Nositelj zahvata: LUČKA UPRAVA RIJEKA

REKONSTRUKCIJE KOLODVORA RIJEKA I RIJEKA BRAJDICA VEZANO UZ IZGRADNJU NOVOG (ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Zagreb, srpanj, 2014. Nositelj zahvata: LUČKA UPRAVA RIJEKA DVOKUT ECRO d.o.o.

Investitor: LUČKA UPRAVA RIJEKA Riva 1, 51 000 Rijeka Naručitelj: LUČKA UPRAVA RIJEKA Riva 1, 51 000 Rijeka Izrađivač: Br. ugovora DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10 000 Zagreb U058_14 Naslov: Voditelj izrade Studije: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ REKONSTRUKCIJE ŽELJEZNIČKIH KOLODVORA RIJEKA I RIJEKA BRAJDICA VEZANO UZ IZGRADNJU NOVOG (ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. zaštita okoliša, dipl. ing. prom., ing. el. Radni tim: Kamenko Josipović, dipl. ing. građ. Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem. Vjeran Magjarević, dipl. ing. fiz. Marijana Bakula, dipl. ing. kem. tehn. Ines Geci, dipl. ing. geol. Tomislav Hriberšek, dipl. ing. geol. Ivan Juratek, ovlašteni kraj. arh. Daniela Klaić Jančijev, dipl. ing. biol. Konzultacije i podaci: LUČKA UPRAVA RIJEKA, Riva 1, 51 000 Rijeka ŽPD, Trg kralja Tomislava 11/2, 10 000 Zagreb Direktorica: Marta Brkić, dipl. in g. agr. uređenje krajobraza DVOKUT ECRO d.o.o. 2

S A D R Ž A J SAŽETAK 7 1. UVOD 13 2. OPIS PROJEKTA 17 2.1. OPIS TEHNOLOGIJE RADA I KAPACITETA TERETNOG DIJELA KOLODVORA RIJEKA 17 2.1.1. Postojeće stanje 17 2.1.2. Planirano stanje 18 2.2. OPIS TEHNOLOGIJE RADA I KAPACITETA KOLODVORA RIJEKA BRAJDICA 21 2.2.1. Postojeće stanje 21 2.2.2. Planirano stanje 21 3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA 25 3.1. KLIMA, METEOROLOŠKE ZNAČAJKE I KVALITETA ZRAKA 25 3.2. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE I NAČIN KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA 32 3.3. GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE, HIDROLOŠKE I SEIZMIČKE ZNAČAJKE 33 3.4. STANIŠTA, ŽIVOTINJE, BILJKE I GLJIVE, ZAŠTITA PRIRODE I EKOLOŠKA MREŽA 40 3.5. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 41 3.6. STANOVNIŠTVO 44 3.7. GOSPODARSTVO 50 3.8. INFRASTRUKTURA 52 3.9. BUKA 63 3.10. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE 71 4. PRAVNI I ADMINISTRATIVNI OKVIR 72 5. UTJECAJ NA OKOLIŠ 85 5.1. UTJECAJI TIJEKOM PRIPREME I REKONSTRUKCIJE 85 5.2. UTJECAJI TIJEKOM KORIŠTENJA 91 6. ANALIZA VARIJANTI 102 6.1. VARIJANTA NE ČINITI NIŠTA 102 6.2. VARIJANTE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA RIJEKA BRAJDICA 102 7. PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 105 7.1. PLAN UBLAŽAVANJA POSLJEDICA NA OKOLIŠ 105 7.2. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) 115 8. PRILOZI 118 8.1. DOKUMENTACIJSKI MATERIJAL, LITERATURA I POPIS PROPISA 118 8.2. ISHOĐENA RJEŠENJA VEZANA UZ ZAŠTITU OKOLIŠA 124 8.3. ZAPISNICI S JAVNIH IZLAGANJA ZA JAVNOST I NEVLADINE UDRUGE 150 DVOKUT ECRO d.o.o. 3

DVOKUT ECRO d.o.o. 4

POPIS KRATICA ACR = Astronomski centar Rijeka AGCT = Adriatic Gate Container Terminal (Jadranska vrata d.d.) BAT = Best Available Techniques (najbolje dostupne tehnike) BDP = bruto domaći proizvod BI = Brodograđevna industrija BPO =Best Practicable Option (najbolja praktična varijanta) CV = ciljana vrijednost DC = državna cesta d.d. = dioničko društvo d.o.o. = društvo s ograničenom odgovornošću DPP = donji prag procjene E = East (istok) ES ekvivalent stanovnik (označava jedinicu opterećenja koja se primjenjuje u izražavanju kapaciteta uređaja za čišćenje otpadnih voda ili opterećenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK5 (biokemijska potrošnje kisika) s vrijednosti koja otpada na jednog stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan) EU = Europska unija GPP = gornji prag procjene GV = granična vrijednost GUP = Generalni urbanistički plan HE = hidroelektrana HŽI = HŽ INFRASTRUKTURA KD = komunalno društvo LUR = Lučka uprava Rijeka MESH = Multimedia Embedded Security Hub (vrsta komunikacijskih mreža koje odlikuje nepostojanje središnjeg čvora preko kojeg se izvodi čitava komunikacija) DVOKUT ECRO d.o.o. 5

MO = mjesni odbor N = North (sjever) NE = Northeast (sjeveroistok) NN = Narodne Novine NSZJZ = Nastavni zavod za javno zdravstvo NW = Northwest (sjeverozapad) OPKH = osnovna pedološka karta Hrvatske PGŽ = Primorsko-goranska županija PM10 = Particle Matter 10 µm (čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 10 µm) PP = portalni prijenosnik PUO = Plan upravljanja okolišem RGII = Rijeka Gateway Project II (Projekt obnove riječkog prometnog pravca, složeni razvojni program koji ima za cilj usklađivanje lučko-operativnih zahtjeva s urbanim dijelom gradskog područja te prometno povezivanje lučkog područja s međunarodnim cestovnim i željezničkim koridorima) RH = Republika Hrvatska RID = Regulations Concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Rail (Pravilnik o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom) S = South (jug) SE = Southeast (jugoistok) SME = Small and Medium Enterprises (mala i srednja poduzeća) SUO = Studija o utjecaju na okoliš SW = Southwest (jugozapad) TEU = Twenty-foot Equivalent Unit (standardna veličina kontejnera korištenog na brodovima, duljine 6,09 m, visine 2,7 m i širine 2,4 m) UIC = Union Internationale des Chemins de fer (međunarodna željeznička unija) W = West (zapad) WB = World Bank (Svjetska banka) DVOKUT ECRO d.o.o. 6

Wi-Fi = Wireless Fidelity (bežična lokalna mreža) SAŽETAK Svrha Studije o utjecaju na okoliš je provesti procjenu utjecaja na okoliš rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci. Područje rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica je na području Primorsko-goranske županije, Grad Rijeka. Lokacija zahvata obuhvaćena je sljedećim prostorno - planskim dokumentima: Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije 32/13) Prostorni plan uređenja Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 52/10) Generalni urbanistički plan Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 7/07 i 52/10). Na terminalu Zagrebačka obala i Rijeka teretnom kolodvoru godišnje se predviđa rad od 750.000 TEU. Željeznicom se predviđa prijevoz 450.000 TEU (60 % je orijentirano na željeznicu). Prognozirani broj TEU prevozit će se s 24 para vlakova maksimalno dnevno, odnosno s 20 pari vlakova prosječno dnevno. Za teretni dio kolodvora Rijeka predlaže se jedno zajedničko rješenje. Također se predviđa i jedno jedinstveno rješenje pripadajućeg kontejnerskog terminala. Rješenje terminala predviđa pet kolosijeka i pet portalnih prijenosnika (PP). Sukladno tehnološkim zahtjevima u teretnom kolodvoru Rijeka predviđa se izgradnja četiri prijamno-otpremna kolosijeka korisne duljine preko 443 m, jedan obilazni kolosijek, dva kolosijeka za garažiranje neispravnih vagona ili vagona u rezervi i kolosijeci za garažiranje lokomotiva u obrtu. Za ostale vlakove predviđa se izgradnja dva prijamnootpremna kolosijeka. U terminalskom dijelu, koji će se nalaziti na području luke, predviđa se izgradnja 5 kolosijeka korisne duljine najmanje 380 m uvećane za potrebni operativni prostor vezan uz rad PP. Za predviđene operacije na utovaru i istovaru TEU potrebna su najmanje pet portalnih prijenosnika (PP). Ukupan broj PP odrediti će se nakon spoznaje o tome koja vrsta PP će se koristiti (tada će biti poznate karakteristike i uvjeti održavanja portalnog prijenosnika). Na terminalu Brajdica godišnje se predviđa rad od 600.000 TEU. Željeznicom se predviđa prijevoz 60 %, odnosno 360.000 TEU. Prognozirani broj TEU prevozit će se s 19 pari vlakova maksimalno dnevno, odnosno 16 pari vlakova prosječno dnevno. Analizom varijantnih rješenja kolodvora Rijeka Brajdica kao najpovoljnije predlaže se "Osnovno rješenje" koje je tijekom izrade ovog idejnog rješenje nazivano i kao "Varijanta IV". Također je razmatrano i rješenje, koje je prikazano kao "Prijelazno rješenje", koje predstavlja mogućnost rješenja do izgradnji novog izvlačnjaka u tunelu. Građevinsko rješenje kolosijeka kolodvora i terminala u obje varijante je identično. Tehnologija rada također je vrlo slična u obje varijante, jedino je razlika u korištenju pruge kao izvlačnjaka u prijelaznom rješenju. (u razdoblju do izgradnje novog izvlačnjaka u tunelu). Osnovno rješenje predviđa izgradnju izvlačnjaka u tunelu kao krajnje rješenje. U obje varijante u kolodvoru Brajdica predviđa se izgradnja četiri prijamnootpremnih kolosijeka građevinske korisne duljine preko 443 m, jedan obilazni kolosijek, dva kolosijeka za garažiranje neispravnih vagona ili vagona u rezervi i kolosijeci za garažiranje lokomotiva u obrtu. U terminalskom dijelu, koji će se nalaziti na području luke predviđa se izgradnja 4 kolosijeka korisne duljine najmanje 380 m uvećane za operativnu duljinu koju DVOKUT ECRO d.o.o. 7

zahtjeva rad PP. Za potrebne operacije na utovaru i istovaru potrebna su najmanje četiri PP. Ukupan broj portalnih prijenosnika odrediti će se nakon spoznaje o tome koja vrsta prijenosnika se koristiti (tada će biti poznate tehničke karakteristike i uvjeti održavanja PP). Prema raspodjeli onečišćenja u prostoru mogu se detektirati tri prostorne cjeline sa povećanim razinama onečišćujućih tvari u zraku. Jedno od tih područja je područje centra Grada Rijeke, gdje se bilježe povećane koncentracije dušikova dioksida (ul. F. la Guardia) kao posljedica utjecaja prometa i lebdećih cestica PM10 (Krešimirova ul.) preko puta silosa za žitarice u Luci Rijeka. Na području rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka način korištenja zemljišta je - 121 Industrijske ili komercijalne jedinice (izvor: ISZO http://iszo.azo.hr/). Područje rekonstrukcije željezničkih kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u vezi s izgradnjom novog (Zagrebačka obala) i proširenjem postojećih (Brajdica) kontejnerskih terminala, nalazi se na pedološkoj jedinici tla - Veća naselja (izvor: Pedološka karta RH). Na području rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, način korištenja zemljišta je - 123 Lučke površine (izvor: ISZO http://iszo.azo.hr/). Područje kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica izgrađeno je od karbonatnih stijena donje i gornje krede koje predstavljaju osnovnu stijenu. Na osnovnoj stijeni nalaze se površinske naslage kvartarne starosti kao i umjetne tvorevine. Prema Planu upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, 2013.) promatrana područja pripadaju grupiranom tijelu podzemne vode Rijeka Bakar. Lokacije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica nalaze se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta za piće. Najbliža zona sanitarne zaštite kolodvoru Rijeka je zona djelomične zaštite (VI zona) koja se nalazi na udaljenosti od oko 250 m sjeverno. Kolodvor Rijeka Brajdica nalazi se na udaljenosti od oko 700 m južno od II. zone sanitarne zaštite izvorišta Martinšćica. Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) promatrano područje pripada jadranskom vodnom području. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) lokacije zahvata nalaze se na području malog sliva Kvarnersko primorje i otoci. Najbliži vodotok lokacijama kolodvora je Rječina koja se nalazi oko 2.400 m SI od kolodvora Rijeka te oko 870 SZ od kolodvora Rijeka Brajdica. Za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, uvjetovano potresom na lokaciji zahvata iznosi od a gr = 0,20 g. Taj bi, najjači očekivani potres za navedeno povratno razdoblje, na promatranom mjestu imao intenzitet I o = VIII MCS. Područje rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica nalazi se na staništu J.4.1. Industrijska i obrtnička područja (izvor: DZZP/ISZP). Postojeće stanje na lokaciji zahvata pripada sljedećim stanišnim podtipovima: J.4.1.2. Industrijska područja s manjim udjelom zelenih površina (skladišta, slobodne carinske zone) Površine koje uglavnom služe za skladištenje sirovina i gotovih proizvoda. Unatoč velikom stupnju površinske nepropusnosti često na takvim prostorima postoje i uređene manje zelene površine u službi oplemenjivanja prostora. J.4.1.5. Napuštena industrijska postrojenja i pogoni - Prostori napuštenih industrijskih postrojenja na kojima objekti propadaju a komunikacije, parkirališta i slobodne površine obrastaju prirodnom travnom ili grmolikom vegetacijom. U zoni zahvata niti u okolici nema zaštićenih prirodnih vrijednosti niti područja prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) zahvat se ne nalazi na području ekološke mreže. DVOKUT ECRO d.o.o. 8

Najbliže područje ekološke mreže je područje očuvanja važno za vrste i stanišne tipove - HR3000467 Podmorje Kostrene, koje se nalazi jugoistočno od lokacije Rijeka Brajdica na udaljenosti od oko 3 km zračne linije. Drvored u Krešimirovoj ulici graniči sa SI rubom lokacije zahvata kolodvora Rijeka i prepoznat je kao povijesni gradski drvored. Kao spomenik parkovne arhitekture za zaštitu je predložen i park Mlaka koji se nalazi oko 150 m SI od kolodvora Rijeka. Uz sjevernu granicu, udaljen oko 100 m nalazi se svjetionik koji je definiran kao arhitektonsko-urbanistička vrijednost od značenja za grad Rijeku. Park Augusta Cesarca proteže se na površini od 4.400 m² oko 50 m I od kolodvora Rijeka-Brajdica. Hidroarheološka zona rt Prklo u riječkoj luci zaštićena je 1967. godine kao povijesna cjelina - hidroarheološka baština. Udaljena je oko 600 m J od kolodvora Rijeka. Lučka skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20) i XXII (21), Praško pristanište - nalaze se uz južni dio lokacije zahvata kolodvora Rijeka. Lučka skladišta XIII (12) i XV (13), Budimpeštansko pristanište udaljena su oko 500 m I od lokacije zahvata kolodvora Rijeka. Lučko skladište XIV (17), Visinov gat udaljen oko 250 m JI od lokacije zahvata kolodvora Rijeka. Planirani zahvati nalaze se na području Primorsko-goranske županije, na području jedinice lokalne samouprave Grada Rijeka. Područje kolodvora Rijeka nalazi se na području mjesnog odbora (MO) Mlaka a područje kolodvora Rijeka Brajdica nalazi se na području mjesnog odbora Centar Sušak. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika, temeljem popisa stanovnika iz 2011. godine Rijeka je treći grad u Hrvatskoj sa 128.624 stanovnika. Sjeverno i zapadno od željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica nalazi se stambeno-poslovna zona dijela grada. Sjeverno od željezničkoga kolodvora Rijeka nalaze se pretežno industrijska postrojenja, a dio je površina u namijenjenim poslovnim građevinama. Samo manji dio površina u ovoj radnoj zoni namijenjen je mješovitom stanovanju (višeetažne stambene zgrade s poslovnim prostorom). Riječki prometni pravac dio je paneuropskoga prometnog koridora Vb (Rijeka Zagreb Budimpešta), odnosno prepoznat je od Europske unije kao važan europski prometni pravac. Željezničko čvorište Rijeka složene je strukture, unutar kojeg osnovnu infrastrukturu čine glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet M202 Zagreb Glavni kolodvor Karlovac Rijeka i M203 Rijeka Šapjane državna granica (Ilirska Bristrica), ostala željeznička pruga za međunarodni promet M603 Sušak Pećine Rijeka Brajdica, željeznička pruga od značaja za lokalni promet L212 Rijeka Brajdica Rijeka, kolodvori Rijeka i Rijeka Brajdica te postaja Pećine. Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Brajdica, Omišalj, Bakar, Raša Bršica, sidrištem brodova i izdvojenim lučkim područjem Škrljevo) definirana je kao luka otvorena ja za javni promet od osobitoga međunarodnog značenja. Sa zapadne, sjeverne i istočne strane područja kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica okružena su mrežom gradskih cestovnih prometnica. Sjeverno od željezničkoga kolodvora Rijeka i usporedno s njim nalazi se ulica Milutina Barača koja se proteže od Zvonimirove ulice do istočnog ulaza u brodogradilište 3. maj. Cestovni pristup do kolodvora Rijeka moguće je preko spomenute mreže gradskih prometnica ali je planirano da se u tu svrhu izgradi nova prometnica DC403 Čvorište Škurinje (A7) luka Rijeka zapad. Glavni cestovni pristup području kolodvora Rijeka Brajdica odvija se preko nove državne ceste DC404 Rijeka (D8) Luka Brajdica čvorište Draga (A7) koja povezuje uže područje grada Rijeke sa riječkom zaobilaznicom, točnije rečeno na lokaciji čvora Draga promet se dalje preusmjerava cestovnim smjerom A7 preko čvora Orehovica na smjer sjever (autocesta A6 /spoj na A1), smjer zapad prema graničnom prijelazu sa Republikom Slovenijom Rupa i Šapjane te smjer jug sa spojem na A1 u čvoru Žuta Lokva. Preko DC404 i riječke zaobilaznice vrši se povezivanje na ostale državne i županijske ceste koje se koriste u prometu robe. DVOKUT ECRO d.o.o. 9

Stambeno-poslovna zona dijela grada koja se nalazi sjeverno od lokacija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica a koja je pod mogućim utjecajem buke od kolodvora odnosno djelatnostima vezanim za prekrcavanje kontejnera, kao i ostale osjetljive zone, dominantno je opterećena bukom prometa s gradskih ulica te bukom koju proizvodi djelovanje željezničkog prometanja iz željezničkog čvora Rijeka. Na području kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica dosad nisu provođena mjerenja buke, kao ni na području novog kontejnerskog terminala Zagrebačka obala. Na području kontejnerskog terminala Rijeka Brajdica provođena su mjerenja razine buke. Ekvivalentne razine buke koju uzrokuju izvori buke gradilišta kontejnerskog terminala Brajdica pod upravom Lučke uprave Rijeka, Riva 1, Rijeka ne prekoračuju dopuštene razine buke za dnevne, večernje i noćne uvjete rada. Temeljem rezultata mjerenja zaključuje se da Lučka uprava Rijeka, Riva 1, Rijeka zadovoljava mjere zaštite od buke u skladu sa zahtjevima zakonskih propisa i normi. Planirani zahvati nalaze se u lučko-operativnoj zoni obalnog pojasa grada Rijeke. Same lokacije zahvata karakterizira visok stupanj prisustva elemenata lučke, skladišne i željezničke infrastrukture te izostanak urbanih ili suburbanih elemenata koji se mogu smatrati krajobraznim vrijednostima. U fazi pripreme i rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica, u slučaju neprimjenjivanja mjera za smanjenje utjecaja mogu se očekivati sljedeći nepovoljni utjecaji na okoliš: utjecaj na zrak utjecaj na tlo utjecaj na vode utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu utjecaj na povećanje razine buke i vibracija neadekvatno gospodarenje otpadom utjecaj u slučaju akcidenta Odgovarajućom organizacijom gradilišta, koju osigurava izvođač radova, uz koordinaciju i pomoć Grada te inspekcijama, kao i dodatnim mjerama potrebno je osigurati da ovi utjecaji budu lokalnog značaja, privremenog karaktera i unutar prihvatljivog intenziteta. U fazi korištenja kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica, u slučaju neprimjenjivanja mjera za smanjenje utjecaja mogu se očekivati sljedeći nepovoljni utjecaji na okoliš: utjecaj na zrak utjecaj na tlo i vode utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu utjecaj na povećanje razine buke i vibracija opterećenje na okoliš svjetlom neadekvatno gospodarenje otpadom utjecaj u slučaju akcidenta Mjere ublažavanja posljedica za okoliš bit će primijenjene u 3 faze pripreme i primjene projekta: tijekom faze pripreme i projektiranja posebna se pozornost mora posvetiti sprječavanju/ublažavanju: o utjecaja na vode DVOKUT ECRO d.o.o. 10

o utjecaju na tlo o utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu o utjecaja na stanovništvo i namjenu prostora o utjecaja na prometne tokove i infrastrukturu o utjecaja povećanje razine buke i vibracija o utjecaja u slučaju akcidenta tijekom faze građenja glavni negativni utjecaji će biti u slučaju utjecaja na zrak, tlo, vode, kulturno-povijesnu baštinu, stanovništvo i namjenu prostora, prometne tokove i infrastrukturu, povećanjem razine buke i vibracija, neadekvatnim gospodarenjem otpadom i u slučaju akcidenta, ako se ne primijene odgovarajuće mjere zaštite tijekom faze redovnog rada i održavanja glavne mjere zaštite okolišem odnose se na: o općenite mjere u sklopu sustava upravljanja okolišem o mjere zaštite zraka o mjere zaštite tla i voda o mjere zaštite stanovništvo i prostora o mjere zaštite od povećanja razine buke i vibrcija o mjere zaštite od opterećenje na okoliš svjetlom o mjere gospodarenja otpadom o mjere zaštite u slučaju akcidenta. Gore navedeni utjecaji minimizirat će se primjenom specifičnih mjera za svaku oblast ponaosob, koje su detaljno opisane u okviru Plana ublažavanja posljedica za okoliš u poglavlju 7.1. Glavna zadaća plana praćenja stanja okoliša (monitoringa) je osiguranje primjene odgovarajućeg standarda zaštite okoliša koji je propisan važećom legislativom i dobrom inženjerskom praksom. Na taj način se prate utjecaji na okoliš kao i učinci predviđenih mjera za njihovo ublažavanje. Plan monitoringa odnosi se na faze pripreme i projektiranja, gradnje i korištenja. Tijekom faze pripreme i projektiranja potrebno je pratiti implementaciju mjera i programa praćenja iz Plana upravljanja okolišem i Plana praćenja stanja okoliša (monitoring). Tijekom faze građenja potrebno je pratiti: kvalitetu zraka (količinu prašine) - tijekom sušnog razdoblja ili za vrijeme vjetrovitih dana onečišćenost kotača građevinske mehanizacije dnevno poremećaje u prometu tijekom transportnih aktivnosti jednom mjesečno tijekom vršnog prometa i perioda izvan vršnog prometa razinu buke i vibracija tijekom eventualnih prvih noćnih radova, uz ponavljanje tijekom svakih idućih 30 dana, sve do prekida rada noću vrstu, količinu i način gospodarenje otpadom jednom mjesečno tijekom građenja i po pritužbi primjenu osobnih zaštitnih sredstava neplaniranom kontrolom tijekom građenja i po pritužbi čistoću i uređenost gradilišta i gradilišnih objekata neplanirane kontrole tijekom građenja i po pritužbi Tijekom faze rada i održavanja potrebno je pratiti: stanje prometnih sredstava - dnevno DVOKUT ECRO d.o.o. 11

razinu buke i vibracija tijekom prve godine nakon završetka rekonstrukcije odnosno puštanja kolodvora u promet. vrstu, količinu i način gospodarenje otpadom jednom mjesečno tijekom građenja i po pritužbi Detalji monitoringa prikazani su u poglavlju 7.2. DVOKUT ECRO d.o.o. 12

1. UVOD Svrha Studije o utjecaju na okoliš je provesti procjenu utjecaja na okoliš rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci. Riječka luka je najveća međunarodna luka u Hrvatskoj s 3,7 milijuna tona prekrcanog suhog tereta u 2013. U njoj se nalazi jedini lučki kontejnerski terminal u Hrvatskoj i baza za mnoga mala i srednja poduzeća (SME) čija su djelatnost prijevozničke usluge u Rijeci. Luka omogućuje povezivanje Beograda (Srbija) ili Budimpešta (Mađarska) kopnenim putom. Luka se suočava s novim mogućnostima i izazovima, koji su revidirani u njenom opširnom revidiranom 20-godišnjem Master (glavnom) planu razvoja, koji je završen u listopadu 2007. Očekuje se da će potencijal kontejnerskog prometa u 2015. godini doseći oko 335.000 TEU-a a do 2020. godine otprilike 640.000 TEU-a. U ažuriranom Master (glavnom) planu potvrđuje se potreba za hitnim dodatnim ulaganjem u riječku luku, što je temeljeno na sadašnjem prometu i predviđanju prometa kao i financijskoj opravdanosti za mnoge od tih predloženih ulaganja. Glavni prioriteti uključuju proširenje kontejnerskog terminala Brajdica, gradnju kontejnerskog terminala Zagrebačke obale, izgradnju Praške obale, kao i niz manjih ulaganja u razne terminale i sustave upravljanja lučke uprave i informacijski sustav. Predložena modernizacija također uključuju rekonstrukciju željezničkih kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u vezi s izgradnjom novog (Zagrebačka obala) i proširenje postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala. Ukupna cijena projekta Rijeka Gateway (RGII) uvjetno se procjenjuje na oko 170 milijuna dolara, uključujući i ulaganja u infrastrukturu predložene Master (glavnim) planom, nabavu opreme i povezanih usluga savjetovanja. Vlada Republike Hrvatske, zajedno sa Svjetskom bankom pokrenula je i proces pripreme novog projekta za daljnju modernizaciju riječke pruge. U skladu sa smjernicama i procedurama Svjetske banke OP/BP 4.01 o procjeni utjecaja na okoliš (ovisno o vrsti, lokaciji, osjetljivosti i opsegu projekta te prirodi i veličini njegovih mogućih utjecaja na okoliš) rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci klasificiran je kao projekt kategorije B. To zahtjeva pripremu od strane LUR parcijalne studije o utjecaju na okoliš (SUO), uključujući odgovarajući Plan upravljanja okolišem (PUO) i zahtjeve vezane uz B kategoriju projekta. Svrha ove studije je: utvrditi nulto stanje okoliša na predmetnim lokacijama; procijeniti utjecaj na okoliš rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci izraditi Plan upravljanja okolišem (PUO) za obje lokacije, uključujući plan ublažavanja i plan praćenja, a prema zahtjevima Banke OP/BP 4.01 konzultirati javnost i glavne dionike u vezi s koristima projekta i povezanim ekološkim i socijalnim pitanjima DVOKUT ECRO d.o.o. 13

pomoći LUR u proceduri procjene utjecaja na okoliš za studiju, kako bi se na vrijeme uključila javnost u odabrane investicije projekta s predviđenim utjecajima na okoliš i socijalnim utjecajima. DVOKUT ECRO d.o.o. 14

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: Topografska karta (http://geoportal.dgu.hr/viewer/, 12.06.2014.)) Lokacija kolodvora s Rijeka Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Grafički prikaz 1.1.-1 Zemljopisni položaj kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica na topografskoj karti DVOKUT ECRO d.o.o. 15

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: Ortofoto snimak (http://geoportal.dgu.hr/viewer/?baselayer=dof, 12.06.2014.) Lokacija kolodvora s Rijeka Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Grafički prikaz 1.1.-2 Zemljopisni položaj kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica na ortofoto podlozi DVOKUT ECRO d.o.o. 16

