Stranica 1 od 59 HRO CIGRE 2017 (superchair) Help / Log out Submissions Reviews Status PC Events Email Administration HRO CIGRE 2017 Support News EasyChair HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts Hide abstracts Download the list The list of accepted papers is shown below. You can also download the list as an HTML file to use in your conference Web pages. Note that if you to want to download the list both with and without abstracts, you will have to download it twice. Ivan Asanović, Dragan Perunović, Domenico Iorio and Dušan Vukasović. HVDC link Italy-Montenegro Abstract: HVDC link Italy-Montenegro is the largest as well the most important project in Montenegro, which is on the ENTSOe list as the project of the common interest-pci. The project is very important by different aspects such as increasing capacity and security of the power suply in the Italy and Montenegro, increased operational reliability by the augmented ability to provide mutual support, and also eletrical energy market connection, which should have the result a more favorable price for the end user. Also, this project gave full sense to the future reinforcement of the transmission network of Montenegro and the region, and is expected to be a strong incentive for construction of the new electricty power source in the Balkans. The project consists several parts, 500 kv submarine cable, two converter stations in Italy and Montenegro, as well as the network infrastructure to connect the cable to the power systems of Italy and Montenegro. In the context of associated infrastructure in Montenegro will be constructed SS 400/110/35 kv Lastva, input-output of the existing 400 kv transmission line Podgorica-Trebinje, as well as the 400 kv transmission line Lastva-Pljevlja 2. This paper presents the basic technical data, current status, as well as some of the problems during implentation. Vlatko Ecimovic and Marijan Kalea. Statistika pouzdanosti HVDC sustava u svijetu Abstract: Tematika istosmjernog prijenosa i energetske elektronike u AC mrežama vrlo je aktualna i dinamična na ukupnoj razini CIGRE u svijetu. Kako na području elektroprijenosnog sustava Hrvatske i susjednih zemalja nema istosmjernog prijenosa, do sada je interes za objavljivanjem radova navedene tematike na savjetovanjima HRO CIGRE bio zanemariv, jer nema praktičnih iskustava o kojima bi se raspravljalo. Radi promoviranja tematike grupe B4, ovim referatom prezentirati će se statistički pregled pouzdanosti HVDC sustava u svijetu za razdoblje 2007. do 2014. godine, sukladno dvogodišnjim statističkim izvještajima pouzdanosti HVDC sustava u svijetu objavljenim na Savjetovanjima CIGRE u Parizu 2010., 2012., 2014. i 2016. godine. Zaključno će se dati mišljenje o trendovima pouzdanosti HVDC sustava u svijetu. Saša Cazin, Goran Levačić, Alan Zupan and Ivan Pavičić. OPCIJE FLEKSIBILNOSTI ZA POVEĆANI PRIHVAT NESTALNIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Abstract: Pri razmatranju elektroenergetskog proizvodnog portfelja razvidno je da su u većini europskih država u dvadesetom stoljeću dominirale elektrane (termoelektrane, nuklearne elektrane, akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane) čije se proizvodnja lako mogla unaprijed planirati, za kratkoročna i dugoročna razdoblja, jer je ovisila o stanju zaliha primarnog energenta (plin, ugljen, nuklearno gorivo, voda). Takve elektroenergetske sustave karakterizirao je i visoki stupanj sistemske inercije odnosno konvencionalne elektrane mogle su se lako prilagoditi potrebama za uravnoteženje sustava, te zahtjevima za regulacijom djelatne snage i frekvencije. Europska unija, čija je članica i Republika Hrvatska, odlučna je u namjeri za smanjenjem emisija stakleničkih plinova do 2050. godine za 80 90 % u odnosu na referentnu 1990. godinu. Centralizirane i decentralizirane elektrane na obnovljive izvore energije imat će ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije europskog i nacionalnih elektroenergetskih sektora. Stoga se u Europi u dvadeset prvom stoljeću na razne načine stimulira izgradnja elektrana na obnovljive izvore energije (npr. sustav poticajnih cijena), dok se s druge strane uvode mehanizmi koji destimuliraju pogon i izgradnju termoelektrana (npr. obveza plaćanja naknade za emisiju ugljikovog dioksida CO2). Slijedom navedenog, prisutna je sve veća integracija elektrana na nestalne obnovljive izvore energije, prvenstveno vjetar i sunce. Pri planiranje njihove proizvodnje samo dan unaprijed prisutne su poteškoće, a planiranje u dugoročnijem vremenskom razdoblju gotovo je nemoguće zbog ovisnosti o, često nepredvidljivim, meteorološkim uvjetima. Značajna integracija vjetroelektrana, sunčevih elektrana i disperziranih fotonaponskih elektrana nepovoljno utječe na sistemsku inerciju sustava tj. na mogućnost njegovog uravnoteženja i regulaciju djelatne snage i frekvencije. Zbog toga se istražuju i primjenjuju razne tehničke mogućnosti koje mogu biti primjenjive u sustavima sa značajnim udjelom intermitentnih obnovljivih izvora te doprinijeti njegovoj stabilnosti: Energija masivnog valjka ili zamašnjaka (eng. Flywheels) Pretvorba električne energije u komprimirani zrak Pretvorba električne energije u energiju za grijanje / hlađenje Korištenje električne energije za proizvodnju različitih plinova Baterije za pohranu električne energije Supravodljiva magnetska pohrana Kondenzatori za pohranu električne energije Upravljanje potrošnjom kupaca Mateo Jarak. Problems and methodologies in DC microgrid protection systems Abstract: Typical AC system was not designed to address the needs of new loads and sources (mostly DC dependent one), so the proper replacement should take place. One of the solutions which are being proposed recently is DC microgrid. One of the DC microgrid s feature is lower number of power conversion which leads to a higher system reliability and efficiency. Furthermore, connecting EES to the grid is much easier. On the other hand, DC microgrid s faults have different behavior than typical AC faults, so the protection system has to be adapted in order to provide selective and reliable tripping. Protection system solutions are being discussed for the ground faults and short circuit between two poles. Marijan Kalea. Ploština površina zauzetih elektranama na obnovljive izvore energije Abstract: U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. Marijo Šundrica, Igor Erceg and Zdravko Paškvan. Testiranje algoritma upravljanja sinkronim strojem metodom procesor u petlji

