VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ UPUTA ZA IZRADU SPECIJALISTIČKOG ZAVRŠNOG RADA ZAPREŠIĆ, 2017.

VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ UPUTA ZA IZRADU SPECIJALISTIČKOG ZAVRŠNOG RADA ZAPREŠIĆ, 2017. 1

O SPECIJALISTIČKOM ZAVRŠNOM RADU Izradom specijalističkog završnog stručnog rada student dokazuje sposobnost samostalnog istraživanja i rješavanja složenijih problema iz područja specijalizacije, na teorijskoj i empirijskoj razini. Na teorijskoj razini to mora biti sveobuhvatno i sustavno opisivanje teme na temelju značajne i brojnije literature, a na empirijskoj razini uočavanje, za struku značajnih, problema primjenom adekvatnih istraživačkih metoda te zaključivanjem o prikupljenim nalazima, uz davanje preporuka za poboljšanje, odnosno upravljanje istraživanom pojavom. Temu rada student predlaže sâm, sukladno sklonostima prema nekom području, s intencijom nalaženja rješenja konkretnog problema iz područja u kojem se specijalizira. Očekuje se da rad doprinese nečim novim. Tema specijalističkog završnog rada dogovara se s mentorom. Poželjno je da student sâm predloži temu koja mu je zanimljiva ili bliska, odnosno temu koju je motiviran istražiti, o kojoj ima veliko predznanje ili iskustvo u praksi. Mentor ne smije niti može zamijeniti studenta u njegovu cjelokupnom kreativnom naporu izrade završnog rada. Isto tako, mentor ne smije studenta prepustiti samom sebi u traženju rješenja zadanog problema. Štoviše, svojim znanjem, iskustvom, formalnim i stvarnim autoritetom, sposobnošću stručne i objektivne prosudbe i ocjene te svojom stručnom imaginacijom i drugim osobinama mentor je obvezan pomoći studentu u oblikovanju njegovih vlastitih prijedloga i rješenja, potičući kreativnost, samostalnost i odgovornost studenta pri donošenju ispravnih odluka i zaključaka, razvijajući njegovo samopouzdanje, objektivnost i kritičnost. Neophodno je imati na umu da je specijalistički završni rad stručni rad studenta, a ne mentora. PRIJAVA SPECIJALISTIČKOG ZAVRŠNOG RADA Student pismeno prijavljuje specijalistički završni rad (Prilog 1.) sukladno odredbama Pravilnika o stručnim završnim radovima. Za izradu rada student odabire mentora koji mu pomaže u izboru teme, definiranju naslova i razradi odgovarajućeg sadržaja specijalističkog završnog rada. U prijavi se navodi naslov teme, a uz prijavu se prilaže obrazloženje rada, u kojem se definira problem istraživanja, predmet, objekt i cilj istraživanja, navode se hipoteze i metode istraživanja, predlaže se sadržaj rada (glavna poglavlja i potpoglavlja koja se raščlanjuju na dvije razine), obrazlaže se tema, navodi se polazna literatura (najviše 15 do 20 najznačajnijih izvora, od kojih barem pet trebaju biti relevantni znanstveni članci ne stariji od pet godina) te se prilaže životopis. Zadaci studenta: odabrati temu rada iz područja koje ga zanima odabrati mentora s kojim očekuje dobru suradnju izraditi prijavu za izradu specijalističkog završnog rada s odgovarajućim prilozima i predati prijavu u tiskanom ili elektroničkom obliku Referadi uvažiti primjedbe i otkloniti nedostatke prijave te ponovno predati prijavu na uvid Povjerenstvu za završne radove otkloniti sve nedostatke rada koje uoči mentor ili sumentor u postupku izrade rada, uključujući i one koje uoči Povjerenstvo za obranu na usmenoj obrani specijalističkog 2

završnog rada pri predaji završne verzije rada mentoru potpisati Izjavu o akademskoj čestitosti (Prilog 6.) predati konačni tvrdo uvezani primjerak rada i rad u elektroničkom obliku. Zadaci mentora: pomagati studentu u izradi prijave (izbor teme, definiranje naslova, struktura sadržaja, formuliranje istraživačkog problema, predmeta i objekta istraživanja, hipoteza, izbora istraživačkih metoda, literature i dr.) potpisati prijavu kojom potvrđuje suglasnost sa svim elementima prijave (Prilog 1.) u suradnji sa studentom napisati Zadatak završnog rada (Prilog 2.) sukladno uputama Povjerenstva za završne radove te ga dostaviti Studentskoj referadi prema potrebi i zahtjevu savjetovati studenta o izradi završnog specijalističkog rada pročitati rad, uz pomoć odgovarajuće aplikacije izvršiti antiplagijat-provjeru i sukladno rezultatima zatražiti od studenta daljnju doradu završnog rada provjeriti sukladnost napisanog rada s ovom Uputom te, po potrebi, od studenta zatražiti odgovarajuće ispravke ili nadopune potpisom odgovarajućeg obrasca potvrditi spremnost specijalističkog završnog rada za dogovaranje termina usmene obrane (Prilog 5.) potpisati konačni ukoričeni primjerak rada. Zadaci voditelja studija/smjera: pratiti raspored tema po područjima i opterećenje pojedinih nastavnika mentorstvima pratiti sukladnost odvijanja postupka s ovim uputama koordinirati i rješavati odnose studenata, mentora i Povjerenstva za završne radove. Zadaci Povjerenstva za završne radove: provoditi zaključke Stručnog vijeća koji se odnose na specijalistički studij provjeriti elemente prijave i sukladnost s ovim uputama odobriti temu (da se izbjegne ponavljanje istih tema) i područje istraživanja, odnosno sukladnost sa smjerom studija (Prilog 1.) imenovati mentora (prihvatiti predloženog mentora ili dodijeliti drugog mentora) te, prema potrebi, imenovati sumentora predsjednik Povjerenstva potpisuje odluku koja se dostavlja Studentskoj referadi. Zadaci Studentske referade: zaprimiti prijavu rada i dostaviti prijavu Povjerenstvu za završne radove sukladno zaključku Povjerenstva za završne radove obavijestiti studenta i imenovanog mentora, odnosno sumentora, o imenovanju zaprimiti rad, provjeriti njegovu tehničku usklađenost s ovom Uputom i dostaviti ga Povjerenstvu za obranu i ocjenu rada u rokovima propisanim Pravilnikom o stručnim završnim radovima dogovoriti datum, mjesto i vrijeme obrane rada po završetku obrane obrađuje daljnje postupke vezane uz studentsku dokumentaciju. 3

