'Strateške smjernice i Akcijski plan razvoja turizma Općine Omišalj' nudi viziju razvoja

Strateške smjernice i Akcijski plan razvojaa turizma Općine Omišalj Zagreb, studeni 2011. godine

Sadržaj 1. Uvod...3 POSTOJEĆA TRŽIŠNA POZICIJA...4 2. Analiza okruženja...5 2.1. Prostorna, infrastrukturna i gospodarska obilježja Općine...5 2.2. Interesne skupine Općine...7 2.3. Turistička atrakcijska osnova Općine... 10 2.4. Performanse turističkog sektora i konkurentska pozicija Općine Omišalj... 14 2.5. Strateški razvojni pravci i prostorno planske odrednice... 19 2.6. Novi projekti u funkciji razvoja turizma... 21 2.7. Tržišni trendovi u širem okruženju... 22 3. SWOT i kritični faktori uspjeha... 24 STRATEŠKE SMJERNICE TURISTIČKOG RAZVOJA... 28 4. Strateški ciljevi razvoja turizma Općine Omišalj... 29 5. Vizija Općine Omišalj kao turističke destinacije... 30 6. Ciljni potrošački segmenti i turistički proizvodi Općine Omišalj... 34 6.1. Ciljni potrošački segmenti... 34 6.2. Turistički proizvodni portfelj... 36 AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA... 40 7. Akcijski plan i projekti razvoja turizma... 41 7.1. Područja aktivnosti... 42 7.2. Destinacijski 'marker' projekti... 56 7.3. Terminski plan aktivnosti... 60

1. Uvod 'Strateške smjernice i Akcijski plan razvoja turizma Općine Omišalj' dokument je koji, polazeći od realnog i objektivnog sagledavanja trenutnog stanja, evidentira i sistematizira turističke potencijale područja Općine Omišalj te sagledava mogućnosti razvoja turističke ponude u skladu s trendovima na suvremenom turističkom tržištu. Na temelju postavljene vizije i temeljnih odrednica destinacijskog pozicioniranja, dokument predlaže skup perspektivnih razvojnih projekata vezanih uz različite aspekte razvoja turizma. Dokument polazi od pretpostavke da je turizam jedna od ključnih razvojnih opcija Općine Omišalj, prisutan u svim, uključujući i dominantno industrijskim, dijelovima Općine integrirajući cjeloviti prostor. Dokument postavlja turizam kao jedan od čimbenika gospodarskog razvoja pridonoseći raznovrsnoj i balansiranoj gospodarskoj osnovi, pri čemu se turizam prepoznaje kao dodatni motiv daljnjeg uređenja i sadržajnog obogaćivanja Općine koji u konačnici treba ostvariti osnovni cilj njezinih žitelja: prostor učiniti privlačnim za dolazak i boravak turista, ali i, prije svega, za vlastiti život, rast i razvoj. U organizacijskom smislu, ovaj dokument definira i nositelje turističkog razvoja koji će kroz provedbu predloženih aktivnosti i projekata omogućiti valorizaciju prirodnih, kulturnih i tradicijskih posebnosti Općine. Zadaća ovoga dokumenta je predlaganje konkretnih aktivnosti i mjera na različitim razinama turističke politike (turistička zajednica/općina/županija) koji će, u svrhu, u definiranom vremenskom horizontu pridonijeti ostvarivanju postavljenih ciljeva razvoja turizma: ravnomjernijem turističkom razvoju Općine, produženju turističke sezone, izgradnji sadržajne i kvalitetne turističke destinacije, izgradnji prepoznatljivog i privlačnog imidža destinacije. 'Strateške smjernice i Akcijski plan razvoja turizma Općine Omišalj' nudi viziju razvoja konkurentne turističke destinacije u suvremenom tržišnom okruženju. Time dokument predstavlja polazišnu točku novog razvojnog ciklusa turizma u Općini Omišalj.