141 79L N O S A Č IN A F T O V O D A 78L 138 PORTA nekoristise 137 136 135 134 SUPA 132 SUPA 131 130 129 128 124 126 125 123 122 120 119 121 118 117 116 115 114 112 113 110 111 109 108 107 105 104 103 102 101 100 SVJETIONIK DEMONTIRANKOLOSIJEK 98 GARAŽA 97 INA DEMONTIRANKOLOSIJEK kontejner KONT SUPA 95 SUPA KONT K O N T 94 92 90 91 KONT 88 SILOS 86 85 87 84 XX 83 82 81 80 79 VAGA K S P S SKRETNICAJEREZANA 78 77 76 75 7 5 SKRETNICAJEREZANA NEKORISTISE 74 73 SKRETNICAJEREZANA 72 71 70E 68 69 67 64 K S 66 68 59 61 57E 56E APB 55 K S 5 2 53 51 P A S A R E L A 45L 49 50 PS 44L 47 46 48 40E 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 CARGO 32 31 KOLODVORSKAZGRADĀRIJEKA 30 29 S183 183 S184M 184M KS S32 S185M S32 185M PS14PS141 544 S31 KS KS PODZ CPR S186M CPR 186M S31 KSE STAR 2.94 KL S30 BALI S30 E PS79L KS XX 44 8.12 S29 PK46 S29 PK46 KL KL KS KS PS138 PS78L S28 CPR CPR MOST PL S45 S28 PL S27 45S CPR KS S27 KS XX VRAT PS136 KS S26 KS ISKL KS ZGR KS S26 PL PS134 S25 BIK4.22 PS132 PS132 S25 PL CPR S25 KS S CPR S24 KS CPR S24 PS137 KS XXXX CPR S TRAC TRAC TRAC S023 S023 PS129 PS128 S22 S22 TRAC KS TRAC KS PS135 2.52 KS119 KS KS TRAC KS PS125KS128 PS131 KS KS KS KS TRAC PS118PS119 KS KS KS125 4.42 KSPS116 KS BIK KS PS12 PS12 PS124 KS KS S KS KS 2.69 KL KS S21 S21 S21 MOST S21A PS122 S PS12 S21A FEOG PS13 PS126 KL S018 S018 S017 4.47 KS S020 PS117 S KS S017 KS KS KS126 018B KS 2.74 S19 S19 016B KS PL XXXX PS115 KS KSPS114 TRAC PS123 S019 S016B 018B KS117 S019 PS102 S018B S TRAC KS114 PS109 4.32 KS S019 S015 TRAC UZ KS S015 PS104 KS123 2.69 S016B BIK P43 PS121 PS11 KS 016B KL P43 S016 UZ S016 S18A KS S014 S18A PS101 S18A S014 XX S KL KS 2.67 KSKS KS10 546 S LOM KS121 KS11 PS10 KSKS ZATG S S13 KS121 015A S13J S015A 017A 017A BIK S017A S S KS S16A SL S14A PSX PL S16A PL S14A S442 TEME 016A ZATR J2 S016A S S14A S442 S12 PS94 S14A J1 S42 2.86 KSX KSX S14A S12 UZ KSX PS111 PL S42 S14A S12A S12A KL PS107 S S12A S432 J2 KS94 PS10 S12A S432 KS94PS93 KS111 J2 S2 PS92 KS107 S12A KS107 S12A VAGA KRAJ S11 PL S12A PL S1 KL S11 S KS105 S11A 2.48 S41 PS95 S41 UZ KS93 S11A S11A S2 KS93 J2 KL KS S422 S422 KS92 2.79 S11A KL TEME S2 S11A 547 S11A J1 PKG S10 4.31 KPL32 S10 KS95 XX PL S11A S412 XX S412 S412 KANA S J2 S2 S10A S412 STEP RAMP S412 2.323 GRT STEP S401A J1 5.36 2.35 GRT 9 STEP S10A S09 PS S09 XX PS S401A S10A S40 2.496 GRT S401A PS98 UZ PSE J2 S2 XX 2.363 SILO 4.62 KSEN KSEN 2.524 XX 2.366 2.594 S10A S301B S40 PS75E S301B BK S402 J1 S10A S402 2.598 KS90 KS74 2.460 GRT S08 KS S KS74 S09A KSPS97 S S08 4.02 3.08 S09A PL S391 3.72 S1 2.419 J3 KSEN GRT KS91 S391 2.403 GRT KSEN 3.72 PL S391 S09A S09A J2TEME S09A S392 S392 S391 PSE KS97 S09 S1 PS90 S391 S39 SS9A PL UZ S39 2.391 GRT KSEN ZTG S PS91 KSEN S381 KS87 J3S1 S381 J1 S07A S381 S382 S382 S07 KS86 548 PL S381 S07A S KS S07 J2S2 KS77 S07A S381 S07A GRT 2.320 GRT 2.570 2.342 2.317 KSENGL S372 2.331 GRT S EL 2.486 PS86 2.532 PS87 J2S2 KS82 S S38 S372 S372 KS82 2.346 GRT 2.278 UZ S38 2.570 2.321 GRT 2.375 GRT S06A 2.328 GRT PS77 2.293 J2 S2 S06 2.293 S161A 2.292 GRT S161A S S06 J3S1 2.425 2.356 S371 S06A S06 S371 PS82 2.367 2.276 KL 2.353 GRT KANA KS79 2.819 S06A KS79 S05 2.485 KS71 2 GRT.331 KS71 S371 2.788 S 2.296 GRT S05 KL VODA 2.653 2.319 4.39 S05A S05A KS S05A S05A 2.298 GRT XX KS68 2.322 GRT STEP KL KS84 S37 2.2 XGPS 89 S05A 2.31 4 2.290 KS84 J2S2 UZ 2.306 GRT S05A S37 S4 2.3 GRT 29 2.314 GRT 2.297 S05A 2.305 GRT 2.296 KS79E 2.81 S362 VODA S05A 2.29 GRT 2 S04 2.293 GRT PS71 PS84 KS81 2.257 2.245 GRT PL PS85 J3S1 STEP 2.248 PS88 KS83 S361 PS68 2.264 2.279 2.253 GRT VODA 2.69 J2 S3 VODA S361 KS6868 2.302 GRT 2.300 S04 2.283 GRT PL S04 549 2.441 3.324 PS83 KS73 VODA KS88 S04 KS KS73 KS73 2.193 PS81 KS78 IZLJ 2.237 GRT SKLOPKA UZ J1 S2 KSPS80 SKLOPKA S36 S36 2.228 GRT S03 P352 2.210 J2S1 P352 2.216 KS S03 P352 KRAJ S03 KSPS78 P352 2.242 GRT PS66 2.144 PS73 2.284 GRT 2.208 GRT 2.274 VAGA S02 2.202 KS69 J4S3 2.28 GRT 8 2.295 PS76 3.371 3.403 S02 2.250 GRT KS59 KSPS78 3.338 2.263 DOLE 2.223 GRT 2.141 KS59 2.252 GRT 3.359 2.254 3.403 2.245 GRT 2.237 2.77 2.211 GRT 2.259 2.187 2.256 GRT KS76 3.318 2.239 GRT KS76 ZATG S35 2.295 GRT S34 MALI 2.252 2.217 GRT J1 UZ 2.321 P214 2.236 S1 2.87 S34U J1S1 2.270 GRT KS67XX 2.176 KS67 PS69 KS65E 2.190 GRT 2.202 GRT 2.2 94 2 DOLE KS KS S34 GRT 3.355.221 2.238 KS65E S01 PSXX PS59 3.383 2.152 GRT 3.418 2.161 J1S1 S01 KS55 2.362 DOLE KS55 3.360 PS72 S01 KS55 EL KM55 KS55 2.3 GRT 28 2.189 PS67 PS61 S331 J1S1 2.289 S331 KS72 KS63 4.42 S331 2.244 GRT KS56E S01A 5138XX 2.266 GRT 2.211 GRT 4.42 S1 2.200 GRT 2.195 GRT 2.271 3.404 KS KS65E S01A S33 D 2.1 GRT 51 2.243 PS63KS60 2.317 DOLE 3.365 2 GRT.241 2.82 KS65E 2.221 J3S1 UZ 3.358 2.254 DOLE 2.349 2 GRT.236 PS55 S33 2.114 2.160 GRT 2.351 3.429 2.299 2.334 S33 KS57 2.337 GRT KS48 2.313 2.233 GRT PS60KS57E 2.254 GRT KS51 KS48 4.50 J1 2.183 GRT 2.288 GRT 3.390 KS51 2.223 GRT 2.241 GRT S32 2.283 2.15 8 2.158 GRT 2.257 KS58E 2.301 GRT KS58E S331A 2.203 GRT 2.176 GRT S331A KS52E 2.284 GRT KS53 J2S1 3.434 KS52E 2.266 2.249 GRT KS53 PS50 3.495 2.291 GRT 2.232 S311 2.290 2.241 GRT 2.216 GRT PS51 KS57E PS51 2.261 GRT 2.302 2.362 KS57E 2.2 GRT 70 PS48 2.346 DOLE 3.463 2.337 3.433 2.317 DOLE S02 J3 S02 KS52 KS52E S31 S301 2.337 GRT 3.524 J2 KS52 KS46 2.424 KS50 2.189 E KS46 KS50 S301 3.464 2.66 8 2.216 GRT S301 2.230 GRT 2.344 DOLE 3.386 2.314 GRT 2.705 PS XX KSE S301 KS43 3.421 2.379 GRT 2.435 2.588 PS49 2.788 KS47E 2.196 GRT 2.289 2.339 2.767 3.476 2.6 PS50 16 KSE STEP 2.254 GRT 2.657 RAMP S30 2.359 DOLE 3.388 2.28 3 2.289 2.245 2.169 KS46 2.272 GRT 2.350 RAMP 2.807 2.236 GRT J2 2.886 S291 2.352 2.792 KSE PS43 2.289 GRT KS J1S3 KS44E PS42 2.377 2.306 S30 S291 2.73 8 2.591 GRT 2.391 2.344 GRT KS S30 3.590 2.624 GRT 2.641 2.331 GRT 2.276 GRT 2.465 3.512 3.367 2.333 DOLE 2.629 2.50 9 S281 S291 2.308 VRATA J02 2.315 RADO 2.675 2.295 3.460 2.843 2.770 KS45E PS39KS 2.262 GRT 2.220 KS45E KSE S281 S29 S29 KS42 2.58 1 2.205 GRT 2.257 PS41 KSE KS39 DOLE 2.598 3.39 2.344 2 2.294 GRT 2.235 GRT 2.734 2.585 S29 S281 KS44E KS39 2.301 2.161 2.166 KS44E S29 J3TEMELJ 2.150 2.574 2.315 2.687 2.120 GRT S29 S28 S271 2.326 GRT S29 2.345 2.172 2.527 KS41 S28 KS37 2.255 KS 2.567 GRT TEMELJ S1 3.448 2.378 DOLE KS41 2.071 2.348 BETO S271 VODI 2 GRT.559 2.595 KS38 PS40 S28 KS37 RI 2.071 2.070 2.069 0 2.673 2.698 S29 S271 3.52 8 3.490 2.829 KS38 2.592 GRT J2 S3 2.136 2.126 2.136 2.265 DOLE 3.449 2.299 S28 S261 KSE S28 S27 2.230 GRT 2.60 GRT 2 PS37 2.265 GRT S282 J1 S1 2.157 2.631 2.583 S261 2.31 0 S1 S28 S27 ISKL S261 2.239 GRT 2.328 2.310 GRT 2.669 S282 2.073 GRT GRT KS40 S27 TEMELJ S2 2.319 2.542 DOLE GRT GRT 2.95 2.049 2.530 2.619 2.040 2.054 S26 3.450 2.543 GRT 2.2932.319 S1 PS38 S27 2.122 GRT 2.230 2.56 S251 2 GRT.278 2.631 2.095 GRT 2.350 3.501 REKU S27 S26 2.030 VODI 2.026 2.030 2.030 2.2 91 2.52 0 2.61 GRT 0 TEMELJ TEMELJ GRT 3.439 2.215 3.516 S251 3.449 GRT GRT S271A 2.435 GRT 2.60 7 2.611 J2 S2 2.071 GRT S26 S251 2.146 GRT 3.419 2.222 GRT 2.52 3 2.39 9 2.614 GRT S271A S26 EL 3.509 2.47 2.4 83 2 GRT.497 2.585 GRT 2.192 3.512 2.069 2.072.077 2.433 GRT S2 2.634 2.030 GRT DOLE GRT DOLE 3.485 2.458 2.500 2.2 3.455 24 3.477 3.527 S26 S25 2.619 BIK 2.236 GRT 2.5 GRT 67 S271A 2.596 GRT XX VODI VODI 2.040 2.035 2.037 S25 TEMELJ TEMELJ 2.042 2.040 KL PS36 S252A BIK GRT S241 2.176 2.610 GRT GRT GRT TEMELJ S2 2.172 2.424 2.596 KRAJ S252A S25 S252 2.114 2.546 MALI 2.096 2.097 2.094 XX S25 2.070 KRAJ KS36 S24 MALI 2.041 GRT 2.439 3.484 DOLE 2.402 GRT 2.78 3.451 KS36 S252 MALI 2.029 S25 TT 2.512 S24 2.016 2.021 VODI 2.021 2.019 2.016 3.481 S3 2.527 2.477 GRT PS35 S251A 2.493 2 DOLE S252 TEMELJ S2 3.116 12.344 12.374 GRT 3.437.285 2.507 GRT 2.263 S24 2.666 ZGRA S251A J1 S2 S24 S23 2.209 2.223 2.227 GRT S251A 3.12 4.779 S251A GRT GRT GRT 2.463 2.441 KS35 S23 2.179 PS34 S24 2.224 GRT 2.519 KS35 2.137 D1 2.124 2.123 2.120 2.215 GRT 12.923 12.977 3.155 2.093 GRT GRT XX J1 TEMELJ 2.0 70 2.542 S242 S23 S241A 3.371 S22 2.150 GRT GRT S242 2.063 2.529 KS34 PS33 S23 DOLE 2.470 2.051 VODI 2.044 VODI 2.052 2.053 2.052 2.333 3.352 2.469 2.599 GRT KS34 S241A S22 2.224 2.216 GRT 2.401 2.259 J2S2 S23 S241A D1 D1 VODA 2.236 GRT S241A 12.871 3.150 2.374 S241A S22 3.10 KS33 S231 2.173 GRT PS32 KS33 S21 D1 S22 2.420 GRT 2.420 GRT S231 2.125 S21 2.130 TEME S2 S22 MALI 2.130 S231 S231KS D1 2.313 GRT PS31 3.143 KRAJ S231KS S221 12.833 2.033 GRT VODI 2.035 2.070 2.028 2.026 S20 2.027 S21 2.405 GRT MALI S221 S21 MALI MALI GRT S20 2.441 J3S2 VELIKI KL KS31 PS PS30 S221 2.427 GRT 2 GRT.432 4.40 KS31 S221 D1 12.835 3.129 S20 S211 S19 KSPS KS 2.525 GRT 2.526 GRT KL KS30 S211 PS29 S19 KS 2.552 2.583 KS30 PERON J101 S2 KS 2.70 TEME 2.458 GRT S211 J2 GRT GRT KR 2.475 S211 2.82 S19 2.379 GRT 2.372 S201 2.465 GRT S19 3.06 XX S181B KSPS27 S18 2.4 GRT 69 KS29 S201 S181B KL XX J1 S2 S19 S211 S171 S201 S18 KS27 J1 TEME S171S 2.319 S18 PASA S171 MEDJIK S17 4.31 PS27 S18 2.505 PS28 2.464 2.457 GRT GRT PS24 3.6 46 2.463 POL1 2.506 KS KS15 1339 PL 2.462 2.326 PO 2.358 TEMELJ S201A S2 S191 KS19 S201A S181 S191 KS26 J2 S3 S161 KS19 KS17 S17 KS28 S17 KS24 KS17 J2 S1 3.645 KS28 S181 VAR S17 KS16 S161 2.266 2.253 GRT KL 2.265 2.25 7 PS17 KS16 S161 3.681 S181S2TEMELJ PS18 SPOJ S181 S171AVRH KS18 PS16 2.266 GRT KS23E PS22 S16 STEP 2.312 GRT KS STEP S1 S15 RAMP S161A S16 PL 2.27 5 2.274 2.268 J2 S1 2.211 GRT XX S152.76 IZLJ S161A D2019 2.248 2.247 2.244 2.237 GRT KS22 2.183 GRT S15 KS22 STEP KS8 S14 KS23E KS23E J2S1 S14 2.217 GRT KS PS KS20 4.44 ISKL S14 KS KS20 PS8 2.270 2.278 2.266 RAMP ZGRA C RAMP VRATA +900 STEP RAMP BALI BALI PS20 KS7 KS7 S13 S13 4.30 PS7 S12 2.196 GRT S12 ST6 PS13 2.232 2.231 2.191 GRT 2.230 PS14 ST7 ST10 2.249 2.249 2.248 KS13 S11 2.255 2.240 2.255 KS13 KS10 2.250 GRT KS10 VAGA KS14 S11 3.205 3.423 R2 KS14 ST8 STK RAMP 3.407 ST9 2.215 GRT 3.71 2.282 2.273 2.278 MEDJIK 3.34 PS10 PS11 3.599 2.46 2.296 DOLE 3.363 RFF 2.251 GRT 2.210 GRT KS11 2.172 3.621 KS11 2.289 MEDJIK 2.230 KANA MEDJIK BIK 2.262 2.241 GRT ZGR 2.2 GRT 19 KS9 RAMP 2.261 GRT 2.256 2.245 GRT 3.349 3.366 RE3632 2.306 DOLE GRT PS9 2.235 2.232 3.5 41 2.231 GRT 2.243 3.397 2.294 DOLE PS6 KRAJ 2.251 GRT KS6 PS5 KS6 KRAJ 2.229 GRT KS5 KS5 KS3 KS3 PS PS3 PS ISKL RAMPA PS3 VRATA 2.70 28 27 25 22 24 23E 26 20L 21 19L 20 P A S A R E L A 19 18 17 KONT 16 15 14 VAGA 13 12 11 10 8 9 7 6 ZATRPAN 5 DEMONTIRAN 2 3 S TK STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ 2. OPIS PROJEKTA 2.1. Opis tehnologije rada i kapaciteta teretnog dijela kolodvora Rijeka 2.1.1. Postojeće stanje Kolodvor Rijeka je otvoren za prijam i otpremu putnika i svih vrsta vagonskih pošiljaka osim eksplozivnih materijala i predmeta. Kolodvorski plato nalazi se na 3 metra nadmorske visine, on je rasporedni i ranžirni kolodvor, a njemu je podređeno transportno otpremništvo Rijeka Brajdica. Dio pruge od predsignala do ulazne skretnice od strane Sušak Pećina nalazi se u padu od 25 mm/m. Isto tako dio pruge od predsignala do ulazne skretnice sa strane Opatija Matulji nalazi se u padu od 25 mm/m. Tehnološka shema kolodvora Rijeka (generalni prikaz) prikazana je nastavno na grafičkom prikazu 2.1.1.-1 a tehnološka shema teretnog kolodvora Rijeka prikazana je na grafičkom prikazu 2.1.1.-2. KOLODVOR RIJEKA P49 P48 Pruga u smjeru Šapjana (Slovenije, EU) P41 P40 FS13 VAGA P47 P45 P38 P44 FS11 P20 P46 FS12 FS14 P42 P43 P11 RIJEKA TERTNI KOLODVOR KOLOSIJECIZATRPANIPRAGOVIMA P37 P21 2.254 93 XX P21 FS08 FS07 KS85 KS85 P39 FS06 PS85 KS83 FS09 P31 P24 PODRUČJE LUKE Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.1.1.-1 Kolodvor Rijeka - generalni prikaz P25 P12 2.218 2.030 2.147 P26B 2.610 P26 DALJERAZMONTIRAN FS01 P22 S35 S34 FS10 FS02 65E 58E 52E 6360 P221 2.224 P311 3.515 3.438 P13 2.716 P32 PUTNIČKI KOLODVOR P321 P22 P23 POŠTA P27B P27 GRT GRT P41 2.465 P34 P28 P27A P28A P35 P30 FS03 P29 P42 G201 P36 P36A P32 P31 FS04 Pruga u smjeru Zagr P161 P33 DVOKUT ECRO d.o.o. 17

ŠAPJANE Ind. Kol. INA Ind. Kolosijek INA Kolosijek SVJETIONIK 3 1. kolosijek 2. kolosijek 95 DEPO 3. kolosijek 90 101 4. kolosijek 104 100 5. kolosijek 6. kolosijek 91 87 48 43 42 132 129 125 119 128 122 109 112 103 114 108 116 117 110 118 120 115 126 123 121 7. kolosijek 8. kolosijek 9. kolosijek 10. kolosijek 11. kolosijek 12. kolosijek 13. kolosijek 14. kolosijek 15. kolosijek 16. kolosijek 17. kolosijek 18. kolosijek 19. kolosijek 83 84 KOLOSIJCI ZA ODRŽAVANJE 86 82 79 75 74 81 78 80 VAGA 73 59 55 61 70E 68 69 76 67 50 53 37 41 47 45 51 56E 46 44 52E 64 38 58E 49 44L 65E 57E 40E 60 63 72 Kolodvor Rijeka - putnički dio Ind. Kol. LUKA 136 134 131 124 135 137 130 113 107 111 105 98 97 20. kolosijek 21. kolosijek SOČA 1 kolosijek SOČA 2 kolosijek 85 88 SOČA 3 kolosijek VAGA Ind. Kol. LUKA Ind. Kol. LUKA Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.1.1.-2 Tehnološka shema teretnog dijela kolodvora Rijeka 2.1.2. Planirano stanje Teretni dio kolodvora Rijeka smješten je paralelno uz budući kontejnerski terminal. Između željezničkog područja i područja terminala (luke) treba izgraditi ogradu, jer je područje luke carinska zona i treba se osigurati kontrola kretanja između lučkog i željezničkog područja. Rekonstrukcija teretnog dijela kolodvora predviđena je na postojećem raspoloživom prostoru i novo stanje povezuje se na dio kolodvora koji nije pretrpio izmjene (postojeće stanje). S obzirom na vrlo intenzivan rad, predviđeno je osiguranje kolodvora koje će obuhvatiti i područje postojećeg putničkog kolodvora. Teretni dio kolodvora Rijeka u budućnosti će obavljati funkciju opsluživanja postojećih kapaciteta Luke Rijeka koji će ostati i u funkciji u budućnosti na postojećim lokacijama i novog dijela luke na Zagrebačkoj obali. Predviđa se slijedeći broj vlakova maksimalno dnevno: za prijevoz kontejnera 24 para vlakova maksimalno dnevno (2040. godine) za ostale robe 9 pari vlakova maksimalno dnevno (2040. godine) Za navedene vlakove potrebno je osigurati: 4 kolosijeka za prijam i otpremu vlakova za prijevoz kontejnera 2 kolosijeka za prijam i otpremu ostalih vlakova 1 obilazni kolosijek grupa kolosijeka za ranžiranje vagona (4 kolosijeka) na utovarno/istovarnim mjestima u luci i za ostale korisnike željezničkih usluga u čvoru Rijeka koji dostavu pošiljaka željeznicom dobivaju posredstvom teretnog dijela kolodvora Rijeka i to za sve ostale robe osim kontejnera 1 kolosijek za garažiranje vagona (neispravnih u rezervi i sl.) tri paralelna izvlačnjaka na zapadnom dijelu kolodvora (jedan za prebacivanje vlakova u kontejnerski terminal, a drugi za razvrstavanje vagona u kolodvoru, prema utovarno/istovarnim kolosijecima i obratno za otpremu) DVOKUT ECRO d.o.o. 18

jedan izvlačnjak na istočnoj strani kolodvora Kontejnerski terminal je dijelom predviđen na prostoru postojećeg teretnog dijela kolodvora u Rijeci i dijelom na prostoru luke. S obzirom da se kolosijeci terminala za pretovar kontejnera na željezničke vagone moraju predvidjeti u pravcu (postoje ograničenja za smještaj terminala na dijelu luke gdje se nalaze zakonom zaštićeni objekti koji se ne smiju dirati), kontejnerski terminal morao se smjestiti dijelom i na prostoru postojećeg teretnog dijela kolodvora Rijeka. Za pretovar kontejnera na željezničke vagone u terminalu potrebno je 5 kolosijeka, koji trebaju biti dovoljno dugi da se na njima ispod portalnih prijenosnika (PP) može smjestiti vlak duljine 380 m. PP se predviđa na kolosijecima (kranska staza) koji trebaju biti dovoljno dugi da mogu opsluživati željezničku kompoziciju dugu 380 m, odnosno uvećani za potrebnu operacijsku duljinu. Na terminalu bi trebali istovremeno raditi pet PP da bi se ostvarili potrebni intervali za utovar i istovar kontejnera na željezničku kompoziciju uz 5 kolosijeka na terminalu. Kolosijeci terminala se na željezničko područje (na teretni dio kolodvora Rijeka) vežu sa zapadne strane, preko izvlačnjaka. Nakon rekonstrukcije kolodvora isti je potrebno osigurati, opremiti potrebnim telekomunikacijskim uređajima i elektrificirati. Osoblje kolodvora raditi će i na području terminala (koji se nalazi na lučkom području) kod operacija pregleda i pripreme manevarskog sastava za odlazak iz terminala na područje kolodvora. Pri tomu će osoblje prelaziti s područja kolodvora na područje luke. Taj prijelaz trebati će se regulirati međusobnim sporazumom luke, carine i policije, te željeznice. Kod rekonstrukcije teretnog dijela kolodvora Rijeka za potrebu izgradnje kontejnerskog terminala, neki sadržaji kolodvora trebat će se premjestiti na novu lokaciju u neki od kolodvora u željezničkom čvoru Rijeka. Sadržaji koje će trebati premjestiti su: kolosijeci za pranje teretnih vagona s pločom ispod njih (ploča ima zadatak prikupljanja prljavih voda koje se stvaraju tijekom pranja vagona). Te vode trebati će provjeriti i po potrebi pročistiti prije ispuštanja u javni kanalizacijski sustav grada. Taj kolosijek sada nije u upotrebi jedan kolosijek s pločom za pranje putničkih vagona je u predloženom novom rješenju kolodvora korišten kao dio obilaznog kolosijeka oko teretnog dijela kolodvora, tako da su u funkciji preostala dva kolosijeka s pločama za pranje putničkih vagona. U uvjetima rada do izgradnje nove nizinske pruge odnosno izgradnje drugog kolosijeka od Škrljeva do Jurdana (Šapjana) ne predviđa se porast broja vlakova s prijevozom putnika od Rijeke prema Zagrebu, a manji porast očekuje se na pruzi prema Šapjanama. Porastom putničkog prometa javit će se potreba za novim kapacitetima za održavanje i njegu putničkih vagona, te će se aktualizirati izgradnja tehničkog-putničkog kolodvora u željezničkom čvoru Rijeka dio teretnog dijela kolodvora Rijeka u postojećim uvjetima korišten je kao skladišni prostor za rezervne pragove i tračnice, te za garažiranje vozila i strojeva koji se koriste kod popravka (remonta ) pruga. Za te sadržaje trebati će se pronaći druga lokacija unutar čvora Rijeka. Za sve te i druge sadržaje kada se za tim ukaže potreba, trebati premjestiti na lokaciju unutar čvora Rijeka koju odredi HŽI. DVOKUT ECRO d.o.o. 19

-kran STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ Ostale potencijalne lokacije za smještaj tih kapaciteta su u kolodvoru Škrljevo (vjerojatno kao prijelazno rješenje) ili na platou Kukuljanovo u sklopu privredne zone i dijela skladišnih kapaciteta koji pripadaju luci Rijeka. Kazalo: PO-PP - prijemno - otpremni i primo-predajni kolosijeci RG - grupa kolosijeka za rzvrstavanje vagona (ranžiranje) - plavo je označen dio teretnog kolodvora koji će se rekonstruirati i prilagoditi budućim potrebama Šapjane, (Slovenija) Zaobilazni RG Depo Putnički njega Rijeka putnički kolodvor Peron I Peron II Škrljevo, Zagreb Rijeka Brajdica, veza kroz grad Rijeku PO-PP Ulaz u lučko područje Ulaz u lučko područje Područje rada Područje rada PP 1 PP 2 Područje rada PP 3 Područje rada PP 4 Portalna dizalica- Područje rada PP 4 Kranska staza Nova ograda između luke i željeznice Ulaz u lučko područje Ulaz u lučko područje Radionica za vagone cca 400 m Depo za lokomotive Depo za motorne vlakove PODRUČJE RAFINERIJE PODRUČJE LUKE RIJEKA Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) RIJEKA TERTNI KOLODVOR Shema 8 Grafički prikaz 2.1.2.-1 Kolodvor Tehnološka Rijeka tehnološka shema shema (integralna shema) (poprečni presjek kroz terminal) Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.1.2.-2 Teretni kolodvor Rijeka - tehnološka shema (poprečni presjek kroz terminal) DVOKUT ECRO d.o.o. 20

2.2. Opis tehnologije rada i kapaciteta kolodvora Rijeka Brajdica 2.2.1. Postojeće stanje Prema zadaći koje obavlja u reguliranju prometa kolodvor Rijeka Brajdica je međukolodvor u kojem se vrši rastavljanje i sastavljanje teretnih vlakova i u kojemu svi vlakovi započinju i završavaju vožnju. Kolodvor je opremljen kolosijecima i postrojenjima za manevriranje i iz istog se izravno regulira promet vlakova koji započinju ili završavaju vožnju. Kolodvor Rijeka Brajdica podređen je kolodvoru Rijeka i nema službenih mjesta koja su podređena kolodvoru Rijeka Brajdica. Prema zadaći koju obavlja u prijevozu robe kolodvor Rijeka Brajdica otvoren je za prijevoz svih vrsta vagonskih pošiljaka osim eksplozivnih predmeta i materija. Kolodvor Rijeka Brajdica nalazi se na pruzi M603 Sušak Pećine Rijeka Brajdica i L214 Rijeka Brajdica Rijeka na 3 metra nadmorske visine. Susjedna službena mjesta su kolodvori Sušak Pećine i Rijeka. Otpremništvo Rijeka Brajdica Ind. Kol. 22 24 KOLODVORSKA ZGRADA 28 Kolosijek 1 23 21 KOLODVOR RIJEKA 42 41 38 35 32 30 Kolosijek 2 Kolosijek 3 Kolosijek 4 19 Kolosijek 5 17 39 36 29 Kolosijek 6 Kolosijek 7 Kolosijek 8 Kolosijek 9 Kolosijek 10 16 15 14 11 8 5 Ind. Kol. 40 34 37 33 Kolosijek 11 Kolosijek 12 Kolosijek 13 Kolosijek 14 Vaga 13 10 9 7 4 KOLODVOR SUŠAK PEĆINE 3 2 6 Namjena kolosijeka: Kolosijek 15 12 1 1. kol. prijemno otpremni KD = 416 m 2. kol. prijemno otpremni KD = 430 m 3. kol. prijemno otpremni KD = 240 m 4. kol. prijemno otpremni KD = 266 m 5. kol. prijemno otpremni KD = 327 m 6. kol. prijemno otpremni KD = 330 m 7. kol. ranžirni KD = 337 m 8. kol. ranžirni KD = 284 m 9. kol. ranžirni KD = 361 m 10. kol. ranžirni KD = 348 m 11. kol. ranžirni KD = 377 m 12. kol. ranžirni KD = 425 m 13. kol. ranžirni KD = 361 m Kolosijek 16 Kazalo: - kolosijek - ulazni signal - predsignal - izlazni signal - manipulativni signal - granični kolosiječni signal - iskliznica Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.2.1.-1 Tehnološka shema Kolodvora Rijeka Brajdica U kolodvoru Rijeka Brajdica kolosijeci su podijeljeni prema namjeni i to na: a) prijamno - otpremne kolosijeke, b) ranžirne kolosijeke, c) garažno - dostavne kolosijeke, d) manipulativni kolosijeke. 2.2.2. Planirano stanje Kolodvor Rijeka Brajdica u budućnosti će opsluživati kontejnersku luku na Brajdici. Prema informacijama iz Lučke uprave Rijeka, na području Brajdice ostaje samo luka za kontejnere, dok se ostale aktivnosti luke sele na druge lokacije (drvo, rasuti tereti sl.). Predstavnici Lučke uprave Rijeka tražili su da se pri rekonstrukciji ostavi kolosiječna veza prema gradu Rijeka i DVOKUT ECRO d.o.o. 21

prema dijelu luke zvanom "delta" i lukobranu na kojem je sada terminal za putnike. Tendencija je da se u daljnjoj budućnosti obje veze (prema lukobranu i gradu) ukinu, odnosno da se promet preko njih svede na najmanju moguću mjeru. Na kontaktnom području između kolodvora Rijeka Brajdica i luke predviđa se izgradnja terminala za utovar i istovar kontejnera na željezničke vagone. Na osnovu utvrđenog obujma prometa utvrđen je broj vlakova koji gravitiraju željezničkom kolodvoru Rijeka Brajdica i to: 19 pari vlakova maksimalno dnevno 16 pari vlakova prosječno dnevno Za navedene vlakove potrebno je osigurati: 4 kolosijeka za prijam i otpremu vlakova za prijevoz kontejnera 1 kolosijek za garažiranje neispravnih vagona ili vagona u rezervi kolosijeci za garažiranje lokomotiva u obrtu i manevarskih lokomotiva 1 obilazni kolosijek izvlačni kolosijek na istočnom dijelu kolodvora i izvlačnjak na zapadnom dijelu kolodvora. Na istočnom dijelu kolodvora (strana prema priključnoj pruzi odnosno kolodvoru) razmatrana su dva rješenja. To je dio kolodvora koji je prugom povezan s kolodvorom Sušak/Pećine. U dosadašnjim izučavanjima varijanta korištenja postojeće pruge kao izvlačnjaka pokazala je tehnološke nedostatke. Zato je varijanta s izgradnjom izvlačnjaka u tunelu odabrana kao osnovno rješenje, a varijanta korištenja pruge kao izvlačnjaka okarakterizirana je kao prijelazno rješenje. Prijelazno rješenje koristilo bi se u prijelaznom razdoblju ukoliko se do puštanja u promet rekonstruiranog kolodvora Rijeka Brajdica ne bi uspio dovršiti izvlačnjak u tunelu i pripremiti za korištenje. Izvlačnjak na zapadnom dijelu kolodvora je ustvari dio postojeće spojne pruge prema gradu Rijeka. Dio te spojne pruge koristio bi se kao izvlačnjak u duljini od oko 50 metara i to za međusobni prelazak lokomotiva na kolodvorskim kolosijecima (s jednog kolosijeka na drugi povratnom vožnjom preko navedenog izvlačnjaka). Predstavnici Lučke uprave tražili su da se ta pruga ne predviđa koristiti kao izvlačnjak za potrebe kontejnerskog terminala za izvlačenje cijelih kompozicija vlakova s ciljem premještanja na kolosijeke kontejnerskog terminala. Korisna duljina prijamno-otpremnih kolosijeka (građevinska) trebala bi biti minimalno 443 m. Bruto masa vlaka za prijevoz kontejnera biti će od 1.100-1.300 t, te će se vuču vlaka koristiti dvije lokomotive. Kontejnerski terminal dijelom je predviđen na prostoru postojećeg kolodvora Rijeka Brajdica, a dijelom na području luke. Kolosijeci terminala za pretovar kontejnera na željezničke vagone predviđeni su u pravcu. Rješenje terminala uvjetovano je od strane predstavnika Lučke uprave, koji su uvjetovali da se rješenje kontejnerskog terminala uskladi s njihovom dokumentacijom za izgradnju i proširenje luke Brajdica (glavni projekt), na temelju koje su dobivene dozvole i kredit banke koja kreditira razvojne projekte na području kojim upravlja Lučka uprava Rijeka. DVOKUT ECRO d.o.o. 22