FAZE IZRADE SPECIJALISTIČKOG ZAVRŠNOG RADA Na početku suradnje s kandidatom planira se i dogovara dinamika izrade završnog rada. Mentor i kandidat dogovaraju dinamiku, aktivnosti i rokove izrade rada. Izradu specijalističkog završnog rada moguće je uvjetno podijeliti u četiri faze. Prve su dvije sadržajne, a druge dvije tehničke prirode: 1) pripremna faza proučavanje zadatka završnog rada i definiranje temeljne zamisli rješavanja problema 2) faza rada i izrada glavnine završnog rada 3) faza završnog oblikovanja, tehničke obrade i predaje rada 4) faza stručne ocjene i obrane završnog rada. 1. PRIPREMNA FAZA U pripremnoj fazi student, uz mentorovu pomoć i suradnju s njim, nastoji pronaći odgovore na nekoliko osobito važnih pitanja. U suradnji s mentorom student određuje temeljni problem rada. Dijeli se poznato od nepoznatog. Određuju se temeljni ciljevi te njihova struktura prema prioritetima. Skicira se temeljna struktura rada. Daje se uputa o prikupljanju spoznaja, informacija i podataka o zadanom problemu. Predviđa se raspoloživo vrijeme. Daje se okvirna procjena opsega rada i njegovih dijelova i određuju se metode i postupci koji se mogu primijeniti u pojedinim fazama izrade rada. 2. FAZA IZRADE RADA Nakon obavljenih priprema, kojima su student i mentor pojasnili i dogovorili sve bitne čimbenike važne za uspješan daljnji rad, student intenzivno rješava definirane zadaće. Time nastupa razdoblje u kojem je iznimno važno zapisivati ideje, misli, aktivnosti, analize i moguća rješenja na papir ili memoriju računala prema smislenom redu i važnosti. Osobito je važno prethodno osigurati punu suglasnost studenta i njegova mentora o strukturi sadržaja rada. Mentor ne smije studentu nametati sadržaj završnog rada, ali ni student ne smije samovoljno, bez suglasnosti i ne uvažavajući stavove i mišljenja mentora, napisati prijedlog sadržaja rada. Neovisno o temi specijalističkog završnog rada, predlaže se sljedeći koncept sadržaja: 1. Sadržaj 2. Sažetak i ključne riječi (na hrvatskom i engleskom jeziku) 3. Uvod 4. Središnji dio rada: - opis i definiranje temeljnog problema - razrada temeljnog problema i definiranje mogućih rješenja (analiza, prikupljanje i obrada informacija i relevantnih podataka, činjenica, pretpostavki i dokaza) - interpretacija dobivenih rezultata i zaključna razmatranja 5. Zaključak 6. Popis korištene literature i drugih izvora informacija 7. Popis slika, tablica i priloga 4

SADRŽAJ 8. Popis korištenih kratica i pokrata 9. Životopis 10. Izjava Na prvoj stranici Sadržaja velikim se podebljanim slovima, u gornjem dijelu, na sredini stranice, piše naslov SADRŽAJ. Sadržaj mora biti napisan prema utvrđenoj strukturi sukladno uputama. Smješta se prije Sažetka, na početku rada, kao putokaz, na novoj zasebnoj stranici. Rimskim se brojevima numeriraju stranice Sažetka (Summary), a stranice Uvoda i ostalih dijelova rada (do Priloga) arapskim brojevima. Stranice se Sadržaja numeriraju, ali brojevi nisu prikazani na stranicama. Stranica na kojoj su Prilozi numerira se, ali su svi prilozi u radu bez numeracija. SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI Sažetak je esencijalni dio cijelog sadržaja završnog rada, izložen u desetak kratkih i jasnih rečenica. Njime student čitateljima daje temeljne informacije o suštini problema, njegovoj naravi, načinu i mogućim putovima rješavanja te postignutim rezultatima i rješenjima ostvarenim završnim radom. Sažetak treba biti utemeljen na ključnim riječima i pojmovima koji su predmet analize i sinteze temeljnog problema specijalističkog završnog rada. Sažetak treba napisati na hrvatskom jeziku, a nakon toga i na engleskom jeziku. Prijedlog broja ključnih riječi je 4 5. UVOD U Uvodu se prikazuju pitanja i radne hipoteze na koje je ovaj specijalistički završni rad usmjeren. Ovdje se ukratko objašnjava zašto su pitanja koja su obrađivana važna, kratko se iznose metode pristupa rješavanju problema i motivacija za odabrani pristup. Prezentiraju se zadaci koji su uključeni za postizanje ciljeva i specificira se struktura rada (ukratko se navodi što će biti opisano u kojem poglavlju). Prijedlog strukture Uvoda: Problem istraživanja neophodno je precizno definirati kao vodič i orijentir cjelokupnog istraživanja. To je preliminarni opis mogućeg rješenja nekog praktičnog ili teorijskog problema. Predmet istraživanja mogu biti dokumenti, odluke, metode, instrumenti i slično. Objekt istraživanja može biti primjer iz prakse (tržište, poduzeće, institucije) ili fenomen. Hipoteze (generalne i kolateralne) kao prethodno mišljenje o istraživanom problemu, s podjednakom mogućnošću potvrđivanja ili odbacivanja. U Uvodu se ne navode citati i ne pišu se bilješke, već se iznose razlozi za odabir teme, definira se istraživački problem, predmet i objekt istraživanja, metode, hipoteze i ciljevi koji se žele ostvariti obradom teme. SREDIŠNJI DIO RADA U Središnjem dijelu rada u poglavljima i potpoglavljima primjenjuju se metode 5