Općina Omišalj POSTOJEĆA TRŽIŠNA POZICIJA

2. Analiza okruženja 2.1. Prostorna, infrastrukturna i gospodarska obilježja Općine 1 Položaj i veličina: Općina Omišalj najsjevernija je općina otoka Krka. Obuhvaća teritorij od 39,5 km 2, odnosno 9% ukupne površine otoka, što ju čini jednom od manjih teritorijalnih jedinica na Krku. Općina je najgušće naseljen prostor na otoku. Općina graniči s općinama Dobrinj i Malinska na otoku Krku te s gradom Crikvenica na obali. Obilježja prostora: Područje Općine reljefno je krška zaravan visine između 60 i 70 metara iznad mora što Općinu čini najnižim dijelom otoka Krka. Prema prirodnim značajkama prostora Općina se dijeli na tri cjeline: sjevernu, stjenovitu i strmu obalu impozantnog reljefa obilježenog velikim poluotokom Lanterna i velikom zaravni Kras, otočićem Sv. Marko i vrlo izraženim Omišaljskim zaljevom uvučenim u kopno preko tri kilometra, zatim blago valovitu, zapadnu obalu ispresijecanu manjim uvalama na kojoj se nalaze naselja Omišalj i Njivice, kao i središnji prostor sa šumama i makijom te prirodnom akumulacijom Jezero. Klima: Na području Općine prevladava blaga, mediteranska klima što omogućava ugodan boravak tijekom cijele godine. Srednja godišnja temperatura iznosi 13,9C, u srpnju i kolovozu dosežući do 31C, a u prosincu nije rijetkost ni temperatura ispod nule. Godišnje ima prosječno 256 sunčanih dana. Temperatura mora je također povoljna, u rasponu od 9C zimi do 26C ljeti. Relativna vlažnost zraka kreće se oko 63%. Stanovništvo: Prema popisu iz 2011. općina Omišalj ima 3.089 stanovnika, od čega u Omišlju, koji je i sjedište Općine, živi 1.915, a u Njivicama 1.174 stanovnika. Gospodarski razvoj Općine, a prije svega izgradnja industrijskih pogona, pridonio je trendu stalnog populacijskog rasta. Od ukupno 3824 evidentirane stambene jedinice samo ih je 1422 stalno naseljeno (37%) što indicira dodatne povremene stanovnike ('vikendaše'), ali i disproporciju između njih i stalnog stanovništva. Promet i dostupnost: Prometna povezanost i dostupnost Općine Omišalj je izvrsna. Krčki most Općinu cestovno povezuje s kopnom, integrirajući ju u prometni sustav priobalne urbane regije koju sačinjava potez Rijeka Novi Vinodolski. Zračna luka Rijeka, također smještena na području Općine, otvorila je mogućnost avionskog povezivanja. Na području Općine u funkciji su četiri luke otvorene za javni promet i dvije luke posebne namjene, pri čemu su iz perspektive turističkog razvoja najvažnije javna luka Omišalj (kapacitet priveza do deset manjih brodova), javna luka Njivice (kapacitet priveza za dva manja broda i oko 80 brodica), trajektna luka Voz (kapacitet priveza dva manja trajekta i oko 15 brodica) i sportska luka Pesja (smještena u uvali Pesja, u dnu Omišaljskog zaljeva, kapaciteta oko 200 komercijalnih 1 Izvori: (1) www.omisalj.hr; (2) DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. - Prvi rezultati po naseljima, www.dzs.hr; (3) Randić-Turato arhitektonski biro d.o.o., Prostorni plan uređenja Općine Omišalj, 2007.;

vezova). 2 Općina Omišalj ima i izraženu tranzitnu ulogu kao glavni cestovni koridor prema drugim odredištima na otoku Krku, ali i prema drugim Kvarnerskim otocima (trajektne veze otok Krk otok Cres/otok Lošinj i otok Krk otok Rab). Istovremeno, prometna povezanost unutar Općine javnim cestovnim i/ili morskim putem je nezadovoljavajuća, uključujući i nepovezanost Zračne luke s naseljima Omišalj i Njivice. Cestovni promet nerijetko opterećuje prometnice neposredno uz more (posebice u Njivicama). Promet u mirovanju u ovom trenutku ne predstavlja ograničenje, iako bi dodatna i kvalitetnija rješenja, a posebice ona kojima bi se parkirališta uklonila s riva, bila dobrodošla. Infrastruktura: Područje Općine u potpunosti je pokriveno električnom mrežom, a postoje i dobri uvjeti za korištenje solarne energije. Plin je dostupan samo u bocama. Vodoopskrba je riješena za mjesta uz more i sve korisnike uz trasu cjevovoda. Glavni izvori pitke i sanitarne vode nalaze se na samom otoku Krku (Jezero kod Njivica, izvor Vrutak, niz manjih izvora), dok se za potrebe petrokemije koristi tehnološka voda (iz akumulacije Tribalj). Većim dijelom godine voda se crpi iz izvora Vrutak, čija izdašnost jako varira te se u ljetnim mjesecima voda crpi i iz Jezera kod Njivica. Jezero, koje se nalazi u kriptodepresiji i stalno se prihranjuje vodama iz površinskog i podzemnog dotoka, jedina je veća prirodna akumulacija na otoku Krku. Protočnost i kvaliteta vodoopskrbne mreže kontinuirano se unapređuje u proteklih desetak godina. Na području Općine postoje dva sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, i to: kanalizacijski sustav Omišalj (izgrađen je tek dio 1. faze predviđene kanalizacijske mreže te se na području naselja koriste većinom septičke jame) i kanalizacijski sustav Njivice-Malinska (izvedeni su dijelovi kanalizacijske mreže i kolektora s podmorskim ispustima). Oborinska kanalizacija odvodi se najkraćim putem u more. Petrokemijski pogon ima samostalno rješenje odvodnje svih otpadnih voda koje uključuje vlastito pročišćavanje i deponiranje ispustom u more. Dužina vodovodne mreže višestruko nadmašuje dužinu kanalizacije te odvodnja otpadnih voda postaje ograničavajući faktor razvoja. Fiksna i mobilne telekomunikacijske mreže suvremeno su riješene. Gospodarstvo: Općina Omišalj dio je funkcionalne cjeline 'Priobalje' odnosno prostorne cjeline 'Rijeka-prsten' koje predstavljaju fokalnu točku razvoja Primorskogoranske županije. Na području Općine nalaze se gospodarski i infrastrukturni objekti od važnosti na županijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a koji su također dominantni gospodarski subjekti u Općini: (1) sustav Jadranskog naftovoda (JANAF) s prekrcajnom lukom i naftnim terminalom smještenim na poluotoku Ert u Omišaljskom zaljevu, a gdje je u tijeku i rad na povećanju kapaciteta spremnika za sirovu naftu, (2) prerađivački pogoni DINA-Petrokemija, (3) Krčki most i (4) Zračna luka Rijeka. Ostale djelatnosti značajne za gospodarsku strukturu Općine uključuju graditeljstvo (visokogradnja), trgovinu (roba široke potrošnje), turizam i ugostiteljstvo (hoteli, kampovi, privatni smještaj), poljoprivredu (sirane, hortikultura, voćarstvo i maslinarstvo, ovčarstvo) te manjim dijelom šumarstvo i ribarstvo. Gospodarska struktura Općine 2 Luka JANAF iako kategorizirana kao luka za javni promet služi isključivo za prekrcaj sirove nafte i naftnih derivata. Industrijska luka Sepen je luka posebne namjene u sastavu petrokemijskog kompleksa DINA.

