UPUTE ZA RAD NA RAČUNALU ARCVIEW 3.2A

Sveučilište u Zagrebu RUDARSKO GEOLOŠKO NAFTNI FAKULTET Skripta za vježbe iz predmeta: OSNOVE GEOINFORMATIKE GEOINFORMATIKA UPUTE ZA RAD NA RAČUNALU ARCVIEW 3.2A Skriptu izradio: Doc. dr.sc. Dario Perković 2011

Ova Skripta je namijenjena studentima Geološkog inženjerstva i potrebna je tijekom trajanja računalnih vježbi u okviru predmeta Osnove geinformatike u 4. semestru Preddiplomskog studija. Namijenjena je i studentima rudarstva kojima je potrebna tijekom trajanja računalnih vježbi u okviru predmeta Geoinformatika u 1. semestru Diplomskog studija rudarstva, na smjerovima Rudarstvo, Geotehnika i Zbrinjavanje i odlaganje otpada. U ovom dokumentu opisane su osnovne radnje u GIS softveru ArcView 3.2a, od korištenja glavnih izbornika, prilagodbi softvera i unošenja pripremljenih podataka do spremanja GIS projekata. Opisani su postupci modeliranja, upotreba logičkog i prostornog upita te rad s grafičkim i opisnim podacima. Postupci su iz praktične geološke struke i obuhvaćaju vektorizaciju objekata s geološke karte, izradu GIS slojeva i atributizaciju. Takoñer, posebno poglavlje je posvećeno vizualizaciji podataka i dodatnim naprednim opcijama. Skripta je oblikovana kao softverski priručnik ali i vodič s brojnim primjerima korištenja softvera u geološkoj struci pa na taj način studenti nakon 6-8 školskih sati mogu pristupiti polaganju kolokvija. 1

Sadržaj 1. Uvod u aplikaciju...3 1.1. Pokretanje aplikacije ArcView... 3 1.2. Osnovne postavke softvera... 4 1.3. Organizacija datoteka i mapa u Windowsima... 5 1.4. Spremanje GIS projekta kao APR datoteke... 6 2. Dijelovi aplikacije...8 2.1. Osnovni prozor... 8 2.2. View sučelje... 9 3. Dodavanje postojećih tema... 11 4. Simbologija... 16 5. Identify, Scale, Selection... 20 5.1. Identify... 20 5.2. Scale (mjerilo prikaza)... 21 5.3. Selection... 22 6. Zoom... 23 6.1. Button bar... 23 6.2. Toolbar... 24 7. Selektiranje unutar tema... 25 8. Labele... 28 9. Rasteri... 29 9.1. Dodavanje rastera... 29 9.2. Prozirnost rubova i mozaik slaganje... 31 10. Vektorizacija... 33 10.1. Kreiranje nove teme... 33 10.2. Prilagodba atributne tablice... 36 10.3. Istovremeni rad u grafičkom i negrafičkom modu... 37 11. Posebne operacije s poligonima... 39 11.1. Susjedni poligoni i sjeckanje poligona... 39 11.2. Editiranje poligonskih tema (izbornik Edit)... 42 11.3. Šifriranje (kodiranje) u atributnoj tablici zbog složene simbologije... 44 12. Select By Theme pretraživanje... 47 13. Layout... 50 14. Izvoz (export) podataka iz GIS-a... 54 15. Ispis... 55 16. Grafika, hotlink, skripte, prilagodba izbornika i dr.... 56 2

1. Uvod u aplikaciju 1.1. Pokretanje aplikacije ArcView Programska aplikacija ArcView GIS 3.2a pokreće se u Windows okruženju, odabirom aplikacije u traci s alatima Start\Programs\ESRI\ArcView GIS 3.2a\ArcView GIS 3.2a (Slika 1.). Slika 1. Pokretanje aplikacije ArcView GIS 3.2a Aplikacija ArcView GIS 3.2a može se pokrenuti i dvoklikom na ikonicu koja se nalazi na Desktopu. 3

1.2. Osnovne postavke softvera Nakon pokretanja aplikacije pojavljuje se dijaloški okvir u kojemu treba izabrati jednu od tri ponuñene opcije (Slika 2.). Stanje checkbox kontrole uz tekst Show this window when ArcView GIS starts može ostati označeno kao na Slici 2. Slika 2. Dijaloški okvir pri pokretanju aplikacije Za vježbe je potrebno odabrati drugu opciju Create a new project as a blank project. Objašnjenje: Uz uključenu prvu opciju (Create a new project with a new View) kreira se projekt i odmah dodaju proizvoljni podaci u dio aplikacije pod nazivom View. Ta opcija se koristi kada su podaci već pripremljeni na disku i samo ih treba uvesti u ArcView projekt. Uz uključenu treću opciju (Create a new project Open an existing project) otvara se već postojeći projekt. Ova opcija se koristi kad je već kreiran projekt i spremljen na disku računala. 4

U cilju što većeg prikaza prostornih podataka, potrebno je prozor ArcView aplikacije proširiti po čitavom zaslonu. To se može učiniti klikom na kontrolu Maximize u desnom gornjem dijelu prozora aplikacije (Slika 3.) Slika 3. Povećavanje glavnog prozora aplikacije 1.3. Organizacija datoteka i mapa u Windowsima Prije spremanja prvog praznog GIS projekta potrebno je znati sljedeće: ArcView ne dopušta kreiranje mapa (foldera) "u letu" istovremeno sa spremanjem datoteka (kao npr. u većini današnjih Windows aplikacija). Stoga je potrebno prije svakog novog sadržajno drugačijeg GIS projekta u Windows Exploreru kreirati četiri mape kao na Slici 4. Ovo je samo primjer na koji način se lakše mogu organizirati datoteke i mape. 5

Za prvi GIS projekt, kreiranje mapa na disku je već učinjeno (Slika 4.). Potrebno je samo provjeriti gdje su smještene mape u Windows Exploreru koji se može pokrenuti s desktopa ili iz trake sa alatima: Start\Programs\Accessories) Slika 4. Organizacija datoteka u projektu Prilikom kreiranja mapa svejedno je da li se koriste mala, velika ili kombinacija malih i velikih slova u nazivima mapa, ali dobro je držati se sljedećih pravila: ne koristiti r a z m a k e (praznine/blankove) ne koristiti slova s dijakritičkim znakovima (č ć ñ š ž) ne koristiti specijalne znakove i znakove interpunkcije (#, /,?, itd.) 1.4. Spremanje GIS projekta kao APR datoteke GIS projekt je najbolje odmah spremiti negdje na disk. Projekt je privremenog naziva Untitled. U izborniku File potrebno je odabrati podizbornik Save Project As (Slika 5.) i nakon toga spremiti projekt pod nazivom prezime.apr (puno prezime studenta, korigirano u slučaju dijakritičkih znakova) na putanju d:\arcview\apr (Slika 6.). ArcView prikazuje i velika slova u nazivima mapa kao mala. 6

Slika 5. Spremanje GIS projekta Slika 6. Imenovanje i smještaj datoteke GIS projekta 7

2. Dijelovi aplikacije 2.1. Osnovni prozor Slika 7. Osnovni prozor ArcView aplikacije Osnovni dijelovi ArcView aplikacije su: Views Tables Charts Layouts Scripts U okviru ove skripte koristit će se samo neki dijelovi aplikacije i to Views, Tables i Layouts jer su neophodni za usvajanje osnovnih principa rada GIS-a i ArcView-a. 8