Stranica 2 od 59 Abstract: Razvoj proizvoda je obilježen pronalaženjem i rješavanjem pogrešaka i manjkavosti. Često se pogreške, ukoliko se kasno pronađu, pokažu vremenski i financijski vrlo značajnima. Smatra se da trošak otklanjanja pogrešaka vremenom eksponencijalno raste pa je svima cilj što prije ih otkriti i razriješiti. Razvoj programskih okruženja te elektronike je omogućio nastanak tzv. metoda testiranja zasnovanih na modelu. Na području ugradbenih računalnih sustava nastala je cijela klasifikacija modelskog testiranja. Ista je u višoj ili manjoj mjeri primjenjiva i kod sustava upravljanja električnim strojevima. Simulacije obavljene u prethodno objavljenim znanstvenim radovima na temi upravljanja sinkronim strojevima pripadaju prvoj fazi testiranja koja se zove model u petlji (MiL). Kod testiranja MiL-a su i energetski i upravljački dio sustava simulirani na istom računalu. Nakon toga se može obaviti i testiranje s procesorom u petlji (PiL). Testiranje s procesorom u petlji omogućuje provjeru algoritma upravljanja. Pritom se algoritam upravljanja pretvara u programski kod, kompajlira i izvodi na ciljnom procesoru dok se energetski krug simulira na stolnom računalu. Za realizaciju je potrebno povezati ciljani procesor sa stolnim računalom i ostvariti njihovu međusobnu komunikaciju. Povezivanje računala sa procesorom U radu su korišteni: Matlab Simulink R2015a na stolnom računalu sa OS Windows 7 Code Composer Studio CCSv5 TI C2000, C2834x procesorska pločica TMS320C2000 XDSv1 stanica za procesor Razmjena podataka između Matlab Simulink simulacijskog modela i C2834x procesorske pločice obavlja se u realnom vremenu. Za to je potrebno instalirati paket podrške TI procesoru i njegovom razvojnom okruženju CCS-u. Povezivanje u smislu softwarea se ostvaruje pomoću Idelink_ert.tlc. Matlab generira makefile koji se može učitati i pokrenuti u CCS-u. U hardwareskom smislu potrebno je kabelom uspostaviti RS-232 serijsku vezu ispravnim povezivanjem sa Rx, Tx pinovima, aktivirati terminal, definirati slobodan COM ulaz i brzinu prijenosa podataka. Potrebno je sklopku SW1 postaviti u ispravan položaj. Shema PiL testiranja koja se u najopćenitijem smislu koristila u radu će biti prikazana na slici. Iako postoji simulinkova podrška u smislu komponenti iz kojih će se generirati kod za ciljni procesor, isto tako postoje i određena ograničenja. Preciznost podataka kojima se ostvaruje serijska komunikacija je ograničena na jednostruku preciznost (single). U simulacijama koje nisu išle preko procesora je preciznost podataka bila dvostruka (double). Zbog ovog razloga se očekuje i veća pogreška kod rezultata dobivenih pomoću PiL-a. Isto tako, neki standardni blokovi iz simulinka se nisu mogli izravno prenijeti na procesor već su se trebali izrađivati ručno, npr. integratori. Testiranje observera Testiranje observera se obavlja u otvorenoj petlji, dakle prema shemi iz slike procesor se zaustavlja na izračunu observera te rezultate šalje na računalo. Ispitani su observeri reduciranog te observer punog reda. Rezultati pokazuju da pogreška toka u d-osi kroz cijelu dinamiku ne prelazi 10 posto, s tim da se pred kraj poveća na maksimalnu vrijendost. Pogreška u q-osi također ne prelazi 10 posto. Testiranje sustava upravljanja Sustav upravljanja obuhvaća observer, kontroler te prostorno-vektorski PWM. Generiraju se signali koji djeluju na energetski krug i na taj način se ostvaruje zatvorena petlja. Navedena ograničenja kod uspostave serijske komunikacije uzrokuju nepreciznost, prvenstveno kod generiranja signala za upravljanje pretvaračem. Zbog toga je potrebno povećati kapacitivnu komponentu ulaznog filtera pa se struja statora smanji za oko 3 posto. Posljedično se za približno istu vrijednost smanjuje i učinkovitost pogona. Rezultati pokazuju da je preciznost sustava upravljanja idalje dosta visoka. Odstupanje brzine vrtnje je oko 2 posto. Također elektromagnetski moment nema velike oscilacije. Tihomir Vunić, Stipan Vučak, Bruno Buble, Frano Vukasović Lončar and Tomislav Elpeza. Izgradnja MHE Prančevići Abstract: Prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, MHE do 10 MW mogu steći status povlaštenog proizvođača električne energije i uključiti se u sustav poticaja. Takav status prvi je stekao Agregat biološkog minimuma HE Lešće, s pravom na poticajnu cijenu električne energije. Za optimalno korištenje biološkog minimuma, na rijeci Cetini je predviđena izgradnja dvije MHE: Peruća (2,6 MW) i Prančevići (1,15 MW). MHE Prančevići je na temelju Rješenja i Energetskog odobrenja Ministarstva gospodarstva, upisana u registar proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, sa statusom povlaštenog proizvođača. Mala hidroelektrana (MHE) Prančevići izgrađena na desnoj obali rijeke Cetine, sa strojarnicom smještenom u neposrednoj blizini brane Prančevići (HE Zakučac) je potkraj 2016. godine puštena u rad. Zamisao izgradnja male hidroelektrane Prančevići temelji se na iskorištenju hidropotencijala biološkog minimuma koji se u skladu s vodoprivrednim uvjetima HE Zakučac stalno ispušta iz akumulacijskog bazena Prančevići u prirodno korito rijeke Cetine. Osnovna koncepcija tehničkog rješenja temelji se na izgradnji male hidroelektrane na desnoj obali sa zahvatom iz postojeće akumulacije, tlačnim cjevovodom i strojarnicom lociranom cca 90,00 m od brane Prančevići. MHE Prančevići je derivacijsko postrojenje na rijeci Cetini, instalirane snage Ni = 1,15 MW i moguće godišnje proizvodnje 9,00 milijuna kwh. Zahvat vode iz akumulacije predviđen je uz ulaznu građevinu lijevog dovodnog tunela za HE Zakučac. Maksimalni protok koji će se ispuštati odnosno iskorištavati u MHE Prančevići iznosit će Qi=6,00 m³/s. U strojarnici je smještena horizontalna Francis turbina, trofazni sinkroni generator,predturbinski leptirasti zatvarač, rasklopno postrojenje 10 kv te ostali pomoćni pogoni. Elektrana se priključuje na distribucijsku mrežu u TS Prančevići