istraživanja, opisuju i obrazlažu rezultati istraživanja te se opširnije objašnjavaju. Rezultati se prikazuju logičnim slijedom sa što kraćom strukturom prema ciljevima ili hipotezama, uvijek imajući na umu u uvodu definiran problem istraživanja. Najprije se opisuju rezultati primarnog istraživanja, a zatim povezuju s prethodnim saznanjima. Potrebno je navesti potvrđuju li se istraživanjem prethodne spoznaje iz literature ili prakse ili se nešto novo uočava i zaključuje. Argumentirano se opisuju eventualni nedostaci dosadašnjih spoznaja koji su vezani uz autore, uzorke ili metode i slično. Konkretno, u izvedbi Središnji dio treba koncipirati na sljedeći način: a) Opis i definiranje temeljnog problema U ovoj fazi izrade rada odgovara se na sljedeća pitanja: Što je temeljni problem? Koje su temeljne pretpostavke ili hipoteze kao osnova rješavanja problema? Koji se argumenti i dokazi upotrebljavaju kao potvrda pretpostavki ili hipoteza? Kojim metodama, gdje se i na kojem uzorku rješavaju pojedini koraci? Koji se rezultati očekuju primjenom izabranih metoda? b) Razrada temeljnog problema i definiranje mogućih rješenja U ovoj fazi rada preporučljivo je prihvatljive probleme (bez neprovjerenih, netočnih informacija ili teško provjerljivih hipoteza) razraditi do one granice i mjere do koje je to moguće, s obzirom na raspoložive informacije, dokaze i znanje, te ostaviti neka otvorena pitanja kao mogućnost za nastavak vlastitog istraživanja ili daljnjeg rada na predmetnom problemu i području. Ovo poglavlje rada treba sadržavati različite analize, prikupljene informacije i podatke, prikazane tablično i grafički, rezultate ankete i drugih oblika vlastitih ili tuđih istraživanja sa svim onim podacima i argumentima koji služe kao dokaz za ispravnost postavljenih pretpostavki i ponuđenih rješenja. Taj je dio rada sadržajno najopsežniji. On nudi najvažnije argumente i dokaze za rješavanje problema. Sadržaj treba biti složen prema važnosti, aktualnosti i utjecaju na rješavanje problema, navedeno logičnim redom. Ako je dobro i temeljito proveden opisani postupak u ovom poglavlju, tada se mogu kao izlaz pojaviti moguća rješenja problema. Prosudbu i ocjenu pojedinih mogućih rješenja neophodno je provoditi na temelju dobro odabranih kriterija. U izboru relevantnih kriterija student treba potražiti pomoć mentora. Kao kriteriji za ocjenu inačica rješenja mogu biti: ostvarena dobit, troškovi poslovanja, učinkovitost logističke potpore, stopa rasta i razvoja, kvaliteta i tržišna atraktivnost proizvoda i mnoštvo drugih. Svakom drugom konkretnom problemu odgovarat će drukčiji kriteriji za ocjenu rješenja. Na temelju dobro odabranih kriterija i mjerila te njihove primjene u ocjeni pojedinih rješenja ili dijelova rješenja nije osobito teško doći do izbora optimalnih ili najprihvatljivijih (preferiranih) rješenja problema. Ta rješenja trebaju biti vidno istaknuta u sadržaju rada jer predstavljaju važan doprinos autora završnog rada, na čijem se temelju procjenjuje kvaliteta čitavog rada. 6

c) Interpretacija dobivenih rezultata i zaključna razmatranja Interpretacija značajnih rezultata te zaključna razmatranja trebaju voditi sintezi kao finalnoj fazi procesa izrade završnog rada te trebaju sadržavati kratak i jezgrovit prikaz svih bitnih činjenica, spoznaja, dokaza i rješenja, složenih u logičnom, uzročno-posljedičnom slijedu. ZAKLJUČAK Zaključak je pokazatelj stručne i intelektualne zrelosti, kreativnosti i svake druge osposobljenosti i kvalitete autora te posebice respektiranja svih metodoloških uputa izrade takve vrste radova. Iznimno je važno koncizno i precizno istaknuti što je izravni osobni doprinos autora završnog rada u procesu rješavanja konkretnog problema. Isto tako je preporučljivo u Zaključku istaknuti probleme, poteškoće i različita ograničenja koja su se pojavljivala pri rješavanju zadanog problema. Također, Zaključak može konkretno preporučivati daljnje mjere i postupke u radu na rješavanju konkretnih ili sličnih problema kao osnovu za buduća istraživanja. U Zaključku se ne navode citati i ne pišu se bilješke, već student iznosi argumente i svoje stajalište i mišljenje te ukratko prikazuje rezultate i spoznaje do kojih je došao pišući rad. POPIS LITERATURE U Popisu literature navode se svi korišteni izvori (koji su citirani u tekstu) i to unutrašnjim abecednim redom po prezimenu prvog autora. Odabrani prilozi moraju biti relevantni, provjereni i u funkciji rada. Wikipedia, npr., nije prihvatljiv izvor. U Popisu literature izvore je potrebno grupirati: (a) knjige, b) znanstveni i stručni članci, c) mrežni izvori i d) ostalo (zakoni, pravilnici, diplomski radovi, magistarski radovi, doktorske disertacije, skripta, materijali s predavanja i sl.) i numerirati. Svi autori i radovi koji su navedeni u fusnotama ili u tekstu obvezno moraju biti navedeni i u literaturi. POPIS SLIKA,TABLICA I PRILOGA Numerirani Popis slika i tablica navodi se iza Popisa literature. Tablice i slike unutar teksta numeriraju se s dva broja. Prvi broj označava broj poglavlja, a drugi je broj redni broj slike, odnosno tablice u tom poglavlju. Prilozi se navode nakon Popisa slika i tablica (korišteni upitnici u istraživanjima, dodatne ilustracije i sl.). Prilozi se numeriraju i navode i u Sadržaju završnog rada. POPIS KORIŠTENIH KRATICA I POKRATA Ako se u radu koriste kratice i pokrate, a ima ih više od 10, obvezno se kreira abecedni popis kratica i pokrata. Za svaku kraticu u popisu treba biti napisano njezino puno značenje na jeziku s kojeg potječe, a poželjno je da se napiše i njezino značenje na hrvatskom jeziku. Popis kratica i pokrata treba napisati u formi tablice radi lakšeg formatiranja i preglednosti. ŽIVOTOPIS 7

