ISSN 13-7142 UDK = 632.93:632.76 KEMIJSKO I MEHANIČKO SUZBIJANJE KRUMPIROVE ZLATICE (Leptinotarsa decemlineata Say) NA KRUMPIRU, PODRUČJA ĐAKOVA K. Rack 1, Marija Ivezić 2, Emilija Raspudić 2, Mirjana Brmež 2 Izvorni znanstveni članak Original scientific paper SAŽETAK Poljski pokusi provedeni na području Đakova u 1999. i. godini imali su za cilj istražiti učinkovitost suzbijanja krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata Say) mehaničkim i kemijskim mjerama. Pokusi su postavljeni po slučajnom blok sustavu s pet tretmana, u četiri ponavljanja, na dvije lokacije. Za sadnju je izabrana sorta Desiree, kao najzastupljenija na istraživanom području. Mehaničko suzbijanje krumpirove zlatice provedeno je metodom sakupljanja, tijekom cijele vegetacije, prosječno svaki treći dan. Kemijsko suzbijanje provedeno je s 3 pripravka. Od novijih generacija djelatnih tvari korišten je imidakloprid (Prestige FS 29), tretiranjem gomolja krumpira. Za tretiranje nadzemnih dijelova krumpira korišteni su tiametoksam (Actara 25 WG) i heksaflumuron (Sonet EC). Doze primijenjenih insekticida bile su prema preporukama proizvođača. Prosječan prirod krumpira u 1999. godini ukazuje na statistički značajne razlike između kemijskog suzbijanja (63,6 t/ha) i mehaničkog suzbijanja (59,4 t/ha), u odnosu na kontrolu (54,8 t/ha). U. godini (izrazito sušna godina) taj se odnos neznatno mijenja u korist mehaničkog suzbijanja. Kod kemijskog suzbijanja prosječan prirod krumpira iznosio je 38,3 t/ha, a kod mehaničkog suzbijanja 38,7 t/ha, dok je na kontroli iznosio 29,4 t/ha. Rezultati pokusa opravdavaju kemijsko suzbijanje krumpirove zlatice, a na manjim se površinama preporučuje mehaničko suzbijanje krumpirove zlatice. Ključne riječi: krumpir, krumpirova zlatica, kemijsko suzbijanje, mehaničko suzbijanje UVOD U Hrvatskoj je krumpir treća najvažnija kultura (iza pšenice i kukuruza) i uzgaja se na više od 8 tisuća hektara (Maceljski i sur., 1997.). Površine zasađene krumpirom znatno variraju iz godine u godinu. Prosječna godišnja potrošnja krumpira u Hrvatskoj iznosi oko 6 kg po stanovniku. Za unapređenje proizvodnje nužni su brojni preduvjeti, a posebnu pažnju treba pokloniti uporabi kemijskih sredstava za zaštitu bilja, kako na velikim površinama, tako i na malim gospodarstvima (Jurković i Ivezić, 1993.). Najvažniji i najopasniji štetnik krumpira u nas je krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata Say.) (Maceljski i Igrc, 1991.). Štetnost je velika, a osim merkantilog krumpira, velike štete nastaju zbog napada na sjemenski krumpir, radi velike vrijednosti usjeva (Pucarić, 1992., Maceljski, 1995.). Iz navedenih razloga, nasadi krumpira zaštićuju se redovito te se uvode nove mjere za učinkovito smanjenje šteta od krumpirove zlatice, uz maksimalno moguću racionalizaciju primjene insekticida. Cilj ovoga rada je utvrditi učinkovitost suzbijanja krumpirove zlatice mehaničkim i kemijskim mjerama te, na osnovu dobivenih rezultata, predložiti mjere suzbijanja toga štetnika. MATERIJAL I METODE Poljski pokusi postavljeni su na području Đakova i Budrovaca u 1999. i. godini. Pokus je postavljen po slučajnom blok sustavu u četiri repeticije, a sorta krumpira bila je Desiree. Predkultura na obje lokacije bio je kukuruz. Korovi su uspješno suzbijeni u 1999. i. godini preparatima Sencor 75 WG i Dual 96 EC, a zaštita usjeva od bolesti (Phytophtora infestans, Alternaria solani) (1) Mr.sc. Kristijan Rack Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Ispostava Osijek, P. Svačića 4, 3 Osijek (2) Prof.dr.sc. Marija Ivezić, doc.dr.sc. Emilija Raspudić i mr.sc.mirjana Brmež Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku,, Trg sv. Trojstva 3, 3 Osijek 1