Za pretovar kontejnera na željezničke vagone u terminalu su potrebna 4 kolosijeka koji trebaju biti dovoljno dugi da se na njih ispod portalnog prijenosnika može smjestiti vlak duljine 380 m. Portalni prijenosnici (PP) se predviđaju na kolosijecima ("kranska staza") koji trebaju biti dovoljno dugi da mogu opsluživati željezničku kompoziciju dugu 380 m, odnosno uvećani za potrebnu operacijsku duljinu. Na terminalu moraju istovremeno raditi četiri PP da bi se ostvarili potrebni intervali za utovar i istovar kontejnera na željezničku kompoziciju. Analiza kapaciteta terminala načinjena je s gledišta čistih tehnoloških operacija na terminalu. Kolodvor Rijeka Brajdica smješten je paralelno uz budući kontejnerski terminal. Između željezničkog područja i područja terminala (luke) treba izgraditi ogradu, jer je područje luke carinska zona i treba se osigurati kontrola kretanja između lučkog i željezničkog područja. Vlak u kolodvor Rijeka Brajdica dolazi prugom iz smjera istoka. Pruga je praktično u cijeloj duljini u spiralnom tunelu (sa polumjerom zavoja oko 350 m) koji se iz smjera kolodvora Sušak-Pećine kontinuirano spušta prugom koja je u nagibu preko 20 mm/m ( ). Ukupni otpor na pruzi (u usponu) je 30 dan/t. Nakon rekonstrukcije kolodvora isti je potrebno osigurati, opremiti potrebnim telekomunikacijskim uređajima i elektrificirati. Osoblje kolodvora raditi će i na području terminala (koji se nalazi na lučkom području) kod operacija pregleda i pripreme manevarskog sastava za odlazak iz terminala na područje kolodvora. Pri tomu će osoblje prelaziti s područja kolodvora na područje luke. Taj prijelaz trebati će se regulirati međusobnim sporazumom luke, carine i policije, te željeznice. Kolosijek prema kolodvoru Rijeka kroz grad Rije č ina Izvlačnjak, pomoćni (cca 50 m) Lučki kolosijek (delta, lukobran) Obnovljeni most 11 13 14 15 12 Rije č ina - ušće u more 1a. Garažni (lok.) 10 Ograda između luke i željeznice Kranska staza Područje željezničkog kolodvora 9 Područje rada PP 4 Kolodvorska zgrada 1. Obilazni 2. Garažni 3. Prijamno-otpremni / Primopredajni 4. Prijamno-otpremni / Primopredajni 5. Prijamno-otpremni / Primopredajni 6. Prijamno-otpremni / primopredajni 7. Garažni 8. Prolazni za luku Portalna dizalica KT1. Kolosijek terminala KT2. Kolosijek terminala KT3. Kolosijek terminala KT4. Kolosijek terminala Područje rada PP 3 8 Područje rada PP 2 Duljina terminala oko 400 m Cestovni nadvožnjak Područje rada PP 1 7 6 5 T3 4 3 T2 T1 2 Područje Kontejnerskog terminala Kazalo: Ulaz u tunel 1 Ulaz u tunel Kolosijek 1. kd= 340 m Kolosijek 1a. kd= 55 m Kolosijek 2. kd= 362 m Kolosijek 3. kd= 502 m Kolosijek 4. kd= 535 m Kolosijek 5. kd= 500 m Kolosijek 6. kd= 512 m Kolosijek 7. kd= 363 m Kolosijek 8. spojni za luku Kolosijek KT 1. kd= 400 m (421 m) Kolosijek KT 2. kd= 400 m (421 m) Kolosijek KT 3. kd= 400 m (437 m) Kolosijek KT 4. kd= 400 m (437 m) Tunel Tunel za izvlačnjak (novi) Pruga (smjer Škrljevo, Zagreb, Pivka) Izvlačnjak (novi u novom tunelu) kd= 410 m Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.2.2.-1 Kolodvor Rijeka Brajdica tehnološka shema (osnovna varijanta) DVOKUT ECRO d.o.o. 23

Kolosijek prema kolodvoru Rijeka kroz grad Rije č ina Obnovljeni most 14 15 11 13 12 1a. Garažni (lok.) 10 Područje željezničkog kolodvora 9 Kolodvorska zgrada 1. Obilazni 2. Garažni 3. Prijamno-otpremni / Primopredajni 4. Prijamno-otpremni / Primopredajni 5. Prijamno-otpremni / Primopredajni 6. Prijamno-otpremni / primopredajni 7. Garažni 8. Prolazni za luku KT1. Kolosijek terminala KT2. Kolosijek terminala 8 Cestovni nadvožnjak 7 6 5 4 3 T3 2 Ulaz u tunel 1 Izvlačnjak (na postojeću prugu u postojeći tunel) kd= 400 m Tunel Pruga (smjer Škrljevo, Zagreb, Pivka) Izvlačnjak, pomoćni (cca 50 m) Lučki kolosijek (delta, lukobran) Rije č ina - ušće u more Ograda između luke i željeznice Kranska staza Portalna dizalica KT3. Kolosijek terminala KT4. Kolosijek terminala min. 390 m Područje Kontejnerskog terminala T2 T1 Kazalo: Kolosijek 1. kd= 340 m Kolosijek 1a. kd= 55 m Kolosijek 2. kd= 362 m Kolosijek 3. kd= 502 m Kolosijek 4. kd= 535 m Kolosijek 5. kd= 500 m Kolosijek 6. kd= 512 m Kolosijek 7. kd= 363 m Kolosijek 8. spojni za luku Kolosijek KT 1. kd= 400 m (421 m) Kolosijek KT 2. kd= 400 m (421 m) Kolosijek KT 3. kd= 400 m (437 m) Kolosijek KT 4. kd= 400 m (437 m) Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.2.2.-2 Kolodvor Rijeka Brajdica tehnološka shema (prijelazno rješenje) Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Grafički prikaz 2.2.2.-3 Kolodvor Rijeka Brajdica tehnološka shema (poprečni presjek kontejnerskog terminala) DVOKUT ECRO d.o.o. 24

3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA 3.1. Klima, meteorološke značajke i kvaliteta zraka Klima Prema mjerenjima i motrenjima meteoroloških veličina na glavnoj meteorološkoj postaji Rijeke, na Kozali, u 30-godišnje razdoblju (1971.-2000.) i Köppenovoj klasifikaciji klime, Rijeka ima Cfsa klimu. To je umjereno topla kišna klima (C), bez suhog razdoblja i s minimumom u godišnjem hodu oborine u toplom dijelu godine (fs) i s vrućim ljetom (a). Meteorološke značajke Prosječna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8 C, srednje siječanjska temperatura je 5,6 C, dok srednja temperatura u srpnju iznosi 23,3 C. Godišnje apsolutne maksimalne temperature zraka javljaju se od lipnja do rujna, s najvećom vjerojatnošću u kolovozu (63%) i srpnju (27%). U Rijeci na temperaturu zraka značajno utječe more. Apsolutni temperaturni maksimum iznosio je 38,1 ºC, a apsolutni minimum ( 11,4 ºC). Godišnja apsolutna minimalna temperatura zraka javlja se najčešće u siječnju (u 33% slučajeva), nakon kojeg po učestalosti slijedi prosinac (27% slučajeva), te veljača (20% slučajeva). Oborine u Rijeci uglavnom uzrokuju različiti atmosferski poremećaji (ciklone i fronte) uz koje je vezano dizanje i hlađenje vlažnog zraka, te stvaranje oblaka nad Sredozemljem i Jadranskim morem. Nastanku oblaka i razvoju oborinskih čestica pogoduje dizanje zraka koje pojačavaju uzvisine gradskog i prigradskog terena, planina Učka u zaleđu i planinsko zaleđe Gorskog Kotara. Rijeka ima tzv. maritimni tip godišnjeg hoda mjesečnih količina oborine koji karakterizira maksimum u listopadu i minimum u srpnju. Srednja godišnja količina oborina iznosi 1552,4 mm (u 86 dana). Na količinu oborina i njihovu godišnju raspodjelu izravno utječu jesenje i proljetne ciklone nastale u đenovskom zaljevu. Prosječno trećina svih dana u godini su oborinski dani (količina oborina >0,1 mm), a prosječno samo 5 puta na godinu u jednom danu padne količina oborine veća od 50 mm. Srednja godišnja relativna vlažnost je 63%. Prosječno 29,3 dana u godini relativna vlažnost zraka je mala ( 30%), a broj izrazito vlažnih dana (relativna vlažnost u 14 sati: 80%) godišnje je 55,5. Srednja godišnja oblačnost je 5,5, srednji godišnji broj vedrih dana je 76, a srednji godišnji broj oblačnih dana je 113,3. Prosječno godišnje dnevno trajanje sijanja sunca (dnevno osunčavanje) je 6 sati, a prosječni godišnji iznos na dan primljene sunčeve energije (globalno zračenje) je 3,7 kwh/m 2. Srednji godišnji broj dana s maglom je 3,8, s mrazom 31,9, s tučom 1,5, s grmljavinom 34,5. Tijekom zime u Rijeci vrlo rijetko padne snijeg, no zadnji veći je pao 2010. Godišnji prosječni broj dana sa snježnim pokrivačem odnosno sa snijegom na tlu je 1 dan. Tijekom trideset promatranih godina bilo je samo 13 dana s debljinom snježnog pokrivača 10 cm, a deblji snježni pokrivač ( 50 cm) zadržao se samo jedan dan, u ožujku 1976., kada je zabilježena i DVOKUT ECRO d.o.o. 25

najveća visina snježnog pokrivača (52 cm). Snježna zima prosječno traje 11 dana. Karakteristično opterećenje snijegom je 0,87 kn/m 2. Najčešći smjer vjetra je iz NNE smjera (17,8%), a zatim iz N (14,3%) i NE smjerova (13,1%). Vjetar iz sjeveroistočnog kvadranta, bura, javlja se u situacijama prilikom prodora hladnog zraka sa sjevera te je stoga to hladan, suh i mahovit vjetar. Bura je u Rijeci najučestalija zimi (18,6% slučajeva) i u jesen (18,3%). Najjača bura javlja se podno nižih planinskih prijevoja gdje kanalizirano strujanje zraka pojačava jačinu bure. Ljeti se osim bure, NNE vjetar (18,9%) javlja i kao noćni vjetar s kopna na more (kopnenjak) u sklopu obalne cirkulacije koji kod većih brzina prelazi u burin. Dakle, burin se ne smije zamijeniti s burom. Oni se samo poklapaju po smjeru puhanja, ali i ne po mehanizmu nastajanja. U proljeće se pored bure češće javlja i jugo (6,5%), vlažan, topao i jednoličan jugoistočan vjetar. Smjer vjetra može se lokalno modificirati ovisno o obliku reljefa tla. Jako jugo stvara velike valove, nastaje na prednjoj strani sredozemne ciklone, a zbog dizanja vlažnog zraka na fronti i uz brda često puta je praćeno velikom količinom oborine. Nakon prolaska fronte i pomaka središta ciklone na istok vjetar najčešće skreće na buru. Dakle, bura najčešće zamjenjuje jugo. Srednja učestalost vjetrova za područje od Rijeke do ulaska u Bakarski zaljev, prikazana je u tablici 3.1.-1. Tablica 3.1.-1 Srednja učestalost vjetra za područje od Rijeke do Kraljevice Tišina N NE E SE S SW W NW Broj dana 66 34 143 18 21 24 37 7 15 Udio u godini, % 18 9 39 5 6 7 10 2 4 Brzina vjetra, m/s - 1,6 2,8 2,0 2,0 2,0 1,9 1,3 1,5 Izvor: Izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije za razdoblje 2006.-2009. godine, PGŽ, Rijeka (2011) Kvaliteta zraka Prema važećoj Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14), područje Republike Hrvatske podijeljeno je na pet zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracije prikazanih na grafičkom prikazu 3.1.-1. DVOKUT ECRO d.o.o. 26

Grafički prikaz 3.1.-1 Prostorni prikaz podjele Republike Hrvatske na 5 područja/zona sa 4 izdvojena naseljena područja - aglomeracija Grad Rijeka je uz Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevicu, Grad Opatiju, Općinu Viškovo, Općinu Čavle, Općinu Jelenje, Općinu Kostrena, Općinu Klana, Općinu Matulji, Općinu Lovran i Općinu Omišalj uvršten u aglomeraciju HR RI. Analiza podataka o onečišćujućim tvarima u zraku aglomeracije HR RI pokazala je kako je onečišćenost zraka s obzirom na ugljikov monoksid i benzen I. kategorije a s obzirom na sumporov dioksid, dušikove okside, lebdeće čestice i ozon kao kvaliteta II. kategorije, pri čemu se razina onečišćenosti za ozon odnosi na zaštitu vegetacije (članak 4. Uredbe o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08) 1. Tablica 3.1.-2 Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima procjene Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi Oznaka zone SO 2 NO 2 PM 10 Benzen, benzo(a) piren Pb, As, Cd, Ni CO O 3 Hg HR RI > GPP < GPP > GPP < DPP < DPP < DPP > CV < GV LEGENDA DPP donji prag procjene 1 Prema analizi podataka koji su dobiveni EMEP modelom, u razdoblju između svibnja i srpnja, na cijelom području Hrvatske povećani je rizik za vegetaciju jer je broj sati izloženosti povišenim koncentracijama ozona iznad propisane granice. DVOKUT ECRO d.o.o. 27

GPP gornji prag procjene 2 CV ciljna vrijednost za prizemni ozon GV granična vrijednost. Praćenje kvalitete zraka na području Primorsko-goranske županije u 2013. godini provodilo se temeljem više programa 3 : 1. u sastavu provedbe Programa javno zdravstvenih mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, prema Ugovoru br. 4/04/2013 sa Županijom na 12 mjernih postaja (Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije: Županijski program) 2. prema ugovoru br. 02-210-263/1 s INA Industrijom nafte d.d. Zagreb na četiri mjerne postaje na području Kostrene i Bakra (Kvaliteta zraka na području Primorskogoranske županije: Monitoring INA Rafinerije nafte Rijeka lokacija Urinj) 3. prema ugovoru s brodogradilištem Viktor Lenac d.d. br. 02-200-176/1-12 o ispitivanju utjecaja rada brodogradilišta na kvalitetu zraka na 3 mjerne postaje (Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije: Monitoring Viktor Lenac) 4. prema narudžbi br. 47/KS/13 od KD Čistoća, Rijeka, na području odlagališta komunalnog otpada Viševac, Viškovo (Kvaliteta zraka na području Primorskogoranske županije: Monitoring odlagališta Viševac) 5. prema ugovoru br. 08-371/1-13 s Ekoplus d.o.o. i Primorsko-goranskom županijom na području budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, Viškovo (Izvještaj o praćenju kvalitete zraka na području ŽCGO Marišćina). Također su prikazani rezultati mjerenja s postaje Omišalj na utjecajnom području postrojenje bivše DINA Petrokemije na Krku koja su obnovljena na inicijativu županijskog stožera za zaštitu i spašavanje. Lokacija mjernih postaja prikazana je na grafičkom prikazu 3.1.-2 2 DPP (donji prag procjene) - razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene. GPP (gornji prag procjene) - razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja. 3 Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije objedinjeni izvještaj za razdoblje 01.01.-31.12.2013, NSZJZ PGŽ, Rijeka, 2014. DVOKUT ECRO d.o.o. 28

Izvor: Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije objedinjeni izvještaj za razdoblje 01.01.-31.12.2013, NSZJZ PGŽ, Rijeka (2014) Grafički prikaz 3.1.-2 Lokacije mjernih postaja na području Primorsko-goranske županije (crveno automatske postaje, plavo klasične postaje) Na osnovu dobivenih rezultata onečišćenosti zraka provedena je kategorizacija područja Primorsko-goranske županije (tablica 3.1.-3). Tablica 3.1.-3 Kvaliteta zraka u okruženju zahvata Izvor: Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije objedinjeni izvještaj za razdoblje 01.01.-31.12.2013, NSZJZ PGŽ, Rijeka (2014) DVOKUT ECRO d.o.o. 29

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: http://map.hak.hr/ Lokacija kolodvora s Rijeka Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Lokacija mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka DVOKUT ECRO d.o.o. 30

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Grafički prikaz 3.1.-3 Zemljopisni položaj mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u odnosu na kolodvore Rijeka i Rijeka Brajdica DVOKUT ECRO d.o.o. 31

Prema rezultatima mjerenja onečišćenja u 2013. godini na koje se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14), Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) i Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) za mjerne postaje u okruženju zahvata može se zaključiti: Povećano onečišćenje zraka na području Županije, slično kao i prethodnih godina, prisutno je u okruženju industrijskih pogona i centra Grada Rijeke. Onečišćenja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu niskih industrijskih izvora i kotlovnica, te jednim dijelom prometa. Vidljiv je i utjecaj prekograničnog transporta onečišćujućih tvari zrakom posebice ozona. Onečišćen zrak, odnosno II. kategoriju kvalitete zraka imaju: Područje Krešimirove ul. i ul. F. la Guardia (Rijeka) prema izmjerenim koncentracijama lebdećih čestica PM10 odnosno dušikovog dioksida, Područje mjernih postaja Krešimirova (Rijeka), prema izmjerenim koncentracijama prizemnog ozona. Općenito uzevši, stanje je slično ili nepromijenjeno u odnosu na prethodne godine ispitivanja. Prema raspodjeli onečišćenja u prostoru mogu se detektirati tri prostorne cjeline sa povećanim razinama onečišćujućih tvari u zraku. Jedno od tih područja je područje centra Grada Rijeke, gdje se bilježe povećane koncentracije dušikova dioksida (ul. F. la Guardia) kao posljedica utjecaja prometa i lebdećih cestica PM10 (Krešimirova ul.) preko puta silosa za žitarice u Luci Rijeka. Na području čitave Primorsko-goranske županije je već nekoliko godina uzastopno utvrđeno onečišćenje zraka prizemnim ili troposferskim ozonom. Ozon je sekundarni polutant koji nastaje kemijskim reakcijama prekursora ozona pod utjecajem sunčevog svjetla. Dio ozona dospijeva do nas i prekograničnim transportom, na što ukazuju visoke koncentracije tijekom noći. Treba naglasiti da veći dio područja Mediterana ne može zadovoljiti norme za ozon, te se očekuje donošenje akcijskog plana za cijelo područje Republike Hrvatske. Početkom ljeta posredstvom javnih medija preventivno je objavljeno Priopćenje o povišenim koncentracijama ozona u zraku sa preporukama stanovništvu o mjerama predostrožnosti tijekom najtoplijih dana u godini. 3.2. Pedološke značajke i način korištenja zemljišta Pedološke značajke Tla na području Grada Rijeke pripadaju tlima sjevernog sredozemnog podprostora koje prirodno - zemljopisno područje prema osnovnoj pedološkoj karti Hrvatske (OPKH) karakteriziraju slijedeće sistemske jedinice tla: crvenica, smeđe na vapnencu, regosol, vapnenačko - dolomitna crnica, antropogena tla, rendzina, vertična tla. Sistemske jedinice tla ne javljaju se zasebno već zajedno sa drugim jedinicama tvore raznovrsne heterogene zemljišne kombinacije. Područje rekonstrukcije željezničkih kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u vezi s izgradnjom novog (Zagrebačka obala) i proširenjem postojećih (Brajdica) kontejnerskih terminala, nalazi se na pedološkoj jedinici tla - veća naselja (izvor: Pedološka karta RH). DVOKUT ECRO d.o.o. 32

osnovna stijena površinske naslage STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ Način korištenja zemljišta Na području rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka način korištenja zemljišta je - 121 Industrijske ili komercijalne jedinice (izvor: ISZO http://iszo.azo.hr/). Na području rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, način korištenja zemljišta je - 123 Lučke površine (izvor: ISZO http://iszo.azo.hr/). 3.3. Geološke, hidrogeološke, hidrološke i seizmičke značajke Geološke značajke Područje kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica izgrađeno je od karbonatnih stijena donje i gornje krede koje predstavljaju osnovnu stijenu. Na osnovnoj stijeni nalaze se površinske naslage kvartarne starosti kao i umjetne tvorevine. U tablici 3.3.-1 prikazane su inženjersko geološke jedinice na području kolodvora Rijeka. Tablica 3.3.-1 Inženjersko geološke jedinice na području kolodvora Rijeka nasip pretežito kamenog sastava recentno umjetne naslage izgrađena površina objekti recentno prirodne naslage rezidualno tlo crvenica kvartar sedimentne stijene vapnenac Pločasti vapnenac donja kreda (K 1 3-5 ) Litološki kompleks površinskih naslaga na području kolodvora Rijeka sastoje se od: (1) umjetnih tvorevina i (2) crvenice. Umjetne tvorevine na području kolodvora Rijeka sastoje se većim dijelom od nasipa kamenog sastava (kršje vapnenaca) nasipanog na području kolosijeka većim dijelom te manjim dijelom od izgrađenih objekata. Crvenica se nalazi kao manje izolirane površine na površini osnovne stijene koja je nastala trošenjem vapnenaca. Litološki kompleksi osnovne stijene na području kolodvora Rijeka predstavljena je pločastim vapnencima gornje krede. U tablici 3.3.-2 prikazane su inženjersko geološke jedinice na području kolodvora Rijeka - Brajdica. DVOKUT ECRO d.o.o. 33

osnovna stijena površinske naslage STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ Tablica 3.3.-2 Inženjersko geološke jedinice na području kolodvora Rijeka Brajdica. nasip pretežito kamenog sastava recentno umjetne naslage objekti, betonirane i asfaltirane izgrađena površina recentno površine prirodne naslage rezidualno tlo crvenica kvartar breče okršene breče gornji eocen do donji oligocena (E 3 - Ol 1) sedimentne stijene vapnenac pločasti do dobro uslojeni vapnenci s lećama jedrih vapnenaca gornja kreda (K 2 2,3 ) vapnenac homogeni pločasti vapnenac s lećama jedrih vapnenaca i breča s rudistima gornja kreda (K 2 1,2 ) Najveći dio terena je, obzirom na izgrađenost pokriven nasipom i rjeđe crvenicom te je stijena podloge samo mjestimično na površini terena (izdanci). Litološki kompleks površinskih naslaga na području kolodvora Rijeka Brajdica sastoje se od: (1) umjetnih tvorevina i (2) crvenice. Umjetne tvorevine na području kolodvora Rijeka Brajdica sastoje se većim dijelom od nasipa kamenog sastava (kršje vapnenaca) nasipanog na području kolosijeka većim dijelom te manjim dijelom od asfaltiranih i betoniranih površina. Crvenica se nalazi kao manje izolirane površine na površini osnovne stijene koja je nastala trošenjem vapnenaca. Litološki kompleksi osnovne stijene na području kolodvora Rijeka Brajdica predstavljena je pločastim vapnencima gornje krede te okršenim brečama gornjeg eocena i donjeg oligocena. Prema podacima iz Geotehničkog elaborata za potrebe idejnog projekta tunela za izvlačnjak Brajdica (OpusGEO d.o.o., Zagreb, 2012.) vapnenci gornje krede nalaze se duž cijelog projektiranog tunela dok relativno tanke breče gornjeg eocena do donjeg eocena leže na krednim vapnencima. Tektonske značajke Promatrane lokacije oba kolodvora nalaze se na dodiru tektonskih jedinica Ilirska Bistrica Rijeka Vinodol - Omišalj i tektonske jedinice Podgrad - Kastav. Osnovni smjer struktura je dinarski: SZ JI. Hidrogeološke značajke Prema Planu upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, 2013.) promatrana područja pripadaju grupiranom tijelu podzemne vode Rijeka Bakar. DVOKUT ECRO d.o.o. 34

Slivu izvora 4 u gradu Rijeci pripadaju: Izvor Rječine, izvori Zvir I, Zvir II i Marganovo, bunari u Martinšćici. Najproduktivniji je sliv sjevernojadranskog područja. Tipično krški sliv. Planine Snježnik, Obruč su područja prikupljanja i zadržavanja vode u dubokom krškom podzemlju. Prostor sjeverozapadnog ruba Grobničkog polja, Pašca i kanjona Rječine prema Donjoj Orehovici je područje na kojem podzemne vode dolaze blizu površine i iz kojeg neposredno otječu prema izvorima Zvir i bunarima u Martinšćici. Ponori u koritu Rječine imaju direktnu vezu s izvorima Zvir. Područje Sušačke Drage i Vežice su neposredna utjecajna zona bunara u Martinšćici. Ukupna minimalna izdašnost izvora kreće se oko 1.800 l/s. Izvori onečišćenja Sliv izvora Rječine zaštićen je kao vodoopskrbni rezervat. To je vrlo čist sliv, pretežno obrastao šumom te nema izvora onečišćenja. U slivnom području izvora Zvir I, Zvir II, Marganovo i Martinšćica glavna antropogena opterećenja su: a) otpadne vode naselja; b) veliki ukopani jednostijenski spremnici naftnih derivata (kotlovnice i benzinske stanice); c) Ceste: autocesta A6 Čvorište Bosiljevo 2 (A1) Delnice Rijeka (čvorište Orehovica, A7) od Orehovice do Buzdohnja (II. zona zaštite) nema riješenu oborinsku odvodnju; veliku opasnost od incidentnih onečišćenja predstavljaju županijske pa i lokalne ceste koje prolaze vrlo ranjivim područjem sliva. d) veliki rizik od onečišćenja podzemnih voda s područja bivših šljunčara na Grobničkom polju. Kakvoća vode Dobro kemijsko stanje svih izvora. Bakteriološko onečišćenje stalno prisutno kod svih izvora osim izvora Rječine. Zamućenje vode javlja se kod izvora Rječine i Zvira I. Izgradnja velikih infrastrukturnih objekata u neposrednom zaleđu izvora Zvir I. vjerojatni je uzrok povećanju učestalosti i intenziteta zamućenja ovog izvora. Zaslanjenje vode bunara u Martinšćici u uvjetima izrazitih suša. Područje kolodvora Rijeka 5 pripada slivu izvora u Rijeci koje obuhvaća područje između Brguda na Z, Rupe i Klane na S, te doline Rječine na SI i I. Zbog izrazite raspucalosti okršenosti smatraju se u cjelini srednje do dobro vodopropusne. Njihova je poroznost pukotinsko-kavernoznog tipa. Opažanjima je ustanovljena ovisnost između intenziteta padalina i izdašnosti izvora. Međutim, dinamika kretanja podzemnih voda vrlo je složena, a protjecanje se zbiva u dubokom krškom podzemlju, odakle se prihranjuju izvorišta prodorom podzemne vode prema površini. Pritom su odlučujući strukturni odnosi dobro i slabo vodopropusnih naslaga te protezanje rasjednih zona. Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica 6 pripada slivnom području izvora između ušća Rječine i uvale Martinišica. To je površinski mali sliv ograničen na sjeveroistoku flišnom hidrogeološkom barijerom koja se proteže središnjim dijelom udoline Sušačka draga. Slivno područje izgrađuju karbonatne stijene. Zbog izrazite raspucalosti i okršenosti, karbonatna stijenska masa smatra se u cjelini srednje do dobro vodopropusnom. Poroznost je pukotinsko-kavernoznog tipa. To je ujedno vodnosnik krškog tipa. Izvori su male izdašnosti i najčešće zaslanjeni. Većina podzemne vode difuzno istječe u more. 4 Izvor: Prostorni plan Primorsko goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije 32/13). 5 Izvor: Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka, Rijekaprojektniskogradnja (2001) 6 Izvor: Studija procjene utjecaja na okoliš II. faze izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka, Rijekaprojekt d.o.o. (2004) DVOKUT ECRO d.o.o. 35

Dobropropusnim stijenama na promatranim područjima pripadaju: vapnenci, breče i nabačaji dok asfaltirane i betonske površine pripadaju nepropusnim naslagama. Zone sanitarne zaštite Lokacije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica nalaze se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta za piće (grafički prikaz 3.3.-1). Najbliža zona sanitarne zaštite kolodvoru Rijeka je zona djelomične zaštite (VI zona) koja se nalazi na udaljenosti od oko 250 m sjeverno. Kolodvor Rijeka Brajdica nalazi se na udaljenosti od oko 700 m južno od II. zone sanitarne zaštite izvorišta Martinšćica. Grafički prikaz 3.3.-1 Zone sanitarne zaštite DVOKUT ECRO d.o.o. 36

Hidrološke značajke Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) promatrano područje pripada jadranskom vodnom području. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) lokacije zahvata nalaze se na području malog sliva Kvarnersko primorje i otoci. Područje oskudijeva površinskim vodotocima. Najznačajniji je vodotok Rječina, koja se prihranjuje iz jakog krškog izvora zahvaćenog za vodoopskrbu, a područje gornjeg toka rijeke je vrijedni ekosustav. Najbliži vodotok lokacijama kolodvora je Rječina koja se nalazi oko 2.400 m SI od kolodvora Rijeka te oko 870 SZ od kolodvora Rijeka Brajdica (grafički prikaz 3.3.-2). Grafički prikaz 3.3.-2 Položaj rijeke Rječine u odnosu na zahvate Rječina 7 je najznačajniji vodotok Hrvatskog primorja. Glavninu protoka čine vode njezina jakog krškog izvora koji se koristi za vodoopskrbu. Tijekom sušnih razdoblja presušuje i po nekoliko mjeseci. Pritoke Rječine su povremeni bujični tokovi, od kojih je najznačajnija Sušica sa svojim pritokama Zalom, Lužcem i Rečinicom. Ponorne zone u koritu Sušice i donjem toku Rječine povezane su s izvorom Zvir. Rječina je prigorska srednje velika primorska tekućica koja se u gornjem toku, do Lukeža, nalazi u vapnenačko-flišnoj podlozi krša (tip 28A), a u donjem toku u vapnenačkoj podlozi krša (20B). Najnizvodnija dionica ima karakteristike nizinske tekućice. 7 Izvor: Prostorni plan Primorsko goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije 32/13). DVOKUT ECRO d.o.o. 37

Izvori onečišćenja Uzvodno od akumulacije Valići korito Rječine je prirodno. Na promjene hidromorfoloških osobina, uz izgradnju HE objekata, utjecali su i radovi na regulaciji donjeg toka Rječine. Karakteristika sliva njenih bujičnih pritoka je vrlo izraženi antropogeni utjecaj kroz velike iskope (šljunčare) i gradnje koji su izmijenili prirodni režim otjecanja. Uz gornji i srednji tok Rječine nalazi se niz manjih naselja koja nemaju odvodnju otpadnih voda, već se njihove otpadne vode ispuštaju ili procjeđuju u Rječinu. Kakvoća vode Ekološko stanje Rječine do akumulacije Valići i njenih pritoka je dobro. Zbog hidromorfoloških promjena vrlo loše ekološko stanje je na dionici izgrađene brane i na dionici kroz grad koja je u cijelosti kanalizirana. U cijelom toku kemijsko stanje (prioritetne i onečišćujuće tvari) Rječine kao i njenih pritoka je dobro 8. Seizmičke značajke Šire područje Rijeke je seizmički aktivno. Na to upućuje gustoća epicentara potresa, njihova učestalost te veličina magnituda seizmičkih udara (grafički prikaz 3.3.-3). Uzrok pojačane seizmičke aktivnosti je podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride. Najveća je seizmotektonska aktivnost u zoni rasjeda širine 30 km, koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Osnovna je značajka seizmičnost pojava većeg broja razmjerno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri potresa nalaze se na dubini od 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj dolini. Grafički prikaz 3.3.-3 Prostorna distribucija potresa na širem promatranom području 8 Izvor: Prostorni plan Primorsko goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije 32/13). DVOKUT ECRO d.o.o. 38