2.2. View sučelje Klikom na tipku New (dok je aktivna ikonica Views u osnovnom prozoru projekta), otvara se novi prozor View1. Prozori se mogu postaviti kao na Slici 8. ili po želji u različitoj veličini. prozor View1 prozor čitavog projekta Slika 8. Kreiranje novog prozora View1 Ukoliko se pokazivačem klikne na gornji plavi rub prozora View1, pojavi se glavni izbornik aplikacije s više opcija gdje je, izmeñu ostalih, i izbornik View. Potrebno je odabrati View\Properties i učiniti sljedeće - postaviti metre kao jedinice za duljinu karte i za udaljenost prozora View1. (Slika 9.). 9

Slika 9. Postavljanje duljinskih jedinica za prozor View1 Pod opcijama Map Units i Distance Units: umjesto ponuñenog unknown treba odabrati meters i na taj način će svi podaci u projektu biti prikazani u pravokutnim koordinatama. Udaljenost, mjerilo prikaza u View-u i mjerilo prikaza u Layout-u će biti izraženi u metrima. Nakon ovoga može se napraviti proširenje (Maximize) prozora View1 po cijelom zaslonu - klikom pokazivača kao na Slici 10. Slika 10. Maksimalno proširenje prozora View1 10

3. Dodavanje postojećih tema Postojeće teme, odnosno GIS slojevi smješteni na disku računala, mogu se dodati preko izbornika View\Add Theme (Slika 11.) ili preko Button bara klikom na tipku Add Theme (Slika 12.). Slika 11. Dodavanje GIS slojeva pomoću izbornika Slika 12. Dodavanje GIS slojeva pomoću tipke Button bara Mogu se dodavati vektorski i rasterski podaci (teme). Vektorske teme se popularno nazivaju ''šejpfajlovi (od engl. shapefiles - datoteke s ekstenzijom shp). Rasterske teme su ''tifovi'' (od engl. Tag Image File Format - datoteke s ekstenzijom tif). To su datoteke nastale skeniranjem papirnatih karata, digitalnim rezanjem (engl. crop) čitavih karata po unutarnjem rubu te georeferenciranjem nakon čega su karte 11

smještene na stvarne točne zemaljske koordinate. Gereferencirana tif datoteka uvijek se pojavljuje u paru s tfw datotekom (npr. sinj.tif i sinj.tfw) koja je geoprostorno odreñuje. Osim ta dva osnovna tipa datoteka, u ArcView-u se mogu koristiti i drugi vektorski i rasterski formati. Vektorski su ARC/INFO datoteke, CAD datoteke (AutoCAD, MicroStation) i TIN podaci. Rasterski podaci mogu biti još u u ERDAS, MrSID ili GRID formatu. Postoje još i mnogobrojni negeoreferencirani formati (doc, txt, xls, jpg, gif, bmp, doc, avi itd.) koji se koriste samo za povezivanje (engl. hotlink) pojedinih slogova u atributnim tablicama s odgovarajućim datotekama na disku računala. Kod aktiviranja opcije Add Theme pojavljuje se dijaloški okvir gdje je za vektorske teme potrebno odabrati Feature Data Source, a za rasterske teme Image Data Source (Slika 13.). Za početak je potrebno dodati samo vektorske teme. U dijaloškom okviru Add Theme potrebno je promijeniti podmapu (iz apr u podmapu shp) gdje su smještene vektorske teme. Mijenjanje podmapa se jednostavno izvodi dvostrukim klikom pokazivača na mapu arcview, a potom se odabire mapa pod nazivom shp. Slika 13. Odabir izmeñu dva tipa GIS podataka 12

Vektorske, već pripremljene teme, nalaze se na putanji d:\arcview\shp i to su: aer_med.shp... meñunarodni aerodromi (point) gran_drz.shp... državna granica (line) gran_drz_polygon.shp... granica države (polygon) obala.shp... obalna granica (line) traj_pri.shp... trajektna pristaništa (point) zpruge.shp... željezničke pruge (line) zup_sredista.shp... županijska središta (polygon) zupanije.shp... županije (polygon) Dodavanje jedne teme se obavlja odabirom (lijevom tipkom pokazivača i klikom na tipku OK. Više tema se dodaje istovremeno korištenjem tipke Shift (na tipkovnici ispod Caps Lock tipke) i lijeve tipke pokazivača (miša). Potrebno je dodati sve teme s gornjeg popisa (ukupno 8), a više od 8 se niti ne može dodati jednokratnim korištenjem dijaloga Add Theme (Slika 14.). Slika 14. Dodavanje vektorskih podataka 13

Nakon što su se u sadržaju prozora pojavili prethodno dodani vektorski slojevi, potrebno ih učiniti vidljivima klikom pokazivača u podizbornku View\Themes On. View1 bi trebao izgledati kao na Slici 15. TOC Slika 15. Prikaz vektorskih slojeva u View1 prozoru ArcView je posljednju temu sa liste dodanih datoteka stavio na vrh tema u tzv- tablicu sadržaja prozora (View1-Table of Contents, skraćeno TOC). Uočljivi su različiti simboli za tri osnovna različita tipa tema: POLYGON LINE POINT. Aktivnost, redoslijed (a time i vidljivost) i uključenost/isključenost tema se može mijenjati. Klikom pokazivača (miša) tema postaje aktivna (dobiva poseban rub), redoslijed tema se mijenja drag and drop manipulacijom (klik pokazivača nad temom i onda se tema premješta po izboru - iznad ili ispod neke druge teme). Tema se uključuje klikom na checkbox (kvačica znači da je tema uključena), što ujedno znači i da je vidljiva u prozoru View1. U slučaju da su neke poligonske teme prekrile druge, potrebno je sortirati teme u TOC-u tako da su odozgo prema dolje sortirane redom: točkaste, linijske, poligonske (vidi Sliku 16.). 14

Slika 16. Pravilan redoslijed tema u View1 prozoru 15

4. Simbologija Na početku, potrebno je definirati grafičke podatke a to znači odabrati odgovarajuću simbologiju geometrijskih objekata. Za linijske teme to su boja, tip i debljina linije. Za točkaste teme to su veličina, boja i/ili već gotov definiran simbol. Za poligonske teme to su debljina i boja granične linije (outline), boja ispune punih poligona (foreground), boja točkica ili crta prilikom korištenja poligona sa šrafurama (foreground) i boja pozadine poligona sa šrafurama (background). Za oznake (labele) koristi se tekst iz atributnih tablica a izgled oznaka na karti ovisit će o izboru tekstualnog pisma (font), veličini, podtipu (normal/bold/italic) i boji fonta. Za vježbu je potrebno aktivirati temu Zupanije.shp i odabrati izbornik Theme\Properties pomoću kojega možemo promijeniti naziv teme u TOC-u. U polje Theme Name potrebno je upisati Županije i radnju potvrditi klikom na tipku OK (Slika 17.). Slika 17. Promjena naziva teme Nakon ovoga potrebno je dva puta kliknuti pokazivačem na aktivnu temu Županije i otvorit će se Legend Editor (Slika 18.). Dvoklikom na simbol pravokutnika otvorit će se Symbol Window - prozor aplikacije koji se sastoji od 6 poddijelova - paleta. 16