Na kraju se piše kratak životopis studenta/studentice u kojem se navode opći bibliografski podaci, podaci o obrazovanju i radnom iskustvu te podaci o dodatnim znanjima, vještinama, interesima. Smješta se na kraju rada, iza svih ostalih dijelova, na novoj zasebnoj stranici (do dvije stranice). Naslov ŽIVOTOPIS piše se na središnji gornji dio stranice. 3. FAZA ZAVRŠNOG OBLIKOVANJA, TEHNIČKE OBRADE I PREDAJE RADA Način pisanja i prikaza rezultata istraživanja Završni se rad piše neutralno, u pasivu i u trećem licu jednine. Potrebno je pisati jednostavnim, kratkim i jasnim rečenicama, bez suvišnih i nepotrebnih riječi. Korištenje superlativa ili pjesničkih izraza treba izbjegavati. Zaključci moraju proizići iz rezultata provedenog istraživanja. Vrlo je bitno da student može argumentirati i obrazložiti svoj stav i svoje mišljenje o problemu o kojem je pisao u radu. U načinu pisanja u što većoj mjeri treba slijediti načela specijalističkog i znanstvenog rada: argumentiranost, svrsishodnost, provjerljivost, repliciranje, preciznost, pouzdanost, rigidnost, objektivnost i generalizaciju. Također valja paziti na to da nema ponavljanja misli ili podataka u tekstu, tablicama i grafičkim prikazima. Poglavlje ili potpoglavlje ne smije početi ili završiti slikom, grafičkim prikazom ili tablicom, već sliku, tablicu ili grafički prikaz treba uklopiti u tekst poglavlja ili potpoglavlja te se na njih pozvati u tekstu i objasniti njihov sadržaj. Rečenice ne smiju počinjati arapskim brojkama. Ispod svakog naslova poglavlja treba najprije napisati jednu uvodnu rečenicu pa ga tek onda raščlanjivati na potpoglavlja. Rad je potrebno lektorirati prije predaje konačnog ukoričenog primjerka. Oblikovanje korica, Naslovnice, Sadržaja i unutrašnjeg dijela završnog rada Vanjska stranica (korice) i Glavna naslovna stranica pišu se prema obrascima u Prilogu. Treba paziti na to da se koristi zadani format veličina i vrsta slova, pozicija naslova rada i ostalih elemenata, isti ili slični razmaci, ovisno o dužini naslova. Na Naslovnici ne smije biti nekih drugih tekstova ili grafičkih elemenata kao što su slike ili fotografije. Korice ne sadrže ime i prezime mentora. Rad je potrebno pisati u fontu Times New Roman ili Arial, veličine 12, s proredom 1,5 i marginama sa svake strane 2,5 cm, osim s lijeve strane, gdje trebaju biti 3 cm. U tablicama je moguće koristiti i manju veličinu fonta (8 ili 10), ovisno o veličini tablice. Student u radu može povremeno koristiti bold za označavanje nekih izuzetno važnih elemenata ili kurziv za korištenje stranih termina, ali bi zbog lakšeg čitanja rada takvih elemenata trebalo biti što manje. Desni se rub teksta poravnava i to treba dosljedno provesti u cijelom radu. Odlomci teksta odvajaju se proredom ili se uvlače, ali kada se odabere jedan od ta dva stila, treba ga provoditi dosljedno u cijelom radu. Opseg rada i odnos teksta i grafičkih prikaza Opseg završnog rada trebao bi sadržavati od 40 do 60 stranica, uključujući Sažetak, Popis slika i tablica te Priloge. Ovisno o odabranoj temi i provedenom istraživanju poželjno je rezultate, osim tablično, prikazati i u obliku grafikona, slika i sl., ali njihov ukupan broj ne smije prelaziti jednu trećinu ukupnog broja stranica. Važno je da se prikaz rezultata ne ponavlja, tj. ako se rezultati prikazuju tablično, student u opisu iznosi vlastita razmišljanja te povezuje rezultate. Isti se podaci smiju prikazati samo u jednom obliku, a ne i u tablici, i u grafikonu i u tekstu. Veličina poglavlja treba biti što ujednačenija. Dužina teksta pojedinih poglavlja i potpoglavlja ne bi se trebala previše razlikovati. Treba se držati i temeljnog pravila o tome da poglavlja ne smiju biti kraća od jedne stranice čistog teksta. 8