Dosad najjači potres na području grada Rijeke dogodio se 17. prosinca 1750. godine; I o = VII VIII stupnjeva MCS ljestvice, M 4,6. Najjači potres na području Primorsko goranske županije dogodio se 1916. u zoni Bribir - Grižane. lmao je magnitudu M=5,8 i intenzitet I o = VII - VIII stupnjeva MCS. Prema Karti potresnih područja RH s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina područje zahvata za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od a gr = 0,10 g. Taj bi potres na lokaciji zahvata imao intenzitet I o = VII MCS. Šire područje zahvata Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012. Grafički prikaz 3.3.-4 Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina Za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, uvjetovano potresom na lokaciji zahvata iznosi od a gr = 0,20 g. Taj bi, najjači očekivani potres za navedeno povratno razdoblje, na promatranom mjestu imao intenzitet I o = VIII MCS. DVOKUT ECRO d.o.o. 39

Šire područje zahvata Izvor: PMF, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012. Grafički prikaz 3.3.-5 Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina 3.4. Staništa, životinje, biljke i gljive, zaštita prirode i ekološka mreža Područje rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica nalazi se na staništu J.4.1. Industrijska i obrtnička područja (izvor: DZZP/ISZP). Postojeće stanje na lokaciji zahvata pripada sljedećim stanišnim podtipovima: J.4.1.2. Industrijska područja s manjim udjelom zelenih površina (skladišta, slobodne carinske zone) Površine koje uglavnom služe za skladištenje sirovina i gotovih proizvoda. Unatoč velikom stupnju površinske nepropusnosti često na takvim prostorima postoje i uređene manje zelene površine u službi oplemenjivanja prostora. J.4.1.5. Napuštena industrijska postrojenja i pogoni - Prostori napuštenih industrijskih postrojenja na kojima objekti propadaju a komunikacije, parkirališta i slobodne površine obrastaju prirodnom travnom ili grmolikom vegetacijom. U zoni zahvata niti u okolici nema zaštićenih prirodnih vrijednosti niti područja prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) zahvat se ne nalazi na području ekološke mreže. Najbliže područje ekološke mreže je područje očuvanja važno za vrste i stanišne tipove - HR3000467 Podmorje Kostrene, koje se nalazi jugoistočno od lokacije Rijeka Brajdica na udaljenosti od oko 3 km zračne linije (grafički prikaz 3.4-1.). DVOKUT ECRO d.o.o. 40

Izvor: http://iszp.dzzp.hr/ Lokacija kolodvora Rijeka Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Grafički prikaz 3.4.-1 Područje ekološke mreže najbliže lokacijama zahvata 3.5. Kulturno-povijesna baština Obalno područje grada Rijeke odlikuje se simbiozom elemenata industrijske i stambene namjene. Sadašnja vizura i sadržaj počeli su se oblikovati početkom 20. st. budući da je Rijeka bila glavna jadranska luka Austro-Ugarske monarhije. Šire područje lokacije zahvata odlikuje se bogatstvom elemenata kulturne baštine a prije svega elementima zaštićenih cjelina i pojedinačnih građevina profane graditeljske baštine. Na užem području lokacije zahvata nalaze se značajni elementi industrijske arhitekture te zelene gradske površine. DVOKUT ECRO d.o.o. 41

Grafički prikaz 3.5.-1 Elementi kulturne baštine u blizini kolodvora Rijeka (izvor podloge: Google Earth) Grafički prikaz 3.5.-2 Elementi kulturne baštine u blizini kolodvora Rijeka-Brajdica (izvor podloge: Google Earth) Prostornim planom grada Rijeke valorizirani su postojeći elementi arhitektonsko-urbanističke vrijednosti, gradski drvoredi i parkovi te su predloženi za zaštitu. Drvored u Krešimirovoj ulici graniči sa SI rubom lokacije zahvata kolodvora Rijeka i prepoznat je kao povijesni gradski drvored. Zasađen je stablima platana i štiti se i obnavlja u skladu s uvjetima koji se odnose na povijesne parkove i uz obaveznu suglasnost nadležne službe zaštite za svaku intervenciju u prostoru. Kao spomenik parkovne arhitekture za zaštitu je predložen i park Mlaka koji se nalazi oko 150 m SI od kolodvora Rijeka. Uz sjevernu DVOKUT ECRO d.o.o. 42

granicu, udaljen oko 100 m nalazi se svjetionik koji je definiran kao arhitektonskourbanistička vrijednost od značenja za grad Rijeku. Park Augusta Cesarca proteže se na površini od 4.400 m² oko 50 m I od kolodvora Rijeka- Brajdica. Nastao je duž južne strane Šetališta XIII divizije 30-ih godina 20. st. (ex Wilsonov park) a radi pozicije je zasnovan i razvijan kao park-vidikovac na Brajdicu. Posjeduje jedinstvenu aleju palmi i s njega se pružaju kvalitetne vizure na lučko područje grada Rijeke. Zaštićena kulturna dobra Hidroarheološka zona rt Prklo u riječkoj luci zaštićena je 1967. godine kao povijesna cjelina - hidroarheološka baština. Udaljena je oko 600 m južno od kolodvora Rijeka. Zaštićena nepokretna kulturna dobra profane graditeljske baštine su skladišni prostori građeni za vrijeme Austro-Ugarske. Ovi objekti su dio skladišnog kompleksa Metropolis i građeni su za Kraljevski pomorski gubernij u razdoblju od 1909. do 1913. godine prema projektu Istvana Bacsaka, Venceslaoa Celligoia, Janositza Josefa i Egana Lajosa, Whlera i Roberitza. Dva više od 300 m duga niza skladišta smještena su paralelno s obalom i tvore ulicu, zahvaljujući modernom nizu zatvorenih mostova pasaža za komunikaciju među zgradama. U raščlambi i ukrašavanju zidnog plašta stilski se miješaju secesija i historicizam. Skladišta XIX i XX smještena su uz obalu u istoj građevinskoj liniji dok su skladišta XXI i XXII smještena sjevernije kao monolitni korpus te se od prvih spomenutih odijeljena cestom ispresijecanom kolosijecima. Od 1914. godine nasuprotna skladišta povezana su armiranobetonskim mostovima prema projektu Enyedi Bela. Sve su četiri zgrade tlocrtnih dimenzija 20 x 120 m, osim skladišta XIX koje je 20 x 60 m. Lučka skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20) i XXII (21), Praško pristanište - nalaze se uz J dio lokacije zahvata kolodvora Rijeka. Lučka skladišta XIII (12) i XV( 13) nalaze se na današnjem Budimpeštanskom pristaništu te su međusobno spojena. Projekt lučkog skladišta XIII izradio je 1893./94. godine mađarski arhitekt Lajos Burgstaller za Kraljevski pomorski gubernij dok su projekt za skladište XV izradili 1897./98. godine Istvan Bacsak i Venceslav Celligoi. Oba skladišta su pravokutnog tlocrta te imaju podrumski prostor, prizemlje i tri kata. Obodni zidovi su građeni od opeke, vidljive i na pročelju dok je u unutrašnjosti skeletna konstrukcija od tri reda lijevanoželjeznih stupova, kružnog presjeka i središnjeg niza zidanih pilona. Krovna konstrukcija je sastavljena od čelične rešetke koja naliježe na obodne zidove. Skladište XIII(12) najstarije je i najreprezentativnije historicističko skladište s skladište XV(13) jedino preostalo skladište koje je projektirao hrvatski arhitekt, Vjenceslav Celligoi, a oba su skladišta jedine građevine u Hrvatskoj sa sačuvanom Monierovom stropnom konstrukcijom. Lučka skladišta XIII (12) i XV (13), Budimpeštansko pristanište udaljena su oko 500 m I od lokacije zahvata kolodvora Rijeka. Na Visinovom gatu, nalazi se skladište broj XIV (17 ) nastalo prema projektu iz 1906. godine mađarskog arhitekta Ferenza Pfaffa, glavnog inženjera Državnih ugarskih željeznica. Skladište je podignuto 1909. godine u armiranom betonu, što je prva takva primjena ovog materijala u Rijeci. Pravokutnog je tlocrta, dimenzije 50 x 100 m, vrlo monumentalno i zbog smještaja impozantnog gabarita za prostor gata. Kao prvi primjer moderne i racionalizma na području Rijeke, skladište XIV ima povijesnu, arhitektonsku i oblikovnu vrijednost ne samo u Rijeci i Hrvatskoj, već i šire, na području tadašnje Austro-Ugarske. Lučko skladište XIV (17), Visinov gat udaljen oko 250 m JI od lokacije zahvata kolodvora Rijeka. DVOKUT ECRO d.o.o. 43

3.6. Stanovništvo Naselja Planirani zahvati nalaze se na području Primorsko-goranske županije, na području jedinice lokalne samouprave Grada Rijeka. Izvor: Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011.-2013., PGŽ (2011) Grafički prikaz 3.6.-1 Administrativna podjela Primorsko-goranske županije DVOKUT ECRO d.o.o. 44

Administrativno područje Grada Rijeke podijeljeno je u dva naselja (Bakar dio Sveti Kuzam i Rijeka) na površini od 43,59 km 2. Na području Grada Rijeke osnovana su 34 mjesna odbora kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad. Mjesni odbori osnovani su i s ciljem kvalitetnijeg sagledavanja užih lokalnih problema i rješavanja istih uz koordinaciju s legitimnim predstavnicima određene lokalne zajednice, dodatne mobilizacije ljudskih i materijalnih resursa lokalne zajednice u rješavanju pitanja bitnih za tu zajednicu te posredno promicanje stava o suodgovornosti građana i gradske predstavničke i izvršne vlasti za uvjete života u svakom mjesnom odboru i gradu kao cjelini i ravnomjernog podizanja komunalnog i društvenog standarda svih dijelova Grada. Broj stanovnika Rijeke prema mjesnim odborima dan je u nastavku (tablica 3.6.-1). Područje kolodvora Rijeka nalazi se na području mjesnog odbora (MO) Mlaka a područje kolodvora Rijeka Brajdica nalazi se na području mjesnog odbora Centar Sušak (grafički prikaz 3.6.-2). Tablica 3.6.-1 Stanovništvo Grada Rijeke prema mjesnim odborima 2011. DVOKUT ECRO d.o.o. 45

Izvor: Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020., Grad Rijeka (2013) DVOKUT ECRO d.o.o. 46

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=56243 Grafički prikaz 3.6.-2 Mapa grada Rijeke po mjesnim odborima DVOKUT ECRO d.o.o. 47

Stanovništvo Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika, temeljem popisa stanovnika iz 2011. godine Rijeka je treći grad u Hrvatskoj sa 128.624 stanovnika. Grad Rijeka sjedište je PGŽ-a. No s obzirom na gospodarske kapacitete grada, Rijeka predstavlja regionalnu metropolu za cijelu Primorsko-goransku županiju koja se prostire na 3.582 km² i u kojoj žive 296.123 stanovnika. Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Rijeke od 1948. do 2011. dano je u nastavku. Tablica 3.6.-2 Kretanje broja stanovnika Grada Rijeke od 1948. do 2011 Izvor: Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020., Grad Rijeka (2013) Uzimajući u obzir rezultate zadnja dva popisa broj stanovnika po naseljima dan je u tablici 3.6.-3. Tablica 3.6.-3 Broj stanovnika u Grada Rijeka u 2001. i 2011.g. po naseljima NASELJA BROJ STANOVNIKA 2001. g. 2011. g. Bakar dio (Sveti Kuzam) 243 240 Rijeka 143.800 128.384 UKUPNO: 144.043 128.624 Izvor: http://www.dzs.hr/. Dinamičan populacijski rast Rijeke do popisa 1981. godine rezultat je jakog priljeva stanovništva, ali i prirodnog prirasta. Populacijski rast 1980-ih u Rijeci ulazi u fazu stagnacije jer otada započinje gospodarska kriza u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Rijeci. Istovremeno dolazi do završetka ruralnog egzodusa koji je pretežno bio usmjeren prema velikim gradovima. Od početka 1990-ih godina rat, gospodarska kriza i nezaposlenost u velikom su broju hrvatskih gradova pridonijeli smanjenju ili zamjetnoj stagnaciji ukupnog broja stanovnika. U cjelokupno analiziranom razdoblju od 1948. do 2001. godine, u Gradu Rijeci broj stanovnika porastao je za 114,9%, odnosno za 109,1%, ako se uzme njezin sadašnji teritorijalni obuhvat. Međutim, od 1991. do 2001. godine u Rijeci (uključujući Kostrenu) bilježi se smanjenje ukupnog broja stanovnika za 9,2%. Popis stanovnika iz 2011. godine pokazuje da u Rijeci ima 128.624 stanovnika, od toga 60.951 muškarac i 67.673 žene. U dobnoj strukturi prevladavaju stanovnici od 55 do 59 godina (10.778 stanovnika), stanovnici od 50 do 54 godine (10.252 stanovnika) te stanovnici od 60 do 64 godine (9.817 stanovnika). Stanovnika u dobi od 30 do 34 godine ima 9.286. DVOKUT ECRO d.o.o. 48

Prosječna starost stanovništva u Rijeci je 44,5 godina. Žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godine) u Rijeci ima 28.912, a od toga 8.068 žena u dobi od 20 do 29 godina. Stanovnika starih 65 i više godina u Rijeci ima 25.388, a 12.013 stanovnika starije je od 75 godina. Rezultati popisa stanovništva 2011. godine, koje je objavio Državni zavod za statistiku, pokazuju da se broj stanovnika u Rijeci smanjio sa 144.043 stanovnika 2001. na 128.624 stanovnika 2011. godine. Odnosno, danas je u Rijeci 15.419 stanovnika manje nego 2001. godine (-9%). Na temelju dostupnih podataka može se govoriti o demografskim trendovima koji su doveli do smanjenja ukupnog broja stanovnika Rijeke: Negativan trend prirodnog kretanja stanovništva prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, u Gradu Rijeci je u razdoblju 2000. 2010. godine umrlo 17.010 stanovnika, a rođeno je 12.145 (- 4.865) Negativan trend mehaničkog kretanja stanovništva (migracije) više je ljudi odselilo iz Rijeke (najviše u okolne gradove i općine) nego što je doselilo u Rijeku. Taj je negativan trend mehaničkog kretanja stanovništva rezultat teritorijalnog ustroja Grada Rijeke iz 1993. godine, iz kojega proizlazi nedostatak prostora na području Grada. Podaci o migracijama govore da je u razdoblju 2000. 2011. godine 33.328 ljudi odselilo iz Rijeke, a 21.533 se doselilo u Rijeku. Od ukupnog broja ljudi koji su se odselili, 66,4% odselilo je u druge općine i gradove u Primorsko-goranskoj županiji, odnosno najvećim dijelom u Rijeku i susjedne gradove i općine. Od onih koji su otišli u druge županije, najviše ih je otišlo u Zagreb, a iz inozemstva je više ljudi doselilo u Rijeku nego što ih je otišlo živjeti u inozemstvo. Kada se govori o strukturi stanovnika koji su se odselili iz Rijeke, to su najvećim dijelom ljudi u dobi od 24 do 35 godina, podjednaki broj muškaraca i žena te djece, što upućuje na to da su se selili zbog rješavanja stambenog pitanja. Dakako, uzimajući u obzir administrativnu podjelu, riječ je o udaljenostima koje se automobilom mogu prijeći za 10 15 minuta, a treba istaknuti da je okolica Rijeke dobro pokrivena javnim prijevozom, što također olakšava dnevne migracije. Podaci govore da su dnevne migracije izrazito velike u gradovima i općinama Riječkog prstena, što kazuje da ti stanovnici i dalje koriste poslovnu, obrazovnu, zdravstvenu, kulturnu i drugu infrastrukturu Grada Rijeke. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o aktivnim osiguranicima govore da je u prosincu 2012. godine na području Primorsko-goranske županije bilo zaposleno 109.217 osoba pa je uz registrirani broj nezaposlenih od 20.935 osoba, stopa nezaposlenosti u prosincu 2012. godine iznosila 16,1%, dok je prema istom izračunu stopa nezaposlenosti na razini Hrvatske bila 20,1%. Udio Rijeke u ukupnom broju zaposlenih (radno aktivno stanovništvo) u PGŽ-u (58%) znatno je veći od udjela Rijeke u ukupnom broju stanovnika PGŽ-a (43,5%). Grad Rijeka ima 88.271 radno sposobnog stanovnika (u dobi od 15 do 64 godine). Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Rijeka, broj nezaposlenih osoba u Rijeci na dan 31. svibnja 2013. godine iznosio je 9.431 osobu. Pozitivan je trend, od 2011. godine, minimalno je povećanje broja zaposlenih (od 0,4%). DVOKUT ECRO d.o.o. 49

Udio umirovljenika u ukupnoj populaciji grada Rijeke iznosi 29,1%, što znači da više od četvrtine stanovništva ima status umirovljenika. Polazeći od sadašnjeg stanja, budući demografski razvoj treba dovesti u čvrstu vezu s gospodarskim razvojem. U hrvatskim uvjetima Grad Rijeka predstavlja veliku koncentraciju temeljne gospodarske i društvene infrastrukture koja je osnovni preduvjet za pokretanje značajnijega gospodarskog razvoja. Namjena prostora U središtu grada Rijeke mogu se identificirati tri globalna područja, podijeljena prema karakterističnoj zastupljenosti sadržaja namijenjenih radu, javnim funkcijama i stanovanju: područje užega središta grada koje sadrži najveću koncentraciju aktivnosti središnjeg područja područje šireg središta grada, namijenjeno pretežno stanovanju i pratećim sadržajima u funkciji središta grada i stanovanja radna zona u funkciji lučko-transportne i industrijske djelatnosti. Područje rekonstrukciju željezničkih kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u vezi s izgradnjom novog (Zagrebačka obala) i proširenje postojećih (Brajdica) kontejnerskih terminala smješteno je unutar urbanog središta grada Rijeke. Neposredno uz kolodvore Rijeka i Rijeka Brajdica (sa sjeverne strane) nalaze se postojeći stambeni objekti. Sjeverno i zapadno od željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica nalazi se stambeno-poslovna zona dijela grada. Sjeverno od željezničkoga kolodvora Rijeka nalaze se pretežno industrijska postrojenja, a dio je površina u namijenjenim poslovnim građevinama. Samo manji dio površina u ovoj radnoj zoni namijenjen je mješovitom stanovanju (višeetažne stambene zgrade s poslovnim prostorom). 3.7. Gospodarstvo U proteklih dvadesetak godina ekonomska se struktura riječkoga gospodarstva umnogome promijenila, posebice uloga pojedinih sektora gospodarstva. Okosnica gospodarskog razvoja Rijeke oduvijek je bila luka i sve prateće djelatnosti koje su dio uslužnog sektora. Usporedno s tim, u proizvodnji je težište na brodogradnji i stoga je bitno unaprijediti tehnološki i tržišni proboj BI 3. maja d.d. koji će se nastavku razvijati u suradnji s Uljanikom d.d. Rijeka već ima snažno razvijenu farmaceutsku industriju te čitav niz manjih poduzetnika koji su okrenuti novim tehnologijama. Primjerice, Jadran galenski laboratorij d.o.o. u ovom trenutku zapošljava više od 600 ljudi, prisutan je na tržištu 35 zemalja i investira u nove proizvodne pogone 350 milijuna kuna. U uvjetima nove ekonomije, koja se temelji na znanosti i znanju, iznimno je značajan transfer znanja i tehnologija sa Sveučilišta u sve sektore lokalnoga gospodarstva, što apsolutno uključuje industrije zasnovane na novim tehnologijama. Ako se promatraju podaci prema veličini gospodarskih subjekata u 2012. godini, u usporedbi s godinom prije, vidljiv je pad broja subjekata u kategoriji malih i srednjih poduzetnika, što je u konačnici rezultiralo ukupnim padom broja poduzetnika za 1,6%. No to se nije odrazilo na stanje broja zaposlenih. Naime, u dijelu segmenta srednje velikih (od 76 zaposlenih) i srednjih (od 271 zaposlenog) poduzetnika došlo je do smanjenja broja zaposlenih, ali je istodobno povećan broj zaposlenih (od 472 zaposlenih) u segmentu malih poduzetnika. DVOKUT ECRO d.o.o. 50

Prosječna mjesečna neto plaća, koja se odnosi isključivo na poduzetnički sektor (bez obrtnika i javnog sektora), u Rijeci je 2012. iznosila 4.616 kuna, što je bilo 6,9% više u odnosu na 2011. godinu. Promatrajući ostvarene rezultate riječkih poduzetnika prema područjima djelatnosti na međugodišnjoj razini (2011./2012.), vidljivo je da je najveći porast ukupnih prihoda zabilježen u poslovanju nekretninama (od 24,9%), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (20,7%), opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije otpada (15,8%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6,5%). Tablica 3.7.-1 Prosječan broj zaposlenih 2012. prema područjima djelatnosti Izvor: Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020., Grad Rijeka (2013) Prema broju zaposlenih po djelatnostima, vidljivo je da su dvije od pet najznačajnijih djelatnosti (koje zapošljavaju 77% ukupnog broja zaposlenih) u 2012. godini ostvarile rast i DVOKUT ECRO d.o.o. 51

to trgovina (1,2%) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8%). Za razliku od toga, u djelatnosti prerađivačke industrije dogodio se pad od 2,5%, u djelatnosti građevinarstva 8,2% te u djelatnosti prijevoza i skladištenja pad od 0,5%. Uz pad broja zaposlenih u tri značajne grane, došlo je do povećanja broja zaposlenih u gotovo svim ostalim djelatnostima. U strukturi riječkoga gospodarstva primjećuje se i pozitivan trend razvoja turizma, o čemu govore podaci o turističkom prometu na području Grada Rijeke za razdoblje od 2000. do 2012. godine. U posljednjih dvanaest godina vidljivo je povećanje dolazaka od 88% te noćenja od 110%. Dolasci i noćenja rasli su iz godine u godinu, uz iznimku 2005. i 2008. godine. Razlog pada dolazaka i noćenja tih godina nalazimo u renoviranju Hotela Jadran 2005. te renoviranju Hotela Continental 2008. godine. Te je godine zatvoreno Prenoćište Rijeka, a Kamp Preluk počeo je raditi 40 dana kasnije u odnosu na početak turističke sezone, što se svakako odrazilo na ukupan broj dolazaka i noćenja turista. U 2012. godini, unatoč globalnoj krizi, turistička su noćenja ostala na razini 2011. godine. U razdoblju od 2000. do 2012. godine vidljiv je značajan porast dolazaka stranih gostiju od 151% i noćenja od 167%. Zabilježen je porast dolazaka domaćih gostiju (4%), dok porast noćenja domaćih gostiju iznosi 27%. Izvor: Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020., Grad Rijeka (2013) Grafički prikaz 3.7.-1 Dolasci i noćenja u gradu Rijeci za razdoblje 2000.-2012. Napomena: * 2005 zatvoren hotel Jadran * renoviran Hotel Continental, zatvoreno prenoćište Rijeka, kamp Preluk počeo kasnije s radom 3.8. Infrastruktura Prometna infrastruktura DVOKUT ECRO d.o.o. 52

Riječki prometni pravac dio je paneuropskoga prometnog koridora Vb (Rijeka Zagreb Budimpešta), odnosno prepoznat je od Europske unije kao važan europski prometni pravac. DVOKUT ECRO d.o.o. 53

Izvor: Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011.-2013., PGŽ (2011) Grafički prikaz 3.8.-1 Povezanost i osnovni prometni pravci Željeznički promet Željezničko čvorište Rijeka složene je strukture, unutar kojeg osnovnu infrastrukturu čine glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet M202 Zagreb Glavni kolodvor Karlovac Rijeka 9 i M203 Rijeka Šapjane državna granica (Ilirska Bristrica), ostala željeznička pruga za međunarodni promet M603 Sušak Pećine Rijeka Brajdica, željeznička pruga od značaja za lokalni promet L212 Rijeka Brajdica Rijeka, kolodvori Rijeka i Rijeka Brajdica te postaja Pećine. 9 Željeznička pruga za međunarodni promet M202 Zagreb Glavni kolodvor - Karlovac Rijeka dio je koridora RH2 (Mediteranskog koridora bivši ogranak Vb paneuropskog prometnog koridora (DG Botovo Koprivnica Dugo Selo Zagreb Karlovac Rijeka Šapjane DG). DVOKUT ECRO d.o.o. 54

Izvor: http://www.hzinfra.hr/karta-pruga Grafički prikaz 3.8.-2 Karta pruga u Republici Hrvatskoj Kolodvor Rijeka je ranžirno-lučki terminal, u kojem svi teretni vlakovi započinju i završavaju vožnju i u kojem se sastavlja i rastavlja veći broj vlakova, obzirom da je Rijeka krajnja točka obaju željezničkih pruga za magistralni promet (M202 Zagreb Glavni kolodvor Karlovac Rijeka i M203 Rijeka Šapjane državna granica (Ilirska Bristrica), kao i pruge od značaja za lokalni promet L212 Rijeka Brajdica Rijeka. Zbog nedostatnog prostora i kapaciteta kolodvora, nije moguća stroga podjela na teretni i putnički dio kolodvora, jer se postojeći kolosijeci koriste za oba oblika prometa. Unutar kolodvora se nalazi određeni broj utovarnoistovarnih kolosijeka koji su u vlasništvu pojedinih industrijskih subjekata (primarno riječke luke), za potrebe teretnog prometa postoje otvoreni skladišni prostori (prostor Svjetionika) i zatvoreni skladišni prostori (skladišta 31, 32, 33). Ostala željeznička pruga za međunarodni promet M603 Sušak Pećine Rijeka Brajdica povezuje dva lučka bazena (Rijeka i Sušak). Njome vlakovi ne prometuju svakodnevno, već promet ovisi o prekrcaju tereta (vozni red prolaska vlakova ne postoji, niti ga je moguće predvidjeti). Kolodvor Rijeka Brajdica je opremljen kolosijecima i postrojenjima za manevriranje i iz istog se izravno regulira promet vlakova koji započinju ili završavaju vožnju. Kolodvor Rijeka Brajdica podređen je kolodvoru Rijeka i nema službenih mjesta koja su podređena kolodvoru Rijeka Brajdica. Prema zadaći koju obavlja u prijevozu robe kolodvor Rijeka Brajdica otvoren je za prijevoz svih vrsta vagonskih pošiljaka osim eksplozivnih predmeta i materija razreda 1a i 1b RID a 10. 10 Regulations Concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Rail (Pravilnik o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom). DVOKUT ECRO d.o.o. 55

Planirana rekonstrukcija željezničkih kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezana je uz najveću konkurentska prednost Rijeke a to je luka, budući da je za razvoj riječke luke od velikog značenja ulaganje u željezničku infrastrukturu. Rijeka, odnosno Riječki prometni pravac, najveći je projekt HŽ infrastrukture d.o.o., a te će investicije pozitivno utjecati i na razvoj riječke luke. Ulaganja u željezničku infrastrukturu pridonijet će povezivanju Rijeke na X. europski željeznički koridor. Pomorski promet Riječka luka (širina 45 19 N; dužina 14 26 E) smještena je u sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Brajdica, Omišalj, Bakar, Raša Bršica, sidrištem brodova i izdvojenim lučkim područjem Škrljevo) definirana je kao luka otvorena ja za javni promet od osobitoga međunarodnog značenja 11. Geografski položaj riječke luke i razvoj Riječkoga prometnog pravca donosi Europskoj uniji nove pogodnosti (posebno za dalekoistočna tržišta preko Sueskog kanala), čime se riječka luka najviše ističe: Prva luka ticanja i najbrža ruta kao alternativni pravac u odnosu na sjeverne europske luke Balansiranje regionalnog razvoja (S-J Europe) Globalni tržišni uvjeti (preraspodjelom postojećih tijekova roba, osnivat će se nove tvrtke) Smanjenje utjecaja na okoliš dostava kontejnera prevezenih brodom i željeznicom od Sueza do Münchena preko riječke luke omogućuje smanjenje emisija od 135 kg CO 2 /TEU Luka Rijeka d.d. je najveći koncesionar za prekrcaj suhih tereta na području riječke luke, i tržišno orijentirano trgovačko društvo čija je osnovna djelatnost lučke usluge. Društvo je nositelj prvenstvene koncesije do 2012.god. i produljene koncesije do 2042.god. Ukupan lučki promet, odnosno promet Luke Rijeka d.d. i Adriatic Gate Container Terminala (AGCT) (Jadranska vrata d.d.), iznosio je u 2012. godini 4,5 milijuna tona tereta. Promet Luke Rijeka d.d. u dijelu generalnog, rasutog tereta i drva iznosio je 3,2 milijuna tona tereta i na razini je 2011. godine. Gledano po vrstama tereta, promet generalnog tereta veći je za 2%, promet drva za 39%, a promet rasutih tereta je za 6% manji. Promet AGCT-a iznosio je u 2012. godini 128.680 TEU-a i manji je za 3% u odnosu na 2011. godinu. Cestovni promet Sa zapadne, sjeverne i istočne strane područja kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica okružena su mrežom gradskih cestovnih prometnica. Sjeverno od željezničkoga kolodvora Rijeka i usporedno s njim nalazi se ulica Milutina Barača koja se proteže od Zvonimirove ulice do istočnog ulaza u brodogradilište 3. maj. Cestovni pristup do kolodvora Rijeka moguće je preko spomenute mreže gradskih prometnica ali je 11 Izvor: Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/04 i 82/07) i Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Primorsko-goranske županije (NN 32/11 i 117/12). DVOKUT ECRO d.o.o. 56

planirano da se u tu svrhu izgradi nova prometnica DC403 Čvorište Škurinje (A7) luka Rijeka zapad 12. Glavni cestovni pristup području kolodvora Rijeka Brajdica odvija se preko nove državne ceste DC404 Rijeka (D8) Luka Brajdica čvorište Draga (A7) koja povezuje uže područje grada Rijeke sa riječkom zaobilaznicom, točnije rečeno na lokaciji čvora Draga promet se dalje preusmjerava cestovnim smjerom A7 preko čvora Orehovica na smjer sjever (autocesta A6 /spoj na A1), smjer zapad prema graničnom prijelazu sa Republikom Slovenijom Rupa i Šapjane te smjer jug sa spojem na A1 u čvoru Žuta Lokva. Preko DC404 i riječke zaobilaznice vrši se povezivanje na ostale državne i županijske ceste koje se koriste u prometu robe. 12. U razdoblju od 2013. do 2016. godine planira se i gradnja DC403 u sklopu projekta Rijeka Gateway u okviru aktivnosti projekata i programa kandidiranih za financiranje iz fondova Europske unije. Za državnu cestu DC403, Čvor Škurinje luka Rijeka, l=2,3 km ishođena je izmjena i dopuna lokacijske dozvole za faznost izgradnje (10 faza gradnje). Izrađeni su svi glavni projekti te je dobivena prva građevinska dozvola. Tijekom 2014. godine ishodit će se preostale građevinske dozvole te se planira gradnja koja će biti predložena za sufinanciranje sredstvima iz EU fondova (Izvor: Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine (NN 1/14) DVOKUT ECRO d.o.o. 57

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: http://map.hak.hr/ Grafički prikaz 3.8.-2 Cestovne prometnice u širem području kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica DVOKUT ECRO d.o.o. 58