2x klik 2x klik Slika 18. Pokretanje prozora Legend Editor i Symbol Window Za ovu vježbu županije trebaju biti prozirne (bez ispune) pa je potrebno učiniti sljedeće: u paleti ispune (Fill Palette) odabire se prazan poligon (bez ispune) a debljinu rubne linije (outline) povećamo s 0.1 na 2 (Slika 19.). poligon bez ispune deblji outline Slika 19. Promjena debljine rubne linije 17

U paleti boja (Color Palette) odabire se druga boja za županijsku granicu, npr. ružičasta tako što se najprije odabere za Color: Outline a meñu ponuñenim bojama pronañe se jedna ružičasta boja (Slika 20.). Marker paleta (za point teme) Color paleta Slika 20. Promjena boje rubne linije Nakon ovoga potrebno je promijeniti simbologiju još za jednu proizvoljnu točkastu i jednu linijsku temu. Osim toga, može se za vježbu poligonskim temama postaviti poligonska šrafura, linijskim temama složena linija (točka crta, crta-crta, dvostruka crta, itd.) a točkastim temama neki postojeći simbol umjesto ponuñenog geometrijskog lika. Neki od tih simbola su npr.:,,,. Postoji velik broj stilova u obliku posebnih ArcView paleta (avp datoteka) koje se mogu uvesti u projekt. To su npr. urbanistički, geološki, šumarski i prometni skup simbola a pojavljivanje tih simbola se postiže preko opcije Load u Palette Manageru (Slika 21.). Simboli kao što su avion, brod i sl. mogu se učiniti dostupnima za prikaz na karti na sljedeći način: Potrebno je aktivirati point temu s aerodromima, kliknuti 2x na nju u TOC-u View-a te kliknuti 2x na trenutni simbol teme. Kad se prikaže Symbol Window prozor, odabere se Palette Manager i nakon toga se klikne na tipku Load. U okviru dijaloškog okvira Load Palette potrebno je pronaći putanju: C:\ESRI\AV_GIS30\ARCVIEW\SYMBOLS gdje se nalaze brojne palete simbola. Na kraju je potrebno odabrati datoteku municipl.avp i potvrditi akciju s OK (Slika 21.). 18

Palette Manager Slika 21. Dodavanje simbola iz drugih skupova simbola U Marker paleti se za točkaste objekte sada pojavljuju i novoučitani simboli te je moguće simbol kružića za aerodrome zamijeniti s avionom. 19

5. Identify, Scale, Selection 5.1. Identify Pregledavanje podataka koji su upisani u atributne tablice postiže se klikom na ikonicu Identify u Toolbar-u. Ikonica Identify (i) Slika 22. Opcija Identify za pregled atributnih podataka Najprije je potrebno aktivirati neku od tema za koju želimo saznati podatke, npr. županije. Klikom na ikonicu Identify a nakon toga i na jedan prostorni objekt (feature) na karti, odnosno jednu županiju dobije se prikaz kao na Slici 23. Slika 23. Prikaz atributnih podataka za jedan GIS objekt 20

Za županije kao tipičan topografski GIS sloj nema puno atributnih podataka no i naziv i površina mogu biti dovoljni za neke negrafičke upite. Obavezno polje (koje ne dodaje korisnik nego ArcView automatski generira) je polje Shape gdje je zapisan tip GIS objekta. Polja Area i Perimeter su dobivena pokretanjem jednog dodatnog modula i nisu obavezna polja (podaci) u tablici, a polje Naz_zupan je dodao autor grafičkog sloja podataka. Naravno još se tu mogu pojaviti i podaci o broju stanovnika, broj zaposlenih, postotak vodoospkrbe iz javnih vodovoda i sl.. S opcijom Identify mogu se dobiti podaci i za ostale teme u zadanom projektu. Za točkastu temu korisno je zumiranjem maksimalno se približiti objektu. (vidi Poglavlje 6.). 5.2. Scale (mjerilo prikaza) Slika 24. Mjerilo prikaza podataka U desnom gornjem dijelu prozora aplikacije postoji polje Scale (Slika 24.). Desno od tog polja nalaze i trenutne koordinate kursora (pokazivača miša) dok je on unutar područja View-a. Jedinice su u metrima kako je i postavljeno od prije (Poglavlje 2.2.). Vrijednost mjerila karte se može upisati bez korištenja zareza kao delimitera tisućica (upiše se 200000 umjesto 200,000) jer ArcView sam dodaje zareze po potrebi. Prema upisanom mjerilu mijenja se prikaz unutar View-a. 21

Takoñer, korištenjem ikonica Zoom In i Zoom Out, mjerilo karte se automatski mijenja. 5.3. Selection Ikonica Select Feature (Slika 25.) potrebna je za izdvajanje entiteta (objekta, engl. feature) unutar grafičke teme s kojim je potrebna neka grafička ili negrafička manipulacija. Opcija je dostupna nakon aktiviranja teme i prethodi grafičkom izboru željenog objekta na karti. Slika 25. Opcija Select Feature Nakon Select Feature odaberemo za primjer grafički na karti neki grad koji je u temi zup_sredista. Odabrani grad, kada je selektiran, postaje žuto obojan, a nakon toga se može kliknuti na ikonicu Zoom to Selected (Slika 26, 3. ikonica slijeva) te se odabrani grad pojavljuje u uvećanom prikazu preko cijelog View-a. 22

6. Zoom 6.1. Button bar Postoji dvije grupe ikonica kojima se manipulira sadržajem prozora odnosno Viewa. Prvu grupu čini šest tipki (engl. buttons) u Button baru, prvom redu alata ispod izbornika (Slika 26.). Slika 26. Opcije za upravljanje mjerilom prikaza View-a To su slijeva na desno: 1. Zoom to Full Extent (Zumiranje prozora na protezanje sveukupnog sadržaja svih tema View-a) služi za prikaz čitavog sadržaja View-a čak iako su neke teme ugašene 2. Zoom to Active Theme(s) (Zumiranje prozora na protezanje jedne ili više aktivnih tema) služi za prikaz prostora koje zauzima jedna ili više tema u prozoru. Više aktivnih tema dobije se sa držanjem tipke Shift i klikom pokazivača nad željenim temama 3. Zoom to Selected (Zumiranje prozora prema izabranom objektu) služi za obično vrlo uvećan prikaz jednog ili više GIS objekata a koji su prethodno izabrani nekom od metoda odabira (Select Feature, Query, Select By Theme) 4. Zoom In (Zumiranje unutra) služi za zoom in u središtu View-a s odreñenim ugrañenim korakom. To ujedno znači povećanje prikaza objekata na karti, a smanjenjem dijela karte koji se vidi, vrijednost u polju Scale se smanjuje 5. Zoom Out (Zumiranje van) služi za zoom out u središtu View-a s odreñenim korakom. To ujedno znači smanjenje prikaza objekata na karti, a povećanjem dijela karte koji se vidi, vrijednost u polju Scale se povećava 6. Zoom to Previous Extent (Zumiraj u prethodni prikaz) služi za zoom na prethodni izgled View-a (oko 5-6 prethodno postavljenih prikaza). 23