Odlomci predstavljaju zaokružene cjeline teme o kojoj se piše, tako da čitatelj već po odlomcima može uočiti sadržaj. Odlomci teksta ne bi smjeli biti veći od 10 do 15 redaka niti manji od 5 redaka. Ako postoji logična potreba za odvajanjem kraćih dijelova teksta od samo jedne rečenice, preporučuje se korištenje znakova nabrajanja umjesto oblikovanja odlomaka. Označavanja u radu Poglavlja se označavaju rednim brojevima i velikim slovima u fontu 14 (bold), a naslovi potpoglavlja pišu se istom veličinom, ali malim slovima (bold). Osim uvodnog i završnog poglavlja, preporučuje se da se ostala poglavlja (prema potrebi teme) podijele na nekoliko potpoglavlja, a moguća je i sljedeća razina podjele teksta, font 12 (npr. 2.1.1.). Kada je riječ o poravnanju naslova i podnaslova, prijedlog je poravnanje na lijevoj strani. Kada je riječ o tekstu, prijedlog je poravnanje s obje strane (lijevo i desno). Ako je potrebna i sljedeća razina razdvajanja tekstualnih cjelina, to se navodi samo u tekstu rada (ne u Sadržaju rada) i to bez označavanja brojevima. U Sadržaju rada navodi se broj stranice na kojoj počinje tekst određenog poglavlja ili potpoglavlja. Svaki grafički prikaz (tablica, grafikon, slika) mora se označiti odgovarajućim rednim brojem poglavlja i rednim brojem prikaza u tom poglavlju (Tablica 1.1., Grafikon 1.1., Slika 1.1.) uz odgovarajući, što kraći, naslov koji se stavlja na vrh tablice, grafikona ili slike. Ispod tablice, grafičkog prikaza ili slike mora se naznačiti izvor podataka koji se piše u fontu 10. Ako je izvor članak ili knjiga, mora se navesti u cijelosti, kao i u Popisu literature na kraju završnog rada, a ako je izvor mrežni, navodi se mrežna stranica (uz njezinu adresu treba stajati i datum preuzimanja podatka s te stranice). Ako su grafički prikazi rezultat istraživanja autora, kao izvor se navodi prezime autora i godina. Na slike, tablice i grafikone u tekstu treba se barem jedanput pozvati, objašnjavajući što oni pokazuju ili dokazuju. Citiranje literature Svi se izvori podataka ili informacija u radu moraju dosljedno citirati, a na kraju rada navodi se Popis literature abecednim redom. Pozivanje na literaturu, odnosno citiranje literature, provodi se tako da se skraćeno navode stavovi nekih autora ili se navodi citat (pisan u navodnicima), a u zagradi se navodi prezime autora i godina izdanja. Kada se spomene ili citira neki autor, student mora iznijeti svoj stav zašto ga spominje. Posebice nije dobro hvaliti stavove i mišljenja drugih autora bez obzira na njihovu utemeljenost, vrijednost i imena. Za struku ih je korisnije korektno i stručno argumentirati i kritizirati, ako je moguće, jer to predstavlja doprinos struci. Ako to nije moguće, što je najčešći slučaj, vrlo je bitno reći zašto se navode drugi autori. Ako mentor ili članovi Povjerenstva utvrde da uz neki preuzeti tekst nije naveden izvor, rad će se smatrati plagijatom i obvezno vratiti studentu na ispravak. Student također ne smije preuzimati cijele odlomke ili prepričavati tekstove članaka ili knjiga u svojem završnom radu, a da ne navede izvor. Popis literature u završnom radu treba se nalaziti iza Zaključka. Pri prvom spominjanju kratice, u zagradu treba napisati originalni puni naziv i hrvatski prijevod ako je kratica na stranom jeziku. Popis korištenih kratica potrebno je staviti na kraj rada. Svi autori i njihovi radovi navedeni u fusnotama, ispod tablica, grafikona ili u tekstu moraju biti navedeni u Popisu literature. KNJIGA 9

Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina izdanja). Naslov: podnaslov. Mjesto izdanja: nakladnik. a) Djelo jednog autora: Primjer: Horne, James C. Van. (1997). Financijsko upravljanje i politika (financijski menadžment), IX. izdanje. Zagreb: Mate. b) Djelo dvaju ili triju autora: Primjer: Horne, James C. Van, Wachowich, John M. (2005). Osnove financijskog menadžmenta, X. izdanje. Zagreb: Mate. c) Djelo četiriju ili više autora: Primjer: Vukičević, M., Gregurek, M., Odobašić, S., Grgić, J. (2010). Financijski menadžment u MS Excelu. Zagreb: Golden marketing-tehnička knjiga. d) Djelo koje je izdala institucija: Primjer: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2012). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2012. Zagreb: Autor. Napomena: Kada su autor i izdavač iste institucije, na kraju se piše Autor. POGLAVLJE U KNJIZI Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina izdanja). Naslov poglavlja: podnaslov. U: inicijal(i). Prezime urednika (ur.), naslov knjige: podnaslov (str. početna završna stranica rada). Mjesto izdanja: izdavač. Primjer: Nakić, J. i Vukšić, A. (2005). Vlasništvo posebnog dijela nekretnine, s posebnim osvrtom na etažni plan i prostorno etažiranje. U: Nekretnine u pravnom prometu (str. 239 267). Zagreb: Inženjerski biro. RAD U ZBORNIKU Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina izdanja). Naslov rada: podnaslov. U: prezime, inicijal(i) urednika, (ur.), naslov zbornika: podnaslov (str. početna završna stranica rada). Mjesto izdanja: izdavač. Primjer: Soumitra, S. (2010). Current recession. U: Domazet, T. (ur.), Zbornik radova Facing the future of south east Europe (str. 325 330). Zagreb: Hrvatski institut za financije i računovodstvo. NATUKNICA U ENCIKLOPEDIJI Naslov natuknice. (Godina izdanja). U: naslov enciklopedije, br. sveska (podatak o izdanju). Grad: izdavač. Primjer: Financije. (2010). U: Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Sv. 6 (2. izd.). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 10