Komunalna infrastruktura Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju Rijeka nadležno je za održavanje i upravljanje sustavom javne vodoopskrbe te sustavom javne odvodnje otpadnih voda na području četiri grada Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te pet općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo. Sustav javne vodoopskrbe tehnološki je jedinstven i krajem 2012. činilo ga je ukupno 838 km cjevovoda. Stupanj priključenosti na javnu vodovodnu mrežu na području Rijeke i tzv. Riječkog prstena iznosi 99,85%. Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda Grad obuhvaća područje dva grada Rijeke i Kastva, tri općine Viškovo, Čavle i Jelenje te vrlo mali dio Matulja. Dužine je 272 km. Na njega je od oko 166.000 stanovnika Rijeke, Kastva, Viškova, Čavli i Jelenja (prema popisu stanovnika iz 2011. godine) priključeno oko 85.000 stanovnika, što je 50% svih stanovnika na tom području. Otpadne vode putem kanalizacijskog priključka zbrinjava 66% stanovnika Grada Rijeke (oko 84.000 stanovnika). Gotovo 98% otpadnih voda zbrinjava se na središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delta (mehanički predtretman) koji je dimenzioniran na 540.000 ES i u funkciji je od 1994. godine 13. Komunalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka nadležno je za održavanje čistoće i gospodarenje otpadom. Za prihvat novog otpada pripremljena su tri odlagališna polja (tzv. nulta faza odlagališta) unutar odlagališta Marišćina. Odlaganje otpada provodi se temeljem dobivene lokacijske, građevinske i uporabne dozvole 14. Za takav način gospodarenja otpada KD Čistoća izdana je privremena dozvola do 31. prosinca 2014. godine. Zadaća trgovačkog društva Energo d.o.o. Rijeka za proizvodnju i distribuciju toplinske energije i plina je pružanje usluge toplinske energije za 10.010 korisnika, prodaje plina za 21.273 korisnika i održavanje javne rasvjete. Na području središta grada, Trsata, Bazena Kantrida, Centra Zamet i Art-kina Croatia postavljena je bežična MESH-mreža (RIJEKA-FREE ACCESS) temeljena na Wi-Fi tehnologiji kojom se na području od 210.000 m 2 omogućuje slobodan javni bežični pristup internetu namijenjen građanima i turistima. Društvena infrastruktura Službe zaštite i spašavanja, vatrogasne postrojbe i civilna zaštita Svi potencijalni akcidenti manjeg obima na prostoru kolodvora ili kontejnerskih terminala obuhvaćeni su postojećim planovima postupanja u izvanrednih situacijama. U slučaju da se radi o akcidentima većih razmjera u zaštitu i spašavanje uključuju se lokalne, regionalne i državne službe. U nastavku je dan pregled službi u sustavu zaštite i spašavanja koje mogu djelovati u slučaju tehnoloških nesreća i ekoloških akcidenata, požara, potresa i poplava, omogućavajući traganje, spašavanje i hitan prijevoz unesrećenih osoba 15. 13 Uređaj je predviđen za rušenje zbog izgradnje novog, višeg stupnja pročišćavanja na novoj lokaciji do 2018. godine. 14 Temeljem ugovora o izvođenju građevinskih radova za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Marišćina u Primorskogoranskoj županiji, u drugoj polovici 2012. glavni izvođač dovršio je glavni projekt, Ekoplus d.o.o. ishodio je četiri građevinske dozvole te se izvode građevinski radovi na izgradnji odlagališta s pratećom infrastrukturom, postrojenjem za mehaničkobiološku obradu otpada i za obradu otpadnih voda. 15 Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, http://www.duzs.hr/ DVOKUT ECRO d.o.o. 59

Postojeći kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti Redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti su: a) Profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe - Javna vatrogasna postrojba, Dobrovoljno vatrogasno društvo "Drenova", Dobrovoljno vatrogasno društvo "Sušak-Rijeka". Sve tri postrojbe su u operativnom smislu u funkciji. Minimalni broj operativaca podrazumijeva najmanje 140 vatrogasaca u Javnoj vatrogasnoj postrojbi odnosno po 20 operativaca u svakom dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke osnovana je Odlukom Poglavarstva Grada Rijeke 1999. godine radi obavljanja vatrogasne djelatnosti na području Grada Rijeke te drugih gradova, općina i pravnih osoba s kojima ima ugovor o obavljanju vatrogasne djelatnosti. Postrojba obavlja osnovne djelatnosti gašenja požara, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom ili drugim nesrećama. Unutar Javne vatrogasne postrojbe formirat će se specijalizirana ekipa koja će se dodatno obučavati i opremiti za spašavanje iz ruševina 12 pripadnika. b) Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu postrojbe u gospodarskim subjektima Luka Rijeka d.d., INA Maziva Rijeka, Brodogradilište 3. maj. Broj, veličina, smještaj, ustroj i zadaće vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu utvrđuju se Procjenom ugroženosti pravnih osoba u kojima djeluju. Luka Rijeka d.d. ima velikih poteškoća s nedostatnim brojem vatrogasaca i nedostatnom i zastarjelom opremom. Profesionalnu vatrogasnu postrojbu čini 16 vatrogasaca. INA Maziva Rijeka posjeduje kvalitetnu službu zaštite od požara putem tvrtke SINACO d.d. Profesionalnu vatrogasnu postrojbu "SINACO" d.o.o. PVP Mlaka čini najmanje 27 vatrogasaca. Brodogradilište 3. maj ulaže dosta truda u nabavu potrebne opreme, međutim nedostaje im vatrogasaca. Profesionalnu vatrogasnu postrojbu čini 20 vatrogasaca. c) Hitna medicinska pomoć - raspolaže sa 20 sanitetskih vozila, u ustanovi je zaposleno 73 djelatnika na poslovima hitne medicinske pomoći. d) Klinički bolnički centar Rijeka - ukupno je zaposleno 3029 djelatnika (zdravstveni djelatnici i ostali), a smještajni kapacitet iznosi 1191 krevet. Klinički bolnički centar sastoji se od 14 klinika, jednog kliničkog zavoda i 12 zavoda koji djeluju na tri lokaliteta. e) Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Rijeka - gorska služba spašavanja ima 34 člana, koji su svi iskusni alpinisti, speleolozi i skijaši. f) Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa Grupa potražnih pasa Rijeka - udruga čija je zadaća angažiranje i obučavanje vodiča i pasa za potrebe potražnih akcija za unesrećenim osobama u ruševinama, odronima te ostalim nepristupačnim terenima. Udrugu trenutno čine 5 članova s psima tragačima, a još su 3 pripravnika sa psima na obuci. g) Crveni križ - raspolaže s 5 vozila (kombija) te može računati na pomoć 100 osoba koje su posebno educirane za pružanje prve pomoći, psihosocijalne pomoći, za službu traženja, za rad u prihvatnom centru te za njegu ranjenih i bolesnih. h) Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ima 28 djelatnika za potrebe zbrinjavanja moguće pojave epidemije. Prema potrebi moguća je mobilizacija djelatnika higijensko-epidemioloških ispostava. i) "Vodogradnja Rijeka" d.d. - Hrvatske vode - raspoložive snage za zaštitu i spašavanje od poplava (za cijelo slivno područje Kvarnerskog primorja i otoka) čini 30 ljudi s potrebnom mehanizacijom. j) Snage za spašavanje na moru - čine ih Županijski operativni centar Primorsko-goranske županije, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, obalna DVOKUT ECRO d.o.o. 60

promatračka jedinica, obalne radio postaje, čuvani svjetionici, Jedinica traganja i spašavanja pomorske, zrakoplovne i kopnene jedinice, "Dezinsekcija" d.o.o. Rijeka k) Snage civilne zaštite Grada Rijeke - Grad Rijeka donio je Odluku o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Rijeke koji se aktivira po nalogu gradonačelnika u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe ili velike nesreće. Za pozivanje članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Rijeke donesen je Plan pozivanja sukladno kojem se vrši aktivacija članova Stožera putem Županijskog centra 112 Rijeka, Područnog ureda zaštite i spašavanja Rijeka. Nakon donošenja Procjene ugroženosti Grada Rijeke imenovat će se i Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Rijeke Grad Rijeka donio je odluku o ustrojavanju Postrojbe civilne zaštite opće namjene koja služi kao logistička potpora za provođenje mjera zaštite i spašavanja kojih su nositelji operativne snage zaštite i spašavanja koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, te za provođenje mjera civilne zaštite. Postrojba se sastoji od jednog tima koji u svom sastavu ima četiri skupine, a broji 43 pripadnika. Postrojba će se mobilizirati u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće čije posljedice nadilaze mogućnosti gotovih operativnih snaga. Mobilizaciju postrojbe obavlja Državna uprava za zaštitu i spašavanje - Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka, a po nalogu gradonačelnika. Sredstva za ustrojavanje, opremanje, obučavanje i djelovanje postrojbe osiguravaju se u proračunu Grada Rijeke. Pored ekipe za provođenje mjere spašavanja iz ruševina u sklopu Javne vatrogasne postrojbe, Grad Rijeka će, sukladno ovoj Procjeni, u narednom razdoblju osnovati i specijalističku postrojbu civilne zaštite za spašavanje iz ruševina sa 30 pripadnika. Osim gore navedenih snaga civilne zaštite, za sva skloništa na području grada Rijeke imenovat će se novi voditelji skloništa i njihovi zamjenici. l) Pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti su: Lučka kapetanija Rijeka, "Dezinsekcija d.o.o., IND EKO d.o.o. Rijeka, Rijekatank Rijeka, TTS TEAM 24 d.o.o., Veterinarska stanica Rijeka, Jadranski pomorski servis, Područni ured DUZSa, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a Epidemiološki odjel, Zdravstveno-ekološki odjel i Mikrobiološki odjel. m) Druge operativne snage zaštite i spašavanja čine KD "Autotrolej" d.o.o. Rijeka, KD "Čistoća" d.o.o. Rijeka, "Energo" d.o.o. Rijeka, KD "Kozala", KD "Vodovod i kanalizacija" d.o.o., "Rijeka promet" d.d., Ceste Rijeka. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje Po planu zaštite od požara, snage za zaštitu i spašavanje nalaze se u slijedećim pravnim osobama: Autopromet 2000 d.o.o., Belveder d.o.o, JAMI OPREMA d.o.o. Rijeka, SINACO d.o.o. za INA industrija nafte d.d. MAZIVA Rijeka, "LUKA d. d. Rijeka, "Novotehna" Rijeka, 3. MAJ Rijeka. Prema izvješćima o radu inspekcije zaštite okoliša koja obavlja i neplanirane nadzore u slučajevima izvanrednih događaja koji ugrožavaju okoliš te izazivaju opasnost za život i zdravlje ljudi, izvanredni događaji na području Primorsko-goranske županije u zadnjih 5 godina odnosili su se na procese vezane uz INA Rafineriju nafte Rijeka d.d., Urinj (propuštanje na dovodnoj cijevi lož plina na postrojenju atmosferske destilacije, požar na postrojenju vakuum destilacije, pojava dima na Energani) odnosno aktivnosti koje su se provodile na lokaciji odlagališta Marišćina, Viškovo (pogoršana kvaliteta zraka). 16 16 Izvor: Godišnja izvješća o radu inspekcije zaštite okoliša za 2008., 2009., 2010. i 2012. godinu. (http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=8899). DVOKUT ECRO d.o.o. 61

DVOKUT ECRO d.o.o. 62

3.9. Buka U sklopu cjelovita upravljanja okolišem na području Grada Rijeke, od sredine devedesetih godina smatra se da buka okoliša bitno utječe na životni okoliš građana Rijeke. Tijekom 1997. godine izrađena je stručna podloga za izradu GUP-a Grada Rijeke u kojoj su identificirani i sistematizirani stacionarni izvori buke, objekti za ugostiteljstvo i zabavu i sportski objekti te je provedena analiza njihova utjecaja. Za područje Grada Rijeke izrađena je strateška i konfliktna karte buke za pružni promet grada Rijeke 17. Karta buke izrađena je računalnim metodama proračuna emisije i širenja zvuka/buke emitiranih od poznatih izvora buke u geografskom prostoru poznatih karakteristika. Akustičkim modeliranjem obuhvaćeno je osim administrativnog područja grada i dodatno područje 2 km uz administrativnu granicu odnosno površina od oko 111 km 2. Karta buke obuhvaća utjecaj svih željezničkih pruga. Analiziran je utjecaj buke na 30 bolničkih objekata, 14 domova zdravlja, 37 školskih objekata i 20 dječjih vrtića. Kod određivanja prijedloga prioritetnih područja akcijskog planiranja kao zona izloženosti buci razmatran je svaki objekt na čijoj adresi ima prijavljeno prebivalište makar jedan stanovnik. Karta buke omogućuje: Identifikaciju i kvantificiranje razine problema s bukom u zajednici; Nužnu i objektivnu informaciju javnosti o izloženosti buci, o zagađenju okoliša prekomjernom razinom buke; Objektivnu osnovu za prostorno i prometno planiranje; Jednostavnije praćenje trendova razina buke okoliša; Postavljanje (objektivnih) ciljeva za snižavanje razina buke; Učinkovitiji rad službi za prostorno planiranje, zaštitu okoliša, kulturne baštine tijekom izrade procedura za nadzor (i snižavanje) razina buke; Izradu akcijskih planova za snižavanje razina buke od postojećih izvora i usporedbu različitih scenarija; Praćenje prostorno-planskih procedura i strategija kao i provedbu akcijskih planova, u smislu ostvarivanja rezultata; Učinkovitu platformu za daljnja istraživanja zaštite od buke, izloženosti, poremećaju sna, učinaka na zdravlje (osnova za epidemiološke studije) kao i razvoju novih mjera zaštite od buke u prostorno planskoj dokumentaciji. Utječe na donositelje odluka na ciljana ulaganja u zaštitu od buke na određenom području. Rezultati projekta predstavljeni su u Elaboratu o izrađenoj strateškoj i konfliktnoj karti buke pružnog prometa za područje Grada Rijeke, DARH 2 (oznaka elaborata 2008-KB-016). U okviru navedenog elaborata izrađeni su svi podaci predviđeni projektnim zadatkom u tekstualnom, grafikom i tabelarnom obliku. Između ostalog, predstavljeni su i rezultati: analize izloženosti stanovništva određenim razinama buke cestovnog odnosnog pružnog prometa analize smetnje uzrokovane bukom cestovnog odnosnog pružnog prometa preliminarna područja akcijskog planiranja zaštite od buke. U okviru projekta izrađene su: strateška karta buke pružnog prometa za dan, noć i dan-večer-noć 17 Strateška karta buke jest temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke. Iz navedenog razloga izrađuju se strateške karte buke koje obuhvaćaju samo jedan određeni glavni izvor buke. Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke koja se izrađuje na temelju izrađene strateške karte buke, a iz koje je vidljiva razlika između postojećeg i/ili predviđenog stanja imisije buke i dopuštenih razina buke DVOKUT ECRO d.o.o. 63

konfliktna karta buke pružnog prometa za dan i noć. DVOKUT ECRO d.o.o. 64

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: http://www.rijeka.hr/kartabukegrada Grafički prikaz 3.9.-1 Strateška karta pružnog prometa za dan DVOKUT ECRO d.o.o. 65

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: http://www.rijeka.hr/kartabukegrada Grafički prikaz 3.9.-2 Strateška karta pružnog prometa za noć DVOKUT ECRO d.o.o. 66

Konfliktnom kartom buke Grada Rijeke utvrđena su područja i vrijednosti prekoračenja dopuštenih razina buke. Lučka uprava Rijeka izradila je stratešku kartu buke za područje riječke luke u okviru projekta PHARE 2005 CBC/INTERREG IIIA o prekograničnoj suradnji Republike Italije i Republike Hrvatske Noise characterisation of ports: System for the control and monitoring of noise pollution in ports 18. U okviru projekta koji se odvijao na području Lučke Uprave Rijeka provedeno je niz akustičkih mjerenja kao i izrada strateške karte buke LUR. Provedba projekta podijeljena je na 2 projektna područja: projektno područje 1, koje obuhvaća područje LUR smještenu unutar Grada Rijeke i projektno područje 2, koje obuhvaća područje LUR smještenu unutar Grada Bakra. Provedena je analiza izloženosti stanovništva buci koja potječe iz luke i utvrđena su prioritetna područja akcijskog planiranja. U okviru smjernica za budući rad, Lučke Uprave Rijeka, predloženo je i niz mogućih mjera za zaštitu od buke na područja LUR, uz primjenu BAT i/ili BPO principa (BAT = Best Available Techniques; BPO =Best Practicable Option), čime su preporučene primjenjive mjere koje bi rezultirale snižavanjem razina buke na najugroženijim područjima Grada Rijeke i Grada Bakra. U okviru ovih mjera predložene su određene mjere zaštite od buke na više vrsta dominantnih izvora i organizacijske mjere zaštite od buke. U sklopu projekta nabavljen je uređaj za mjerenje razine zvuka, koji će Lučka uprava Rijeka koristiti u preventivnim akustičkim mjerenjima s ciljem što točnije karakterizacije promatranih izvora buke na svom području. Po izvršenim mjerenjima i analizi, pristupit će se poduzimanju određenih korektivnih radnji kako bi se smanjio nepoželjni utjecaj buke na okoliš. Sustavi upravljanja bukom okoliša predstavljaju integralni model rješavanja problema prekomjernih razina buke kojima je stanovništvo svakodnevno izloženo. Interdisciplinarni pristup i primjena najmodernijih akustičkih metoda mjerenja i predviđanja buke u okoliša osiguravaju snižavanje razine buke. Cilj Lučke uprave Rijeka je uspostaviti sustav upravljanja bukom okoliša koji podrazumijeva: mjerenje, monitoring, mapiranje i management. 18 Izvor: Strateška karta buke područje Lučke urpave Rijeka karakterizacija buke okoliša Lučke uprave Rijeka, PHARE 2005 CBC/INTERREG IIIA Novi program prekogranične suradnje. DVOKUT ECRO d.o.o. 67

Izvor: Strateška karta buke područje Lučke uprave Rijeka karakterizacija buke okoliša Lučke uprave Rijeka, PHARE 2005 CBC/INTERREG IIIA Novi program prekogranične suradnje. Grafički prikaz 3.9.-3 Karta buke projektnog područja 1 - Rijeka DVOKUT ECRO d.o.o. 68

Stambeno-poslovna zona dijela grada koja se nalazi sjeverno od lokacija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica a koja je pod mogućim utjecajem buke od kolodvora odnosno djelatnostima vezanim za prekrcavanje kontejnera, kao i ostale osjetljive zone, dominantno je opterećena bukom prometa s gradskih ulica te bukom koju proizvodi djelovanje željezničkog prometanja iz željezničkog čvora Rijeka. Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene su prema namjeni prostora i dane su u tablici 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04): Zona Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LR,A,eq [db(a)] dan noć 1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa 65 50 5 stanovanjem Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi) - Na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 db(a) - Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči Članak 6 istoga Pravilnika dodatno određuje: Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine buke iz Tablice 1, umanjene za 5 db. Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 db. Na području kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica dosad nisu provođena mjerenja buke, kao ni na području novog kontejnerskog terminala Zagrebačka obala. Na području kontejnerskog terminala Rijeka Brajdica provođena su mjerenja razine buke čiji se rezultati daju u nastavku. Mjerenje imisijske razine buke gradilišta na kontejnerskom terminalu Brajdica pod upravom Lučke uprave Rijeka, provedeno je u razdoblju od 31.05.2011. do 02.06.2011. Namjena ispitivanja bila je odrediti imisijske razine buke gradilišta kontejnerskog terminala Brajdica pod upravom Lučke uprave Rijeka, Riva 1, Rijeka, kako bi se utvrdilo da li razine buke pogona prekoračuju dopuštene razine buke za dnevne, večernje i noćne uvjete rada. Mjerna mjesta na kojima su provedena imisijska mjerenja razina buke su: Mjerno mjesto 1 na vanjskom prostoru na balkonu skladišta Lučke uprave Rijeka Mjerno mjesto 2 na vanjskom prostoru pored vage za teretna vozila DVOKUT ECRO d.o.o. 69

Mjerna mjesta 3 do 15 na vanjskom prostoru u okolini gradilišta u blizini stambenih objekata. Položajni prikaz mjernih mjesta predočen je na grafičkom prikazu 3.9.-2. Izvor: Ispitni izvještaj broj: 2011-AI-041 terensko mjerenje razine buke, gradilište na kontejnerskom terminalu Brajdica, Lučka uprava Rijeka, Riva 1, Rijeka, DARH 2 (2011) Grafički prikaz 3.9.-3 Položaji mjernih mjesta Tablica 3.9.-1 Sumarni pregled izmjerenih razina buke Izvor: Ispitni izvještaj broj: 2011-AI-041 terensko mjerenje razine buke, gradilište na kontejnerskom terminalu Brajdica, Lučka uprava Rijeka, Riva 1, Rijeka, DARH 2 (2011) Stručno mišljenje i tumačenje Ekvivalentne razine buke koju uzrokuju izvori buke gradilišta kontejnerskog terminala Brajdica pod upravom Lučke uprave Rijeka, Riva 1, Rijeka ne prekoračuju dopuštene razine DVOKUT ECRO d.o.o. 70

buke za dnevne, večernje i noćne uvjete rada. Temeljem rezultata mjerenja zaključuje se da Lučka uprava Rijeka, Riva 1, Rijeka zadovoljava mjere zaštite od buke u skladu sa zahtjevima zakonskih propisa i normi. 3.10. Krajobrazne značajke Planirani zahvati nalaze se u lučko-operativnoj zoni obalnog pojasa grada Rijeke. Same lokacije zahvata karakterizira visok stupanj prisustva elemenata lučke, skladišne i željezničke infrastrukture te izostanak urbanih ili suburbanih elemenata koji se mogu smatrati krajobraznim vrijednostima. Šire područje lokacije zahvata je prometnicom jasno podijeljeno na sjeverni urbani dio i južni industrijalizirani dio. Urbani dio karakterizira sustav katnica, javnih površina, prometnica i parkova. Područje lokacije zahvata u strukturi krajobraza ima dominantnu ulogu te u njemu dominiraju snažni odnosi ploha i relativno niskih volumena skladišnih i upravnih zgrada uz mjestimične prostorne akcente poput kranova. Mjestimično se javljaju industrijski elementi koji predstavljaju vrednije oblike industrijske arhitekture a samim time i vrjednije krajobrazne elemente. Kao primjer može se navesti niz objekata uz obalu na Kolodvoru Rijeka čije trenutno stanje zahtijeva obnovu i revitalizaciju. Osim navedenih izuzetaka gotovo cijelo lučko i kolodvorsko područje predstavlja krajobraznu degradaciju. U vizuri s mora u prvom se planu (i u dugom potezu) uočavaju lučke, industrijske i transportne građevine (pristaništa, mnogobrojni spremnici i druga industrijska postrojenja i građevine, ranžirni kolodvori, brodogradilišta). U drugom se planu nazire urbana struktura nižih gabarita, djelomično utopljena u gradsko zelenilo, a tek u trećem planu, na padinama iznad donjeg dijela grada, dominiraju visoke stambene građevine. Iz urbanog područja lokacija zahvata je vidljiva iz područja visokih stambenih građevina i iz neposredne blizine. Zbog navedenih razloga zaključuje se da je prostor lokacije planiranih zahvata krajobraz industrijskog karaktera vrlo niske kvalitete čija je vizualna izloženost velika iz područja morske površine i dijela grada Rijeke na padinama. DVOKUT ECRO d.o.o. 71

4. PRAVNI I ADMINISTRATIVNI OKVIR Međunarodne konvencije i sporazumi Republika Hrvatska potpisnica je sljedećih konvencija koje se odnose na zahvate rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica a tiču se pitanja zaštite okoliša odnosno željezničkog prijevoza: Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998) Objavljena je u NN MU 6/96, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 10. rujna 1997. Cilj Konvencije je da radi doprinosa zaštiti prava svake osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, svaka stranka jamči pravo pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o okolišu i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša sukladno odredbama ove Konvencije. U slučaju procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci, to će biti ostvareno tijekom izrade studije o utjecaju na okoliš. U skladu s uvjetima navedenim u projektnom zadatku i smjernicama i procedurama zaštite okoliša Svjetske banke izrađivač studije o utjecaju na okoliš će pomoći LUR u proceduri procjene utjecaja na okoliš za studiju, kako bi se na vrijeme uključila javnost u odabrane investicije projekta s predviđenim utjecajima na okoliš i socijalnim utjecajima. Pitanja i odgovori s javnog izlaganja bit će uključeni u završnu verziju studije o utjecaju na okoliš. Datum javnog izlaganja će biti objavljen na web stranicama Lučke uprave Rijeka i aktivnih nevladinih organizacija kao i lokalne vlasti i javnost će biti pozvana na komentiranje nacrta studije o utjecaju na okoliš. Nacrt studije o utjecaju na okoliš bit će javno dostupan na internetskoj stranici LUR na hrvatskom jeziku prije početka javnog izlaganja. Javni uvid nacrta studije o utjecaju na okoliš bit će u trajanju od dva tjedna. Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF, Convention concerning International Carriage by Rail) (Bern, 1980) Objavljena je u NN MU 12/00, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 27. rujna 2000. Protokol o izmjenama Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF) objavljen je u NN - MU 4/06, stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. srpnja 2006. Konvencija je originalno sastavljena u Bernu 9. svibnja 1980. godine, a stupila je na snagu 1. svibnja 1985. Konvencija predstavlja vrhunac rada na međunarodnoj unifikaciji željezničkog prijevoza, započetoj donošenjem Međunarodne konvencije o prijevozu robe željeznicom (CIM) 1890. u Bernu. Godine 1923. donesen je i drugi međunarodni ugovor - Međunarodna konvencija o prijevozu putnika i prtljage željeznicom (CIV). Obje konvencije su se periodički mijenjale i dopunjavale na revizijskim konferencijama. Na revizijskoj konferenciji 1980. godine donesen je potpuno nova konvencija COTIF, koja je sadržajno i strukturno novelirala sustav međunarodnog željezničkog prava. Njom je osnovana nova međunarodna organizacija - Međuvladina organizacija za međunarodni prijevoz željeznicom (OTIF). Zbog sve jačeg pritiska konkurentnog cestovnog prijevoza te započinjanja liberalizacije tržišta željezničkih usluga u EU 1990-ih, COTIF je izmijenjen dvama protokolima - 1990. i 1999. DVOKUT ECRO d.o.o. 72

Protokolom o izmjenama COTIF-a, sastavljenim 3. lipnja 1999. u Vilniusu, struktura Konvencije je izmijenjena, te se onda sastoji od glavnih odredbi same Konvencije i 7 dodataka: Jedinstvena pravila glede Ugovora o međunarodnom željezničkom prijevozu putnika (CIV), Dodatak A Konvenciji Jedinstvenim pravila vezanim uz Ugovor o međunarodnom željezničkom prijevozu robe (CIM), Dodatak B Konvenciji Propis o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (RID), Dodatak C Konvenciji Jedinstvena pravila o ugovorima za korištenje vozila u međunarodnom željezničkom prometu (CUV), Dodatak D Konvenciji Jedinstvena pravila o ugovorima o korištenju infrastrukture u međunarodnom željezničkom prometu (CUI), Dodatak E Konvenciji Jedinstvena pravila o vrednovanju tehničkih standarda i prihvaćanju jedinstvenih tehničkih propisa primjenjivih na željeznička sredstva namijenjena korištenju u međunarodnom prometu (APTU), Dodatak F Konvenciji Jedinstvena pravila o tehničkom odobrenju za prihvatljivost željezničkih sredstava namijenjenih za korištenje u međunarodnom prometu (ATMF), Dodatak G Konvenciji. Međunarodni promet robe na kolodvorima Rijeka i Rijeka Brajdica i sada i u budućnosti obavljat će se u skladu s ovom Konvencijom. Hrvatski zakonski i regulatorni okvir Hrvatski zakonski i regulatorni okvir, koji se odnosi na projekt usklađen je s propisima EU i pravnom stečevinom koja se odnosi na okoliš. Hrvatski propisi propisuju niz mjera, koje treba poduzeti prije izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola. Osnovni dokumenti za ishođenje lokacijske dozvole su prostorni plan (u kojem se pokazuje da je predložena aktivnost predviđena u okviru propisa iz glavnog plana). Da bi se zahvat mogao izvesti on mora biti u skladu s lokacijom i odredbama u važećim Prostornim planovima za predmetnu lokaciju (tekstualno i grafički) 19. Područje rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica je na području Primorsko-goranske županije, Grad Rijeka. Lokacija zahvata obuhvaćena je sljedećim prostorno - planskim dokumentima: Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije 32/13) 20 Prostorni plan uređenja Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 14/13) 21 Generalni urbanistički plan Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 7/07,14/13 i 8/14) 22. U nastavku su dani navodi iz odredbi za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 32/13), Prostornog plana uređenja Grada Rijeke (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 52/10) i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 7/07 i 52/10) koji se odnose na zahvate. 19 Također, svaki prostorni plan nižeg reda mora biti usklađen s prostornim planom višeg reda. U slučaju da to nije slučaj odnosno da postoje razlike za lokaciju je relevantan prostorni plan višeg reda. 20 Izvor: http://www.zavod.pgz.hr/home.aspx?pageid=60 21 Izvor: http://www.rijeka.hr/prostorniplanovi. 22 Izvor: http://www.rijeka.hr/prostorniplanovi. DVOKUT ECRO d.o.o. 73

DVOKUT ECRO d.o.o. 74

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije 32/13): 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU Članak 19. Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za državu: 2. Željeznice s pripadajućim građevinama i uređajima, izuzev industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada a) planirana željeznička pruga visoke učinkovitosti: Trst/Kopar Lupoglav Rijeka Josipdol (Karlovac) Zagreb/Split Dubrovnik b) željezničke pruga za međunarodni promet: Rijeka Karlovac Zagreb i dalje Krasica otok Krk luka na otoku Krku Rijeka Šapjane državna granica - Ilirska Bistrica Škrljevo Bakar Sušak Pećine Brajdica Krasica Ivani Škrljevo/Bakar Članak 158. Promet željezničkog čvora Rijeka temelji se na prognozama prometa Luke Rijeka. Planirana je modalna razdioba prijevoza tereta na način da se minimalno 60% tereta za potrebe luke prevozi željeznicom. Planirana je rekonstrukcija i dogradnja željezničkog čvora Rijeka: kolodvora Rijeka, kolodvora Brajdica, kolodvora Škrljevo, robnog kolodvora Kukuljanovo, kolodvora Bakar, kolodvora Ivani, kolodvora Tijani, te izgradnja teretnog kolodvora Krasica, izgradnja novoga teretnog i lučkog kolodvora na otoku Krku kao i kolodvora Miklavija. Prostorni plan uređenja Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 14/13) U odredbama za provođenje ne spominje se striktno rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica već samo izrada strateške karte buke između ostalog i za predmetne kolodvore. U svrhu izrade prostornog plana užeg područja, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru moguće je utvrditi potrebu izrade karte buke, i to: B. za koridore i građevine željezničkog prometa: - dio pruge Škrljevo - Pećine - kolodvori Rijeka, - dio pruge Matulji - Rijeka - putnički kolodvor Rijeka - ranžirni kolodvor Rijeka - pruga I. reda Rijeka - Pećine - Brajdica (Sušak) s pripadajućim kolodvorima, U cilju provjere i nadzora buke potrebno je provoditi akustična mjerenja, a za prostore na kojima buka prelazi dozvoljene razine potrebno je donositi i provoditi akcijske planove za smanjenje razine buke. DVOKUT ECRO d.o.o. 75

