 2 /km. U odnosu na baznu 2010.g. očekivani prosječni godišnji rast broja motornih vozila iznosiće oko 7%, odnosno treba očekivati da će porast godišnje potrošnje goriva dostići vrijednost od najmanje 3,5%, što govori da će ukupna potrošnja dizela i benzina dostići 1.247.000 tona u 2025. godini; Proračunata vrijednost emisije CO 2 iz drumskih motornih vozila za osnovni scenarij (sve po starom, bez promjena, sa utvrđenim trendom promjena) iznosio bi oko 34 mil. g CO 2 /km, što je u odnosu na baznu godinu porast za oko 35 %. 52
TRESETIŠTA Tresetišta su posebno značajan tip staništa koji je na globalnom nivou akumulirao ogromne količine ugljika; Današnji rudnici uglja su nekada bili tresetišta; Bez ovih fosilnih tresetišta vjerovatno ne bi bilo Industrijske revolucije, niti antropogene emisije CO 2, antropogenog globalnog zagrijavanja, a samim time niti zanimanja za tresetišta kao skladišta ugljika; Komercijalna ekstrakcija treseta vodi ka značajnom gubitku potencijala za skladištenje i fiksiranje ugljika. Značajan je i gubitak čvrstog i rastvorenog ugljika u tlu prilikom oticanja voda. Procjenjuje se da se i do 2,9 tona ugljika može izgubiti sa površine od 100 ha u toku jedne sezone. 53
TRESETIŠTA Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9708,47 ha. Tlo: 9708.47 ha x 642.90 t/ha C = 6 241 575,36 t Vegetacija: 9708.47 ha x 42.90 t/ha C = 416 493,36 t UKUPNO: 6.658.069 t/ha C 54
ZAKLJUČAK Mjere i projekti ublažavanja posljedica klimatskih promjena u BiH treba posmatrati u kontekstu ekonomskog razvoja BiH. S tim u vezi, prioritetni su oni mitigacijski projekti i mjere koje doprinose zapošljavanju u BiH i razvoju prioritetnih sektora kao što su energetika, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i sl. Nakon toga, prednost treba dati projektima koji najmanje koštaju prema jedinici izbjegnute emisije. Koristi od implementacije projekata smanjenja emisija stakleničkih gasova u BiH po značaju su: povećanje zaposlenosti, dovođenje stranih investicija, transfer najboljih raspoloživih tehnologija (Best Available Technique - BAT), povećanje energijske efikasnosti (EE). Na ovaj način će se ostvariti povećanje konkurentnosti, dodatni prihodi od smanjenja emisije stakleničkih gasova i dodatno sticanje iskustva o dostupnim opcijama za smanjenje emisije stakleničkih gasova u svrhu razvoja regulative o klimatskim promjenama. 55