uključuje potencijalno konfliktne korisnike prostora. S obzirom na blizinu Rijeke, Kraljevice i Crikvenice znatan dio zaposlenih dnevno migrira prema kopnu. Stopa nezaposlenosti iznosi oko 5% (broj zaposlenih varira tijekom ljetne sezone). Stanje okoliša: Općina Omišalj izložena je dugi niz godina stalnom pritisku na prostor. Riječ je, prije svega, o izgradnji industrijskih sadržaja (JANAF, DINA) u neposrednoj blizini naselja Omišalj, o neprimjerenom korištenju dijelova obale kao kamenoloma (uvala Peškera), o napuštanju i zauzimanju poljoprivrednih površina, zapuštanju šumskog fonda te stihijskoj izgradnji apartmanskih građevina. Osim već narušenih vizualnih vrijednosti krajolika, ovi procesi, uz neriješene sustave zbrinjavanja otpadnih voda, prijete zagađenjem zraka, voda i mora. Kontinuirana mjerenja kakvoće zraka, vode i mora ukazuju, međutim, da je danas zrak na području Općine I. kategorije (čist zrak), voda (iz izvora Vrutak i Jezero kod Njivica) je 2. vrste voda u prirodi što znači da je pogodna za piće uz odgovarajuće procese pročišćavanja, a more je pogodno za kupanje. U Općini je organizirano odvojeno sakupljanje i sortiranje komunalnog otpada iako i dalje postoji više neuređenih odlagališta. Proizvodni otpad iz pogona DINE promptno se transportira na obradu i zbrinjavanje izvan pogona i Općine. Sustavna mjerenja razine buke se ne provode, iako industrijska postrojenja (DINA, JANAF), Zračna luka Rijeka te cestovni promet predstavljaju očigledne izvore buke. 2.2. Interesne skupine Općine 3 Ključni subjekti u razvoju turizma na području Općine Omišalj su: Općina Omišalj: Općina Omišalj jedinica je lokalne samouprave koju sačinjavaju Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo (15 članova), Načelnik Općine kao izvršno tijelo, Upravni odjel s tri Odsjeka (Proračun i financije; Komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i poduzetništvo; Prosvjeta, kultura, informiranje i sport) i 14 Općinskih odbora. Ingerencije Općine uključuju poslove uređenja mjesta, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša, poticanje poduzetništva kroz posebne programe, obrazovanje i informiranje javnosti. Turistička zajednica Općine Omišalj: TZ rukovodi poslovima turističke promocije destinacije, radi na uslugama pružanja informacija, sudjeluje u organizaciji manifestacija te je jedan od aktera u planiranju turističkog razvoja Općine. Novi zakon o turističkim zajednicama otvara dodatne mogućnosti komercijalnog djelovanja. U TZ-u je zaposleno dvoje stalnih i jedan sezonski djelatnik, koji rade u uredima u Njivicama i Omišlju. 3 Izvori: (1) www.omisalj.hr; (2) www.tz-njivice-omisalj.hr; (3) www.hoteli-njivice.hr; (4) www.hoteli-omisalj.hr; (5) www.hotel-delfin-omisalj.com; (6) www.rijeka-airport.hr; (7) www.maritime-connector.com; (8) www.pesjanautika.hr; (9) www.ponikve.hr