6.2. Toolbar Drugu grupu ikonica čine one na na tzv. Toolbaru pa ih i nazivamo alati (engl. tools) (Slika 27.). Slika 27. Toolbar ikonice za upravljanje mjerilom prikaza View-a To su slijeva nadesno: 1. Zoom In - grafički zoom in korištenjem pokazivača kojim se označava poligonalno područje koje želimo vidjeti uvećano 2. Zoom Out - grafički zoom out korištenjem pokazivača kojim se označava poligonalno područje koje želimo vidjeti umanjeno 3. Pan pomicanje sadržaja prozora lijevo-desno, gore-dolje 24

7. Selektiranje unutar tema Potrebno je pronaći trajektno pristanište Prizna za koje se ne zna točna lokacija. Ono se može pronaći na nekoliko načina uz pretpostavku da je prethodno aktivna ta tema - traj_pris.shp. Inače, nakon svake od ponuñene četiri opcije u ovom poglavlju potrebno je odselektirati pristanište Prizna klikom na ikonicu Clear Selected Features (Slika 28.) da bi se koristila sljedeća opcija pretrage: Clear Selected Features Slika 28. Opcija Clear Selected Features a) dugotrajna grafička potraga po temi tako da se klikće pokazivačem uz pomoć ikonice Identify na sve objekte (pristaništa) u temi dok se ne pronañe trajektno pristanište Prizna i nakon toga kliknete na ikonicu Select Feature a zatim na Priznu. b) klikom na ikonicu Open Theme Table u Button baru Open Theme Table Slika 29. Pregled podataka iz atributne tablice Kada je atributna tablica sa zapisima o svim pristaništima otvorena, slogovi se mogu poredati abecedno radi lakšeg pronalaženja traženog pristaništa. To se može učiniti selektiranjem odgovarajuće kolone (npr. Naziv) i zatim na ikonicu Sort Ascending. 25

Slika 30. Sortiranje zapisa po željenom polju (koloni) c) korištenjem ikonice Find u Button baru Ako je prethodno deselektirana Prizna, klikom na ikonicu Find pojavljuje se okvir za upis stringa (alfanumeričkog niza znakova) u koji je potrebno upisati Prizna. Nakon potvrde dobit će se selektirano upravo to pristanište i to u atributnoj tablici i na karti. d) korištenjem ikonice Query Builder u Button baru Slika 31. Korištenje Query Builder-a Query Builder se može koristiti u grafičkom i negrafičkom modu (ako je vidljiv View ili Table izbornik). Kao i do sada, tema s pristaništima mora biti aktivna a nakon toga je potrebno kliknuti pokazivačem na ikonicu Query Builder-a (Slika 31.). Slika 32. Upisivanje izraza u Query Builder-u 26

U donjem lijevom prozoru potrebno je upisati izraz u obliku: ( [Naziv] = "Prizna" ) Izraz se može upisati ručno ili pomoću predefiniranih polja (Fields) i ponuñenih aritmetičkih operatora. U dijelu Fields potrebno je 2x kliknuti pokazivačem na polje koje se pretražuje (polje Naziv). Nakon toga se odabere dvostrukim klikom operator (=) i upiše sljedeći tekst s navodnicima znakovima: ''Prizna''. Takoñer, umjesto da se upisuje ''Prizna'' može se i 2x kliknuti na traženi naziv u popisu svih pristaništa aktivne teme u Values dijelu prozora Query Buildera-a. Odabirom tipke New Set pristanište Prizna postaje selektirano. Napomena: Tipka (ovdje kao opcija) Add To Set služi za dodavanje novoizabranog objekta već postojećim selektiranim slogovima u tablici u tj. Selection Set-u. Tipka Select From Set služi za izdvajanje nekog objekta (zapisa, sloga) iz već selektiranih objekata. Inače, moguće je kombinirati i više polja u izrazima. 27

8. Labele Labeliranje (dodavanje oznaka uz objekte na kartu) je bitno u ArcView-u da bi se lakše pronalazili sadržaji na karti. Labelirati se mogu sve vrste objekata, odnosno tema i to se čini na sljedeći način: Odabere se tema koju želimo labelirati, učinimo je aktivnom, npr. Županije. Odabere se iz izbornika Theme\Auto-label, pod Label field odabere se polje Naz_zupan Za početak se ostave sve druge opcije uključene kako ih nudi ArcView. Opcije su: o Find Best Label Placement program sam pronalazi najbolja mjesta za labele o Remove Duplicates iste (duple) labele se ne prikazuju ukoliko postoje o Scale Labels veličina labela se prilagoñava mjerilu prozora, što znači kada se radi zoom in i zoom out, labele će se povećavati/smanjivati, u protivnom ostaju uvijek iste veličine. Klikom na OK pojavit će se na karti nazivi županija. Veličina oznaka (labela) definira se na istom mjestu gdje se odabire simbologija - u paletama. Do paleta se može doći i preko izbornika Windows\Show Symbol Window. Odabire se Font Palette i promijeni se trenutna vrijednost 14 u Size polju (default vrijednost u ArcView-u) na 10 pa će se labele kod sljedećeg labeliranja smanjiti. Tu se može mijenjati i pismo (font) te stil pisma (normal ili bold). Takoñer, u Color Palette se pod Color Text može promijeniti i boja labela. Ove promjene ne vrijede unazad nego se mora učiniti brisanje labela preko izbornika Theme\Remove labels i nakon toga se dodaju labele s novim postavkama stila. Ovo je potrebno učiniti za više tema u projektu - npr. za pristaništa, županijska središta i sl. U slučaju točkastih tema može se i utjecati na poziciju labele (ukupno 9 pozicija labele) a to se može vidjeti u izborniku Theme\Properties pod Text Labels ali tada je prije samog labeliranja potrebno obavezno uključiti opciju Use Theme's Text Label Placement Property. 28

9. Rasteri 9.1. Dodavanje rastera Teme se dodaju preko izbornika View\Add Theme (Slika 33.) ili preko Button bara (Slika 34). Slika 33. Dodavanje teme preko izbornika Slika 34. Dodavanje teme preko Buttonbara Za vježbu se odabiru rasterske teme odnosno Image Data Source. U dijaloškom okviru potrebno je premjestiti se iz podmape shp u podmapu tif gdje su rasterske 29

teme tako što se 2x brzo klikne lijevom tipkom pokazivača na mapu iznad a zatim isto tako 2x na mapu tif. Slika 35. Premještaj iz mape shp u mapu tif Potrebno je odabrati dvije raster datoteke 572-3-1.tif i 572-3.2.tif. Ukoliko je prethodno View postavljen tako da je čitava Hrvatska vidljiva i to sa svim temama, za vježbu se najprije mogu sve teme postaviti kao ugašene preko izbornika View\Themes Off. Za lakše snalaženje teme gran_drz.shp i obala.shp mogu ostati vidljive (Slika 36). 30