obavljena je u dva navrata s fungicidom Ridomil Gold MZ 68 WP. Osnovna gnojidba obavljena je prije sadnje krumpira, dok je prihrana obavljena u toku vegetacije. Učinkovitost suzbijanja krumpirove zlatice ispitivana je u pet tretmana i to: tri tretmana obuhvaćala su kemijsko suzbijanje (Actara 25 WG tiametoksam; Prestige FS 29 imidakloprid+pencikuron; Sonet EC - heksaflumuron), mehaničko suzbijanje i kontrola. Mehaničko suzbijanje obavljeno je metodom sakupljanja, tijekom cijele vegetacije u skladu s dinamikom pojave krumpirove zlatice. Suzbijanje krumpirove zlatice Actarom 25 WG obavljeno je u dva navrata, kod utvrđenih - % ličinki izašlih iz jaja. Tretiranje preparatom Sonet EC obavljeno je također u dva navrata, ali se vodilo računa o stadiju ličinki, odnosno primjena je izvršena kada je većina ličinki bila do 4 mm duga. Preparat Prestige FS 29 primijenjen je prilikom sadnje krumpira u redove, tretiranjem gomolja. Sva tretiranja izvedena su leđnom prskalicom. Prilikom odabira insekticida, vodilo se računa o rezistentnosti krumpirove zlatice i prisutnosti korištenih insekticida na domaćem tržištu. Dobiveni rezultati statistički su obrađeni pomoću analize varijance i LSD testa. Klimatske prilike u promatranim godinama pokazuju velike razlike. U 1999. godini temperature su bile u granicama, dok su u. godini u lipnju, srpnju i kolovozu prelazile kritičnu granicu, pri kojoj intenzivan rast gomolja krumpira biva zaustavljen. Također je i značajna razlika količina oborina u dvije ispitivanje godine, gdje je u vegetacijskom periodu 1999. palo čak 462 mm oborina, a. samo 246 mm. REZULTATI I RASPRAVA U sklopu istraživanja mehaničkog i kemijskog suzbijanja krumpirove zlatice u 1999. i. godini, provedena su i opažanja tijekom vegetacije. Svi stadiji krumpirove zlatice, kao i nastale štete bile su ranije u godini u odnosu na 1999. Sušno razdoblje u. godini, zajedno s ranijom sadnjom krumpira u toj godini, rezultiralo je ranijom pojavom krumpirove zlatice. Također je u. godini zabilježena i pojava treće generacije krumpirove zlatice, dok su u 1999. zabilježena samo dva naraštaja. Učinkovitost mehaničkog i kemijskog suzbijanja krumpirove zlatice u odnosu na kontrolu bila je očita u obje godine istraživanja, i statistički se razlikovala u odnosu na kontrolu. Preparat Actara 25 WG (tiametoksam) u dozi,8 kg/ha, pokazao je visoku početnu učinkovitost prvi dan nakon tretiranja (97,4%) i zadovoljavajuću dugotrajnost djelovanja 15. dan nakon tretiranja (prosječno 98,%). Sonet EC (heksaflumoron) u dozi,25 l/ha pokazao je sporo početno djelovanje prvi dan nakon tretiranja (7,6%). Sporo početno djelovanje specifično je za skupinu regulatora rasta i razvoja kukaca, ali nakon nekoliko dana, učinkovitost je vrlo visoka. Slične rezultate dobili su Igrc-Barčić i sur. (1999.) istražujući rezistentnost krumpirove zlatice na karbamate, piretroide i organofosforne insekticide. Prestige FS 29 (imidakloprid) u dozi 1 l/t gomolja krumpira u sadnji je nanesen na gomolje krumpira. Rezultati ukazuju na visoku početnu učinkovitost (%) i dugotrajno djelovanje (prosječno 7 dana). Slične rezultate u istraživanju tretiranja gomolja krumpira imidaklopridom dobili su Igrc-Barčić i sur. (.). Prirod krumpira grafički je prikazan u grafikonima 1, 2, 3 i 4. 2
7 6 67,8 65,7 66,9 62,3 58,2 4 Grafikon1. Prirod krumpira na lokaciji Đakovo u 1999. godini Graph 1. Yield of potato in Đakovo location in 1999 7 6 43,9 39,8 43,3 42,8 4 31,9 Grafikon 2. Prirod krumpira na lokaciji Đakovo u. godini Graph 2. Yield of potato in Đakovo location in 3
7 6 61,3 58,3 61,4 56,5 51,4 4 Graf 3. Prirod krumpira na lokaciji Budrovci u 1999. godini Graph 3. Yield of potato in Budrovci loction in 1999 7 6 4 34,5 32,5 35,6 34,7 26,9 Graf 4. Prirod krumpira na lokaciji Budrovci u. godini Graph 4. Yield of potato in Budrovci location in 4
Tablica 1. LSD test za prirod krumpira Table 1. LSD test for potato yield. LSD Lokacija Đakovo Lokacija Budorvci A* B** AB A** B* AB.5 15.4658 5.4775 n.s. 7.9 7.8446 n.s..1 n.s. 7.4228 n.s. 14.57 n.s. n.s. Efekt - A: godine; Efekt - B: tretmani; *statistički značajne razlike (nivo,5); ** statistički značajne razlike (nivo,1) Effect A: years; Effect B: treatments; * statistical significant differences (level.6); ** statistical significant differences (level.1) Rezultati u prirodu krumpira pokazali su statistički značajne razlike u odnosu na kontrolu. U 1999. godini, najveći prirod krumpira bio je u tretmanu 1. Actara 25 WG (67,8 t/ha), na lokaciji Đakovo, a najmanji prirod u tretmanu 5 kontrola (51,4 t/ha), na lokaciji Budrovci. U. godini, najveći prirod bio je u tretmanu 1. Actara 25 WG (43,9 t/ha), na lokaciji Đakovo, a najmanji u tretmanu 5. kontrola (26,9 t/ha), na lokaciji Budrovci. ZAKLJUČAK Na osnovu rezultata