ČLANAK U ČASOPISU Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina izdanja). Naslov članka. Naslov časopisa u kojem se članak nalazi, oznaka sveska/godišta/volumena (broj), početna završna stranica članka. Primjer: Gregurek, M. (2013). Bankarsko poslovanje. Računovodstvo, revizija i financije, 51(2), str. 111 126. NATPISI U NOVINAMA I INTERVJUI Prezime, inicijal(i) osobe koja daje intervju (godina izdanja). Intervju, naslov intervjua: podnaslov. U: naslov novina, datum, početna završna stranica članka. Primjer: Klarić, Z. (2008). Intervju, Važnost cjeloživotnog obrazovanja. U: Poslovni savjetnik, ožujak, br. 40, str. 97. SKRIPTA I BROŠURE Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina izdanja). Naslov: podnaslov (skripta, podatak o izdanju ako postoji). Mjesto izdanja: nakladnik. Primjer: Vukičević, M., Gregurek, M. (2012). Temelji poreznog sustava (skripta, 2. izd.). Zaprešić: Visoka škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić. ZAVRŠNI, DIPLOMSKI, MAGISTARSKI RADOVI I DISERTACIJE Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina). Naslov: podnaslov. Diplomski rad. Mjesto: ustanova. Primjer: Šaić, S. (2012). Programiranje u ekonomiji kao način optimizacije troškova projekta. Specijalistički diplomski stručni rad. Zaprešić: Visoka škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić. ZAKONI I PRAVILNICI Naziv zakona, naziv publikacije u kojoj je objavljen, broj publikacije/godina. Primjer: Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, NN 108/12, 144/12, 81/13. INTERNETSKI I ELEKTRONIČKI IZVORI Mrežni izvori navode se pisanjem naziva internetske stranice i datuma pregleda. Primjer: Poslovni.hr http://www.poslovni.hr/ pregled: 8. 3. 2017. Potreban je točan naziv mrežne stranice i datum pregleda. Ako je riječ o tekstu/članku na mrežnoj stranici: Prezime, inicijal(i) imena autora. (Godina izdanja). Naslov: podnaslov (online). Nakladnik (u tradicionalnom smislu ili organizacija odgovorna za održavanje stranice na internetu). Preuzeto (navodi se datum) sa stranice: URL: http://www.fina.hr/default.aspx?sec=1754. 11

CITIRANJE AUTORA U TEKSTU ZAVRŠNOG RADA Postoje dva načina citiranja drugih autora, tzv. europski i harvardski. Prvi je način da se navede citat u navodnicima i da se na kraju navodnika označi fusnotom te da se u fusnoti navede prezime, inicijal imena. (Godina). Naslov djela. Mjesto: izdavač: str. Primjer: 1) Horne, James C. Van. (1997). Financijsko upravljanje i politika (financijski menadžment), IX. izdanje. Zagreb: Mate., str... U tekstu student citira korištene izvore podataka (tzv. fusnote), tj. ime i prezime autora, naziv korištenog djela (knjiga, članak iz stručnih časopisa, internetski podaci, referati, studije, interni podaci poduzeća ili ustanova i sl.), godinu izdanja knjige, časopisa ili drugih izvora podataka te broj stranice na kojoj se nalazi korišteni tekst, označavajući fusnote u tekstu svojeg rada brojčanim redoslijedom. Drugi je način, nakon što se navede citat u navodnicima, na kraju rečenice u zagradi napisati autora i godinu izdanja. Primjer: Iako postoje brojni faktori koji objašnjavaju utjecaj dividendi na vrednovanje, mnoge od njih je teško testirati. (Van Horne, 1995). Ako se prepričava rečenica nekog autora, onda se ne stavljaju navodnici, ali je također na kraju rečenice potrebno u zagradi napisati autora i godinu izdanja. Ako rad ima dva autora, navode se prezimena obaju autora, a ako ih je više, prvi put se navode svi autori, a kasnije se navodi samo prvi autor i dodaje se...i sur. Primjer: Novčani proračun dobiva se projekcijom budućih primitaka i izdataka novca poduzeća tijekom različitih vremenskih razdoblja. (Van Horne i Wachowitz,1995). Primjer: Modeliranje je matematički postupak opisivanja ekonomskih i financijskih pojava i problema koji se rješavaju matematičkom procedurom. (Vukičević i sur., 2010). Dva rada ili više radova različitih autora navode se abecednim redom prezimena. Primjer: Nekoliko autora (Brealy, 2008; Van Horne, 2010; Pink, 2005) ističe da Za literaturu s mrežnih stranica vrijedi isto pravilo kao i za navedeno citiranje. Ako je citat preuzet iz mrežnog dokumenta u kojem se ne navodi autor, potrebno je poveznicu staviti u fusnotu te navesti datum preuzimanja dokumenta, npr. http://www.dzs.hr Uvezivanje i upotreba boja u ispisu Završni se rad, nakon obrane i svih ispravaka, tvrdo uvezuje i predaje u jednom primjerku u Studentsku referadu. Korice moraju biti u nekoj od tamnih boja (crna, tamnocrvena, tamnoplava, tamnozelena) sa zlatnim ili srebrnim slovima. Tisak, tj. unutrašnji dio završnog rada, može biti i u boji, tj. u boji mogu biti korištene slike i ilustracije, odnosno dijelovi grafičkih prikaza (zaglavlja tablica, linije u grafikonima i slično). U tekstu nije preporučljivo koristiti boje. Na koricama se ne piše ime i prezime mentora, koje je obvezno na unutrašnjoj Naslovnoj stranici. Uz tvrdo uvezani rad potrebno je priložiti elektroničku verziju (na CD-u u PDF formatu). U rad se uvezuje (prije sadržaja) i obrazac s podacima o odobravanju, ocjeni i obrani rada (zbog čega se rad uvezuje u tvrdi uvez tek nakon obrane). Konačni primjerak tvrdo uvezanog rada ne smije biti predan prije obrane rada. 12