Slika 36. Izgled View1 prozora nakon dodavanja rastera Nakon ovoga potrebno je zumirati se na područje dva rastera tako da se sadržaja karata vidi u krupnijem mjerilu. To se može najlakše postići korištenjem ikonice Zoom In u Toolbaru tako što se s pokazivačem iscrta pravokutno područje oko tih karata. Ili, mogu se te dvije rasterske teme učiniti aktivnima (pomoću pokazivača i tipke Shift) i nakon toga se odabere ikonica Button bara - Zoom to Active Theme(s). 9.2. Prozirnost rubova i mozaik slaganje Može se primijetiti da su listovi karata 1:25000 susjedni ali se čini da nisu dobro spojeni zbog prostora izmeñu njih. Spajanje karata postići će se na sljedeći način: Jednu od tif datoteka (svejedno koju) je potrebno aktivirati, odnosno istaknuti je u tablici sadržaja (TOC). Klikom 2x na tu temu otvorit će se kao i kod vektorskih tema Editor ali ovaj puta je to Image Legend Editor. Potrebno je kliknuti na Colormap i pogledati u prozoru Image Colormap sve boje koje se pojavljuju na karti. Moramo od svih boja ugasiti ružičastu (0) i bijelu (6) koje su u rubu karte. Te boje treba učiniti prozirnima (transparentnima). Klikne se 2x na boju, nakon toga 31

se prikaže Color Palette (trebala bi biti uključena Color opcija Foreground) i nakon toga se klikne na kvadrat s iksom (lijevo od bijele boje) koji predstavlja prozirnu boju. Ponekad treba kliknuti na bijeli kvadrat pa onda na X kvadrat da bi uspio postupak. U prozoru Image Colormap potrebno je kliknuti na tipku Apply. Nakon ovoga nestat će neželjena boja s rubova karte. Ovo s ružičastom bojom potrebno je je ponoviti i s bijelom bojom ali prethodno je poželjno ugasiti Color paletu. Micanje boja s rubova karte treba učiniti i za drugu raster (tif) datoteku. Ovo je vrlo čest postupak pri radu s rasterima u GIS-u i omogućuje tzv. ''mozaik slaganje'' nekoliko susjednih karata bez prekida ili praznina izmeñu njih. Napomena: Sve promjene simbologije rasterskih i vektorskih tema u GIS projektu pohranjene su u apr datoteci i one ne mijenjaju geoprostorne podatke (shp i tif datoteke) koji su fizički pohranjeni na disku računala. Kod vektorskih tema još može doći do promjena samih shp (dodavanje i brisanje objekata-entiteta) i dbf (dodavanje i brisanje polja-atributa) datoteka dok tif i tfw datoteke ostaju čitavo vrijeme u GISu netaknute. Potrebno je dobro organizirati sve podatke od kojih se sastoji jedan GIS projekt i prilikom transfera na drugo računalo preslikati istu organizacijsku strukturu. Vrlo je popularno komprimiranje (arhiviranje, zipanje) čitavih mapa GIS projekata ali s obavezno uključenom opcijom Save full path info jer je jako bitno gdje se nalaze sve datoteke koje otvara projektna apr datoteka. Slanje e-mail-om je vrlo često jer shp datoteke nisu prevelike za slanje dok je rastere ipak poželjno slati nekim drugim Internet servisom. 32

10. Vektorizacija Vektorizacija (vektorska digitalizacija) se može učiniti na ploči digitalizatora ili na zaslonu računala. Ukoliko već postoji digitalna karta (raster) dobivena skeniranjem (rasterskom digitalizacijom), radi se ekranskoj ili zaslonskoj digitalizaciji (engl. onscreen digitalization). Da bi taj postupak u GIS-u bio kvalitetno učinjen moraju se prethodno na papiru organizirati digitalni podaci tako što se definiraju geometrijski, grafički i opisni podaci s karte. Taj organizacijski dio ovdje neće biti opisan pa daljnji tekst opisuje postupke pri vektorizaciji u GIS softveru. Dodavanje rastera gospic.tif u GIS projekt učinit će se kao i do sada preko izbornika View\Add Theme. Uključi se vidljivost rastera a zumiranje na tu temu postiže se klikom na ikonicu Zoom to Active Theme(s). To je geološka karta službenog naziva OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA 1:100000 GOSPIĆ. Na toj kao i na svakoj drugoj geološkoj karti postoje sva tri osnovna tipa GIS objekata: točkasti (položaj sloja), linijski (rasjed) i poligonski (geološka jedinica). 10.1. Kreiranje nove teme Nova tema se kreira tako što se iz izbornika View odabere podizbornik New Theme nakon čega se pojavi dijaloški okvir na Slici 37. Slika 37. Kreiranje nove GIS teme Može se najprije kreirati točkasta tema za koju odmah softver pita gdje da je spremi (fizički na disk). Potrebno se pokazivačem premjestiti do mape 33

d:\arcview\shp gdje su smještene prethodno korištene vektorske teme. Naziv datoteke moze biti npr. tocke_prezime.shp (prezime u nazivu datoteke neka bude bez dijakritičkih znakova npr. tocke_perkovic.shp). Inače u slučaju velikih GIS projekata nije loše po sadržaju razdvojiti shp datoteke po disku (npr. unutar shp mape kreiraju se mape topografija, geologija, hidrologija itd.) ali to ovdje nije potrebno. Odmah se uočava da se tema pojavila u TOC-u projekta i da ima kvačicu u kvadratiću obrubljenom crtkanom a ne punom linijom. To znači da je trenutno aktivan grafički način ureñivanja (editiranja) i potrebno je dodati nekoliko objekata na kartu nakon zumiranja na kartu i pronalaska slojeva. SLOJ Slika 38. Pronalazak i dodavanje oznaka za slojeve u točkastu temu Da bi se dodali slojevi u točkastu temu potrebno je kliknuti na ikonicu Draw Point na Toolbaru i nakon toga dodati nekoliko točkica na kartu smjestivši ih na proizvoljno odabrane oznake slojeva. To je najbolje učiniti tako da ih se što točnije smjesti na sjecišta male (smjer nagiba sloja) i velike crtice (pružanje sloja) simbola za položaj sloja. Kut nagiba kao i neke drugi podaci se upisuju u atributnu tablicu teme u sljedećem poglavlju. Kad je uneseno nekoliko točaka (slojeva) grafičko ureñivanje teme se zaustavlja odabirom izbornika 34

Theme\Save Edits (još jedna potvrda nakon toga gdje se klikne na Yes) i nakon toga u istom izborniku Stop Editing (opet potvrda nakon toga). Nakon toga tema više nije spremna za ureñivanje i mogu se kreirati na isti način druge dvije teme. Isti postupak je potrebno učiniti za linijsku temu koju je potrebno nazvati crte_prezime.shp (ili linije_prezime.shp) i za poligonsku temu koje je potrebno nazvati poligoni_prezime.shp. Crte u temi će biti rasjedi sa karte pa je potrebno nekoliko njih pronaći i precrtati. Kada je linijska tema aktivna i u grafičkom modu ureñivanja,umjesto točke u Toolbaru se pojavljuje crta (line, odnosno polyline), bolje rečeno ikonica Draw Line. Slika 39. Linijska tema i alat Draw Line Vektorizacija jednog rasjeda završava brzim dvostrukim klikom na kraju crte, a crte mogu biti iz jednog dijela ili iz više dijelova. Za sada je to potrebno učiniti samo za rasjede koji su na karti prikazani crvenim ravnim crtama (normalni i reversni rasjedi) dok se razne druge granice mogu sada zanemariti. Poligoni se kreiraju na isti način, uz preporuku da je za sada za vježbu bolje pronaći neke manje poligone (jura i trijas) koji su na području karte južno od Gospića (ili kao u poglavlju 11.). Aktivna ikonica za vektorizaciju je u ovom slučaju Draw Polygon koja se aktivira tek nakon što se Popup Toolbar produlji prema dolje i to tek nakon što se klikne na ikonicu Draw Rectangle. Ikonica Draw Polygon je prikazana na Slici 40. Slika 40. Poligonska tema i alat Draw Polygon 35