Ako smanjenje razine buke nije moguće postići na izvoru nastanka buke, otklanjanje ili smanjivanje razine buke na dozvoljenu razinu potrebno je postići mjerama sprječavanja širenja buke i zvučnom izolacijom građevina. Generalni urbanistički plan Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 7/07, 52/10, 14/13 i 8/14) U odredbama za provođenje ne spominje se striktno rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica već se samo daju smjernice razvoja željezničkog prometa u obuhvatu Plana, pregled osnovne željezničke infrastrukture na području obuhvata Plana odnosno ispitivanje i saniranje utvrđenih zagađenja tla oko željezničkih pruga. Članak 168. Razvoj željezničkog prometa na području obuhvata ovoga Plana potrebno je usmjeriti na: ostvarivanje veze s Lukom Rijeka kao sustavom u zajedničkom razvoju, Članak 169. Osnovnu željezničku infrastrukturnu mrežu na području obuhvata ovoga Plana čini: postojeća magistralna glavna pruga Rijeka - Zagreb, postojeća magistralna glavna pruga Rijeka - Šapjane, postojeća pruga I. reda, Pruge iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka planiraju se rekonstruirati udvostručenjem kolosijeka. Članak 252. U cilju postizanja planirane kakvoće okoliša potrebno je poduzimati mjere kako slijedi: ispitati i sanirati utvrđena zagađenja tla na područjima starih spremnika naftnih derivata, industrijskih zona, oko cesta i željezničkih pruga, transformatorskih stanica, vojarni, vojnih skladišta i vježbališta, na područjima bez sustava javne odvodnje ili sa starim i propusnim sustavom odvodnje tehnoloških otpadnih voda, na površinama onečišćenim otpadom i slično, Komentar Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica predviđena je na postojećem obuhvatu kolodvora. Prema važećoj prostornoj planskoj dokumentaciji nema zapreka za realizaciju zahvata, a pri određivanju utjecaja i mjera za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš uzeti će se u obzir (između ostalog) i sve mjere propisane važećom prostorno planskom dokumentacijom. Iz kartografskih prikaza važeće prostorno planske dokumentacije vidljivo je da je rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u skladu sa svim prostorno planskim dokumentima (grafički prikazi 4.-1, 4.-2 i 4.-3). DVOKUT ECRO d.o.o. 76

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 32/13) Lokacija kolodvora s Rijeka Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Grafički prikaz 4.-1 Izvadak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina DVOKUT ECRO d.o.o. 77

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 14/13) Prikaz izdvojenih površina infrastrukturnog sustava Željeznica Magistralna pruga Rijeka i teretni kolodvor (nije prikazan na kartografskom prikazu) Luka za javni promet od osobitog međunarodnog gospodarskog značaja IS-9 Bazen Rijeka sa željezničkim kolosijecima i postrojenjima (prikazan u cijelosti) IS-23 Terminal Brajdica (prikazan u cijelosti) Lokacija kolodvora s Rijeka Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Grafički prikaz.4.-2 Izvadak iz kartografskog prikaza 1 Korištenje i namjena površina DVOKUT ECRO d.o.o. 78

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ (ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA ) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: Generalni urbanistički plan Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 7/07 i 52/10) Lokacija kolodvora s Rijeka Grafički prikaz 4.-3 DVOKUT ECRO d.o.o. Izvadak iz kartografskog prikaza 1 Korištenje i namjena prostora 79

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ (ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA ) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Izvor: Generalni urbanistički plan Grada Rijeka (Službene novine Primorsko-goranske županije 7/07 i 52/10) Lokacija kolodvora Rijeka Brajdica Grafički prikaz 4.-4 DVOKUT ECRO d.o.o. Izvadak iz kartografskog prikaza 1 Korištenje i namjena prostora 80

DVOKUT ECRO d.o.o. 81

Osim prostornih planova i generalnih urbanističkih planova tu su još i studija izvedivosti odnosno studija o utjecaja na okoliš/ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13)). Da bi se ishodila građevna dozvola, kojom se dozvoljava početak građevinskih radova, projektnom dokumentacijom se mora prikazati da su obuhvaćene i uključene sve mjere za ublažavanje utjecaja na okoliš određene u lokacijskoj dozvoli. Procjena utjecaja na okoliš Predloženim projektima rekonstrukciju željezničkih kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u vezi s izgradnjom novog (Zagrebačka obala) i proširenje postojećih (Brajdica) kontejnerskih terminala prethodili su projekti rekonstrukcije Zagrebačkog pristaništa 23 i projekti izgradnje II. faze kontejnerskog terminala Brajdica 24 za koje je izrađena prethodna dokumentacija vezana uz procjenu utjecaja na okoliš. Sva ova ishođena rješenja/mišljenja priložena su u poglavlju 8.3. ISHOĐENA RJEŠENJA/MIŠLJENJA VEZANA UZ ZAŠTITU OKOLIŠA ZA KOLODVORE RIJEKA I RIJEKA BRAJDICA. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) rekonstrukcija kolodvora nalazi se na Prilogu II POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO, pod točkom 9.3. Željezničke pruge (osim gradskih i prigradskih) i željeznički terminali za kombinirani utovar i istovar tereta. Za rekonstrukciju kolodvora Rijeka bit će potrebno izraditi dodatnu dokumentaciju Zahtjev za ocjenu o potrebni procjene utjecaja na okoliš za zahvat rekonstrukcija kolodvora Rijeka jer ona nije bila sadržana u prethodno izrađenoj dokumentaciji (planirano tijekom 2014. godine). Za rekonstrukciju kolodvora Rijeka Brajdica nije potrebno izraditi dodatnu dokumentaciju jer je rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica već sadržana u prethodno izrađenom Elaboratu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica. Zrak Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica podliježe generalnim odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu zraka (Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14, Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)), ali ne zahtjeva izradu dodatne dokumentacije odnosno primjenu mjera zaštite okoliša osim onih koji su definirani predmetnom studijom o utjecaju na okoliš. Vode/akcidenti 23 Studiju o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka izradio je Rijekaprojekt niskogradnja tijekom 2001. godine. U međuvremenu je nositelj zahvata odlučio promijeniti način temeljenja obalne konstrukcije tako da je umjesto temeljenja na pilotima, predložio temeljenje na kesonima. Ostali elementi iz tehničkog rješenja obrađenog Studijom i prihvaćenog provedenom procjenom ostali su nepromijenjeni. Iz tog razloga napravljena je dodatna dokumentacija Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat Rekonstrukcija Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka, DLS, 2013. i ishođeno je Rješenje da za predmetnu rekonstrukciju da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. 24 Studiju procjene utjecaja na okoliš II. faze izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka izradio je Rijekaprojekt d.o.o. tijekom 2004.-2005. godine. Zbog planirane rekonstrukcije kolosiječnih postrojenja željezničkog kolodvora Brajdica i kolosijeka kontejnerskog terminala Brajdica izrađena je dodatna dokumentacija Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica. DVOKUT ECRO d.o.o. 82

Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica podliježe generalnim odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu voda (Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14) i zahtjeva izradu dodatne dokumentacije osim primjene mjera zaštite okoliša koje su definirane predmetnom studijom o utjecaju na okoliš. Prema Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) tijekom rekonstrukcije i korištenja predmetnih kolodvora potrebno je izraditi (revidirati) Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda. Staništa, životinje, biljke i gljive, zaštita prirode i ekološka mreža, krajobraz Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica podliježe generalnim odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu prirode odnosno ekološke mreže ili krajobraza (Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13), Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)) ali ne zahtjeva izradu dodatne dokumentacije odnosno primjenu mjera osim onih koji su definirani predmetnom studijom o utjecaju na okoliš. Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) zahvat se nalazi van granica područja ekološke mreže, u izgrađenom dijelu građevinskog područja, za koji nije potrebno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu se ne provodi za planove, programe i za zahvate koji su neposredno povezani s upravljanjem područjem ekološke mreže, kao i za zahvate koji se izvode unutar izgrađenog dijela građevinskog područja. Kulturno-povijesna baština Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica podliježe generalnim odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu kulturno-povijesne baštine (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13)) ali ne zahtjeva izradu dodatne dokumentacije odnosno primjenu mjera osim onih koji su definirani predmetnom studijom o utjecaju na okoliš. U slučaju otkrića arheoloških lokaliteta prekinuti radove te obavijestiti Ministarstvo kulture, nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima. Buka Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica podliježe generalnim odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu od buke (Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13), Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09), Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)) i zahtjeva izradu dodatne dokumentacije osim primjene mjera zaštite okoliša koje su definirane predmetnom studijom o utjecaju na okoliš. Prema Pravilniku o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09) za željeznički promet potrebno je izraditi (revidirati) strateške karte buke željezničkoga prometa. Strateška karta buke usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavlja svakih pet godina. Prema Zakonu o gradnji (NN 153/13) tijekom izrade daljnje projektne dokumentacije potrebno je izraditi Idejni odnosno Glavni projekt zaštite od buke (u sklopu Glavnog projekta). Otpad DVOKUT ECRO d.o.o. 83

Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica podliježe generalnim odredbama zakonskih propisa: Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09), Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 109/11), Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08), Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12 i 86/13), Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12 i 86/13), Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12 i 86/13), Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 23/14 i 51/14)) i zahtjeva izradu dodatne dokumentacije osim primjene mjera zaštite okoliša koje su definirane predmetnom studijom o utjecaju na okoliš. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14) tijekom rekonstrukcije i korištenja predmetnih kolodvora potrebno je voditi evidenciju o otpadu na propisan način kao i izraditi (revidirati) Plan gospodarenja otpadom za petogodišnje razdoblje za fazu korištenja. Smjernice i procedure zaštite okoliša Smjernice i procedure zaštite okoliša Svjetske banke Kao što je ranije rečeno u skladu sa smjernicama i procedurama Svjetske banke OP/BP 4.01 o procjeni utjecaja na okoliš (ovisno o vrsti, lokaciji, osjetljivosti i opsegu projekta te prirodi i veličini njegovih mogućih utjecaja na okoliš) rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci klasificiran je kao projekt kategorije B. To zahtjeva pripremu od strane LUR parcijalne studije o utjecaju na okoliš (SUO), uključujući odgovarajući Plan upravljanja okolišem (PUO) i zahtjeve vezane uz B kategoriju projekta. Studija o utjecaju na okoliš je također uključila i smjernice Svjetske banke o najboljoj praksi vezanoj uz izgradnju željezničkih pruga (odnosno djelomično, u manjoj mjeri gdje je to primjenjivo i luka i terminala): International Finance Corporation (IFC), (2007), Environmental, Health, and Safety Guidelines for Railways International Finance Corporation (IFC), (2007), Environmental, Health, and Safety Guidelines for Ports, Harbors, and Terminals Smjernice zaštite okoliša i održivog razvoja Međunarodne željezničke unije Studija o utjecaju na okoliš je također uključila i smjernice Međunarodne željezničke unije o zaštiti okoliša i održivom razvoju: International Union of Railways (UIC), Buildings on the Railways Environmental Strengths (2009) International Union of Railways (UIC), Railways and Sustainable Development (2012) DVOKUT ECRO d.o.o. 84

5. UTJECAJ NA OKOLIŠ 5.1. Utjecaji tijekom pripreme i rekonstrukcije Utjecaji na zrak Tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica doći će do utjecaja na kvalitetu zraka. Taj je utjecaj negativan no privremenog karaktera. Uzroci onečišćenja su: emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja, nasipavanja, ) emisije prašine sa površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvođenje građevinskih radova produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije i vozila koja se koriste za prijevoz radnika, materijala i ostalih (npr. dizel agregati). Utovarom i istovarom materijala, kretanjem mehanizacije, i tijekom ostalih radova vezanih uz izgradnju (ugradnja tucanika, razastiranje i sl.), nastat će prašina koja se podiže u atmosferu i, nošena zračnim strujanjima, a ovisno o svojoj masi tj. veličini, taloži na većoj ili manjoj udaljenosti. Za vrijeme sušnog i vjetrovitog vremenskog perioda, nataložena prašina može se, iako radovi nisu u tijeku, ponovno podići u atmosferu. Emisija prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom, kao i emisija prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija izuzetno je vremenski i prostorno promjenjiva veličina. Količina prašine ovisi o stanju podloge pristupnih cesta i brzini, opterećenosti i stanju guma transportnih vozila na gradilištu. Disperzija ukupno emitirane prašine (veličine čestica pretežno ispod 30 µm) ovisi o intenzitetu izvođenja radova, ali i o trenutnim meteorološkim uvjetima na gradilištu, posebice vjetru i vlažnosti zraka. U skladu s navedenim, emisije prašine, i njima prouzročenog smanjenja kvalitete zraka, nije moguće u potpunosti spriječiti. Opterećenje na kvalitetu zraka tijekom izgradnje zahvata čine i produkti izgaranja fosilnih goriva. Izgaranjem fosilnih goriva nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže: sumpor dioksid (SO 2 ), dušikove okside (NO x ), ugljikove okside (CO, CO 2 ), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike (PAH). Koncentracija onečišćujućih tvari se mijenja tijekom sata, dana, tjedna ovisno o meteorološkim uvjetima. Njihovo taloženje ovisi o vrsti i intenzitetu oborina, o smjeru i brzini vjetra, o difuziji u visinu, o temperaturnim inverzijama, magli, itd. Kako su radovi građenja pruge vremenski ograničeni, emisije ispušnih plinova i prašine nisu tolike da bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitetu zraka okolnog područja. Ako do kratkoročnog narušavanja kvalitete zraka i dođe, utjecaj će prestati čim se završe građevinski radovi. DVOKUT ECRO d.o.o. 85

Utjecaji na korištenje zemljišta i tlo Zemljište pripada površini infrastrukturne namjene i njegova namjena neće se mijenjati u budućnosti (Prostorni plan uređenja Grada Rijeke (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 14/13). Rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica i uređenje prostora neće negativno utjecati na ostale građevine i njihove sadržaje na ovom području, niti će utjecati na njihovo funkcioniranje budući da se zahvat planira u okviru današnjeg kolodvorskog područja, a rekonstrukcija će se obaviti na postojećem prostoru kolodvora. Svi zahvati su u skladu s važećim prostornim planovima. Rekonstrukcijom kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica neće doći do zaposjedanja novih površina, niti do dodatne prenamjene zemljišnog pokrova u koridoru trase pruge jer se radi o rekonstrukciji unutar postojećeg prostora kolodvora. Rekonstrukcijom kolodvora Rijeka Brajdica doći će do izgradnje novog tunela za izvlačnjak u dužini od oko 410 metara. Izgradnjom tunela doći će do pojave velike količine iskopa, koji će se većim dijelom iskoristiti u okviru radova rekonstrukcije, dok će se preostali dio privremeno odložiti te odvesti s lokacije. Utjecaji na vode Lokacije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica nalaze izvan zona sanitarne zaštite izvorišta, te tijekom izgradnje zahvata neće biti negativnog utjecaja na isto. Tijekom izgradnje zahvata mogući su negativni utjecaji na vode ukoliko se ne predvidi fazni pristup građenju koji ostavlja dovoljno slobodnog prostora za pravilnu organizaciju gradilišta, regulaciju tijekova materijala, radnih strojeva i zaposlenika uz odgovarajući nadzor. Negativan utjecaj na podzemne vode u kontaktnom i širem području zahvata može nastati uslijed: nepostojanja sustava odvodnje oborinskih voda s područja gradilišta nepostojanja odgovarajućeg rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva u neprimjerenim spremnicima, punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s kojeg je moguće istjecanje u okolni prostor, a čišćenje nije osigurano suhi postupkom povećane količine građevinskog, komunalnog i opasnog otpada čijim se ispiranjem mogu onečistiti površinske i podzemne vode izlijevanja goriva i/ili strojnih ulja iz korištene mehanizacije, te njihovog curenja u tlo i podzemlje. Najbliži vodotok, rijeka Rječina nalazi se oko 2.400 m SI od kolodvora Rijeka te oko 870 SZ od kolodvora Rijeka Brajdica, te se tijekom radova ne očekuje negativan utjecaj na istu. Podzemna voda se vjerojatno nalazi duboko u raspucanim i okršenim vapnencima gornje krede i do negativnog utjecaja može doći prilikom akcidentnih situacija. Tijekom izgradnje mogući negativan utjecaj na vode ocijenjen je kao malen i privremenog je karaktera. DVOKUT ECRO d.o.o. 86

Utjecaji na biološku raznolikost, zaštićena područja i ekološku mrežu Kako na lokaciji zahvata nema prirodnih staništa, radovima rekonstrukcije neće doći do utjecaja na staništa i bioraznolikost ovog područja. Također, na lokaciji zahvata niti u okolnom području nema područja ekološke mreže te zaštićenih područja. Na područje ekološke mreže HR3000467 Podmorje Kostrene, udaljeno oko 3 km zračne linije od područja zahvata rekonstrukcije Rijeka Brajdica, radovi rekonstrukcije neće imati utjecaja. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Izgradnja zahvata obuhvaća već postojeće površine koje se rekonstruiraju te nema zadiranja u područja i lokalitete van zahvata. Na samoj lokaciji zahvata ne nalaze se evidentirane elementi kulturne baštine. Iz tog razloga zahvati nemaju utjecaja na elemente registriranih i evidentiranih kulturno povijesnih cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti, uz uvjet strogog pridržavanje propisanih putova transporta sirovina/materijala određenih u dogovoru s nadležnom gradskom službom. U slučaju da se otkrije arheološko nalazište na lokacijama zahvata projekta postupiti će se u skladu sa zakonom i konvencijama koje je prihvatila Republika Hrvatska a koji se odnose na zaštitu kulturne baštine. Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora Građevinske aktivnosti mogu uzrokovati neugodnosti lokalnom stanovništvu, kroz povećanje emisija buke i prašine, te kroz smanjen i otežan pristup bilo svojom stambenim objektima ili pak pristup općeg karaktera. Iako će se većina predloženih aktivnosti odvijati u sklopu postojećeg kolodvora i lučkog područja, uvijek postoji rizik koji od poremećaja lokalnom stanovništvu. Većina ovih utjecaja su privremeni i kratkotrajni. Tijekom izgradnje mogući negativni utjecaj emisijom buke i prašine nastat će zbog slijedećih aktivnosti: korištenja pokretne mehanizacije na uskom i ograničenom području zahvata (dovoz i odvoz materijala, utovar, istovar) formiranja odlagališta materijala Zemljani radovi su praćeni prašinom koja se diže u atmosferu i pada po okolnim površinama, cestama i drveću. Osim prašine, atmosferu onečišćuje i rad strojeva, koji kao pogonsko sredstvo koriste dizel gorivo, a u atmosferu ispuštaju ugljik-monoksid. Iako je projekt podržan od lokalne vlasti, svaki duži period programa građenja može prouzrokovati negativne tenzije između nelokalnog građevinskog osoblja i lokalnog stanovništva. Projektom nije predviđeno preseljenje niti jedne osobe kao niti uklanjanje stambenih objekata. Radi eventualne uspostave kasnijih šteta na objektima prije početka rada planirano je napraviti Elaborat trenutnog stanja objekata u neposrednoj blizini kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica. Pozitivan efekt na stanovništvo moguće je također uslijed zbog zaposlenosti lokalne građevinske operative tijekom izvođenja radova. DVOKUT ECRO d.o.o. 87

Utjecaj na povećanje razine buke i vibracija Tijekom rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u okolišu će se javljati buka i vibracije kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih za rad gradilišta. Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene člankom 17 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 db(a). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 db. Pri eventualnom obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti od 45 db (A). U slučaju eventualnih noćnih radova potrebno je dobiti suglasnost nadležnog tijela za izvođenja istih. Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 db, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik. Unutar zone gospodarske namjene buka gradilišta ne smije prijeći vrijednosti utvrđene u tablici 1 Pravilnika prema kojoj dopuštena razina buke na granici građevne čestice unutar ove zone iznosi 80 db(a) za dnevno i za noćno razdoblje. U Hrvatskoj još nisu definirane i regulirane zakonom dozvoljene vrijednosti vibracija prouzrokovanih prometom, isto kao ni metode smanjenja i preventivne mjere, kao što je to u slučaju buke. Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu Potencijalni negativni utjecaji na organizaciju prostora tijekom izgradnje mogući su zbog: pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, što će zahtijevati posebnu pažnju i prateću službu (prilikom transporta posebnih tereta) pojačanog prometovanja kamiona, bagera, buldožera i sl. koji će usporavati promet, a također postoji i opasnost od ispadanja materijala koji može otežati uvjete na cesti nereguliranog odvijanja prometa prilikom rekonstrukcije uslijed nepoštivanja Projekta regulacije prometa za vrijeme izvođenja radova. Zbog pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, može doći do promjene stanja u prometu zastoja, a mogu se očekivati i eventualna akcidentna oštećenja javnih cesta. Nakon završetka zahvata potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj prometnoj mreži. Zbog radova na iskopu željezničkog tunela kod kolodvora Rijeka Brajdica dolazi do iskopa koji obuhvaća ulicu XIII Divizije što znači da je tijekom radova onemogućen promet tom ulicom već je potrebno napraviti prometnu devijaciju te izvršiti deregulaciju prometa. Zahvat obuhvaća privremenu nemogućnost pješačke komunikacije ulicom XIII Divizije gdje dolazi do presijecanja pješačkih staza. DVOKUT ECRO d.o.o. 88

Iskopom izvlačnjaka u tunelu nastat će materijal koji se tijekom rekonstrukcije ne može u tolikoj mjeri koristiti tako da je potrebno materijal odvesti što utječe i na opterećenja na gradskih prometnica te dolazi do negativnog utjecaja. Željeznički promet sa postojećeg kolodvora Rijeka Brajdica i terminal Brajdica koji se odvija kroz postojeći tunel biti će zbog građevinskih radova privremeno obustavljen, što će otežavati željezničku komunikaciju terminala i sustava Tijekom gradnje građevinski strojevi (vozila) mogu nanijeti sediment (tlo odnosno pijesak) s gradilišta na prometne površine te se u tom slučaju povećava mogućnost da dođe do sudara, prevrtanja vozila i sl. Sediment, na prometne površine može dospijevati i tijekom trajanja kiše. Tijekom planiranja i projektiranja treba voditi računa da će se građevinski radovi izvoditi djelomično na prostoru koji su već sada u funkciji željeznice i terminala te da će se zbog obavljanja radova uvelike ograničiti funkcionalnost kolodvora i samih terminala. Obzirom da je Rijeka turistički grad, može se očekivati negativan utjecaj u cestovnom prometu u slučaju produženja radova koji vremenski zadiru u ljetne mjesece odnosno u vrijeme pripreme i tijeka turističke sezone te je stoga potrebno o tome voditi računa tijekom planiranja realizacije ovog zahvata, kako bi se vrijeme gradnje uskladilo s odlukama lokalne samouprave s obzirom na turističku sezonu. Na prostoru zahvata i u neposrednoj blizini nalazi se velik broj infrastrukturnih objekata (cjevovodi, kanali, dalekovodi, kabeli, plinovodi ). Tijekom izgradnje mogući su negativni utjecaji na elemente prometnog, vodnogospodarskog ili energetskog sustava pri čemu može doći do mehaničkog oštećenje elemenata vodoopskrbe i posredno do onečišćenja pitke vode, odnosno oštećenja telekomunikacijskih i elektroenergetskih vodova i kanala odnosno cjevovoda. Svi mogući negativni utjecaji na elemente vodoopskrbe (koji posredno mogu dovesti do onečišćenja pitke vode), oštećenja telekomunikacijskih i elektroopskrbnih vodova i kanala te cjevovoda i eventualno zatrpavanje površina za odvodnju prilikom pripreme zahvata izbjeći će se pravilnom organizacijom građenja, poštivanjem i uzimanjem u obzir posebnih uvjeta građenja dobivenih od strane pojedinih institucija prilikom ishođenja pojedinih dozvola te uz poštivanje važećih zakonskih i podzakonskih propisa i pravila građevinske, prometne, elektro i strojarske struke. Utjecaj na krajobraz Budući da područje lokacije zahvata pripada industrijskom krajobrazu niske vrijednosti izgradnja zahvata neće prouzročiti dodatne negativne utjecaje na karakter krajobraza ili krajobrazne značajke. Tijekom izgradnje zahvata dogoditi će se neznatne promjene strukture i vizualnih značajki uzrokovane povećanim udjelom mehanizacije. Promjene će biti privremenog karaktera i završit će nakon prestanka radova. Gospodarenje otpadom Tijekom rekonstrukcije kolodvora nastat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada, prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09; * - opasan otpad). To su sljedeće vrste otpada: DVOKUT ECRO d.o.o. 89

08 01 11* Otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge opasne tvari 13 02 05* Neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike na bazi mineralnih ulja 13 03 08* Sintetska izolacijska ulja i ulja za prijenos topline 15 01 01 Ambalaža od papira i kartona 15 01 02 Ambalaža od plastike 15 01 03 Ambalaža od drveta 15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima 15 02 02* Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima 17 01 01 Beton 17 02 01 Drvo 17 02 04* Staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su onečišćeni opasnim tvarima 17 03 02 Mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01 17 04 02 Aluminij 17 04 05 Željezo i čelik 17 04 10* Kabelski vodiči koji sadrže ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari 17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10 17 06 03* Ostali izolacijski materijali, koji se sastoje od ili sadrže opasne tvari 17 06 04 Izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03 17 09 04 Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata Boravkom ljudi koji će obavljati poslove vezane uz rekonstrukciju pruge nastajat će slijedeće vrste otpada: 20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke 20 01 38 Drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 20 03 Ostali komunalni otpad 20 03 01 Miješani komunalni otpad. Gospodarenje otpadnim pragovima i kamenim agregatom (ključni brojevi 17 02 01, 17 02 04*, 17 05 07* i 17 05 08) provodit će se prema internim propisima - Uputi o razvrstavanju rabljenih drvenih željezničkih pragova (Službeni vjesnik HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o., 2011.) i Uputi o postupanju s rabljenim kamenim agregatima pridobivenima radovima na pružnom gornjem ustroju željezničkih pruga (Službeni vjesnik HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o., 2010.). Prema ovim uputama se ovaj materijal nakon razvrstavanja u kategorije prema pogodnosti za ponovnu uporabu može ili koristiti, uz odgovarajuću regeneraciju, za pričuvne dijelove na drugim uređajima sustava ili za novu ugradnju ili ga je potrebno zbrinuti kao otpad, odnosno predati ovlaštenoj osobi. Također se očekuje pojava manje količine tamponskog sloja, koji će biti zbrinut zajedno s otpadnim tucanikom. Demontirane tračnice koristit će se za obnovu sporednih ili industrijskih kolosijeka ili će se prodati u staro željezo. Na lokaciji kolodvora Rijeka već se nalazi veća količina otpadnih pragova koju je također potrebno zbrinuti u skladu s gore izrečenim. Neprimjerenim prikupljanjem i odlaganjem otpada tijekom izgradnje moguć je negativan utjecaj na tlo i vode te ugrožavanje ljudskog zdravlja. Kako bi se ovaj utjecaj spriječio, potrebno je u skladu s važećim propisima i najboljom praksom, pravovremeno odvoziti sav nastali otpad. Izvođenjem pripremnih radova na rekonstrukciji, nastat će manja količina materijala od iskopa. DVOKUT ECRO d.o.o. 90

Iskop izvlačnjaka u tunelu iznosi 48 000 m 3 što sa koeficijentom rastresitosti od 1,5 iznosi oko 72000 m 3 u rastresitom stanju. Utjecaj u slučaju akcidenta Akcidentima odnosno iznenadnim ili izvanrednim događajima smatraju se: opasnost požara ili eksplozija, kao i sve njihove popratne pojave, zatim elementarne nepogode, opasnost od kolektivnih nesreća, ispuštanja opasnih tvari u velikim količinama, udari groma, teroristički napadi i sl. Posljedice ovih događaja su opasnosti za život i zdravlje svih zatečenih u ugroženom prostoru, odnosno objektu, štete na objektu, opremi, instalacijama te ostali poremećaji koji mogu utjecati na normalno funkcioniranje gradilišta. Akcidenti koje se mogu dogoditi prilikom izgradnje mogu ugroziti zdravlje i živote ljudi na gradilištu ili mogu prouzročiti znatnije materijalne štete u prostoru. Do akcidenata može doći ljudskom graškom, tehničkim kvarom ili višom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.). Akcidenti se mogu dogoditi u svakoj etapi odvijanja radova: utovaru, istovaru i prijevozu materijala prilikom pretakanja goriva i punjenja strojeva gorivom i sl. U ekstremnim slučajevima nepažnje postoji mogućnost izbijanja požara. Onečišćenja nastaju kao rezultat neadekvatne kontrole aktivnosti na gradilištu, lošeg uskladištenja i manipulacije gorivima i mazivima, neadekvatnog odlaganja materijala te neadekvatnih sanitarnih uvjeta za radnu snagu. 5.2. Utjecaji tijekom korištenja Utjecaji na zrak Kao što je već ranije rečeno, glavni izvori onečišćenja na području obuhvaćenom projektom su rafinerija nafte, industrijske djelatnosti, silos za žito i terminal za fosfate u riječkoj luci, te redovni promet koji dolazi u luku i izlazi iz luke kao i redovan gradski promet. Na području riječke luke se tijekom ukrcavanja/iskrcavanja tereta kao što su žitarice, sol i umjetna gnojiva zbog zastarjele opreme za utovar ispuštaju u zrak određene količine čestica i prašina. Manipulacija teretom u kontejnerima ne stvara takve emisije. Na lučkom području luke Rijeka-bazen Sušak nema većih stacioniranih, točkastih izvora onečišćenja zraka. U nekoliko manjih kotlovnica, namijenjenih grijanju poslovnih prostora, koristi se plin ili lako specijalno tekuće gorivo, a količine onečišćujućih tvari koje se emitiraju u zrak su neznatne. Uređaji za prekrcaj tereta spadaju u difuzne izvore onečišćenja zraka, tj. ne postoji određen ispust gdje bi se mogle kontrolirati vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u zrak već je cijeli uređaj za prekrcaj otvoreni izvor onečišćenja zraka, nema egzaktnih podataka mjerenja emisija čestica s područja kontejnerskog terminala Brajdica u bazenu Sušak u luci Rijeka. Tijekom rada kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica neće doći do onečišćenja zraka, odnosno do ugrožavanja kategorije kvalitete postojećeg zraka, jer će pruga biti elektrificirana i koristiti će se električne lokomotive (odnosno planski će se supstituirati postojeći vlakovi na dizel gorivo). U slučaju eventualnog korištenja lokomotiva na dizel gorivo primijeniti će se odredbe hrvatskih propisa vezanih uz zaštitu zraka/odvijanja prometa odnosno smjernice (preporuke) DVOKUT ECRO d.o.o. 91

ovlaštenih organizacija (npr. Svjetske banke (WB), Međunarodne željezničke unije (UIC) i drugih relevantnih institucija) vezane uz zaštitu okoliša, zdravlja i sigurnosti 25. Na kontejnerskim terminalima obavljat će se prekrcaj kontejnera. Pri prekrcajnim aktivnostima te vrste tereta nema dodatnog onečišćenja zraka kao npr. kod sipkih i rasutih tereta. Kamioni, teška vozila koja su na prostoru pristaništa u funkciji prekrcaja tereta, ovisno o vrsti goriva, starosti i održavanju motora, mogu biti izvor dodatnog onečišćenja zraka. Zbog udaljenosti, utjecaj je na stambena naselja neznatan. S obzirom na vrstu i veličinu zahvata na rekonstrukciji kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica, ne očekuju se promjene i utjecaj na mikroklimu. Utjecaji na tlo Tijekom korištenja kolodvora (i kontejnerskih terminala) doći će do neminovnog utjecaja na tlo ispod i u neposrednoj blizini pruge zbog korištenja sredstava za održavanje pruge. Za pretpostaviti je da neće dolaziti do promjena značajki tala na okolnom zemljištu. Utjecaji na vode Lokacije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica nalaze izvan zona sanitarne zaštite izvorišta, te tijekom izgradnje zahvata neće biti negativnog utjecaja na isto. Najbliži vodotok, rijeka Rječina nalazi se oko 2.400 m SI od kolodvora Rijeka te oko 870 SZ od kolodvora Rijeka Brajdica, te se tijekom korištenja ne očekuje negativan utjecaj na istu. Na kontejnerskim terminalima obavljat će se prekrcaj kontejnera. Pri prekrcajnim aktivnostima te vrste tereta nema dodatnog onečišćenja podzemnih voda. Do negativnog utjecaja na podzemne vode može doći zbog upotrebe herbicida za uklanjanje vegetacije u blizini pruge te upotrebe maziva i ostalih po vode opasnih tvari za održavanje elemenata pruge čijim ispiranjem putem oborinske vode manje količine mogu dospjeti u podzemne vode. Mogući negativan utjecaj na podzemne vode smatra se malim. Utjecaji na biološku raznolikost, zaštićena područja i ekološku mrežu Na lokaciji zahvata nema prirodnih staništa, kao niti područja ekološke mreže ili zaštićenih područja, te stoga neće doći do pojave utjecaja tijekom rada kolodvora. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Tijekom korištenja neće se dogoditi utjecaji na elemente kulturno-povijesne baštine. 25 International Finance Corporation (IFC), (2007), Environmental, Health, and Safety Guidelines for Railways, International Finance Corporation (IFC), (2007), Environmental, Health, and Safety Guidelines for Ports, Harbors, and Terminals, International Union of Railways (UIC), Buildings on the Railways Environmental Strengths (2009), International Union of Railways (UIC), Railways and Sustainable Development (2012). DVOKUT ECRO d.o.o. 92