preko 10 kv kabela. U objektu MHE Prančevići nije predviđena stalna posada već će se sa elektranom daljinski automatski upravljati i nadzirati s brane Prančevići, iz upravljačnice HE Zakučac i iz Centra sliva rijeke Cetine. Budući da je područje izgradnje MHE Prančevići izrazito osjetljivo jer se tijekom izgradnje trebalo osigurati ispuštanje dovoljne količine vode radi očuvanja prirodnog uvjeta vodotoka za očuvanje biljnih i životinjskih vrsta i ispunjenje zahtjeva ostalih korisnika vodnih resursa rijeka,sama izgradnja je bila izrazito zahtjevna. Također dodatni izazov je bila izgradnja samog tlačnog cjevovoda sa zahvatnom građevinom. Naime da bi se osigurali sigurni uvjeti za rad bilo je potrebno spuštati nivo akumulacije za 10 m što bi značilo zaustavljanje rada HE Zakučac koja je od izrazitog značaja za elektroenergetski sustav i poremećaj rada ostalih elektrana ( HE Đale, HE Kraljevac). Umjesto spuštanja nivoa akumulacije za izvođenje radova izabrana je metoda jet-grouting čime su se osigurali suhi uvjeti te stabilnost građevinske jame dok je na mjestu probijanja brane postavljen keson čime su osigurani uvjeti za rad pod vodom. Time su se postigli su sigurni uvjeti za rad a istovremeno neometan rad ostalih elektrana. Predmet ovoga rada je opis izgradnje MHE Prančevići skupa sa izgradnjom tlačnog cjevovoda i zahvatne građevine te upoznati koji su sve problemi bili tijekom gradnje. Hrvoje Pandzic and Zora Luburić. Integracija obnovljivih izvora korištenjem spremnika energije i FACTS uređaja Abstract: Sve značajnijom integracijom obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav javljaju se dodatni izazovi u planiranju i pogonu samog sustava. Zbog koncentriranih lokacija pogodnih za gradnju vjetroelektrana, poput Dalmacije u Hrvatskoj, koje su često udaljene od centara potrošnje električne energije, javlja se problem zagušenja prijenosnih vodova. Zbog relativno malene učestalosti zagušenja uslijed proizvodnje iz vjetroelektrana i sezonalnosti tokova snaga u Hrvatskoj, gradnja novih i povećanja kapaciteta postojećih prijenosnih vodova često nije ekonomična opcija. Povrh toga, gradnja dugačkih trasa vodova često rezultira pravnim problemima i dugotrajnim procesom gradnje. Preostale opcije su ugradnja FACTS uređaja i spremnika energije. FACTS uređaji utječu na tokove snaga te se njihovim korištenjem mogu opteretiti slabije opterećeni vodovi te rasteretiti opterećeni vodovi. Integracijom spremnika energije omogućuje se pohrana viška proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana te injekcija pohranjene energije u trenucima niskog opterećenja vodova, odnosno niske proizvodnje vjetroelektrana. U navedenom okruženju, spremnici energije ekvivalentni su prijenosnim vodovima, uz razliku što ne prenose energiju u prostoru već u vremenskoj domeni. Nadalje, s obzirom na sezonalnost tokova snaga električne energije u Hrvatskoj, moguća je i opcija promjene lokacija spremnika unutar prijenosne mreže tijekom godine. U radu će se obraditi mogućnosti korištenja distribuiranih spremnika energije u prijenosnoj mreži unutar postojećeg tržišnog okvira. Glavni cilj bit će evaluirati učinkovitost korištenja spremnika za različite primjene: arbitraža, primarna i sekundarna rezerva, odgoda investicija u vodove i sl. Također će se obraditi interakcija ugradnje spremnika energije i FACTS uređaja. Petar Sarajcev and Ivo Martinac. Izbor tehničkih karakteristika blok transformatora s regulacijom napona pod opterećenjem Abstract: Mrežna pravila HOPS-a (NN 36/2006), točka 4.3.4.8. Održavanje napona i kompenzacija jalove snage, podtočka 4.3.4.8.1 Održavanje napona, stavak (3) nalažu da: "Nove i revitalizirane proizvodne jedinice u pravilu moraju imati blok transformatore s regulacijom prijenosnog omjera pod opterećenjem i automatske regulatore napona. Za svaki konkretan slučaj operator prijenosnog sustava i proizvođač, na temelju odgovarajućih analiza, utvrđuju opseg i korak regulacije." Naime, blok transformator svojim tehničkim karakteristikama treba optimalno uskladiti zahtjeve prijenosne mreže (koji proizlaze iz planiranja njenog budućeg pogona) s raspoloživim mogućnostima generatora i turbine. U tom smislu, potrebna je koordinacija između ograničenja generatora, očekivanih zahtjeva incidentne prijenosne mreže, te prirodnih parametara blok transformatora. Zahtjevi prijenosne mreže, s jedne strane, odnose se na očekivane maksimalne promjene razine napona na pragu elektrane, kao i potrebe za angažiranjem djelatne i reaktivne snage elektrane. Mogućnosti generatora, s druge strane, predstavljaju ograničenja koja proizlaze iz njegove pogonske karte, opsega regulacije napona na njegovim stezaljkama, te izvedbe sustava uzbude i konkretnim postavkama limitera regulatora uzbude. Spomenuta koordinacija obično podrazumijeva određeni kompromis, budući da su zahtjevi mreže i mogućnosti generatora djelomično nesrazmjerni. Osim toga, poželjno je da pojedine tehničke karakteristike blok

Stranica 3 od 59 transformatora (kao npr. napon kratkog spoja) budu odabrane što bliže svojim prirodnim vrijednostima, budući da taj aspekt ima reperkusije na dizajn i cijenu transformatora. U radu će se sagledati problematika optimalnog odabira tehničkih parametara blok transformatora s regulacijom napona pod opterećenjem, temeljena na međunarodnoj normi IEC 60076, normi IEC 60214, te relevantnim preporukama IEEE i CIGRE radnih skupina. Kada se govori o odabiru tehničkih karakteristika blok transformatora (trofazni, dvonamotni), misli se u prvom redu na sljedeće podatke: nazivna snaga, napon kratkog spoja, nazivni naponi i nazivne struje namota, nazivni prijenosni omjer, opseg regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke), tip regulacije napona, dozvoljena naduzbuda, zahtjevi za hlađenjem, dozvoljeni gubici, i dr. U radu će se, zbog ograničenog prostora, posebna pozornost posvetiti optimalnom odabiru iznosa napona kratkog spoja, nazivnog prijenosnog omjera, opsega regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke) i tipa regulacije napona. Naime, iznos napona kratkog spoja blok transformatora imati će posljedično reperkusije na: (1) prolaznu struju kratkog spoja koja dolazi iz generatora i iz incidentne prijenosne