Na kraju rada s poligonskim objektima, postupak grafičkog editiranja se završava preko izbornika Theme\Save Edits i Stop Editing. 10.2. Prilagodba atributne tablice Budući da je običaj uz oznake slojeva imati napisane i njihove kuteve nagiba, bilo bi dobro dodati barem to jedno polje u atributnu tablicu. Najprije se aktivira točkasta tema i nakon toga se klikne na ikonicu Open Theme Table. Otvara se tablica pod nazivom Attributes of Tocke.shp (dalje u tekstu će pisati naziv tema bez prezimena). Dva su polja već generirana automatski u aplikaciji ArcView i njih nije potrebno popunjavati. Ovaj put je potrebno aktivirati negrafički mod editiranja tablice odabirom u izborniku Table\Start Editing, zatim Edit\Add Field. Nakon toga se pojavljuje dijaloški okvir Field Definition gdje je potrebno definirati naziv i tip polja a za brojčana i tekstualna polja i njihovu domenu odnosno veličinu. Naziv polja može biti u ovom slučaju Kut (ili Kut_nagiba, Nagib). Tip polja je u ovom slučaju obavezno number, width je npr. 10, decimal places je 0 jer je obično kut nagiba cjelobrojna vrijednost. Postoje još osim brojčanog (number: cjelobrojni i decimalni), alfanumerički (string, tekst, niz znakova), boolean (logičke vrijednosti yes i no) i datumski tip polja. Slika 41. Dijaloški okvir Field Definition 36

10.3. Istovremeni rad u grafičkom i negrafičkom modu Obično se prilikom vektorizacije i dodavanja objekata u GIS temu odmah dodaju i njihovi atributni podaci. To se radi najlakše tako da se odabere izbornik Windows\Tile, prozor GIS projekta se minimalizira i onda se dobiva izgled prozora aplikacije kao na Slici 42. Slika 42. Prozori aplikacije kod istovremenog grafičkog i negrafičkog ureñivanja Potrebno je imati jednu aktivnu temu koja se trenutno ureñuje, otvorenu relevantnu atributnu tablicu i započeto editiranje podataka u tablici tj. pokrenut negrafički mod rada. Takoñer, ako je aktivan prozor od atributne tablice, pojavljuju se (na mjestu gdje je inače Toolbar) tri ikonice od kojih se sa srednjom ulazi u ćeliju tablice i upisuju se brojevi koji predstavljaju kuteve nagiba. EDIT Slika 43.Unos i ureñivanje podataka u atributnoj tablici Uvijek je kod ovakvih postupaka potrebno prethodno selektirati neki objekt na karti (kada oni već postoje u GIS temi) i onda upisati kut nagiba s rasterske geološke karte u selektirani slog tablice. Labeliranje se obavlja i kad je tablica popunjena za 37

sve slogove a može se tada izvršiti i promjena simbola za sloj. Deselektiranje sloga se obavlja preko ikonice Clear Selected Features. Ovaj postupak za početnike može biti težak ali poslije postaje rutina pogotovo ako se istovremeno vektorizira (precrtava sadržaj s rastera) i popunjava atributna tablica. Na taj način postupak vektorizacije ide puno brže. 38

11. Posebne operacije s poligonima 11.1. Susjedni poligoni i sjeckanje poligona Potrebno je pronaći na karti selo Rizvanuša (Rizvan City, selo poznato po Paintballu) u Lici koje se nalazi otprilike na lokaciji X=5524500, Y=4928000. Ta lokacija se može pronaći pomoću pokazivača čije se koordinate mogu pratiti u desnom gornjem kutu prozora aplikacije ArcView. Kod naziva sela na karti postoje dvije geološke jedinice (karbon i perm) koje kao poligone treba vektorizirati. Potrebno je aktivirati temu poligoni.shp i pokrenuti grafički mod sa Theme\Start Editing. U Toolbaru je potrebno aktivirati ikonicu Draw Polygon kao i u prethodnom poglavlju. Potrebno je najprije precrtati jedan od dva poligona npr. onaj od perma. Susjedni poligoni Nakon toga je potrebno aktivirati jednu ikonicu na istoj vertikali gdje je i Draw Polygon, ikonicu Draw Line to Append Polygon Slika 44. Alat Draw Line to Append Polygon Novi susjedni poligon se dobije tako što se započne crtati iz već nacrtanog poligona kao što je vidljivo na Slici 45. Početni i krajnji klik mišem ne bi smio biti preblizu točaka spoja dva poligona i takvu radnju treba raditi pri većem Zoom-u karte. 39

Slika 45. Vektorizacija susjednih poligona Vektorizacija drugog poligona se završava dvostrukim klikom blizu druge točke spoja izmeñu dva poligona i to klikom unutar prvog poligona. Tada bi se moglo vidjeti nešto slično prikazu na Slici 46. uz napomenu da boja poligona ne mora kod svih biti ista. Slika 46. Završetak vektorizacije susjednog poligona Sjeckanje poligona Recimo da postoji već jedan poligon koji je kreiran ranije no iznenada je potrebno iz njega dobiti više manjih podpoligona. 40

Slika 47. Poligon koji je potrebno sjeckati Budući da se ne vidi raster ispod punih poligona, na trenutak treba promijeniti simbologiju ove teme i to tako da poligon bude neispunjen (hollow) i da ima malo debllji rub (outline). Nakon toga treba isjeći po jedan poligon s obje strane. Odabire se ovaj put ikonica Draw Line to Split Polygon. Slika 48. Alat Draw Line to Split Polygon Započne se s jedne strane poligona i sječe se po granici dok se ne završi s druge strane. To isto je potrebno učiniti za desni poligon i umjesto jednog sada postoje tri poligona. Slika 49. Sjeckanje poligona 41

11.2. Editiranje poligonskih tema (izbornik Edit) Mogući su brojni prostorni postupci nad GIS objektima a ovdje su prikazani samo neki od njih i to za poligonske objekte. Unija Selektiraju se dva poligona korištenjem tipke Shift i ikonice Pointer. Ikonica Pointer selektira neki objekt na karti (objekt dobiva crne kvadratiće okolo, tzv. handles), i dok se drži stisnuta tipka Shift opet se klikne na drugi objekt. Inače, klikom bilo gdje (dok je u Toolbaru aktivna ikonica Pointer) izvan crteža, sve selektirano se deselektira. Slika 50. Alat Pointer Ako su neka dva susjedna poligona kod Rizvanuše selektirana, odabere se iz izbornika Edit\Union Features. Poligoni su se spojili u jedan. Undo Feature Edit u istom meniju i vraćamo se na staro stanje jer karbon i perm nisu jedan poligon. Oduzimanje Nad većim poligonom nacrta se novi objekt u obliku kruga korištenjem ikonice Draw Circle. 42

Slika 51. Alat Draw Circle Selektiraju se veći poligon i nova kružnica-poligon. Odabere se u izborniku Edit\Subtract Features. Veći poligon se modificirao i sada ima rupu tamo gdje je kružnica. 2x se odabere Undo i slijedi povratak na staro stanje. Presjek Nacrtaju se dva GIS objekta kao na slici: Slika 52. Dva objekta koji se presjecaju Potrebno je dobiti treći poligon koji je rezultat njihova presijecanja ali ujedno da dva početna poligona ne postoje više. Selektiraju se oba poligona i odabere se opcija Edit\Intersect Features. Rezultat je prikazan na Slici 53. 43