Utjecaj na stanovništvo Realizacija zahvata ima pozitivan utjecaj na stanovništvo, zaposlenost tijekom izgradnje (privremenog karaktera) ali i kasnije tijekom eksploatacije kao i otvaranje novih mogućnosti u smislu nuđenja smještajnih kapaciteta te ugostiteljskih usluga. Utjecaj na stanovništvo je pozitivnog predznaka iz razloga što se realizacijom ovog zahvata stvaraju novi poboljšani preduvjeti za daljnji gospodarski razvoj što zbog povećane kvalitete I mogućeg većeg interesa otvara i mogućnost veće zaposlenosti. Povećanje kvalitete usluge pozitivno utječu i na ostale segmente koji su u funkciji lučkih pretovarnih i željezničkih aktivnosti. Uz direktnu zaposlenost stanovništva na terminalima Zagrebačka obala i Brajdica, poslovima na željezničkom kolodvoru kod distribucije kontejnera i ostale robe u gospodarskom smislu pokrenut je i cijeli niz ostalih aktivnosti koje je nužno obavljati kako bi se cjelokupan proces mogao u potpunosti obavljati. Carinski poslovi, špedicija, administrativni poslovi vezani na otpremu i dopremu robe, auto-prevozništvo, itd. te cijeli niz ostalih sekundarnih aktivnosti potrebno je obavljati kako bi jedan složen proces i funkcionalnost luke bila iskoristiva. Razvojni segment u smislu rekonstrukcija postojećeg sustava, obnavljanja, modernizacije i sl. u svakom slučaju čini razvojni segment u kojem stanovništvo može imati samo koristi u smislu zaposlenja i garancije opstojnosti. Utjecaj na povećanje razine buke i vibracija Utjecaj na povećanje razine buke Izvori su buke koja se širi unutar lokacije zahvata te u području utjecaja zahvata su željeznički promet u dolasku/odlasku, dizalice i kontejnerski mostovi, transporteri kontejneri i ostala oprema, uređaji i instalacije. Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u vanjskom prostoru određene su prema namjeni prostora i dane su u tablici 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04): Zona Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LR,A,eq [db(a)] dan noć 1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65 50 DVOKUT ECRO d.o.o. 93

5 Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi) - Na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 db(a) - Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči Članak 7 istog Pravilnika izričito se odnosi na građevine prometne infrastrukture. U svom prvom stavku članak se odnosi na novoizgrađene građevine: Razina buke od novoizgrađenih građevina prometne infrastrukture koja uključuje željezničke pruge, državne ceste i županijske ceste u naseljima, a koje dodiruju odnosno presijecaju zone 1, 2, 3 i 4 iz Tablice 1 članka 5 ovog Pravilnika, treba projektirati i graditi na način da razina buke na granici planiranog koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu buke od 65 db(a) danju odnosno 50 db(a) noću. u nastavku na rekonstruirane ili adaptirane građevine: U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije građevina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad dopuštene razine, građevine infrastrukture treba projektirati odnosno rekonstruirati ili adaptirati na način da se razina buke smanji na dopuštenu razinu iz stavka 1. ovog članka. Iznimno, u slučaju kada je prilikom rekonstrukcije ili adaptacije građevina prometne infrastrukture nemoguće izvesti smanjenje razine buke prema stavku 2. ovoga članka primjenom uobičajenih tehničkih mjera za zaštitu od buke na sličnim građevinama, projektom treba obrazložiti razloge i dokazati da su poduzete sve raspoložive, a tehnički prihvatljive mjere za zaštitu od buke. Najveći utjecaj na emisiju buke željeznice ima stanje pruge i vlakova pa se u pogledu zaštite od buke posebnu pažnju treba posvetiti upravo redovitom održavanju. Prema Idejnom i Glavnom projektu zaštite od buke zaštita će se ostvarivati predviđenim barijerama za zaštitu od buke zaštita isključivo u uvjetima ispravnog stanja pruge i vozila. Utjecaj vibracija Kotrljanjem kotača po tračnici, uslijed vlastite težine vagona i lokomotive te dinamičkih sila koje su posljedica neravnosti kontaktne površine, dolazi do pojave širenja buke te vertikalnih oscilacija vibracija tračnice. Vibracije putuju kroz tlo također u obliku valova. Vibracije putuju kroz niz čvrstih tvari, kao što su različite vrste tla, stijena, temelja zgrada i drugih građevinskih konstrukcija. Pri visokim se frekvencijama energija vibracija uzrokovanih kontaktom kotača i tračnica širi zrakom u obliku zvučnih valova (buke), dok se vibracije nižih frekvencija šire preko tračnica na donje dijelove konstrukcije. Frekvencije zvučnih valova koji se šire zrakom u granicama su 30-2000 Hz, dok se vibracije i buka uslijed vibracija krutih struktura javljaju pri frekvencijama 0-100 Hz. Jedan je od učinaka vibracija uočljivo gibanje podova u zgradama, podrhtavanje prozora, trešnja raznih predmeta na policama i zidovima. U ekstremnim slučajevima vibracije mogu uzrokovati i oštećenja na zgradama, no to ipak nije vjerojatan slučaj kod vibracija od prijevoznih sredstava. Premda nisu opasnost za zgrade, već i male razine vibracija uzrokuju nelagodu kod ljudi. Teži vlakovi uzrokuju vibracije koje se šire terenom. Takve vibracije nisu prijetnja građevinama, ali kod stanara mogu prouzročiti osjećaj neugode i mučnine. Mehanizam prijenosa vibracija s podložnog tla ispod kolosijeka na okolne građevine kompleksan je i ovisi o mnogim parametrima kao što su vrsta tla, razina podzemne vode, udaljenost građevine od DVOKUT ECRO d.o.o. 94

pruge i način pričvršćenja tračnica. Za vibracije što ih stvara željeznički promet karakteristično je to da traju kratko, da se mjere sekundama i da djeluju povremeno u određenim vremenskim razmacima kada prolaze vlakovi. Nakon rekonstrukcije neće se povećavati brzina vlakova u kolodvorima (ostaje 40 km/h, kao što je i sada), niti će se povećati obujam prometa u odnosu na ranije razdoblje kada je željeznički promet iz Luke Rijeka bio u granicama predviđenog kapaciteta nakon rekonstrukcije (ali su se tada prevozili generalni tereti, a ne kontejneri, što je bilo puno nepovoljnije za okoliš). Rekonstrukcijom postojećih kolodvora znatno će se poboljšati postojeće stanje i smanjiti vibracije uzrokovane lošim spojevima tračnica i dotrajalom tračničkom konstrukcijom. Međutim, da li će sveukupno doći do poboljšanja u odnosu na postojeće stanje, nije moguće točno prognozirati, posebno znajući da intenzitet vibracija bitno ovisi izvedbi spoja šine i praga ali i o kvaliteti održavanja pruge kroz vrijeme. U Hrvatskoj još nisu definirane i regulirane zakonom dozvoljene vrijednosti vibracija prouzrokovanih prometom, isto kao ni metode smanjenja i preventivne mjere, kao što je to u slučaju buke. Mjere zaštite od vibracija uzrokovanih prisilno vođenim vozilima limitirane su i nedovoljno istražene. Uobičajena zaštita se često svodi na pojedinačnu zaštitu osjetljive opreme ili korisnika, ili čak njihovo premještanje iz bučnih zona i zona osjetljivih vibracija. Manje se razmatraju mogućnosti zaštite od buke i vibracija od željezničkog prometa. Pravilnim održavanjem kolosiječne konstrukcije i vozne površine tračnica i kotača mogu se smanjiti vibracije od tračničkog prometa. Opterećenje na okoliš svjetlom Mogući utjecaj opterećenja na okoliš svjetlom može se javiti nepravilnom uporabom vanjske rasvjete. Naime, svjetlosno onečišćenje okoliša jest emisija svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i uzrokuje osjećaj bliještanja, ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog krajobraza. Prilikom postavljanja rasvjetnih tijela na području kolodvora treba voditi računa o tome da se za ostale svakodnevne potrebe koriste ekološki prihvatljive svjetiljke odnosno zasjenjene svjetiljke. Ekološki prihvatljiva svjetiljka je svaki svijetlo-tehnički uređaj koji zadovoljava potrebe za umjetnom rasvjetom pojedine lokacije a da pritom u okoliš ne unosi trajne smetnje emisijom elektromagnetskog zračenja. Ovakav uređaj svojom emisijom ne smije ometati aktivnosti i zdravlje ljudi, utjecati na brojnost i životnu aktivnost divljih svojti u neposrednoj i daljoj okolini. Ovaj uređaj je proizveden primjenom najboljih raspoloživih tehnika vezano za potrošnju energije, a konstrukcijom i korištenjem prihvatljivih konstrukcijskih materijala emisije stakleničkih plinova koje nastaju radom uređaja svedene su na zakonom dopustive granice. Zasjenjena svjetiljka je svjetiljka koja optičkim ograničivačima ili vlastitom konstrukcijom jamči minimalno bliještanje i raspršenje svjetla u okolinu te emitira minimalan snop svjetla od ravnine horizontale prema gore, bez parazitnog isijavanja proizašlog od prozirnih elemenata svjetiljke, a koji je usmjeren iznad linije horizonta. Zasjenjenom se smatra i svaka DVOKUT ECRO d.o.o. 95

ona svjetiljka koja se koristi za rasvjetu pročelja građevine, a koja je opremljena sjenilom, usmjerivačima ili maskom. DVOKUT ECRO d.o.o. 96

Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu Prema informacijama Lučke uprave Rijeka, za sada nije moguće precizno utvrditi dinamiku izgradnje terminala na Brajdici i Zagrebačkoj obali, tako da će se prognoza prometa više vezati uz potencijalne scenarije nego uz presječne godine. Tako bi scenarij I obuhvatio dovršetak izgradnje kontejnerskog terminala na Brajdici i to vezano planirano proširenje kontejnerske luke do kapaciteta lučkog pretovara od 600.000 TEU godišnje. Realizacija navedenih aktivnosti očekuje se u razdoblju 2016. - 2020. godina. Scenarij II bi obuhvatio dovršetak izgradnje kontejnerskog terminala na budućoj Zagrebačkoj obali i uz to vezano planiranu izgradnju kontejnerske luke do kapaciteta lučkog pretovara od 750.000 TEU godišnje. Realizacija navedenih aktivnosti očekuje se u razdoblju 2020. - 2025. godina. Scenarij III obuhvatio bi dovršetak izgradnje terminala na Krku i izgradnju nove nizinske pruge. Za sada je okvirno određen scenarij III koji bi se trebao realizirati do 2026. godine i to I faza, odnosno do 2030. godine II faza. Do 2040. godine, kao zadnje godine prognoze prometa u ovom idejnom rješenju, trebali bi biti u pogonu sve luke i terminali u čvoru Rijeka, te izgrađene prometnice u čvoru i priključnim pravcima čvora, kako je to određeno dugoročnim planom izgradnje prometne infrastrukture u Hrvatskoj. Nova luka za kontejnere u Brajdici godišnje će pretovarivati 600.000 TEU, na željeznicu će biti usmjereno 60 % prometa kontejnera ili 360.000 TEU. Nova luka za kontejnere koja se gradi na Zagrebačkoj obali godišnje će pretovarivati 750.000 TEU, na željeznicu će biti usmjereno 60 % prometa kontejnera ili 450.000 TEU. Za terminal na Krku, koji se planira izgraditi do 2026. godine uzete su vrijednosti iz dosadašnjih prognoza prometa Tablica 5.2.-1 Prognoza prometa kontejnera na Brajdici, Zagrebačkoj obali i Krku Godina Brajdica Zagrebačka obala Ukupno Brajdica+Zagrebačka obala Krk Ukupno promet svih terminala 2011. 180.000 0 180.000 0 180.000 Scenarij I 600.000 0 600.000 0 600.000 Scenarij II 618.135 750.000 1.368.135 0 1.368.135 Scenarij III 636.818 780.300 1.417.118 1.500.000 2.917.118 2040. 665.907 828.061 1.493.968 2.126.130 3.620.098 Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Prognoza broja vlakova koji prijevoze kontejnere u teretnom kolodvoru Rijeka i kolodvoru Rijeka Brajdica prikazana je u tablicama 8.3.3.1. i 8.3.3.2. DVOKUT ECRO d.o.o. 97

Tablica 5.3.-2 Teretni kolodvor Rijeka, broj vlakova Godina Smjer TEU god.-pr.dn. TEU prosj.dn. TEU max.dn. Vlakova-prosj.dn. Vlakova-max.dn. 2015. Scenarij I Scenarij II Scenarij III 2040. Ulaz u čvor 0 0 0 0 0 Izlaz iz čvora 0 0 0 0 0 Oba smjera 0 0 0 0 0 Ulaz u čvor 216.000 592 725 16+1 20+1 Izlaz iz čvora 234.000 641 785 17 21 Oba smjera 450.000 1.233 1.510 34 42 Ulaz u čvor 229.221 628 769 17+1 21+1 Izlaz iz čvora 248.323 680 833 18 22 Oba smjera 477.544 1.308 1.603 36 44 Ulaz u čvor 229.221 628 769 17+1 22+1 Izlaz iz čvora 248.323 680 833 18 23 Oba smjera 477.544 1.308 1.603 36 46 Ulaz u čvor 238.481 653 800 18+1 23+1 Izlaz iz čvora 258.355 708 867 19 24 Oba smjera 496.836 1.361 1.667 38 48 Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Tablica 5.2-3 Kolodvor Rijeka Brajdica, broj vlakova Godina Smjer TEU god.-pr.dn. TEU prosj.dn. TEU max.dn. Vlakova-prosj.dn. Vlakova-max.dn. 2015. Scenarij I Scenarij II Scenarij III 2040. Ulaz u čvor 175.392 481 589 13+1 16+1 Izlaz iz čvora 190.008 521 638 14 17 Oba smjera 365.400 1.001 1.226 28 34 Ulaz u čvor 178.023 488 597 14+1 17+1 Izlaz iz čvora 192.858 528 647 15 18 Oba smjera 370.881 1.016 1.245 30 36 Ulaz u čvor 180.693 495 606 14+1 17+1 Izlaz iz čvora 195.751 536 657 15 18 Oba smjera 376.444 1.031 1.263 30 36 Ulaz u čvor 186.155 510 625 14+1 17+1 Izlaz iz čvora 201.668 553 677 15 18 Oba smjera 387.822 1.063 1.302 30 36 Ulaz u čvor 191.781 525 644 15+1 18+1 Izlaz iz čvora 207.763 569 697 16 19 Oba smjera 399.544 1.095 1.341 32 38 Izvor: PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) Dodjela prometa na priključne pruge kolodvora Rijeka Brajdica i teretnog dijela kolodvora Rijeka obavlja se zbog utvrđivanja cjelokupnog obujma prometa na prugama i provjere kapaciteta pruga. Za te potrebe koristi se podatak o prosječnom dnevnom broju vlakova u prometu na pruzi. DVOKUT ECRO d.o.o. 98

Scenarij I - počinje s radom prošireni kontejnerski terminal na Brajdici Scenarij I-1 - dodjela prometa na rugu prema Zagrebu - 28 vlakova iz Brajdice u smjeru Zagreba - 7 vlakova iz teretnog dijela kolodvora Rijeka prema Zagrebu - 6 vlakova iz smjera Bakra prema Zagrebu - 15 putničkih vlakova Ukupno: 56 vlakova u smjeru Zagreba Scenarija I-2 - dodjela prometa na prugu prema Šapjanama (Sloveniji) - 7 vlakova iz teretnog dijela kolodvora Rijeka za Šapjane - 10 putničkih vlakova Ukupno: 17 vlakova u smjeru Šapjana (Slovenije) Scenarij II - počinje s radom novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali Scenarij II-1 dodjela prometa na prugu prema Zagrebu - 30 vlaka iz Brajdice u smjeru Zagreba - 6 vlakova iz teretnog dijela kolodvora Rijeka prema Zagrebu - ostali generalni teret - 16 vlakova iz teretnog dijela kolodvora Rijeka prema Zagrebu - kontejnerski vlakovi - 7 vlakova iz smjera Bakra prema Zagrebu - 15 putničkih vlakova Ukupno: 74 vlaka smjeru Zagreba Scenarij II-2 - dodjela prometa na prugu prema Šapjanama (Sloveniji) - 32 vlaka iz teretnog dijela kolodvora Rijeka prema Šapjanama (kontejnerski vlakovi) - 12 vlakova iz teretnog dijela kolodvora Rijeka (ostali generalni tereti) u čvoru za Šapjane - 14 putničkih vlakova U projektu nizinske pruge i željezničkog čvora Rijeka određena je okvirna dinamika izgradnje nove pruge do 2025 godine. S obzirom na mali raspoloživi prostor na području luke i željeznice na lokalitetima Brajdica i Zagrebačka obala s teretnim kolodvorom Rijeka, kod utvrđivanja kapaciteta kolodvora i terminala trebalo se o tome voditi računa i koristiti metodologiju određivanja kapaciteta koja zadovoljava tehnološke normative, ali nema puno rezerve i zbog toga traži urednost i točnost odvijanja prometa. Zato je predviđeno da vlakovi u kolodvore Rijeka Brajdica i teretni dio kolodvora Rijeka dolaze u određenim stalnim vremenskim intervalima. Kao što su se odredili uvjeti dopreme i otpreme vlakova u točno utvrđenim intervalima, tako i dolazak i odlazak brodova mora biti također u određenim intervalima, jer skladišni kapacitet luke ne omogućuje dulje zadržavanje kontejnera na području luke. Prema tomu veće oscilacije u intervalima dolaska brodova nisu moguće, jer to remeti ritam rada terminala i smanjuje kapacitet pretovara TEU, a samim time i kapacitet prijevoza željeznicom. Kontejnerski terminal, kao ključni element cijelog sustava treba biti jednolično punjen i pražnjen s obije strane, željeznice i luke. Lučki operator i željeznički prijevoznik o tomu moraju voditi računa. Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa ne očekuju se negativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogući jedino u slučaju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih rekonstrukcija na željezničkoj pruzi ili na elementima infrastrukturnih sustava. DVOKUT ECRO d.o.o. 99

Utjecaj na krajobraz Tijekom rada zahvata biti će povećan udio mobilnih industrijskih elemenata poput vagona i kranova koji će u vrlo malom udjelu utjecati na promjenu krajobrazne strukture lučkog područja. S obzirom na industrijski karakter okolice značaj promjene je vrlo malen. Gospodarenje otpadom Otpad nastao tijekom rada kolodvora (održavanje pruge, rad kolodvora/stajališta i dr.), prema Katalogu otpada je sljedeći: 13 02 05* Neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike na bazi mineralnih ulja 15 02 02* Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima 16 06 01*, 16 06 02*, 16 06 03* Baterije i akumulatori 20 01 36 Odbačena električna i elektronička oprema 20 01 35* Odbačena električna i elektronička oprema koja sadrži opasne komponente 20 03 01 Miješani komunalni otpad Neprimjerenim prikupljanjem i odlaganjem otpada tijekom izgradnje moguć je negativan utjecaj na tlo i vode te ugrožavanje ljudskog zdravlja. Kako bi se ovaj utjecaj spriječio, potrebno je pravovremeno i u skladu s važećim propisima i najboljom praksom, odvoziti sav nastali otpad. Utjecaj u slučaju akcidenta Na bazi nesreća koje su se desile negdje drugdje, moguće je iskustveno procijeniti moguće uzroke opasnosti od akcidenata uslijed: neispravnih vagona neispravnog tovarenja u vagone nemara, nepažnja ili nebrige pri radu ili nepravilno rukovanje nedostatka kontrole procesa oštećenja vagona od mehaničkih udaraca pogreške prilikom istakanja i punjenja spremnika goriva ili kvarovi na uređajima za pretakanje požara drugih iznenadnih ili izvanrednih događaja (potresi, diverzije i sl.) Požari se mogu pojaviti nepažnjom radnika (pušenje, rad s aparatima koji iskre) ili prirodnim pojavama (udar groma). U slučaju akcidenta zaposleni u svim HŽ-ovim službenim mjestima obvezni su poduzeti sve mjere za zaštitu ljudi i osiguranje okoliša. Radi sprječavanja potencijalnih akcidenata odnosno međusobne koordinacije u slučaju takvog događaja potrebno je osigurati provedbu Sporazuma o zajedničkom djelovanju u zaštiti okoliša koji osigurava zajedničko, usklađeno i sustavno djelovanje Lučke uprave, koncesionara i ostalih korisnika lučkog područja na zaštiti okoliša i održivom razvoju s detaljnim reguliranjem upravljanja, obveza i odgovornosti u slučaju akcidenta. Posljedice prometovanja velikog broja prijevoznih sredstava su i prometne nesreće. Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to DVOKUT ECRO d.o.o. 100

vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo s posljedicom smrtnog ishoda sudionika u prometu. 800 700 600 500 400 300 Ukupno Nesreća u prijevoznom sredstvu Željeznička nesreća 200 100 0 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ostale nesreće u prijevozu Izvor: Statistički ljetopis RH 2013, DZS (2013) Grafički prikaz 5.2.-1. Smrtnost u prometnim nesrećama Napomena: Željeznička nesreća jest prometna nesreća koja uključuje vlak ili drugo željezničko vozilo za prijevoz po tračnicama bez obzira na to je li u pokretu ili nije. Isključuju se nesreće u radionicama, na okretnicama ili skretnicama te na željezničkom zemljištu ako nije uključen vlak ili željezničko vozilo. Tu su uključeni poginuli u sudaru s vlakom pri prijelazu željezničkih tračnica kao što su pješaci, biciklisti i slično. Ostale nesreće pri prijevozu jesu nesreće pri prijevozu na vodi, u zračnom prijevozu te druge i nespecificirane nesreće pri prijevozu. DVOKUT ECRO d.o.o. 101

6. ANALIZA VARIJANTI 6.1. Varijanta ne činiti ništa U slučaju da se ne ostvari planirana rekonstrukcija kolodvora, pretovarni kapaciteti luke Rijeka ostali bi isti kao i do sada. Riječka luka je u 2007. godini za kontejnerski teret dosegla svoj puni teoretski kapacitet, uglavnom zbog prostornih ograničenja. Međutim, riječka luka može svoj kapacitet povećati malom promjenom tako da privremeno neka od postojećih skladišta za drvo pretvori u površinu za skladištenje kontejnera. To su ad hoc privremena rješenja, koja ne bi predstavljala jaki potencijal za rast prometa. U slučaju da Rijeka ne poveća svoj kapacitet za kontejnere, kontejnerski promet za Srednju Europu će nastaviti koristiti sjevernoeuropske luke stvarajući zagušenja, a udaljenost, koja će se prevaljivati kamionima biti će daleko veća i dovoditi će do ekološkog utjecaja s obzirom na emisije ugljičnog dioksida u odnosu na udaljenost do glavnih tržišta ako za tranzit koristi riječki prometni pravac. Osim toga, poboljšava se kvaliteta cestovnih i željezničkih prometnih veza od Rijeke do tržišta Srednje Europe kao dio kontinuiranog razvoja Paneuropskog koridora Vb i X. 6.2. Varijante rekonstrukcije kolodvora Rijeka Brajdica Kolosiječno rješenje kolodvora Rijeka Brajdica razmatrano je u dvije varijante: osnovno rješenje (osnovna varijanta) i prijelazno rješenje na istočnom dijelu kolodvora Rijeka Brajdica (strana prema priključnoj pruzi odnosno kolodvoru odnosno dio kolodvora koji je prugom povezan s kolodvorom Sušak/Pećine). Ta dva rješenja su identična u većem dijelu, a razlikuju se u načinu manevre na kolodvoru i terminal tj. korištenju izvlačnjaka za izvlačenje kompozicija vlakova (manevarskog sastava) iz prijamno-otpremne skupine kolosijeka na kolosijeke u kontejnerskom terminalu i obratno. U predloženom rješenju rekonstrukcije kolodvora Rijeka Brajdica odvajanje industrijskog kolosijeka luke prema dijelu luke na lukobranu, omogućuje se s 8. kolodvorskog kolosijeka, koji je praktično dio spojnog lučkog kolosijeka. Osnovno rješenje kolodvora Rijeka Brajdica predviđa izgradnju novog izvlačnjaka u posebnom tunelu s istočne strane kolodvora, paralelnom s tunelom kojim prolazi prilazna pruga kolodvoru Rijeka Brajdica iz smjera kolodvora Sušak/Pećine. Izvlačnjak bi trebao biti dug oko 400 m. To rješenje je tehnološki povoljnije, a izvlačnjak bi se mogao izvesti s potrebnim minimalnim usponom (1 4 mm) prema kraju izvlačnjaka, koji bi bio znatno manji od nagiba postojeće pruge, a mogao bi se izvesti u zavoju većeg polumjera od zavoja postojeće pruge, odnosno dijelom i u pravcu. Izvlačenje sastava vlaka na izvlačnjak i guranje sastava vlaka s izvlačnjaka na područje terminala i obratno obavljalo bi se uz upotrebu električnih lokomotiva na manevru. Prijelazno rješenje predviđa izvlačenje na prilaznu prugu tj. premještanje vlakova odnosno manevarskih sastava iz prijamno-otpremne grupe kolodvora Rijeka Brajdica na kontejnerski terminal i obratno, preko postojeće pruge, koja bi se koristila kao izvlačnjak. Ako bi se pruga koristila kao izvlačnjak potrebno je pomaknuti ulazni signal i granicu manevre. Uzduž izvlačnjaka potrebno je postaviti ponavljače manevarskih signala, kako bi oni bili kontinuirano vidljivi strojovođi. U dosadašnjim izučavanjima varijanta korištenja postojeće pruge kao izvlačnjaka (koje se tehnički i tehnološki može izvesti) pokazala je tehnološke nedostatke. Činjenica da je izvlačnjak u usponu je nepovoljna za obavljanje manevarskih vožnji. Izvlačenje manevarskog sastava (odnosno kompozicije vlaka) na prugu u tunelu i u velikom DVOKUT ECRO d.o.o. 102

usponu u zavoju, i zbog toga potrebu uporabe dvije lokomotive za izvlačenje koje stvaraju veliku količinu dima u tunelu koji je potrebno provjetravati, što iziskuje ugradnju dodatne opreme za provjetravanje. Međutim ukoliko se ostvare potrebni preduvjeti radi zaštite manevarskog sastava, vidljivosti signala, upotrebe dovoljno snažne manevarske lokomotive (manevarskih lokomotiva) koja na uspon može povući cijeli vlak (odnosno manevarski sastav), te ostali potrebni uvjeti, to bi manevriranje bilo moguće obavljati (mada u otežanim uvjetima). Pruga se kao izvlačnjak može koristiti kao prijelazno rješenje kod manjeg obujma prometa i u vremenu izgradnje izvlačnjaka u tunelu, kao krajnjeg rješenja. Vrednovanje varijantnih rješenja S ciljem izbora optimalne varijante unutar analiziranih, izvršeno je vrednovanje svake od varijanti rekonstrukcije kolodvora Rijeka Brajdica. Vrednovanje varijantnih rješenje izvršeno je na temelju ocjene tehničkih, operativnih, okolišnih i sigurnosnih aspekata svake od varijanti. Tako su unaprijed definirane skupine kriterija: Konstruktivno-kvalitativni Transportno-operativni Okolišni Sigurnosni. Određeno je da svaka od skupina kriterija ima istu težinsku važnost. U svaku od skupina kriterija razvrstani su pojedinačni kriteriji te su ocijenjeni u ovisnosti o ispunjenju kriterija: Tablica 6.2.-1 Valorizacija ocjena evaluacijskih kriterija Ocjena: Valorizacija: Neprihvatljivo 0 Slabo 25 Prihvatljivo 50 Dobro 75 Odlično 100 Ukupan zbroj bodova po pojedinoj varijanti u konačnici je dao prijedlog optimalne varijante. Konstruktivno-kvalitativni kriterij Cijena izgradnje, cijena održavanja, složenost konstrukcije i dr., aspekti su koji su vrednovani u sklopu ovog kriterija. Ocjenjujući navedene aspekte istaknuta je značajna razlika u cijeni izgradnje te razlike u vremenu i složenosti izgradnje. Transportno-operativni kriterij Ocjenjujući operabilne karakteristike svake od pojedinih varijanti, ocjenjivana je fleksibilnost u pretovaru tereta. Okolišni kriterij Općeniti utjecaj na promjenu stanja okoliša kao i potencijalni utjecaj na okoliš uslijed mogućih onečišćenja ocjenjivan je tijekom razmatranja ovog kriterija. Sigurnosni kriterij Lakoća primjene sigurnosnih mjera (ograđivanje, vrata) ocjenjivana je tijekom razmatranja ovog kriterija. DVOKUT ECRO d.o.o. 103

Tablica 6.2.-2 Vrednovanje varijantnih rješenja rekonstrukcije kolodvora Rijeka Brajdica KRITERIJ Osnovno rješenje Prijelazno rješenje KONSTRUKCIJSKI I KVALITATIVNI ASPEKTI Troškovi izgradnje 50 75 Troškovi održavanja 50 75 Vrijeme i kompleksnost izgradnje 50 75 Rezultat TRANSPORTNO-OPERATIVNI ASPEKTI Tehnološki postupak izvlačenja 75 50 Vrijeme i količina prekrcanog tereta (obujam prometa) 75 50 Mogućnost pristupa operativnim površinama prilikom prekrcaja 75 50 Mogućnosti odvajanja kontejnera 75 50 Rezultat UTJECAJ NA OKOLIŠ Utjecaj na promjenu stanja okoliša 50 50 Utjecaj u slučaju akcidenata 50 50 Rezultat ASPEKTI ZAŠTITE NA RADU I OPĆE SIGURNOSTI Lakoća primjene sigurnosnih mjera (ograđivanje, vrata) 75 50 Rezultat UKUPNI REZULTAT 525 500 Analizirajući i bodujući pojedine kriterije, ocijenjeno je da je za rekonstrukciju kolodvora Rijeka Brajdica optimalna varijanta osnovno rješenje (izgradnja novog izvlačnjaka u posebnom tunelu s istočne strane kolodvora, paralelnom s tunelom kojim prolazi prilazna pruga kolodvoru Rijeka Brajdica iz smjera kolodvora Sušak/Pećine). DVOKUT ECRO d.o.o. 104