Važniji gospodarski subjekti u turizmu: o Hoteli Omišalj: Obuhvaćaju hotel 'Adriatic' (2*) s depandansama 'Marina' i 'Primorka'. Svi se objekti nalaze u Omišlju. Ovi objekti, kao i tri dodatna objekta izvan funkcije, u vlasništvu su tvrtke 'Hoteli Omišalj' d.d. Tijekom 2011. godine otvoren je stečajni postupak poduzeća. o Guest House 'Delfin': Objekt je lociran u Omišlju. Nalazi se u vlasništvu tvrtke '4V Commerce' d.o.o. o Auto-kamp Pušća: Objekt je smješten u Omišlju, nije kategoriziran, a zemljište je u vlasništvu je Općine Omišalj (kamp je zakupu Zajedničkog ugostiteljskog obrta Pušća). o Hoteli Njivice: Obuhvaćaju hotele 'Beli kamik I i II' i 'Jadran' (svi 3*), depandansu 'Adria' (2*) i bungalove 'Flora' (2*) te autokamp 'Njivice' (2*). Svi se objekti nalaze u Njivicama. Objekti su u vlasništvu tvrtke 'Finvest Corp' d.d. iz Čabra koja i njima upravlja. o Privatni smještaj: Pretežito apartmani srednje kategorije (3*) u privatnim kućama. o Zračna luka Rijeka: Operativna tijekom cijele godine, Zračna luka nudi usluge prihvata i otpreme putnika, tereta i pošte te je u potpunosti opremljena svim pratećim uslugama (granični prijelaz, carina, špedicija i sl.). Iako operacije zrakoplova i broj prevezenih putnika oscilira, a tijekom 2010. i značajno pada, aerodrom se od 2011. godine aktivnije uključuje u 'charter' i 'low cost' međunarodni avio promet (npr. Ryan Air, Scan Jet). U Zračnoj luci se nalazi Info punkt Županijske turističke zajednice. Zračnom lukom upravlja 'Zračna luka Rijeka' d.o.o., a u vlasništvu je RH, županije i jedinica lokalne uprave. 4 o Krčki most: Most je dio državne ceste D102 te se nalazi pod koncesijom državne tvrtke 'Autocesta Rijeka-Zagreb'. o Luke za javni promet: Luke Omišalj (kapaciteta za do deset manjih brodova) i Njivice (kapaciteta za dva manja broda i oko 80 brodica) opremljene su za privez brodica, priključene su na cestovne prometnice, vodovod i električnu mrežu. Trajektna luka Voz (kapacitet priveza dva manja trajekta i oko 15 brodica) više nije u prvobitnoj funkciji već služi kao alternativna veza s kopnom u slučaju nužde. o Sportska luka 'Pesja': Smješteno u uvali Pesja u Omišaljskom zaljevu, privezište nudi komercijalne (oko 200) i ribarske (oko 100) vezove. Privezištem upravlja tvrtka 'Pesja nautika' d.o.o., a koja je u potpunom vlasništvu Općine Omišalj. o Ugostiteljska ponuda: Desetak restorana i konoba. 4 Vlasnička struktura Zračne luke Rijeka: Republika Hrvatska 55%, Primorsko-goranska županija 20%, Grad Rijeka 10%, gradovi Opatija, Crikvenica i Krk po 4% i Općina Omišalj 3%.

o Turističke agencije: Registrirano je šest turističkih agencija, većinom smještenih u Njivicama i pretežito orijentiranih na posredovanje u iznajmljivanju privatnog smještaja. Komunalno poduzeće: Trgovačko društvo za komunalnu djelatnost 'Ponikve', u vlasništvu jedinica lokalne samouprave otoka Krka, obavlja usluge vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda i zbrinjavanja otpada i za područje Općine Omišalj. Društvo bilježi zavidne rezultate u domeni razvrstavanja otpada te primjereno upravlja otočkom deponijom Treskavac. Društvo je također instrumentalno u provođenju projekta 'Eko otok Krk'. Udruge i društva: Na području Općine djeluje 30-tak udruga, pri čemu u kontekstu turističkog razvoja valja istaknuti 'Centar za kulturu Općine Omišalj' (čuvanje baštine, promicanje kulture življenja i umjetnosti, organizacija manifestacija), 'Društvo za poljepšavanje Omišlja' (zaštita baštine, edukacija, akcije uređenja), udrugu 'a IPAK' (promidžba arheološke baštine Općine Omišalj i sjevernog Jadrana te predstavljanje povijesti kao turističkog proizvoda), udrugu 'Eko Kvarner' (jedna od značajnijih udruga za zaštita okoliša i prirode u Hrvatskoj), niz KUD-ova (npr. folklor, karnevalske udruge, ples) te, konačno, više društvenih udruga (npr. 'Klub mladih', udruge umirovljenika, udruga za zaštitu životinja). Sportski klubovi: Na području Općine djeluje 12-tak sportskih klubova (npr. ribolov, jedrenje, veslanje, boćanje, ronjenje, planinarenje, mali nogomet, jahanje) neki od kojih nude i tečajeve za posjetitelje (npr. jedrenje, veslanje). Srednjoškolske obrazovne ustanove: Srednjoškolska obrazovna ustanova 'Hrvatski kralj Zvonimir' (smještena u Krku) obuhvaća hotelijersko-turističku školu i trogodišnju ugostiteljsku školu te također opću gimnaziju i ekonomsku školu. Velika poduzeća JANAF i DINA, s pogonima smještenim na području Općine Omišalj, samim svojim prisustvom bitno utječu na smjer i kvalitetu turističkog razvoja Općine. Poduzeća plaćaju spomeničku rentu i sudjeluju u uređenju mjesta ne iskazujući, međutim, interes za značajniju daljnju suradnju.