mreže, (2) pad napona u transformatoru, (3) uvjete proizvodnje reaktivne snage generatora i (4) dinamičku stabilnost generatora. U radu će se, ponovno zbog ograničenog prostora, posebna pozornost posvetiti utjecaju napona kratkog spoja blok transformatora na uvjete proizvodnje reaktivne snage generatora i regulaciju napona. Opisana problematika analizirati će se na konkretnom primjeru odabira tehničkih parametara blok transformatora u HE Kraljevac. Petar Sarajcev. Detekcija grmljavinskih ćelija pomoću algoritama strojnog učenja Abstract: U radu se prikazuje analiza mogućnosti primjene različitih algoritama strojnog učenja na detekciju grmljavinskih ćelija (engl. lightning flash-cells). Podloga za predstavljenu analizu su isključivo podaci o udarima munja (točno vrijeme i GPS lokacija udara, amplituda struje, polaritet, tip udara CG/IC i dr.) prikupljeni pomoću LINET mreže za detekciju grmljavinske aktivnosti na području europskog kontinenta. Ne koriste se pritom nikakvi dodatni meteorološki podaci niti pokazatelji, te se grmljavinska ćelija promatra isključivo s aspekta grmljavinske aktivnosti bez ulaženja u meteorološke aspekte ove problematike. Naime, problem detekcije grmljavinskih ćelija, promatran isključivo iz rakursa korištenja raspoloživih LINET podataka, sastoji se u prostornom i vremenskom pronalaženju klastera, što spada pod domenu strojnog učenja bez nadzora (engl. unsupervised machine learning). Osim pronalaženja samostojećih prostornih grupa (klastera) udara munje, za detekciju i uspješnu identifikaciju grmljavinske ćelije važni su i drugi pokazatelji koji proizlaze iz LINET podataka, kao što je npr. omjer broja udara između oblaka (IC) prema broju udara u tlo (CG) unutar određenog vremenskog intervala promatranja. U radu se analizira mogućnost primjene različitih algoritama za pronalaženje prostornih grupa intenzivne grmljavinske aktivnosti, kao što su: (1) Mean shift clustering, (2) K-Means clustering, (3) Affinity propagation clustering, (4) DBSCAN clustering i (5) Hierarchical clustering. Pritom metrika prostora u kojoj operiraju algoritmi može biti euklidova, sferna ili neka druga. Osim toga, neki od algoritama (kao npr. K-Means) traže da broj klastera bude unaprijed (a priori) definiran, što je svojevrsna mana u primjeni na detekciju grmljavinskih ćelija, koja se može otkloniti korištenjem posebnih tehnika analize optimalnog broja klastera (npr. pomoću Calinski & Harabaz metode, korištenjem AIC/BIC kriterija, metodom analize silueta i tome sl.). Također, neki od algoritama iziskuju da svaki od podataka bude pripadnik nekog od klastera, što je također mana u primjeni na detekciju grmljavinskih ćelija, budući da netipični elementi (engl. outliers) postaju dio grupe i time narušavaju njena svojstva (položaj težišta, veličinu konveksne ljuske, itd.). Nakon pozitivne identifikacije klastera, pripadna ćelija se formira (ukoliko su zadovoljeni dodatni uvjeti) primjenom algoritma konveksne ljuske (engl. convex hull). Svojstva konveksne ljuske (npr. njena površina, centar mase, itd.) služe za identificiranje grmljavinske ćelije u prostoru i vremenu. U radu će se analizirati netom spomenuti aspekti primjene algoritama strojnog ućenja na detekciju grmljavinskih ćelija, bez ulaženja u meteorološke aspekte ove problematike. Sanja Vinter, Milivoj Šutej, Melita Perčec Tadić and Stipe Pandža. Mogućnosti povećanja pogonske pouzdanosti dalekovoda izloženih djelovanju posolice Abstract: Od početka pogona 110 kv sjeverne otočne veze koja povezuje kopno i otoke Krk, Rab, Cres, Lošinj i Pag česti su ispadi dalekovoda uzrokovani kontaminacijom izolatorskih lanaca posolicom. Iako su danas pogonski kvarovi dalekovoda sjeverne otočne veze čiji je uzrok posolica znatno rjeđi s obzirom da se ovaj problem sustavno rješavao i dalje rješava nizom mjera, odnosno ugradnjom hidrofobnih izolatora od kompozitnih materijala na bazi silikona, pretvaranjem kabelskih kućica iz otvorenog u zatvoreni tip čime se štiti aparate od taloženja čestica soli te pranjem postrojenja i izolatorskih lanaca, događaji u siječnju 2017., kada su kvarnerski otoci nekoliko dana ostali bez opskrbe električnom energijom, motivacija su za istraživanje dodatnih mogućnosti i mjera kojima bi se unaprijedila pogonska pouzdanost dalekovoda izloženih djelovanju posolice. Ispadima dalekovoda 110 kv Krk Rab, DV 110 kv Rab Novalja i DV 110 kv Krk Lošinj u siječnju 2017. prethodio je dugi vremenski period bez padalina zbog čega je izostao proces samočišćenja izolacije te jaka bura koja je nosila čestice morske soli koje su se taložile na izolaciji. S ciljem što boljeg razumijevanja uzroka koji su doveli do preskoka na izolatorskim lancima i u konačnici ispada vodova, u radu će se detaljno analizirati meteorološke prilike prije i za vrijeme kvarova. Mjere zaštite od posolice danas u svijetu osim pravilnog dimenzioniranja izolacije i odabira izolacijskog materijala uključuju i sustave monitoringa zagađenja od posolice koji alarmiraju sustav održavanja za poduzimanje određenih mjera kao što je pranje izolatorskih lanaca. Samo pranje izolatorskih lanaca i opreme također treba biti izvedeno ispravno i učinkovito jer u protivnom može imati suprotni efekt. U radu će se stoga rezimirati aktualna saznanja vezana uz odabir izolacije u područjima intenzivnog zasoljavanja, sustave monitoringa kontaminacije solju, sustave za pranje izolatorskih lanaca, odnosno rezimirat će se mjere za povećanje pogonske pouzdanosti dalekovoda izloženih djelovanju posolice. Mate Dabro and Tea Matas. REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE U FUNKCIJI RADA EES-a Abstract: Uskladištenje električne energije već je dugo jedan od sastavnih dijelova europskog energetskog sustava. Uskladištenje energije omogućava balansiranje ponude i potražnje energije. Električna energija za širu energetsku upotrebu se ne može direktno uskladištiti, nego indirektno pretvaranjem električne energije u neki drugi oblik energije (uskladištena energija). Kada je potrebna opskrba električnom energijom, uskladištena energija se pretvara nazad u električnu energiju. Tehnologije za pohranu električne energije omogućuju elektranama i elektroenergetskom sustavu (EES-u) siguran i stabilan rad uz optimalno