Slika 53. Rezultantni poligon kao presjek dva poligona 11.3. Šifriranje (kodiranje) u atributnoj tablici zbog složene simbologije Ukoliko to već nije učinjeno, potrebno je dodati i desni poligon (karbon) kod sela Rizvanuša. Kako će se dobiti različita boja i/ili šrafura za različite stratigrafske članove? Pa za početak spreme se promjene grafičkog editiranja sa Theme\Save Edits. Nakon toga se otvori atributna tablica poligona i pokrene editiranje tablice sa Table\Start Editing. Dodaju se dva polja: Kod (od engleski Code) i Opis. Polje Kod neka bude numeričko bez decimala (width=5), a Opis neka bude string tipa, širine 50. Potrebno je i postaviti za poligone jednu providnu šrafuru kroz koju se vidi. Slika 54. Šrafura kroz koju se vidi raster Nakon vektorizacije poligona, u temi bi trebalo biti ukupno 6 poligona, i to 3 karbonska i 3 permska. U atributnu tablicu treba upisivati i njihove kodove ali mora se znati koji slog u tablici predstavlja odgovarajući objekt na karti. Ovaj postupak je detaljno opisan u tekstu na sljedećoj stranici gdje se nalazi i Slika 55. 44

Slika 55. Grafičko-negrafički rad s podacima i kodiranje Selektira se prvi slog u tablici, pogleda se koji je to poligon na karti (pronañe se onaj kojemu se pojave hvataljke objekta - handles) i upiše se odgovarajući kod. Recimo da je odlučeno da će perm imati kod 1 a karbon kod 2. Znači klik na redak u tablici, pogled na kartu da bi mu se znao kod, zatim odabir ikonice Edit (srednja od 3 ikonice nad View-om) i upisuju se kodovi 1 ili 2 za odgovarajuće redove u tablici. Na kraju se spreme promjene ali obavezno prije spremanja se klikne na Clear Selected Features gore u Button baru. Spremaju se promjene i u grafičkom modu i prelazi se na simbologiju dvostrukim klikom na aktivnu temu poligona. U Legend Editoru se sada mijenja Legend Type s opcije Single Symbol na Unique Value i pod Values Field se izabere meñu svim poljima polje Kod. Odabere se boja za Kod 1 i 2 na isti način kao i do sada tako što se dva puta brzo klikne na simbol, nañe paleta boja i odaberu npr. siva i smeña boje za dvije starosti. Apply za potvrdu nove simbologije na kraju. 45

Slika 56. Legend Editor za kategoriziranu simbologiju Simbologija (legenda) može biti prilično složena za neku temu pa je zato i bitna za sačuvati. Pogotovo ukoliko se nekomu šalju samo podaci (vektorske i rasterske teme) koji čine GIS projekt a ne i apr datoteka GIS projekta u kojoj je zapisan konačni izgled View prozora. U tom slučaju poželjno je legendu spremiti tako što se klikne na tipku Save na prozoru Legend Editora. Takoñer, ako je netko drugi radio legendu ili je apr datoteka izgubljena ili oštećena, može se prethodno spremljena legenda pozvati s tipkom Load i primijeniti je (aplicirati) je na postojeću temu u projektu. 46

12. Select By Theme pretraživanje Postoje brojna pretraživanja objekata u GIS-u ali jedno od najčešćih pretraživanja je grafičko pretraživanje. U kombinaciji s negrafičkim pretraživanjem (Query Builder) i korištenjem opcija Add to Set i Select from Set postiže se kombinirano, odnosno grafičko-negrafičko pretraživanje. Primjer: Koliko ima trajektnih pristaništa u nekoj županiji? Rješenje: Najprije se aktivira tema u kojoj su županije i sa tipkom Select Feature se odabere županija. U slučaju županija to je jednostavno ali za odabir neke općine ili grada potrebno je ipak koristiti Find ili Query Builder po temi općina jer poligonska tema sadrži 544 općina/gradova. Slika 57. Grafički odabir pomoću opcije Select Nakon toga se aktivira tema u kojoj su trajektna pristaništa. Grafička pretraga se pokrene pomoću izbornika Theme\Select By Theme. U dijaloškom okviru se od ponuñenih opcija odabere za: Select Features of active themes that Are Completely Within the selected features of Županije (Zupanije.shp) te se klikne na New Set. Ovo je prikazano na Slici 58. 47

. Slika 58. Pretraživanje pomoću izbornika Select By Theme Prijevod bi glasio: Odaberi objekte aktivne teme (pristaništa) koji su smješteni u potpunosti unutar odabranog selektiranog objekta u odreñenoj temi u projektu (zupanije.shp). Pristaništa su sada postala žuta, i ne vide se ali samo na kratko u selektiranoj (privremeno žutoj) županiji. To se rješava tako što se klikne na temu zupanije.shp (tako da bude to aktivna tema) i nakon toga na ikonicu Clear Selected Features. Na kraju ovog postupka uobičajeno je otvoriti atributnu tablicu teme koja je rezultat pretraživanja. Potrebno je aktivirati temu pristaništa i kliknuti na ikonicu Open Theme Table. U tablici pristaništa žuti slogovi predstavljaju pristaništa koja se nalaze u proizvoljno odabranoj županiji. Da bi se selektirani slogovi vidjeli grupirani obično se klikne na ikonicu Promote nakon čega se ti slogovi premjeste u gornji dio tablice, što je naročito pogodno kod jako dugačkih tablica (Slika 59.). 48

Slika 59. Promote - opcija grupiranja i premještaja selektiranih slogova 49

13. Layout Layout sadrži odabrani dio GIS tema nekog View-a projekta a u konačnici predstavlja list papira koji će se printati ili izvesti (Export) u nekom formatu za korištenje u drugim aplikacijama. Prije izrade Layout potrebno je zumirati se na željeni dio karte i odabrati mjerilo karte u Scale Baru da bi se vidjelo kako će sadržaj karte izgledati pri nekom mjerilu ispisa. To još uvijek ne znači da će to stati na A4 ili A3 papir ali zato se može mijenjati mjerilo i/ili veličina papira, sve dok se ne postignemo željeni cilj karta u mjerilu na papiru iz printera. Postoji već ugrañeni Layout Wizard (čarobnjak za izradu Layouta) u ArcView-u. Dok je prozor View-a aktivan, čarobnjak se pokreće preko izbornika View\Layout, otvara se dijaloški okvir Template Manager-a, odabere se orijentacija papira (portrait ili landscape) obzirom da nije isto printati npr. Istarsku ili Brodsko-posavsku županiju. Za ovaj primjer može se zumirati npr. na područje dijela geološke karte na kojemu se nalaze naslaga karbona i perma iz prethodnih poglavlja. U Scale Baru se upiše 1:25000 kao mjerilo prikaza View-a. Nakon što završi Layout Wizard na ekranu će se prikazati nešto kao na Slici 61. 50