Nakon što je student izradio rad i nakon što ga je mentor odobrio za ocjenu i obranu, student predaje tri primjerka meko uvezanog rada (spiralni uvez) i u elektroničkom obliku u Referadu, koja tiskane primjerke prosljeđuje članovima Povjerenstva za ocjenu i obranu rada, a elektroničke članovima Odbora za specijalističke studije. Ako nema primjedbi i prijedloga za završni rad, Odbor za specijalističke studije daje suglasnost da rad može ići na obranu, a eventualne primjedbe daje u pismenom obliku. Jezik na kojem se rad piše Rad se piše na hrvatskom jeziku, a samo izuzetno i uz posebno odobrenje na engleskom jeziku. Strani izrazi koji se koriste u radu pišu se u kurzivu. 4. FAZA STRUČNE OCJENE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA Obrana je specijalističkog završnog rada javna. Na usmenoj obrani raspravlja se o pojedinim pitanjima iz rada pa Povjerenstvo može zahtijevati da se prije predaje konačne ukoričene verzije rada izvrše izmjene, za koje je odgovoran mentor. Predsjednik Povjerenstva za obranu specijalističkog završnog rada otvara postupak usmene obrane rada pozivajući sve prisutne da ustanu, predstavlja sebe i druge članove Povjerenstva, konstatira da je kandidat ispunio sve uvjete i obveze koje je visokoškolska institucija predvidjela prije obrane rada te da je Povjerenstvo u pismenom obliku pozitivno ocijenilo rad, čita naslov rada te poziva kandidata da ukratko iznese sadržaj rada. Student iznosi glavni sadržaj svojeg rada (do 30 minuta) uz moguće korištenje PowerPoint prezentacije (preporučuje se maksimalno 10 sličica). Po završetku predsjednik i članovi Povjerenstva postavljaju jedno do tri pitanja u pismenom obliku koje predsjednik Povjerenstva pročita i koja se prilažu uz Zapisnik. Povjerenstvo i svi prisutni povlače se dok student priprema odgovore. Student može povezivati pitanja i odgovarati logičnim slijedom. Nakon odgovora studenta na postavljena pitanja predsjednik Povjerenstva pita prisutne imaju li pitanja. Student i svi prisutni povlače se, a Povjerenstvo donosi konačnu ocjenu rada i sastavlja Zapisnik o obrani na temelju kojeg Referada izdaje potvrdu o stečenom zvanju. Nakon toga mentor poziva studenta i sve prisutne u dvoranu, nakon čega slijedi objava rezultata obrane i čestitke. Po završetku obrane predsjednik Povjerenstva predaje u Referadu Zapisnik o obrani, uz koji prilaže ocjenu rada koju su potpisala sva tri člana Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva za ocjenu i obranu rada potpisuje i unosi ocjenu rada u indeks i prijavnicu, koje također predaje u Referadu. Nakon obrane rada, a najkasnije u roku od 8 dana, student je dužan predati Referadi jedan tvrdo uvezan primjerak svojeg završnog rada u kojem je i Zapisnik o obrani te u kojem su ispravljene i uvažene sve primjedbe članova Povjerenstva utvrđene na obrani te elektroničku verziju rada na CD-u u PDF formatu. Rad se odlaže u Knjižnicu u kojoj se provjerava tehnička ispravnost CD-a, kao i unos svih dijelova dokumenta utvrđenih ovim uputama, kako bi se podaci mogli koristiti za elektroničku bazu podataka. Mentor potpisuje konačnu verziju rada. Specijalistički završni rad tek tada postaje javni dokument. 13

PRILOG 1. Obrazac za prijavu teme rada Odluka Povjerenstva Kandidat/kandidatkinja: (ime i prezime) (adresa) VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ, Vladimira Novaka 22 PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ Zaprešić, Predmet: PRIJAVA TEME SPECIJALISTIČKOG ZAVRŠNOG RADA Godina upisa: Naslov rada: Suglasnost mentora/mentorice (ime i prezime) Potpis kandidata/kandidatkinje (ime i prezime) Prilozi: - Obrazloženje teme (problem i predmet istraživanja) - Ciljevi istraživanja - Hipoteze - Metode istraživanja - Sadržaj rada - Literatura - Životopis 14

Na temelju članka 7. Pravilnika o stručnim završnim radovima Povjerenstvo za završne radove dana donijelo je sljedeću ODLUKU U odnosu na predloženu temu specijalističkog završnog rada iz prijave: a) odobrava se predložena tema naslov rada b) predložena tema naslov rada smatra se neodgovarajućim te će voditelj studija u naknadnim konzultacijama s mentorom definirati temu, a Povjerenstvo preporučuje da tema okvirni naslov rada glasi: Za odobrenu temu imenuje se: - za mentora: - za sumentora (prema potrebi):. Zadužuje se mentor da u roku od 15 dana od dana primitka ove Odluke u dogovoru sa studentom izradi Zadatak te ga dostavi studentu, voditelju studija i Studentskoj referadi elektroničkom poštom. Predsjednik Povjerenstva 15