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U 7. PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 7.1. Plan ublažavanja posljedica na okoliš Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak Izraditi Plan (projekt) organizacije gradilišta prije početka rada i definirati: lokalni transport, skladištenje materijala, gospodarenje otpadnim vodama, gospodarenje građevinskim i drugim otpadom, mjere zaštite na radu, sustav protupožarne zaštite. Prije početka radova izraditi plan izvođenja radova kojim će se ujedno odrediti i prostor za smještaj privremenih građevina, strojeva i opreme. Priprema i projektiranje Općenito, utjecaj na vode Prije početka radova osigurati mjesta za odlaganje tračnica, kamena, betonskih pragova, kao i ostalog materijala koji će se koristiti na predmetnoj trasi putem Ugovora i pismenog odobrenja nadležnog tijela. Ocijeniti geotehnička svojstva tla na kojem se oblikuje privremeno odlagalište. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta biljnog materijala, humusa, zemljanog materijala i dopremljenog građevinskog materijala koji će se u kasnijim građevinskim fazama ili fazama sanacije moći iskoristiti. Voditi računa da prostor privremenog odlagališta bude stabilan te da se odlaganjem na uništi postojeća vegetacija, tj. da odlagalište bude smješteno na prirodno ogoljenom terenu. Projektant, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, sanitarna inspekcija U sklopu Plana (projekta) organizacije gradilišta. Planirati opremanje prostora za smještaj radnika sa sanitarnim čvorovima i pokretnim ekološkim WC-ima i osiguranjem pražnjenje sadržaja putem ovlaštene DVOKUT ECRO d.o.o. 105

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak pravne osobe. Planirati prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva koji mora biti uređen tako da je podloga zaštićena i vodonepropusna. Priprema i projektiranje Utjecaj na tlo Napraviti analizu onečišćenosti tla na lokacijama kolodvora. Ovlaštena pravna osoba, lučka uprava 20.000,00 kn (može biti značajan trošak) Priprema i projektiranje Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Svu projektnu dokumentaciju: Idejni/Glavni projekt dostaviti nadležnom Konzervatorskom odjelu radi izdavanja posebnih uvjeta (za Idejni projekt), odnosno prethodne suglasnosti (za Glavni projekt). Izraditi fotogrametrijsku snimku (ili arhitektonsku snimku) ulaznog portala tunela i dokumentaciju izvornog stanja tunela, uključujući i kamenu oblogu unutrašnjosti portala do dubine u kojoj su ostavljene gole stijene i dostaviti je nadležnom Konzervatorskom odjelu prije početka bilo kakvih radova na tunelu. Prije početka radova napraviti Elaborat (snimku) trenutnog stanja objekata u neposrednoj blizini kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica na koje bi vibracije i promet mogli imati utjecaja zbog eventualne sanacije šteta nakon završetka radova. Projektant, Ministarstvo kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci) 50.000,00 kn (može biti značajan trošak) Priprema i projektiranje Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora Zabraniti organizaciju građenja (gradilišta) u stambenim dijelovima naselja. Obaviti koordinaciju sa svim dionicima (lokalno stanovništvo, koncesionari lučkog prostora) oko početka i trajanja radova. HŽ, lučka uprava 100.000,00 kn (može biti značajan trošak) Osigurati djelomičan angažman lokalne radne snage. Voditi računa da je lokalna zajednica aktivno uključena u projekt. DVOKUT ECRO d.o.o. 106

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak Osigurati tel. broj za pritužbe i adresu na koju se mogu poslati pismene pritužbe. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje će gradilište biti priključeno. Unaprijed definirati pristupne putove pri čemu je potrebno koristiti postojeću mrežu postojećih putova. Priprema i projektiranje Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu Izraditi Projekt regulacije prometa za vrijeme izvođenja radova za željeznički i cestovni promet. Njime treba regulirati točke prilaza na postojeći cestovni prometni sustav te osiguranje svih mogućih kolizijskih točaka prilikom rekonstrukcije planiranih zahvata i postojećeg cestovnog prometnog sustava. Projektant, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija U sklopu izrade projektne dokumentacije za predmetne lokacije. Planirati provedbu mjera zaštite infrastrukturnih građevina na mjestima gdje se pruga s istima križa, vodi paralelno ili im se samo mjestimično približava, u skladu s posebnim propisima i uvjetima vlasnika infrastrukturnih vodova. Izraditi projekt zaštite od buke s gradilišta. Priprema i projektiranje Priprema i projektiranje Utjecaj na povećanje razine buke i vibracija Utjecaj u slučaju akcidenta Izraditi Idejni odnosno Glavni projekt zaštite od buke (u sklopu Glavnog projekta), U višim fazama izrade projektne dokumentacije (Glavni projekt) na mjestima prolaska pruge uz građevinska područja naselja predvidjeti mjere zaštite od vibracija. Izraditi (revidirati) Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, s mjerama sprječavanja, širenja i uklanjanja izvanrednog onečišćenja, koji će biti korišten i nakon rekonstrukcije kolodvora za područje kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica pod upravljanjem HŽ-a. Projektant/ovlaštena pravna osoba za izradu projekata zaštite od buke, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija HŽ, lučka uprava, inspekcija zaštite okoliša U sklopu izrade projektne dokumentacije za predmetne lokacije. 5.000,00 kn Izraditi (revidirati) Plan postupanja u izvanrednim situacijama za slučaj da je do izvanrednog događaja DVOKUT ECRO d.o.o. 107

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak došlo na prostoru pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka što uključuje: kopneno područje u granicama nadležnosti LUR-a lučku infrastrukturu i suprastrukturu u nadležnosti LUR-a sve obveze LUR-a sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Na lokacijama unaprijed osigurati sredstva za neutralizaciju prolivenih opasnih tvari (pijesak i PE folija). Izvođač, inspekcija zaštite okoliša 10.000,00 kn (može biti značajan trošak) Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom transportne površine koje nisu asfaltirane. Građenje Utjecaj na zrak Rasuti teret prevoziti u za to primjerenim vozilima, te ga vlažiti ili prekrivati - pogotovo tijekom sušnog razdoblja ili za vrijeme vjetrovitih dana. Izvođač, inspekcija zaštite okoliša 10.000,00 kn Građenje Utjecaj na tlo i vode Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod rekonstrukcije moraju biti pod stalnim nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova. Sav građevinski materijal, gorivo, mazivo, boje i druge kemikalije skladištiti i koristiti na propisan način, sukladno uputama izvođača u Elaboratu o uređenju gradilišta. Opasne tvari koje se koriste za vrijeme izgradnje, skladištiti na vodonepropusnim površinama. Izvođač, inspekcija zaštite okoliša - Građenje Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Osigurati prostor za pretakanje goriva, kao i za odlaganje otpada dovoljno daleko od vodotoka ili mora, na nepropusnoj površini. U slučaju otkrića arheoloških lokaliteta prekinuti radove te obavijestiti Ministarko kulture, nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima. Izvođač, Ministarstvo kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci) - DVOKUT ECRO d.o.o. 108

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak Gradilište ograditi ogradom. Građenje Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora Radove na rekonstrukcije kolodvora ne izvoditi za vrijeme trajanja pune turističke sezone, na način da omogućuju istovremeni rad i korištenje dionica obale te ne ometaju normalan tijek željezničkog, cestovnog i pomorskog prometa. Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija - Telefonski broj i adresa na koju se mogu poslati pismene pritužbe trebaju biti dostupni radi eventualnih pritužbi. Osigurati optimalne uvjete odvijanja cestovnog prometa na prometnicama u neposrednoj blizini kolodvora važnim za prostornu organizaciju naselja a kojima se koristi lokalno stanovništvo. Tijekom radova stalno uklanjati sva moguća oštećenja kojima bi se na bilo koji način ugrozili ljudi ili vozila. Svakodnevno čistiti i prati kotače građevinske mehanizacije prije izlaska na javnu cestu. Građenje Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu Nije dopušteno povećano punjenje vozila materijalom, što bi moglo prouzročiti rasipanje tijekom prijevoza. Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija - Nakon završetka zahvata sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj prometnoj mreži. Vrijeme gradnje uskladiti s odlukama lokalne samouprave s obzirom na turističku sezonu. Sve aktivnosti rekonstrukcije koordinirat is vlasnicima instalacija. Kod izvođenja radova zaštititi postojeće građevine i instalacije od oštećenja. U slučaju oštećenja ili prekida jedne od instalacija u najkraćem roku informirati nadležne službe i obaviti popravak prema uputama i uz nadzor komunalne stručne DVOKUT ECRO d.o.o. 109

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak službe. Tijekom građevinskih radova zaštita od buke primarno ostvariti kroz organizaciju gradilišta te korištenjem malobučnih građevinskih strojeva i uređaja. Koristiti električne motore gdje je god to moguće. Gradnju ograničiti na 5 radnih dana u tjednu, te samo na dnevnu smjenu od 7 do 19 sati a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom noći. U slučaju eventualnih noćnih radova potrebno je dobiti suglasnost nadležnog tijela za izvođenja istih. Građenje Utjecaj na povećanje razine buke i vibracija Na granici lokacije kolodvora najveća dopuštena razina buke ne smije biti veća od 55 db(a) za dan (07-19 h) i 45 db (A) za noć (23-07 h). Ekvivalentna razina buke tijekom dnevnog razdoblja ne smije prelaziti vrijednost od 65 db(a) za dan. U razdoblju tijekom dana dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 db(a). Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija U sklopu izrade projektne dokumentacije. Za kretanje teretnih vozila treba koristiti putove uz koje ima najmanje potencijalno ugroženih objekata i/ili koji su već opterećeni bukom prometa. Transportnim tvrtkama koje će obavljati transport u dolasku i odlasku uvjetovati suradnju uključivanjem najsuvremenijih transportnih sredstava (cestovnih i željezničkih). U dogovoru s nadležnom gradskom službom odrediti putove transporta i izraditi snimku stanja građevina uz te putove. DVOKUT ECRO d.o.o. 110

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak Redovito kontrolirati i održavati strojeve i vozila. Tijekom zastoja i utovara isključiti kamionske motore, bez nepotrebnog trubljenja i stvaranja buke (osim u slučaju nužde). Poštivati ograničenje brzine na gradilištu. Demontirane pragove (uključujući i postojeće odložene količine otpadnih pragova na lokaciji kolodvora Rijeka) i kameni agregat ponovno koristiti ovisno o stupnju dotrajalosti i ispravnosti, a materijal koji nije moguće koristiti zbrinuti u skladu s propisima za opasni otpad. Komunalni otpad sakupljati u za to predviđeni kontejner i s komunalnim poduzećem ugovoriti odvoz. 100.000,00 kn (opasni otpad) (potencijalno vrlo značajan trošak) Građenje Gospodarenje otpadom Odvoz komunalnog/miješanog i neopasnog tehnološkog otpada (papir/karton, metal, plastika...) s lokacije zahvata obavljati putem ovlaštene(ih) osobe. Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija, vodopravna inspekcija 5.000,00 kn (komunalni i građevni otpad) Građevinski otpad razvrstati i odvojeno odložiti te organizirati odvoz s lokacije putem ovlaštene osobe. Zabraniti spaljivanje otpada i prodaju opasnog otpada neovlaštenim osobama na lokaciji. Građenje Utjecaj u slučaju akcidenta Za sav novonastali otpad voditi očevidnike o nastanku i tijeku gospodarenja otpadom prema vrstama i količinama, a svako odvoženje otpada obavljati uz prateći list. Osobitu pažnju posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom prilikom izvođenja radova, kako ne bi došlo do požara (na gradilištu staviti znakove o zabrani pušenja ili nekontroliranog loženja vatre). Izvođač, nadzorni inženjer 10.000,00 kn (može biti značajan trošak) DVOKUT ECRO d.o.o. 111

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak U slučaju požara, mjerama i postupcima protupožarne zaštite lokalizirati nesreću koja bi kratkotrajno opterećivala neposrednu okolinu urbanu sredinu. Za slučaj akcidentnih situacija ispuštanja goriva, ulja ili maziva, osigurati sredstva (standardni industrijski spill kit setovi, npr. mahovina, granule, piljevina i sl.) za upijanje prolivenih tekućina (čišćenje suhim postupkom). Onečišćeni dio tla predati ovlaštenoj osobi. Nakon pronalaska eventualnog izvora onečišćenja voda na području gradilišta, poduzeti mjere za eventualno saniranje posljedica onečišćenja propisane Operativnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda na području pod upravljanjem HŽ-a. Rad i održavanje Općenito Postupiti po Planu postupanja u izvanrednim situacijama ako je do izvanrednog događaja došlo na prostoru pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka što uključuje: kopneno područje u granicama nadležnosti LUR-a lučku infrastrukturu i suprastrukturu u nadležnosti LUR-a sve obveze LUR-a sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Izraditi i primjenjivati sustave upravljanja okolišem, sigurnosti i kvalitete. Interni sustav upravljanja okolišem mora sadržavati, politiku zaštite okoliša, ciljeve zaštite okoliša, opis postupanja s popravnim i korektivnim radnjama te pritužbe javnosti i način postupanja s pritužbama. Lučka uprava, koncesionari, carina, policija, HŽ 10.000,00 kn (može biti značajan trošak) Provoditi edukaciju zaposlenika, koncesionara i ostalih korisnika lučkog područja na zaštiti okoliša i DVOKUT ECRO d.o.o. 112

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak održivom razvoju. Osigurati provedbu Sporazuma o zajedničkom djelovanju u zaštiti okoliša koji osigurava zajedničko, usklađeno i sustavno djelovanje Lučke uprave, koncesionara i ostalih korisnika lučkog područja na zaštiti okoliša i održivom razvoju s detaljnim reguliranjem upravljanja, obveza i odgovornosti u slučaju akcidenta. Prijelaz s područja kolodvora na područje luke regulirati međusobnim sporazumom luke, carine i policije, te HŽ-a. Koristiti moderne učinkovite, niskoemisijske lokomotive ili planski supstituirati postojeće vlakove. Educirati osoblje putem treninga i programa za unaprjeđenje i ubrzanje prometnih tokova i smanjenje nepotrebnih ubrzanja i kočenja. Rad i održavanje Utjecaj na zrak Kod primjene električnih lokomotiva koristiti regenerativnu sustav kočenja. HŽ - U slučaju eventualnog korištenja lokomotiva na dizel gorivo primijeniti odredbe hrvatskih propisa vezanih uz zaštitu zraka/odvijanja prometa odnosno smjernice (preporuke) ovlaštenih organizacija (npr. Svjetske banke, Međunarodne željezničke unije i drugih relevantnih institucija) vezane uz zaštitu okoliša, zdravlja i sigurnosti. Redovito održavati prugu kako bi se negativni utjecaji sveli na minimum za što je preduvjet dobro organizirana služba održavanja. Rad i održavanje Utjecaj na tlo i vode Održavati i redovito čistiti sve objekte namijenjene površinskoj odvodnji. HŽ, inspekcija zaštite okoliša - Održavati čistoću i red čitavog prostora kolodvora. DVOKUT ECRO d.o.o. 113

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak Za održavanje pruge koristiti sredstva koja imaju vodopravnu dozvolu za kemikalije koje nakon uporabe dospijevaju u vode. Primjenu sredstava za održavanje pruge obavljati u skladu s preporukama proizvođača. Rad i održavanje Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora Osigurati obuku u pogledu vrste sredstava za održavanja pruge te gdje, kada i kako se ona trebaju primjenjivati. Telefonski broj i adresa na koju se mogu poslati pismene pritužbe trebaju biti dostupni radi eventualnih pritužbi. Koristiti moderne nemetalne disk kočnice. HŽ, inspekcija zaštite okoliša, građevinska inspekcija - Rad i održavanje Utjecaj na povećanje razine buke i vibracija Građevinska područja naselja sa postojećom ili planiranom stambenom gradnjom, unutar kojih se očekuju razine buke više od dopuštenih, zaštititi izgradnjom barijera za zaštitu od buke ili primjenom drugih mjera za zaštitu od buke, sukladno članku 7 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. U tu svrhu u sklopu glavnog projekta izraditi projekt zaštite od buke. HŽ, inspekcija zaštite okoliša 100.000,00 kn (potencijalno vrlo značajan trošak) Pravilnim održavanjem kolosiječne konstrukcije i vozne površine tračnica i kotača smanjiti vibracije od tračničkog prometa. Rad i održavanje Opterećenje na okoliš svjetlom Za noćnu rasvjetu objekata i površina koristiti ekološki prihvatljive ili zasjenjene svjetiljke. HŽ, inspekcija zaštite okoliša _ Rad i održavanje Gospodarenje otpadom Opasan otpad sakupljati odvojeno od ostalog otpada. Prostor na kojem se nalaze spremnici mora biti ograđen i natkriven te s uređenim sustavom odvodnje koja završava sa sabirnom jamom za prihvat eventualno razlivenog otpada. HŽ, inspekcija zaštite okoliša 5.000,00 kn (opasni otpad) DVOKUT ECRO d.o.o. 114

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Institucionalna odgovornost Trošak Neopasan otpad sakupljati odvojeno po vrstama i privremeno skladištiti na prostorima uređenim u tu svrhu te gospodarenje prilagoditi dinamici nastanka otpada. 1.000,00 kn (komunalni i građevni otpad) Za sav novonastali otpad voditi očevidnike o nastanku i tijeku gospodarenja otpadom prema vrstama i količinama, a svako odvoženje otpada obavljati uz prateći list, putem Ugovora s ovlaštenom pravnom osobom za sakupljanje određene vrste otpada. Na odgovarajućim mjestima predvidjeti protupožarne aparate ta gašenje požara na elektroinstalacijama. U slučaju akcidenta postupiti prema Operativnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda na području pod upravljanjem HŽa. Rad i održavanje Utjecaj u slučaju akcidenta Postupiti po Planu postupanja u izvanrednim situacijama ako je do izvanrednog događaja došlo na prostoru pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka što uključuje: kopneno područje u granicama nadležnosti LUR-a lučku infrastrukturu i suprastrukturu u nadležnosti LUR-a sve obveze LUR-a sukladno važećoj zakonskoj regulativi. HŽ, lučka uprava, koncesionari, inspekcija zaštite okoliša, vodopravna inspekcija 10.000,00 kn (može biti značajan trošak) 7.2. Plan praćenja stanja okoliša (monitoring) Faza Utjecaj Što je parametar koji će se pratiti Gdje će se parametar pratiti/vrsta opreme za praćenje? Kako će se parametar pratiti učestalost mjerenja ili trajno? Kada/od strane koga će se parametar pratiti (po izboru)? Trošak DVOKUT ECRO d.o.o. 115

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Priprema i projektiranje Građenje Utjecaj Program praćenja Utjecaj na zrak/stanovništvo Što je parametar koji će se pratiti Implementacija mjera i programa praćenja iz Plana upravljanja okolišem i Plana praćenja stanja okoliša (monitoring) Kvaliteta zraka (količina prašine) Gdje će se parametar pratiti/vrsta opreme za praćenje? Idejni i Glavni projekt Gradilište Kako će se parametar pratiti učestalost mjerenja ili trajno? Pregled projekata Opažanje Kada/od strane koga će se parametar pratiti (po izboru)? Prije građevinske dozvole kao dio programa praćenja projekta Tijekom sušnog razdoblja ili za vrijeme vjetrovitih dana Trošak Trošak u sklopu projekta - Građenje Građenje Građenje Građenje Građenje Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu Utjecaj povećanom razinom buke i vibracija Neadekvatno gospodarenje otpadom Potencijalne nesreće Neadekvatni sanitarni uvjeti Onečišćenost kotača građevinske mehanizacije Poremećaji u prometu tijekom transportnih aktivnosti Razina buke i vibracija Vrsta, količina i način gospodarenja komunalnim, opasnim i građevinskim otpadom Primjena osobnih zaštitnih sredstava Čistoća i uređenost gradilišta i gradilišnih objekata Gradilište (ulaz/izlaz) Okoliš gradilišta U vanjskom prostoru ispred bukom najugroženijih stambenih objekata Vizualno, provjerom pratećih listova za otpad Gradilište Gradilište, gradilišni objekti Kontrola postupaka izvođača Opažanje, usporedba s opisom metodologije izvođača Mjesta mjerenja treba odrediti ovlaštena stručna osoba koja mjerenja provodi, ovisno o situaciji na gradilištu odnosno procjeni ugroženosti okolnih objekata bukom gradilišta. Kontrola postupaka izvođača, inspekcija Opažanje, usporedba s opisom metodologije izvođača Opažanje, kontrola sanitarnih uvjeta i postupaka izvođača, inspekcija Dnevno - Jednom mjesečno tijekom vršnog prometa i perioda izvan vršnog prometa Tijekom prvih noćnih radova 26 te ponavljati tijekom svakih idućih 30 dana, sve do prekida rada noću. Jednom mjesečno tijekom građenja i po pritužbi Neplanirane kontrole tijekom građenja i po pritužbi Neplanirane kontrole tijekom građenja i po pritužbi - 50.000,00 kn (značajan trošak) - - - Rad i održavanje Prometna sredstva Stanje prometnih sredstava Kolodvori Rijeka i Rijeka Brajdica Opažanje Dnevno - 26 U slučaju eventualnih noćnih radova potrebno je dobiti suglasnost nadležnog tijela za izvođenja istih. DVOKUT ECRO d.o.o. 116

(ZAGREBAČKA OBALA) I PROŠIRENJA POSTOJEĆEG (BRAJDICA) KONTEJNERSKOG TERMINALA U Faza Rad i održavanje Rad i održavanje Utjecaj Utjecaj povećanom razinom buke i vibracija Gospodarenje otpadom Što je parametar koji će se pratiti Razina buke i vibracija Vrsta, količina i način gospodarenja komunalnim, opasnim i građevinskim otpadom Gdje će se parametar pratiti/vrsta opreme za praćenje? U vanjskom prostoru ispred bukom najugroženijih stambenih objekata, na kritičnim točkama imisije prema projektu zaštite od buke. Vizualno, provjerom pratećih listova za otpad Kako će se parametar pratiti učestalost mjerenja ili trajno? Mjesta mjerenja treba odrediti ovlaštena stručna osoba koja mjerenja provodi. Kontrola postupaka korisnika, inspekcija Kada/od strane koga će se parametar pratiti (po izboru)? Tijekom prve godine nakon završetka rekonstrukcije odnosno puštanja kolodvora u promet. Potrebu eventualnog daljnjeg mjerenja buke odrediti u dogovoru s nadležnom inspekcijom i ovisno o rezultatima mjerenja. Trošak 50.000,00 kn (značajan trošak) Jednom mjesečno - DVOKUT ECRO d.o.o. 117

8. PRILOZI 8.1. Dokumentacijski materijal, literatura i popis propisa Dokumentacijski materijal 1. Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica, Rijekaprojekt d.o.o. (2012) 2. Geotehnički elaborat za potrebe idejnog projekta tunela za izvlačnjak Brajdica OpusGEO d.o.o., Zagreb (2012) 3. Ispitni izvještaj broj: 2011-AI-041 terensko mjerenje razine buke, gradilište na kontejnerskom terminalu Brajdica, Lučka uprava Rijeka, Riva 1, Rijeka, DARH 2 (2011) 4. Politika zaštite okoliša, Lučka uprava Rijeka (2013) 5. PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica vezano uz izgradnju novog (Zagrebačka obala) i proširenja postojećeg (Brajdica) kontejnerskog terminala u Rijeci - Završno izvješće, ŽPD (2011) 6. Radna uputa Smjernice za zaštitu okoliša na području pod koncesijom, Lučka uprava Rijeka (2014) 7. Studija procjene utjecaja na okoliš II. faze izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka, Rijekaprojekt d.o.o. (2004). 8. Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka, Rijekaprojekt-niskogradnja (2001) 9. Sveobuhvatna procjena utjecaja projekta na okoliš obvezni sažetak za javnost Projekt obnove riječkog prometnog pravca II, Lučka uprava Rijeka (2008) 10. Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat Rekonstrukcija Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka, DLS, (2013) Literatura 1. Godišnja izvješća o radu inspekcije zaštite okoliša za 2008., 2009., 2010. i 2012. godinu. (http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=8899). 2. International Finance Corporation (IFC), Environmental, Health, and Safety Guidelines for Ports, Harbors, and Terminals (2007) 3. International Finance Corporation (IFC), Environmental, Health, and Safety Guidelines for Railways (2007) 4. International Union of Railways (UIC), Buildings on the Railways Environmental Strengths (2009) 5. International Union of Railways (UIC), Railways and Sustainable Development (2012) 6. Izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije za razdoblje 2006.-2009. godine, PGŽ, Rijeka (2011) 7. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina (Pridoslovno matematički fakultet, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012.) 8. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina (Prirodoslovno matematički fakultet, Geofizički odsjek, Marijan Herak, Zagreb, 2012.) 9. Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije objedinjeni izvještaj za razdoblje 01.01.-31.12.2013, NSZJZ PGŽ, Rijeka (2014) DVOKUT ECRO d.o.o. 118

10. Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj: monografija (završni izvještaj prve inventarizacije tala), Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2000. 11. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 12. Palinić, N. (2001): Prometne zgrade željeznica i luka, katalog izložbe Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka muzej moderne i suvremene umjetnosti, 26.7.-28.10.2001 13. Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011.-2013., PGŽ (2011) 14. Statistički ljetopis RH 2013, DZS (2013) 15. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020., Grad Rijeka (2013) 16. Strateška karta buke područje Lučke uprave Rijeka karakterizacija buke okoliša Lučke uprave Rijeka, PHARE 2005 CBC/INTERREG IIIA Novi program prekogranične suradnje 17. http://geoportal.dgu.hr/viewer/, 12.06.2014. 18. http://geoportal.dgu.hr/viewer/?baselayer=dof, 12.06.2014. 19. http://hr.wikipedia.org/wiki/rijeka 20. Izvor: http://www.hzinfra.hr/karta-pruga 21. http://iszo.azo.hr/ 22. http://iszp.dzzp.hr/ 23. http://www.lokalpatrioti rijeka.com/forum/viewtopic.php?f=86&t=2156&start=45 24. http://map.hak.hr/ 25. http://www.dzs.hr/. 26. http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=56243 27. http://www.rijeka.hr/kartabukegrada 28. http://www.rijeka.hr/prostorniplanovi. 29. http://www.zavod.pgz.hr/home.aspx?pageid=60 Popis propisa 1. Općenito - Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (NN MU ) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) - Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08) - Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 34/07) 2. Prostorna obilježja - Zakon o gradnji (NN 153/13) - Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) - Zakon o područjima županija, gradova i općina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10 i 145/10) - Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) DVOKUT ECRO d.o.o. 119

- Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07 i 56/11) - Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 32/13) - Prostorni plan uređenja Grada Rijeke (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05 i 52/10) 3. Promet i infrastruktura - Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13) - Zakon o kombiniranom prometu (NN 124/09) - Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06, 38/09 i 123/11) - Zakon o potvrđivanju Protokola od 3. lipnja 1999. godine o izmjenama Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu (Convention concerning International Carriage by Rail-COTIF) od 9. svibnja 1980. godine (Protokol 1999.) i Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF) od 9. svibnja 1980. godine u verziji Protokola o izmjenama od 3. lipnja 1999. godine s pripadajućim dodacima (NN - MU 12/00), Anex Dodatka C (Pravilnik o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom Regulations Concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Rail-RID). - Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13) - Zakon o željeznici (NN 94/13 i 148/13)) - Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/04 i 82/07) - Pravilnik o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN 93/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima kojima mora udovoljavati željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav (NN 129/10 i 23/11) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge (NN 128/08) - Pravilnik o terminalima za kombinirani prijevoz i pretovarnim kolodvorima (NN 30/10) - Pravilnik o značenju i uporabi signala, signalnih znakova i signalnih oznaka u željezničkom prometu (NN 126/09, 128/10 i 81/11) - Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine (NN 1/14 - Odluka o razvrstavanju željeznički pruga (NN 3/14) - Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/13 i 13/14) - Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Primorsko-goranske županije (NN 32/11 i 117/12) - Naredba o razvrstaju luke Rijeka (NN 37/96) 4. Zrak - Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) - Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) - Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) - Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09 i 75/13) - Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) DVOKUT ECRO d.o.o. 120

5. Tlo i poljoprivreda Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) 6. Vode - Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) - Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13) - Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13) - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) - Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14) - Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) - Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) - Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) - Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10) - Plan upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, 2013.) 7. Biološka i krajobrazna raznolikost - Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) - Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) - Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14) - Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) - Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06 i 119/09) 8. Kulturna baština - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13) - Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10) - Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13) 9. Buka - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13) - Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07) - Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) - Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) DVOKUT ECRO d.o.o. 121

- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 046/08) 10. Svjetlosno onečišćenje - Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) 11. Otpad - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09) - Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 109/11) - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13 i 86/13) - Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12 i 86/13) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12 i 86/13) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11 i 86/13) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12 i 86/13) - Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14) - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) - Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07) 12. Akcidenti - Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) - Zakon o zaštiti na radu NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03 i 144/09) - Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10) - Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12) - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03) - Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) - Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) - Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 103/01 i 22/05) 13. Međunarodne konvencije, ugovori i sporazumi Općenito - Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998) DVOKUT ECRO d.o.o. 122

Promet - Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF, Convention concerning International Carriage by Rail) (Bern, 1980) DVOKUT ECRO d.o.o. 123

8.2. Ishođena Rješenja vezana uz zaštitu okoliša - Rješenje o prihvatljivosti zahvata za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Klasa: UP/I-351-02/01-06/0073, Ur. broj: 531-05/2-VM-02-7, Zagreb, 31.05.2002.) - Rješenje da za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, KLASA: UP/I 351-03/12-08/47, URBROJ: 517-06-2-1-1-12-9, Zagreb, 4.12.2012.) - Rješenje o prihvatljivosti zahvata za II. fazu izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA, Klasa: UP/I 351-03/05-02/0014, Ur. broj: 531-08-3-1-VM/AK-05-15, Zagreb, 8.11.2005.) - Rješenje da za rekonstrukciju željezničkog kolodvora Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, KLASA: UP/I 351-03/12-08/83, URBROJ: 517-06-2-1-1-13- 5, Zagreb, 22.1.2013.) DVOKUT ECRO d.o.o. 124

Rješenje o prihvatljivosti zahvata za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Klasa: UP/I-351-02/01-06/0073, Ur. broj: 531-05/2-VM-02-7, Zagreb, 31.05.2002.) DVOKUT ECRO d.o.o. 125

DVOKUT ECRO d.o.o. 126

DVOKUT ECRO d.o.o. 127

DVOKUT ECRO d.o.o. 128

DVOKUT ECRO d.o.o. 129

DVOKUT ECRO d.o.o. 130

DVOKUT ECRO d.o.o. 131

DVOKUT ECRO d.o.o. 132

DVOKUT ECRO d.o.o. 133

Rješenje da za rekonstrukciju Zagrebačkog pristaništa u luci Rijeka nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, KLASA: UP/I 351-03/12-08/47, URBROJ: 517-06-2-1-1-12-9, Zagreb, 4.12.2012.) DVOKUT ECRO d.o.o. 134

DVOKUT ECRO d.o.o. 135

DVOKUT ECRO d.o.o. 136

DVOKUT ECRO d.o.o. 137

Rješenje o prihvatljivosti zahvata za II. fazu izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA, Klasa: UP/I 351-03/05-02/0014, Ur. broj: 531-08-3-1-VM/AK-05-15, Zagreb, 8.11.2005.) DVOKUT ECRO d.o.o. 138

DVOKUT ECRO d.o.o. 139

DVOKUT ECRO d.o.o. 140

DVOKUT ECRO d.o.o. 141

DVOKUT ECRO d.o.o. 142

DVOKUT ECRO d.o.o. 143

DVOKUT ECRO d.o.o. 144

DVOKUT ECRO d.o.o. 145

Rješenje da za rekonstrukciju željezničkog kolodvora Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, KLASA: UP/I 351-03/12-08/83, URBROJ: 517-06-2-1-1-13-5, Zagreb, 22.1.2013.) DVOKUT ECRO d.o.o. 146

DVOKUT ECRO d.o.o. 147

DVOKUT ECRO d.o.o. 148