dvogodišnjeg ispitivanja kemijskog i mehaničkog suzbijanja krumpirove zlatice, na visinu priroda krumpira, na području Đakova možemo zaključiti kako su razlike u prirodu krumpira vrlo velike u odnosu između tretmana i kontrole. Klimatske prilike također su imale veliki utjecaj na brojnost krumpirove zlatice i prirod krumpira. Kemijsko suzbijanje provedeno je s tri pripravka, a najbolje rezultate polučio je pripravak Actara 25 WG, te Sonet EC i Prestige FS 29. Mehaničko suzbijanje dalo je u 1999. nešto slabije rezultate u odnosu na kemijsko, a bolje u odnosu na kontrolu. U. godini došlo je do izjednačavanja priroda krumpira kod mehaničkog i kemijskog suzbijanja uslijed specifičnih klimatskih prilika. Na osnovi rezultata istraživanja, na većim se gospodarstvima preporučuje primjena kemijskih i mehaničkih mjera kombinirano, dok se na malim gospodarstvima preporučuje primjena mehaničkog suzbijanja metodom sakupljanja. Od kemijskih preparata, Sonet EC, kao inhibitor hitinaze, visoke selektivnosti i niske otrovnosti, pokazao je visoku efikasnost u suzbijanju krumpirove zlatice te ga svakako treba uvrstiti u integriranu zaštitu krumpira. Mehaničko suzbijanje danas dobiva na značaju na malim površinama uzgoja krumpira, osobito imajući u vidu potrebe za «zdravom» hranom, uz minimalnu primjenu pesticida. LITERATURA 1. Igrc-Barčić, J., Dobrinčić, R., Maceljski, M. (1999): Effect of insecticides on the Colorado potato beetles resistant to OP, OC and P insecticides. Anzeiger fur Schadlingskunde, 72(3):76-8. 2. Igrc-Barčić, J., Dobrinčić, R., Maceljski, M., Barčić, J. (): Effects of seed potato tuber treatment with imidacloprid. Anzeiger fur Schadlingskunde, 72 (1). 3. Jurković, D., Ivezić, M. (1993.): Zaštita ratarskih kultura od bolesti i štetnika na malom gospodarstvu. Glasnik zaštite bilja, god. XVI (1-2):1.-3. 4. Maceljski, M., Igrc, J. (1991.): Entomologija, Štetne i korisne životinje u ratarskim usjevima. Sveučilište u Zagrebu, 1.-2. 5. Maceljski, M. (1995.): Štete od štetočina u Hrvatskoj. Glasnik zaštite bilja, god. XVIII (6): 261.- 265. 6. Maceljski, M., Cvjetković, B., Ostojić, Z., Igrc-Barčić, J., Pagliarini, N., Oštrec, Lj., Čizmić, I. (1997.): Zaštita povrća od štetočinja. Znanje, Zagreb, 1.-133. 7. Pucarić, A. (1992.): Proizvodnja sjemenskog krumpira. Zagreb, 1992. CHEMICAL AND MECHANICAL CONTROL OF COLORADO POTATO BEETLE (Leptinotarsa decemlineata Say) ON POTATO IN ĐAKOVO AREA 5
SUMMARY The aim of this investigation was to determine the efficacy in controlling Colorado potato beetles (Leptinotarsa decemlineata Say) by using chemical and mechanical methods of control. The field trials were carried out in 1999 and in the area of Đakovo. The aim was also to determine the differences between chemical and mechanical way of control, and on the base of the obtained results, give the recommendations for acceptable and profitable way in controlling Colorado potato beetle. This trial was carried out on the randomized block design, with five treatments in four replications and two locations. The variety Desiree was chosen for the investigations, because it is the most spread sort of potato on examined territory. Mechanical controls consist of collecting of all stages of pests, during the whole vegetation period, on the average every three days. Chemical controls were done by using three different preparations. Imidacloprid (Prestige FC 29) was used as one of the newly active substances for applications on the seed of potato tubers. During the vegetation, thiamethoxam and hexaflumuron were applied. Thy were dosed as it was recommended for each preparation. Average yield of potato in 1999 year showed statistically significant differences between chemical (63,5 t/ha) and mechanical (59,4 t/ha) controlling of Colorado potato beetle, compared to the control plot (54,8 t/ha). In the year (extremely dry year) this relation was opposite, the yield in chemical control was 38,3 t/ha, and mechanical 38,7 t/ha, while on the control plot it was 29,4 t/ha. These results justified the chemical and mechanical control of Colorado potato beetle. Mechanical control is recommended especially on small farms. Key-words: potato, Colorado potato beetle, chemical control, mechanical control 6