iskorištenje. Višak električne energije koji nastaje za vrijeme off-peak sati (kada postoji višak proizvodnih kapaciteta, a cijena električne energije je niža) može biti pretvoren i uskladišten, te kada je potreba uskladištena energija se pretvara u električnu. Energetski sustavi za uskladištenje su opravdani ako su ekonomičniji od novih proizvodnih kapaciteta koji bi se koristili samo u vrijeme vršnog opterećenja. Sustavi za uskladištenje električne energije sve su više potrebni u kombinaciji s promjenjivim i ne upravljivim izvorima električne energije, što je zajednička osobina većine obnovljivih izvora energije. Sustavi za uskladištenje električne energije ostvaruju i dodatne prednosti za EES, (rotirajuća rezerva, rezerva za regulaciju frekvencije i regulaciju napona). Veliku prednost reverzibilnim hidroelektranama pred ostalim spremnicima energije daje stabilnost u radu i dugi životni vijek. Najveće mane u primjeni su ovisnost izgradnje o topografskoj i geološkoj strukturi okoliša i relativno visoki investicijski troškovi. Kako je za pokretanje iz hladnog stanja potrebno svega nekoliko minuta, a iz stanja pripravnosti nekoliko desetaka sekundi moguća je široka primjena u pomoćnim uslugama EES kao što su regulacija frekvencije, proizvodnja energije u vršnim satima te rezerva za crni start. Potražnja i opskrba za električnom energijom, a to znači proizvodnja i potrošnja energije moraju biti uravnoteženi, kako bi rad elektroenergetskog sustava bio stabilan i optimalan. Jedan od glavnih izvora uravnoteženja u elektroenergetskom sustavu su spremnici električne energije, a primjer takvog velikog uravnoteženja je i korištenje reverzibilnih hidroelektrana. Sukladno odlukama o smanjenju korištenja fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, a time i emisiji stakleničkih plinova, nameće se potreba za povećano iskorištavanje obnovljivih izvora energije (dalje u tekstu OIE) poput vjetra i sunčeve energije. Ovi izvori su ovisni o prirodnim uvjetima i nepredvidivi su, što dovodi do pomanjkanja energije kada je potreba za njom najveća. Stoga je za povećan utjecaj doprinosa električne energije dobivene iz OIE u elektroenergetski sustav moguć uz izgradnju reverzibilnih hidroelektrana. Tako se u velikoj mjeri smanjuje ovisnost EES-a o prirodi navedenih OIE, jer se uspijeva uskladištiti energiju npr. vjetra kada je ona najveća, a potražnja električne energije najmanja, u obliku uskladištene vode u gornji akumulacijski bazen RHE. Za rad RHE u režimu crpka/motor za uskladištenje vode u gornji bazen, koristi se energija vjetra i ne troši se nikakva dodatna energija iz EES-a. Kada se situacija promijeni, odnosno kada je dostupnost vjetra mala, a zahtjev za električnom energijom veliki, RHE prelazi u režima rada turbina/generator i iskorištava se prethodno uskladištena voda iz gornjeg bazena za proizvodnja električne energije. Proračunavanjem mogućnosti uravnoteženja i stabilnosti rada elektroenergetskog sustava, dobiva se pregled mogućnosti crpljenja i vraćanja vode u gornji bazen pomoću RHE. Odluka o crpljenju vode donosi se na temelju opterećenja elektroenergetskog sustava i iznosa energije vjetra. Mario Tot. A Regional Approach to Analysis of Low Carbon Electricity Supply Options - Case Study Macedonia Abstract: Availability of affordable, accessible, reliable and environmentally acceptable energy supply is essential for the social and economic development of a country. Long-term nature of energy infrastructure requires an integrated, comprehensive and timely analysis, planning, preparation, implementation and monitoring. Electricity supply strategies are an important component of the overall energy planning process. The paper discusses long-term electricity supply options for Macedonia, taking into account broader regional market. A mathematical linear programming model of the regional power system was constructed using the IAEA s energy system assessment tool MESSAGE. Main strategic paths for the future electricity supply until 2050 were analyzed and quantified. Electricity generation in Macedonia relies on domestic coal resources and hydro generation, while almost one third of electricity needs is satisfied from the import. Indigenous lignite resource is diminishing, and options for hydro development are limited. Natural gas is imported, but current prices make it a very expensive option.

Stranica 4 od 59 Although Macedonian power network is well connected to the neighboring systems, past experience shows that exposure to market prices and availability of imported electricity may pose additional economic and operational stress and risks. Global efforts and possible national obligation in mitigation and adaptation to climate change were also taken into account. Due to relatively small economy/system size and limited number of generation options with low GHG emissions, deployment of nuclear option was also analyzed. Mate Dabro and Ivana Kedžo. UKLAPANJE VJETROELEKTRANA U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV Abstract: Zahtjevi koje vjetroelektrane trebaju ispuniti za uklapanje u EES, vezano za rad VE unutar definiranog opsega frekvencija u sustavu, sudjelovanje u regulaciji djelatna snaga/frekvencija P/f, održavanju napona u čvorovima mreže, stanje VE u uvjetima kvara u mreži, osiguranju kvalitetne energije, VE i stabilnost EES-a. Pod pojmom stabilnost EES-a podrazumijeva se iznos napona, kuta i frekvencije, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja VE na elektroenergetsku mrežu. Stabilnost napona je sposobnost zadržavanja prihvatljivih iznosa napona u svim čvorištima sustava pri normalnim uvjetima pogona nakon poremećaja. Stabilnost kuta rotora generatora je sposobnost zadržavanja sinkronizma međusobno povezanih sinkronih strojeva unutar EES pri normalnim uvjetima pogona nakon poremećaja. Stabilnost frekvencije je sposobnost zadržavanja frekvencije unutar nazivnog opsega vrijednosti nakon ozbiljnih poremećaja koji ponekad mogu rezultirati podjelom sustava na elektroenergetski međusobno razdvojene dijelove. Današnji distribucijski sustavi su izgrađeni tako da prihvaćaju snagu i energiju iz prijenosne mreže i razdjeljuju potrošačima, a tokovi djelatne i jalove snage i energije uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini. Distribucijska mreža može biti aktivna ili pasivna. Mreža pasivna napaja potrošače, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i iznose napona koji su određeni na osnovi opterećenja i proizvodnje. Distribuirana proizvodnja i iz VE uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po EES. Kako je distribucijska mreža do sad bila pasivna te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Kako se očekuje povećanje snage u sustavu od obnovljivih izvora te njihov doprinos sigurnosti mreže, predviđa se promijeniti pristup stabilnosti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana u EES, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja. Velika varijabilnost i slaba predvidljivost brzine vjetra su ograničenja pri integraciji u mrežu. Velika varijabilnost može se smanjiti instaliranjem VE na širokom području. Slaba predvidljivost korištenjem poboljšanih metoda predviđanja vremena trajanja vjetra. Moguća je i bolja regulacija uporabom VE s regulacijom nagiba lopatica vjetroturbine i varijabilnom brzinom. Moguća uporaba VE kao vršnog izvora energije, kroz akumuliranje energije vjetra u potencijalnu energiju vode, angažiranjem reverzibilnih i crpnih hidroelektrana. MiroŠeviĆ Gordan, Čubra Goran and FruŠti Josip. Oštećenje vodiča na DV 110 kv Nin - Pag, uzroci i posljedice Abstract: Oštećenje vodiča na DV 110 kv Nin-Pag uzroci i posljedice Nadzemni 110 kv vod Nin Pag dio je tzv. Otočne 110 kv veze koja kopneni primorski dio Republike Hrvatske u visini grada Rijeke preko otoka Krka, Raba i Paga povezuje s gradom Zadrom i u energetskom smislu služi za osnovno napajanje navedenih otoka električnom energijom. Vod je načelno fizički građen u dvije etape i to od lokaliteta Gorica do Paga 1986. godine, te dionice od Nina do Gorice 1991. godine, pri čemu je u prvo vrijeme, do izgradnje TS 110/20 kv Pag (1994. godine) isti bio u pogonu pod 35 kv nazivnim naponskim nivoom. Osnovna karakteristika predmetnog voda sadržana je u činjenici da se trasa istoga načelno proteže u smjeru istok-zapad, te je pogotovo na otoku Pagu direktno izložena jakim utjecajima sjevernih vjetrova (bure) koja u tom području doseže i orkanske udare. Obzirom na konfiguraciju otoka (rijetko, nisko raslinje) i položaj u odnosu na obližnji kopneni masiv Velebita pored jakog vjetra na trasi predmetnog dalekovoda izražena je i vrlo intenzivna posolica koju vjetar nanosi iz Velebitskog kanala, odnosno Ljubačkog zaljeva. Uvažavajući navedeno opsežna obnova predmetnog dalekovoda, na dionici od lokaliteta Gorica do TS Pag provedena je tijekom 2006./2007. godine i ista je između ostalog obuhvatila zamjenu vodiča i izolacije. U radu će biti prezentirana problematika vezana uz pogonsku raspoloživost predmetnog dalekovoda s kraja 2015. i početka 2016. godine i to na dionici od KS Selina do lokacije Gorica, koja se u to vrijeme u pogonu u izvornom obliku, nalazila preko 25 godina. Također će kronološki biti opisani pogonski događaji koji su uvjetovali privremenu neraspoloživost istoga uvjetovanu prekidima vodiča, čiji uzrok je galvanska korozija unutarnjeg opleta aluminijskog plašta vodiča Al/Č-240/40 mm2, te privremenim i provedenim rješenjima sanacije. Na bazi laboratorijskih ispitivanja biti će dana prospekcija degradacije vodiča koja je uzrokovala oštećenja kao i određene smjernice vezane za rješenja kojima bi se takve pojave u buduće minimalizirale ili u potpunosti otklonile na trasama vodova izloženim sličnim mikroklimatskim uvjetima. Vedran Bobanac, Hrvoje Pandžić and Tomislav Capuder. Anketa o električnim vozilima i stanicama za izmjenu baterija: Očekivanja sadašnjih i budućih vlasnika el. vozila Abstract: Električna vozila sve su popularnija, a razlog tomu treba tražiti u sazrijevanje tehnologije (ponajprije baterija), te u različitim poticajima za kupnju ekološki prihvatljivih vozila. Međutim, i dalje postoje objektivne i subjektivne zapreke za masovnije prihvaćanje el. vozila. Objektivne zapreke su primjerice: ograničen domet vožnje, visoka nabavna cijena vozila, mali broj punionica, te duga vremena punjenja. S druge strane, neke od subjektivnih zapreka su strah zbog ograničenog dometa, skepticizam prema novim tehnologijama, te nedovoljan izbor različitih modela el. vozila. Kako bi se dobio uvid u tehnološku i sociološku percepciju el. vozila, te u želje i očekivanja potencijalnih vlasnika provedeno je istraživanje preko Interneta, u formi ankete. Ovaj rad prezentira i analizira rezultate navedenog istraživanja. Jedan dio ankete posvećen je stanicama za izmjenu baterija koje predstavljaju potencijalnu alternativu punionicama. U ovim se stanicama ispražnjene baterije mijenjaju punima, što omogućava brži nastavak putovanja. Rezultati istraživanja pokazuju da bi stanice za izmjenu baterija mogle ubrzati integraciju el. vozila budući da vozačima pružaju dodatnu fleksibilnost, čime se uklanjaju neke tehnološke I psihološke zapreke. Mirna Gržanić, Matija Zidar and Tomislav Capuder. Konveksni optimizacijski modeli za pogon i planiranje naprednih distribucijskih mreža Abstract: Integracijom sve većeg broja upravljivih elektroenergetskih elemenata na lokacijama krajnjih korisnika, distribucijske mreže postaju potencijalni aktivni sudionik u radu elektroenergetskog sustava. S druge strane, takav pristup zahtjeva i nove modele upravljanja i planiranja distribucijskih mreža. Jedan od glavnih izazova je definirati na koji način ti novi distribuirani izvori fleksibilnosti, kao što su upravljivi potrošači, električna vozila i spremnici energije, utječu na distribucijsku mrežu te postoji li način na koji operator sustava može angažirati takve izvore kako bi učinkovitije vodio i planirao distribucijski sustav. U radu će biti opisani i analizirani optimizacijski modeli kojima bi takvo vođenje i planiranje mreže bilo moguće. Modeli će biti temeljeni na konveksnim optimizacijskim principima, što znači da će uvijek garantirati globalno optimalno rješenje za razliku od, primjerice, modela temeljenih na heurističkim metodama. Detaljnom razradom i objašnjenjima biti će pokazano kako se od ne konveksnog modela optimalnih izmjeničnih tokova snaga može relaksacijama matematičkih ograničenja