PRILOG 2. Zadatak specijalističkog završnog rada Na temelju odluke Povjerenstva za završne radove studentu/studentici utvrđena je tema završnog specijalističkog rada ZADATAK Cilj rada Struktura rada (koncept sadržaja) Krajnji rok za izradu rada Prijedlog dodatne literature u odnosu na predloženu u prijavi Posebna napomena (po potrebi) 180 dana od dana prihvaćanja zadatka Datum: Mentor 16

PRILOG 3. Vanjska stranica (korice) VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ (16 bold) Specijalistički diplomski stručni studij (14) Puni naziv studija SPECIJALISTIČKI ZAVRŠNI RAD (14 bold) (NASLOV RADA) (18 bold) (ime i prezime studenta/studentice) (14) Zaprešić, (godina) (14) 17

PRILOG 4. Glavna naslovna stranica rada VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ (16 bold) Specijalistički diplomski stručni studij (14) Puni naziv studija SPECIJALISTIČKI ZAVRŠNI RAD (14 bold) (NASLOV RADA) (18 bold) Mentor/mentorica: (ime i prezime, titula) (14) Student/studentica: (ime i prezime, titula) (14) Zaprešić, (mjesec) (godina) (14) 18

PRILOG 5. Ime i prezime studenta: Adresa (mjesto, ulica, broj): Broj (mobilnog) telefona: e-adresa: Matični broj studenta: Specijalistički diplomski stručni studij: POTVRDA Kojom se potvrđuje da je student/studentica dovršio/dovršila i za obranu pripremio/pripremila specijalistički završni rad iz kolegija: na temu: Mentor Datum 19

PRILOG 6. VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ Izjava o akademskoj čestitosti **Napomena izjava se integrira u uvezani rad Ime i prezime studenta: Matični broj studenta: Naslov rada: Svojim potpisom jamčim: da sam jedini autor ovog rada da su svi korišteni izvori, kako objavljeni tako i neobjavljeni, adekvatno citirani i parafrazirani te popisani u bibliografiji na kraju rada da ovaj rad ne sadrži dijelove radova predanih na Veleučilištu Baltazar Zaprešić ili drugim obrazovnim ustanovama da je elektronička verzija rada identična onoj tiskanoj te da je to verzija rada koju je odobrio nastavnik. Potpis studenta Datum: 20

PRILOG 7. Lista provjere konačne verzije specijalističkog završnog rada Student/studentica: Mentor/mentorica: LISTA PROVJERE KONAČNE VERZIJE ZAVRŠNOG RADA Listu ispunjava student/studentica prije predaje odobrene verzije kompletnog rada, stavljajući kvačicu ispred svake provjerene stavke. Osobnim potpisom jamči istinitost navedenih podataka. STAVKA PROCJENE NAPOMENA Naslovna stranica završnog rada napisana je u skladu s Radnom uputom za završni rad. Zadatak specijalističkog završnog rada ima pečat i potpise mentora i prodekana za nastavu. Rad sadrži sve obrađene teze iz Zadatka i odgovore na njegova pitanja. Rad ima sve strukturne elemente propisane Radnom uputom za završni rad. U specijalističkom završnom radu ostvareni su ciljevi zadatka završnog rada. Sadržaj rada u skladu je s naslovom teme. Predgovor, Uvod i Sažetak nisu identičnog sadržaja. Engleska je verzija sažetka pregledana. Broj stranica rada nije manji od 25 ili veći od 45 stranica. Pregledao/pregledala: Opseg može biti veći ako mentor iz opravdanih razloga to odobri. Tekst je rada uređen (margine, font, prored). Tekst je pisan u paragrafima, na jednak način u cijelom radu. Rad je ostraničen, a broj stranice poklapa se s onim u Sadržaju rada. Slike i tablice ispravno su označene. Rad sadrži ispravno napisan Popis slika i tablica. Izvori podataka (fusnota ili endnota) ispravno su 21

navedeni. Popis literature potpun je i ispravno napisan prema Radnoj uputi o završnom radu. Rad u dodatku sadrži ispravno napisane sve Priloge (anketni listići, pitanja za intervju, članci...). Elektronička verzija rada na CD-u nalazi se u umetku originala završnog rada (tvrdi uvez). Rad je lektoriran. Lektor/lektorica: Svojim potpisom jamčim da je moj specijalistički završni rad u cjelini autorski rad te da su svi dijelovi rada preuzeti iz drugih izvora navedeni u obliku citata. Datum: Potpis studenta/studentice: 22

PRILOG 8. Zapisnik obrane rada VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ Specijalistički diplomski stručni studij ZAPISNIK O OBRANI SPECIJALISTIČKOG ZAVRŠNOG RADA Dana u sati održana je usmena obrana specijalističkog završnog rada pristupnika/pristupnice pod naslovom pred Povjerenstvom u sastavu: 1. (potpis) 2. (potpis) 3. (potpis) Predsjednik Povjerenstva za obranu specijalističkog završnog rada otvorio je usmenu obranu završnog rada sukladno članku 14. Pravilnika o stručnim završnim radovima te pozvao studenta/studenticu na uvodno izlaganje. Nakon uvodnog su izlaganja studentu/studentici članovi Povjerenstva postavili sljedeća pitanja: 1. 2. 3. Na obrani rada članovi Povjerenstva iznijeli su sljedeće primjedbe: a) nema primjedbi b) primjedbe: 23

Članovi Povjerenstva zaključili su ocjene rada: 1. pismeni rad usmena obrana zaključna ocjena 2. pismeni rad usmena obrana zaključna ocjena 3. pismeni rad usmena obrana zaključna ocjena ZAKLJUČNA OCJENA RADA: 1. (potpis) 2. (potpis) 3. (potpis) 24