Slika 60. Prikaz dijela geološke karte u mjerilu 1:25000 Čarobnjak je odmah na Layout-u prikazao dio karte koji je bio vidljiv prethodno u View-u, i naslov karte je View1 - isti kao i prozor View1 u kojemu su podaci. Uz prikaz GIS tema i naslov Layout-a, papir sadrži još i tumač oznaka (legenda), znak sjevera i grafičko mjerilo karte. Od dodataka uz kartu moguće je još dobiti i negrafičko mjerilo, dijagram, tablicu i eventualno neku sliku (koja ne mora biti georeferencirana). U izborniku Layout\Properties potrebno je isključiti opciju Snap to Grid pa se grafički sadržaji pri pomicanju neće pozicionirati (snapirati) samo na mrežu (Grid) lista. Jedinice (Units) trebaju biti centimetri a ne inči. Zatim, u izborniku Layout\Page Setup, treba namjestiti Page Size na željeni format papira 51

papira (A4 do A0 ili papir proizvoljnih dimenzija). Dimenzija papira ne mora biti nužno ista veličina kao ona kod printera (ArcView je defaultno postavio Page Size na Same as Printer). Grafičko mjerilo prethodno postavljeno u View-u nije se u Layout-u promijenilo, ali dvostrukim klikom na dijelove Layout-a može se utjecati na konačni izgled buduće printan karte. Dvostrukim klikom na grafičko mjerilo mogu se podesiti jedinice mjerila i izgled samog mjerila. Isto vrijedi i za druge elemente. Najbitnije je brzo 2x kliknuti na sam crtež odnosno GIS sadržaj gdje se otvara sljedeći dijaloški okvir: Slika 61. Postavke GIS sadržaja u Layout-u U View boxu mora biti zatamnjen trenutni View iz kojega se želi kreirati Layout, budući da View prozora može biti više u projektu. Live Link je vrlo važan za uključiti jer u tom slučaju se ono što se trenutno nalazi i prikazuje u View-u prikazuje uvijek i u Layout-u. To su osim uključenih/isključenih tema i simboli, labele i sve ono što će se naknadno mijenjati a reflektira se osim u prikazu karte i na legendi. Scale Box može poprimiti tri vrijednosti: 1. Automatic - Tu opciju prvu ponudi ArcView i tada prikaz karte u Layout-u ne odgovara mjerilu View-a nego je to neko mjerilo koje ArcView dodijeli za neku preodreñenu veličinu Frame-a odnosno okvira karte na našem listu papira. 2. Preserve View Scale Ovo je dobra opcija ako je prethodno definirano mjerilo u View-u 52

3. User Specified Scale Ovo je neko proizvoljno mjerilo koje ne mora biti ni približno slično onom u View-u. Opcije Extent, Display i Quality nije potrebno mijenjati. 53

14. Izvoz (export) podataka iz GIS-a Grafički export Kad je gotov, Layout se može izvesti (eksportirati) u jednom od 10 grafičkih formata od kojih nijedan nije georeferencirani slikovni format, odnosno ne sadrži kartu u koordinatama. Dok je aktivan prozor Layout-a, odabere se u izborniku File\Export i nakon toga se odabere željeni format. Novije verzije ArcView softvera su malo poboljšane pa nude i bolje opcije eksporta, bolju rezoluciju a samim tim i kvalitetu eksportiranih karata. No ipak kod GIS-a je poznato sljedeće: GIS se ne može prenijeti lako u druge aplikacije. Ako se uspije nešto i prenijeti to nikada nije kao u specifičnom grafičko-negrafičkom neraskidivom obliku, pa se najčešće u druge vrste softvera prenosi u obliku statične grafike i odvojenih tablica. Čak je i razmjena meñu GIS softverima različitih proizvoñača takoñer vrlo teško izvediva i često se projekti rade od samog početka. Negrafički eksport Negrafički eksport postoji dok se radi s atributnim tablicama. Ukoliko je otvorena tablica s trajektnim pristaništima može se odabrati izbornik File\Export, gdje se nude tri formata: dbase (stari ali vrlo poznat database standard), INFO (relativno zatvoren format nečitljiv izvan ESRI okruženja) i Delimited Text. Ovaj posljednji možda zadaje najmanje problema korisnicima jer kod prva dva se pojavljuju vrlo uvriježeni i poznati problemi s dijakritičkim znakovima nekih slova. 54

15. Ispis Ispis je jednostavan jer kad se završi Layout, može ga se isprintati kao i bilo koji drugi sadržaj papira. Kod velikih formata Layout-a ide se na plotanje na ploteru. Najčešći formati papira su A4, A3 i A2 za rezani papir na pisačima dok za ispis na ploteru format papira ovisi o širini role plotera koja može iznositi 24, 36, 42 ili 50. Kod ispisa je jako bitno provjeriti boje na papiru jer se često razlikuju od onih na ekranu. Moguće je miješanje boja kod rada sa simbologijom pa se na taj način dobivaju stvarnije boje. Osim toga prije ispisa na velikim formatima poželjno je isprintati dio karte koji sadrži većinu simbologije. Ispis velikih karata može biti dugotrajan proces koji može završiti i neuspjehom pa je za zahtjevnije Layout-e koji sadrže 10-ak i više rastera u pozadini karte poželjno čitav GIS projekt izraditi u novijem ESRI GIS paketu ArcGIS Desktop. Trenutna verzija na tržištu je ArcGIS 10 ali postoje još i verzije 8.x, 9.x (9.3.1. je fakultetska verzija u računalnoj učionici). 55

16. Grafika, hotlink, skripte, prilagodba izbornika i dr. Osim GIS elemenata, ArcView dopušta i dodavanje obične grafike na kartu i to u View i Layout prikazu. Takva grafika nema atributnih podataka, ona predstavlja dodatni opis za lakše razumijevanje karata. Zajedno s GIS sadržajima takva grafika se takoñer može ispisivati na papir i ukoliko je nacrtana u View prozoru dinamički se pomiče sa svim drugim promjenama u View-u. Ukoliko je nacrtana u Layout-u, ta veza ne postoji. Hotlink je opcija kod koje se mora predvidjeti jedno novo polje u atributnoj tablici u koje se upisuje apsolutna putanja do datoteke na disku npr. C:\EGPV\B1000\B1300\b1310.txt. Ukoliko se za temu za koju postoji hotlink polje, postave postavke u Theme\Properties da će tema imati hotlink polje za običnu tekstualnu datoteku (vidi dolje) onda se, kad je ta tema aktivna, aktivira i ikonica s munjom Slika 62. Hotlink ikonica Toolbara Slika 63. Definiranje hotlink osobine za temu 56

Rezultat hotlinka je vidljiv onda kad se klikne s aktiviranom ikonicom Hotlink na odgovarajući objekt na karti (u ovom primjeru samo za demonstraciju, tekst i poligon nisu sadržajno povezani). Slika 64. Prikaz datoteke povezane hotlinkom sa temom Skripte, ekstenzije i prilagodba ArcView okruženja mogući su i olakšavaju rad kada se svakodnevno koristi taj softver. Za to je potrebno savladati tehnike programiranja u jezicima kao što su Avenue i Visual Basic. Web stranicu www.esri.com većina korisnika često posjećuje jer se tamo osim opisa GIS softvera nalazi i puno korisnih sadržaja kao što su besplatni dodaci za softver, zakrpe (engl. patches, fixes) za softver, znanstveni i stručni radovi, prezentacije i linkovi na WEB GIS sustave na Internetu. 57