kreirati izravni, konveksni model naprednih distribucijskih mreža. Danko Blažević, Tomislav Plavšić, Marin Plečko and Antun Andrić. Prilagodba Plana obrane zahtjevima novog pravnog okvira Abstract: Uredbom Komisije (EU) 2017/XXX [SO GLs] utvrđuju se usklađena pravila o pogonu sustava za operatore prijenosnih sustava, koja, između ostalog, sadržavaju zahtjeve i načela za osiguravanje uvjeta za održavanje pogonske sigurnosti na razini Unije, te načela za poticanje koordinacije pogona sustava, zahtjeve i načela za procese operativnog planiranja i rasporeda, nužne za predviđanje poteškoća u pogonskoj sigurnosti u stvarnom vremenu. Predviđeno je razvijanje zajedničkog skupa minimalnih zahtjeva i načela za postupke i mjere koje se provode u izvanrednom stanju, stanju raspada sustava i stanju ponovne uspostave sustava. Iako je svaki operator prijenosnog sustava odgovoran za održavanje pogonske sigurnosti u svojem regulacijskom području, svi nacionalni sustavi su u određenoj mjeri međusobno povezani, pa neispravnost i kvar u jednom regulacijskom području može utjecati na rad u ostalim područjima. Stoga je nužno utvrditi usklađene zahtjeve za tehničke i organizacijske mjere u cilju sprječavanja širenja ili pogoršanja incidenata u

Stranica 5 od 59 nacionalnom sustavu i sprječavanja širenja poremećaja i raspada na ostale sustave. Također je nužno utvrditi usklađene postupke koje bi OPS-ovi trebali primjenjivati kako bi ponovno uspostavili stanje pripravnosti ili stanje normalnog pogona nakon širenja poremećaja ili raspada. Usklađivanjem zahtjeva kojih se OPS-ovi moraju pridržavati tijekom izrade svog plana obrane sustava i plana ponovne uspostave sustava trebalo bi osigurati opću učinkovitost tih planova na razini Unije. Osnovna je svrha Plana obrane elektroenergetskog sustava od velikih poremećaja osigurati sprječavanje narušavanja stabilnog i sigurnog pogona elektroenergetskog sustava Hrvatske, odnosno ukoliko do narušavanja i dođe, što brži povratak u takav pogon. Stoga je HOPS dužan izraditi Plan obrane u dogovoru s relevantnim ODS-om, ZKM-ovima, nacionalnim regulatornim tijelima, drugim nadležnim tijelima, susjednim OPS-ovima i ostalim OPS-ovima na njegovom sinkronom području. Mjere utvrđene Planom obrane donose se i usklađuju s drugim korisnicima prijenosne mreže, te su obvezujuće i za HOPS, kao donositelja Plana obrane, i za sve korisnike prijenosne mreže pod nadzorom HOPS-a. S obzirom da je HOPS do donošenja ovog Plana obrane koristio Plan obrane elektroenergetskog sustava od velikih poremećaja iz 2010. godine, kroz novi Plan obrane potrebno je napraviti temeljitu reviziju starog kako bi se uzele u obzir sve promjene u nadležnoj pravnoj regulativi, promjene u samom elektroenergetskom sustavu, kao i promjene koje omogućavaju suvremena informatička rješenja. Boris Šunjić, Maria Đogić and Zorica Mandarić. Obvezni udio i preuzimanje električne energije iz OIE od strane opskrbljivača u uvjetima otvorenog tržišta električne energije u Federaciji BiH Abstract: Rad će obraditi zakonsku regulativu u Federaciji BiH vezanu za OIE, problematiku sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIE, izračuna pripadajućeg obveznog udjela i preuzimanja električne energije proizvedene iz OIE od strane opskrbljivača u uvjetima otvorenog tržišta električne energije u Federaciji BiH. Sukladno odredbama Zakona o korištenju OIEiUK i podzakonskih akata, svu energiju proizvedenu iz OIE na području Federacije BiH dužni su preuzeti svi opskrbljivači krajnjih kupaca na teritoriju Federacije BiH sukladno svom udjelu u ukupnoj potrošnji u Federaciji BiH. U Bosni i Hercegovini trenutno posluje 18 kompanija koje posjeduju licencu za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca. Zakonom o korištenju OIEiUK u Federaciji BiH uspostavljen je Operator za OIEiUK s ciljem stvaranja strukture za operacionalizaciju sustava poticanja proizvodnje iz postrojenja koja koriste OIEiUK. Operator za OIEiUK dužan je sa svakim opskrbljivačem sklopiti ugovor kojim će detaljno urediti međusobna prava i obveze, koje se između ostalog odnose na prikupljanje naknada te fakturiranje i naplatu za isporučenu električnu energiju proizvedenu iz OIE. Ovaj rad koncentrirat će se na područje Federacije BiH, na kojem je trenutno u pogonu 49 malih hidroelektrana, 115 fotonaponskih elektrana i 1 vjetroelektrana. Proizvodnja električne energije iz OIE bilježi značajan porast s tim da se najveći skok u ukupno proizvedenoj električnoj energiji iz OIE očekuje u narednim godinama, ponajviše zahvaljujući najavljenim investicijskim projektima za izgradnju postrojenja koje električnu energiju proizvode iz OIE, poglavito vjetroelektrane. OIE su subvencionirani preko sustava feed-in tarifa, na način određen odredbama Zakona o korištenju OIEiUK i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz OIEiUK i određivanju naknada za poticanje. FERK je u svrhu pojašnjenja pravila i procedura za preuzimanje pripadajućeg udjela električne energije iz OIE donio Pravilnik o obveznom odjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE koji je obvezujući za sve opskrbljivače krajnjih kupaca, a na osnovu kojeg se od 2016. godine vrši obveza preuzimanja pripadajućeg obveznog udjela za sve opskrbljivače. Rad će prezentirati trenutni način preuzimanja električne energije iz OIE prema Pravilniku FERK-a o obveznom odjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE, uočiti probleme i nedostatke postojećeg sustava te dati komentar i prijedlog za njegovo unaprjeđenje. Mario Vašak, Tomislav Capuder, Ivona Štritof, Anđelko Tunjić, Tanja Marijanić and Tomislav Stašić. Koncept integriranog naprednog upravljanja zgradama i distribucijskom mrežom kao preduvjet pametnog grada Abstract: Aspekti energetske učinkovitosti i integracije obnovljivih izvora energije još uvijek su razmatrani odvojeno te izostaju pozitivni učinci integracije niskougljičnih tehnologija u današnje zgrade koje su još uvijek energetski pasivne. Optimalnim upravljanjem ključnim energetskim podsustavima zgrade moguće je trošak energije za rad zgrade znatno smanjiti, čak i unutar postojećeg dvotarifnog sustava. Proširivanjem koncepta i integriranim planiranjem i vođenjem elektroenergetskog sustava u kojem svi