2.3. Turistička atrakcijska osnova Općine 5 Postojeće i potencijalne atrakcije temeljene na prirodnoj baštini: Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene Krajolik Vode Geološke formacije - Razvedena morska obala - Otok Sv. Marko i Selehovica-Voz (Značajan krajobraz) - Uvala Voz (Spomenik prirode) - Područje Njivice Blatna Zaglav (Značajan krajobraz) - Rt Ćuf (Značajan krajobraz) - Lijepe vizure Omišlja na uzvisini - Bioraznolikost - More - Podmorje (Uvale Blatna i Pesja Posebni rezervati podmorja) - Jezero kod Njivica (Posebni rezervat) - Lokve (Spomenik prirode) - Spilja Biserujka (Spomenik prirode) - Sjeveroistočna obala stjenovita je i strma, s izraženim reljefnim formacijama (npr. poluotok Lanterna i niz dubljih zaljeva). Predstavlja važno područje za ptice (predviđeno NATURA 2000 područje). Obala nije turistički valorizirana. Jugozapadna obala blažeg je reljefa, pristupačnija i vrlo razvedena. Plaže se nalaze duž cijele obale, a one uz naselja su uređene. - Otok Sv. Marko i područje Selehovica-Voz obuhvaćaju krajnji sjeverni dio otoka Krka. Područje je oblikovano pod utjecajem bure, dijelom ogoljeno, sa specifičnom vegetacijom. Područje nije turistički valorizirano. - Njivice Blatna Zaglav obuhvaća gustu sub-mediteransku šumu nadomak mora, uključujući arheološki lokalitet Mohorov. Kroz područje je trasirana pješačko-biciklistička staza Omišalj-Njivice. Područje je opremljeno turističkom signalizacijom i interpretacijom. - Rt Ćuf obuhvaća vrijedni šumovit krajolik sa slikovitom obalom. - Otok Krk poznat je po visokoj razini biološke raznolikosti (npr. 30 vrsta autohtonih vodozemaca i gmazova, 1300 biljnih vrsta). - More je na cijelom području Općine pogodno za kupanje. - Više vrijednih lokaliteta u podmorju, uključujući uvale Voz, Blatna i Pesja kao i podmorje oko otoka Sv. Marko, radi životnih zajednica i geomorfoloških vrijednosti. Lokaliteti nisu turistički valorizirani. - Jezero kod Njivica, smješteno u zaleđu Njivica, najveće je prirodno slatkovodno stanište otoka Krka. Vodena površina zauzima 35 ha, s pojasom trske uz obalu doseže 60 ha. Duboko je između 7,9-9,9 m s dnom na -7 m (kriptodepresija) ispod morske površine. U okolici su razvijeni brojni, za krški krajolik neobični, močvarni tipovi flore i faune. Važan je dio sustava vodoopskrbe na Krku. Jezero nije turistički valorizirano. - Lokve su važan faktor očuvanja životinjskog i biljnog svijeta, pridonose krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima na otocima. Posebice se ističe lokva na rtu Ćuf. U blizini je trasirana pješačko-biciklistička staza Omišalj-Njivice s pratećom turističkom signalizacijom. - Spilja Biserujka relativno je mali objekt (dužina od 111 m) poznata po izuzetno bogatoj spiljskoj fauni. Spada među najstarije uređene speleološke objekte u Hrvatskoj (1913.). Uređenim i sigurnim stazama prolaz kroz spilju dostupan je svim dobnim skupinama. Spilju danas posjeti oko 30.000 posjetitelja godišnje. Objekt je opremljen turističkom signalizacijom i interpretacijskim sadržajima. 5 Izvori: (1) Obilazak terena, veljača 2011.; (2) www.omisalj.hr; (3) www.tz-njivice-omisalj.hr; (4) Promocijski materijali TZ Općine Omišalj; (5) Bradanović, M. (2002.), Nepoznati Omišalj, TZ Oćine Omišalj, Omišalj; (6) Randić Turato arhitektonski biro d.o.o., Prostorni plan uređenja Općine Omišalj, 2007.

Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene Perivoji - Park Dubec (Omišalj) Postojeće i potencijalne atrakcije temeljene na kulturnoj baštini: - Perivoj Dubec spaja Omišalj s obalom i kupalištem. Njegova je osobitost što je izveden na velikoj strmini gdje su ručno uklesane glavna (duljine 995 m) i niz poprečnih staza (oko 300 m) s odmorištima i vidikovcima. Uz crnogoricu i zimzelena stabla raste i karakteristično primorsko bilje. Perivoj je potrebno obnoviti. Objekt je opremljen turističkom signalizacijom i interpretacijom. Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene Slikovita mjesta Arheološka baština - Omišalj povijesna jezgra (Spomenik kulture, arheološko područje) - Njivice središte mjesta - Sv. Marko (arheološka zona) Voz (arheološka zona) Vošćica - Peškera - Fulfinum (arheološko područje) - Mirine (Spomenik kulture, arheološko područje) - Mohorov (arheološki lokalitet) - Današnji Omišalj, čijoj slikovitosti pridonosi smještaj na 85 m visokoj hridi, nastao je na temeljima jedne od važnih pretpovijesnih gradina na otoku Krku, a potom i srednjovjekovnog kaštela čije područje i danas čini staru gradsku jezgru. Od važnih se građevina ističe sklop župne crkve (Uznesenja Marijina iz 12. i 13. st.), zvonika, gradske lože, kapelica (Sv. Antun iz 16. st. i Sv. Jelena iz 15. st.) i današnje zgrade Općine locirane na mjestu kaštela posljednjeg krčkog kneza Ivana VII. Frankopana. Povijesno središte protkano je uskim i zavojitim kamenim ulicama. Mjesto je pokriveno turističkom signalizacijom i interpretacijskim sadržajima. - Naselje Njivice, oslonjeno na resurse plodnih njiva, nastanjeno je od doba antike vjerojatno u stalnoj vezi ili kao dio utvrđene omišaljske gradine. Kasnije se razvija kao obalno naselje ribara što ga djelomično karakterizira i danas. Mjesto je pokriveno turističkom signalizacijom i interpretacijskim sadržajima. - Na području uvala Voz i Peškera te rta Vošćica, što su dijelovi Krka najbliži kopnu, nalazi se više arheoloških (antički vojni logor, vila rustica, venecijanska utvrda) i hidroarheoloških lokaliteta. Šire područje uvale Voz poprište je važne pomorske bitke u građanskom ratu između Cezara i Pompeja (49. godina prije Krista). Opis bijega Cezarovih vojnika na splavima od bačava, koje su gradili mjesni Liburni, prvi je spomen 'bačve' u povijesti. Područje nije turistički valorizirano. - Fulfinum nastaje nedaleko od Omišlja u uvali Sepen (prva polovica 1. stoljeća) kao planski izgrađen grad za umirovljene rimske vojnike. Uz Krk, bio je drugo najveće naselje na otoku. Struktura grada i pojedine građevine dobro se uočavaju i danas. Ostaci stakla, keramike i novca s nekropole Kurilovo svjedoče o bogatstvu i rezidencijalnom karakteru grada. Lokaliteti se nalaze u neposrednoj blizini industrijskih pogona JANAF i DINA. Nalaz je očuvan te opremljen turističkom signalizacijom, interpretacijskim sadržajima i suvenirnicom. Nema naplate ulaza. Kroz područje je trasirana pješačko-biciklistička staza Omišalj-Njivice. Koristi se kao 'pozornica' za razne manifestacije. - Ranokršćanska bazilika iz 5. st. na Mirinama (uz Fulfinum) impozantna je građevina u obliku križa. Razvila se kasnije, kao važno sjedište Benediktinaca, u opatiju Sv. Nikole i središte glagoljaštva. Dobro je očuvana do krovišta. Lokalitet je opremljen turističkom signalizacijom i interpretacijskim sadržajima. Kroz područje je trasirana pješačko-biciklistička staza Omišalj-Njivice. - Na lokalitetu Mohorov nalazila se građevina za stanovanje (5.- 8. st.). Nalazi upućuju da su stanovnici

Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene Kultura života i rada Kulturne institucije Manifestacije (godišnje/ stalne) - Glagoljica - Govor - Folklor - Gastronomija - Galerija 'Lapidarij' - Galerija 'Vijećnica' - Karneval, siječanjveljača, više dana - Bljak Fest, veljača, 1 dan - Šparožvijada, travanj, 1 dan - KReKo, svibanj, 7 dana - Jedriličarska natjecanja, svibanjsrpanj, 1-2 dana - Festival pučkog teatra, lipanj, više dana - Fertinates Jazz Festival, srpanj, 4 dana - Fešta na rivi, srpanjkolovoz, subotom lovili ribu, a možda i obrađivali zemlju. Lokalitet je opremljen turističkom signalizacijom i interpretacijskim sadržajima. Kroz područje je trasirana pješačkobiciklistička staza Omišalj-Njivice. - Glagoljica: Benediktinska opatija Sv. Nikole bila je najuglednija glagoljaška opatija na Krku, a sam otok najsnažnije glagoljaško središte na Jadranu. Redovnici opatije mole i dobivaju dozvolu od Pape (1252.) za korištenje hrvatskog pisma i jezika u vjerskim obredima čime hrvatski, uz hebrejski, grčki i latinski, ulazi u skupinu jezika na kojima se odvija vjerska liturgija. Omišalj je u to vrijeme i središte prepisivanja knjiga na glagoljici (npr. Vid Omišljanin) te najstariji poznati glagoljski misal (1371.), koji se danas čuva u Vatikanu, potječe iz Omišlja. Glagoljaška baština nije u punoj mjeri turistički valorizirana. - Govor: Omišaljski govor je 'čekavica', karakterističan po upitnoj zamjenici 'če' (umjesto 'ča'). To je jedan od arhaičnih jezičnih oblika koji se, iako danas bitno izmijenjeni, govore na Krku (uz dobrinjski i vrbnički) i koji potječu od starohrvatskog (tj. 'staročakavskog') jezika. Posebnost jezika nije u punoj mjeri turistički valorizirana. - Folklor: Tradicionalni tenec, sopele i kanot dio su svetkovina i slavlja. Očuvana je omišaljska narodna nošnja. Uključeni u turističku ponudu. - Gastronomija: Bazirana na ribi, janjetini, ovčjem siru, pršutu, maslinovom ulju, domaćim tijestima (makaruni, šurlice, njoki), mediteranskim začinima (ružmarin, lovor), krčkom vinu (žlahtina), kolačima (presnec). Domaća kuhinja danas doživljava novi procvat i vrlo je važan dio turističke ponude s nekoliko prepoznatljivih restorana (npr. 'Rivica', 'Ulikva'). Gastronomija je i tema nekoliko manifestacija tijekom godine (vidjeti nastavak tablice). - Galerija 'Lapidarij, Omišalj: Organizacija izložbi - Galerija 'Vijećnica', Omišalj: Organizacija izložbi - Karneval:Karnevalske udruge 'Omišaljski Babani' (dječja grupa) i 'Babani' aktivni su na proslavama u Omišlju, ali i na gostovanjima (Riječki karneval, Samoborski fašnik) te na drugim slavljima tijekom godine. - Bljak Fest: Zabavno-gastronomska priredba u Omišlju s temom jela koja se 'ne vole' (npr. iznutrice) - Šparožvijada: Rekreacijska i zabavno-gastronomska manifestacija s temom branja šparoga - KReKo:Eko manifestacija u Omišlju i Njivicama s ciljem promicanja zdrave društvene okoline u interakciji industrije, turizma i prirode. U okviru manifestacije organizira se sajam cvijeća, zdrave hrane i ekoloških proizvoda, radionice za djecu, stručni seminar. - Jedriličarska natjecanja: 'Omišljanska regata' je natjecanje jedrilica na radio upravljanje; 'Regata Optimista'; državna natjecanja; Sve u Omišlju - Festival pučkog teatra: Predstave domaćih i kazališnih kuća iz regije - Fertinates Jazz Festival: Godišnji muzički festival u Omišlju - Fešta na rivi: Muzička i gastronomska ponuda na rivi u Omišlju

Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene - Večer antičke kuhinje, srpanj, 1 dan - Likovna kolonija Fulfinium, tijekom ljeta, 6 dana - Stomorina, 15.8., 2 dana - 'Če su jeli naši stari', kolovoz, 1 dan - Big Om i Palamijada, rujan, 4 dana - COOLtura Avantura, listopad, 1 dan Ostale postojeće i potencijalne atrakcije: - Večer antičke kuhinje: Gastro manifestacija na arheološkom lokalitetu Mirine - Likovna kolonija Fulfinium: Manifestacija likovnih radionica i izložbi na antičkom lokalitetu Fulfinium - Stomorina: Tradicionalna fešta na blagdan Velike Gospe. U crkvi se iznad oltara vješa 'stomorina', a što su grozdovi, smokve i kruške privezani na obruč. 'Stomorina' od jabuka i naranča ukrašena facolima (maramama) na više obruča povezanih na bandiri (štapu) vješa se i na Placi u Omišlju. - 'Če su jeli naši stari': Gastro manifestacija na arheološkom lokalitetu Mirine - Big Om i Palamijada: Natjecanje u lovu na velike i srednje ribe, u Omišlju - COOLtura Avantura: Biciklijada Sve su manifestacije izrazito i u funkciji turističke ponude. Uz ove godišnje manifestacije tijekom ljeta organiziraju se brojni koncerti, fešte i sl. koji su također u funkciji turističke ponude. Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene Plaže Staze i šetnice Sportskorekreacijski objekti - Plaže s 'plavom zastavom': 'Pesja', Omišalj i 'Jadran', Njivice - Plaže duž jugozapadne obale - Pješačkobiciklistička staza - Biciklističke staze - Nautički kapaciteti - Igrališta za odbojku na pijesku - Igrališta u sklopu hotelskih kompleksa, Omišalj i Njivice - Teren i staze za jahanje - Gotovo se isključivo koriste plaže duž jugozapadne obale Općine. - Dvije plaže ('Pesja', Omišalj i 'Jadran', Njivice) imaju 'Plavu zastavu' (kvaliteta opreme, uređenja i okoliša). Uređena je i plaža uz naselje Kijac u Njivicama. Ostale plaže su većim dijelom prirodne, uglavnom šljunčane, kamene i manjim dijelom pješčane. Na dijelu plaže uz hotelsku zonu u Njivicama smještena je nudistička plaža. Smatra se da bi plaže općenito trebale biti bolje uređene i opremljene. - Plaže nisu u koncesiji. Plažni kapacitet procjenjuje se na oko 21.000 mjesta i u vrhu turističke sezone potpuno je popunjen. Pritisak na plaže vrše i jednodnevni posjetitelji. - Pješačko-biciklistička staza: Staza (ili jedan sustav više spojenih staza) trasirana je na području oba naselja Omišalj i Njivice, obuhvaćajući sve značajnije lokalitete (npr. smještajne, arheološke, središta naselja). Staza prolazi uz more, ali i kroz neposredno, zeleno i/ili šumovito zaleđe obale. Staza je obilježena, ali nema odmorišta i vidikovaca. Cjelokupan sustav razvijen je na jugozapadnom 'morskom' dijelu Općine, dok predio Općine istočno od glavne prometnice nije valoriziran. - Biciklističke staze: Na području naselja Omišalj trasirane su dvije biciklističke staze (Omišalj - Sv. Duh i Uvala Pesja - Sv. Duh). Na području Njivica trasirana je jedna biciklistička staza uz obalu (Njivice Kijac). Staze su obilježene, ali nema odmorišta i vidikovaca. - Nautički kapaciteti: Sportska luka 'Pesja' (Omišaljski zaljev) s oko 200 komercijalnih i 100 ribarskih vezova; Luke za javni promet Omišalj i Njivice - Odbojka na pijesku: Igralište u sklopu plaže u uvali Pesja (Omišalj) i igralište na javnoj plaži u Njivicama - Tenis tereni i polivalentna igrališta:igrališta u sklopu hotelskih zona u Omišlju i Njivicama - Jahanje: Teren i staze Konjičkog kluba Njivice koji se pretežito bave terapijskim jahanjem.