sudionici optimalno koriste nove izvore fleksibilnosti, što napredno upravljane zgrade svakako jest, moguće je ostvariti dodatne uštede i kreirati nove usluge. Time se ujedno stvaraju preduvjeti za razvoj naprednih gradova i naprednih energetskih sustava. Projekt Smart Building - Smart Grid - Smart City (3Smart) financiran unutar Programa transnacionalne suradnje Dunav obuhvaća 12 zemalja dunavske regije i provodi pilot projekte integriranog naprednog upravljanja zgradama i distribucijskom mrežom u 5 zemalja: Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Bosni i Hercegovini. U radu će biti predstavljen koncept tehnoloških rješenja koje se razvija te ciljevi koji se planiraju ostvariti ovim u regiji jedinstvenim projektom. Davorin Brkić, Srđan Žutobradić and Marko Poljak. Strategija kao alat za postizanje društveno prihvatljivog elektroenergetskog sustava u 2030. i 2050. godini Abstract: U radu je iz različitih izvora dan pregled sadržaja o strategiji kao alatu za postizanje ciljeva. Opisane su aktivnosti koje je prema mišljenju autora potrebno obaviti prije implementacije strategije. Posljedice strategije su vidljive tek s protekom vremena od implementacije njenih zamisli, iako dobri stratezi rezultate nekih strategija u budućnosti s velikom sigurnošću mogu odrediti u sadašnjosti. Dobri stratezi u okviru strategije unaprijed pripreme odgovor na svaku pojavu, ali dobra strategija može dati dobre ili loše rezultate, kao i loša strategija. S obzirom da se ciljevi za budućnost formiraju u sadašnjosti potrebno je koristiti imaginaciju o budućnosti i strategiju kao alat kako bi se postigli ti ciljevi. Provjera strategije prije njene primjene podrazumijeva provjeru da li ona uopće ima elemente koji strategiju čine strategijom. U radu su sintezom iz različitih izvora, sintezom iz primjera iz prakse te temeljem rezultata vlastitih promišljanja autora predložene aktivnosti koje trebaju prethoditi implementaciji strategija, s ciljem poboljšanja društvenih standarda koji će omogućiti proglašavanje nekog oblika planiranja dobrom strategijom, odnosno strategijom. Postavljen je i pristup prema kojemu se ocjena neke strateške zamisli dobiva usporedbom s prvom sljedećom alternativom. U radu su temeljem tih pristupa analizirani primjeri strategija iz prakse u elektroenergetskom sektoru. Ideja tih aktivnosti je prevencija nastanka društvene štete koju uzrokuju loše strategije u praksi. Predložene aktivnosti u radu dane su u smislu postizanja društveno prihvatljivog elektroenergetskog sektoru u 2030. i 2050. godini, pri čemu će niskougljičnost po svemu sudeći biti jedan od kriterija. Monika Babačić, Ivana Roksa and Tamara Tarnik. Utjecaj Direktive o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje na rad postrojenja HEP Proizvodnje Abstract: Direktiva 2015/2193 o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (u nastavku MCP Direktiva) usvojena je 25. studenog 2015.g. i države članice Europske Unije imaju obvezu ugraditi odredbe ove direktive u svoju regulativu najkasnije od 19. prosinca 2017. MCP direktiva se primjenjuje na tzv. srednje uređaje za loženje (motore s unutarnjim izgaranjem koji rade prema Otto (benzin ili plin) ili Diesel (plinsko ulje) ciklusu, te na plinske turbine i kotlove) s ulaznom toplinskom snagom jednakom ili većom od 1 MW i manjom od 50 MW, bez obzira na vrstu goriva koju upotrebljavaju. Pomoćni kotlovi HEP Proizvodnje spadaju prema MCP direktivi u postojeće srednje uređaje za loženje. Problem zadovoljenja GVE-a propisanih MCP direktivom postoji kod izgaranja loživih ulja dosadašnje kvalitete u pomoćnim kotlovima: PK 100, PK 200 i PK 300 TE Rijeke, PK1 i PK2 TE-TO Sisak, SBK 1, SBK 2 i SBK 3 TE-TO Osijek, te kod izgaranja plinskog ulja u pomoćnom kotlu BKG 40 KTE Jertovec koji prekoračenje GVE za NOx propisanu MCP direktivom. Pri tome pomoćni kotlovi PK 100, PK 200 i PK 300 TE Rijeke zadovoljavaju MCP direktivom propisane GVE kod izgaranja plinskog ulja, a svi ostali, prethodno nabrojani kotlovi, zadovoljavaju MCP direktivom propisane GVE kod izgaranja prirodnog plina. Monika Babačić, Tamara Tarnik and Ivana Roksa. Ishođenje okolišnih dozvola u HEP Proizvodnji Abstract: Svi postojeći termoenergetski objekti HEP Proizvodnje nazivne toplinske snage veće od 50 MWtg su prije četiri i pol godine, točnije 4. lipnja 2012., predali Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (sada Ministarstvo zaštite okoliše i energetike, MZOIE) zahtjeve za ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (sada okolišne dozvole), kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom električne i toplinske energije sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potvrđen je prijelazni rok (1. siječnja 2018.) za usklađivanje rada termoenergetskih postrojenja HEP Proizvodnje sa EU Direktivama. Okolišne dozvole su dobivene na rok od 5 godina od izdavanja. Cilj HEP Proizvodnje je nastaviti s radom postrojenja nakon prijelaznog perioda odnosno nakon 1. siječnja 2018. primjenom najboljih raspoloživih tehnika (NRT), tamo gdje je to moguće. Stoga je trebalo predvidjeti faznu provedbu aktivnosti i to dinamikom kojom će se do spomenutog roka osigurati usklađenost s graničnim vrijednostima emisije (GVE) prema Direktivi 2010/75/EU o industrijskim emisijama. Fazna provedba aktivnosti mora pravodobno dati odgovor o primjenljivosti pojedine NRT, s obzirom na složenost postrojenja, mogućnost ugradnje opreme za smanjenje emisija, dostupnost na tržištu i očekivani vijek trajanja postrojenja. Nino Vrandečić. Sigurnosni aspekti pri ispitivanju energetskih kabela Abstract: Prilikom ispitivanja energetskih kabela svih naponskih razina vrlo je važan i sigurnosni aspekt. Sigurnost osoblja koje ispituje kabele, kao i sigurnost osoba koje su u blizini mjesta kvara, mjesta ispitivanja ili se napajaju iz galvanski povezane mreže, mora biti na prvom mjestu. Kako se u slučaju ispitivanja energetskih kabela radi o vrlo specifičnoj radnji, u koju je uključeno vrlo malo stručnjaka unutar operatora distribucijskog sustava, procedure ispitivanja i radne upute koje trebaju biti usklađene s propisima iz područja zaštite na radu propisane su (ili uopće nisu) aktima operatora, dok u propisima najčešće nema čvrstog temelja.