Vrste atrakcija Atrakcije Opis i napomene Trgovačka ponuda Ponuda izleta - 2 marketa u Omišlju - 2 marketa u Njivicama - Sezonski market u kampu Pušća - Sezonski štandovi - 'Free bus ture' Općine Omišalj - Brodski izleti - Agencijski izleti - Trgovačka ponuda obuhvaća uobičajene prehrambene namirnice, pića, voće i povrće te kućne potrepštine. Na štandovima se nude suveniri, odjeća, igračke i sl. - Ponuda lokalnih proizvoda slabo je zastupljena u trgovinama te se uglavnom nudi na štandovima (npr. med, lavanda, vino). - Izuzev sirane u Omišlju, na području Općine nema drugih registriranih proizvođača lokalnih proizvoda. - 'Free bus ture': Besplatan kružni prijevoz autobusom, obuhvaća Omišalj, nalazište Fulfinum, Njivice i spilju Biserujku. Prijevoz organiziran dva puta tjedno. Troškove snosi TZ Općine Omišalj. - Brodski izleti: Jedan izletnički brod ('Kapetan Ivan', Njivice) s ponudom izleta u mjesta na Krku te na Cres, u Opatiju, Crikvenicu i po izboru. Veliki dodatni izbor brodara i izleta iz Krka i Punta. - Agencijski izleti: Ponuda izleta u organizaciji turističkih agencija na području Općine (El Pi Tours, Klub Tours i Anna Tours) uključuje prije svega 'Krk Tour' i NP Plitvice (u ponudi svih agencija), zatim 'Istra Tour', Rab i Venecija (u ponudi 2 agencije), te Rijeka-Opatija, Pag, NP Risnjak, Zagreb, Dubrovnik i rafting (u ponudi 1 agencije). Izleti su pretežito organizirani autobusom (osim Dubrovnika avionom). 2.4. Performanse turističkog sektora i konkurentska pozicija Općine Omišalj Turistička ponuda Općina Omišalj u 2010. godini raspolagala je s ukupnim smještajnim kapacitetom od 7.820 stalnih ležajeva od čega 32% u privatnom smještaju, 31% u kampovima i kampiralištima, 23% u hotelima te 15% u ostalim oblicima kolektivnog smještaja (apartmani, odmarališta i sl.). U posljednjih pet godina smještajni kapacitet stagnira uz manje oscilacije registriranog kapaciteta u privatnom smještaju. Najveći udio, odnosno 76% ukupnog smještajnog kapaciteta nalazi se na području Njivica, a 24% organizirano je na području Omišlja. Hoteli: Ukupni hotelski smještajni kapacitet Općine Omišalj u 2010. godini iznosio je 915 soba, od čega je na području Njivica 590 soba i 8 apartmana (65%), a na području Omišlja 317 soba (35%). U Njivicama, u sklopu kompleksa 'Hoteli Njivice', posluju dva hotela s tri zvjezdice te depandansa i bungalovi s dvije zvjezdice smješteni na sjevernom djelu naselja u skladnoj turističkoj zoni. Najbolju smještajnu hotelsku ponudu na području Njivica pruža hotel 'Beli kamik' koji raspolaže s 376 renoviranih i klimatiziranih soba. Na području Omišlja posluje poduzeće 'Hoteli Omišalj' čiju ponudu čini hotel s depandansama kategoriziran s dvije zvjezdice, ukupnog kapaciteta 317 soba smješten u omišaljskom zaljevu nasuprot naftnog terminala. Objekti, zbog višegodišnjeg izostanka investicija i poslovanja poduzeća s gubicima, zahtijevaju renovaciju.

Kamping: Na području Općine Omišalj posluju dva kampa, jedan na području Njivica i jedan na području Omišlja. Autokamp 'Njivice' kategoriziran je s dvije zvjezdice, raspolaže kapacitetom od 666 kampirališnih mjesta za 2000 osoba i smještan je na sjevernom dijelu turističke zone u neposrednoj blizini hotelskog kompleksa. Kamp je do sada bio orijentiran na dugoročni najam kamp mjesta, a uprava iskazuje namjeru investiranja i podizanja kategorije na razinu četiri zvjezdice uz uređenje kamp mjesta, ukidanje dugoročnog najma te montažu mobilnih kućica (dio u fiksnom zakupu i dio u najmu). Na području sjeverno od Omišlja organizirano je kampiralište 'Pušća' ukupnog kapaciteta 130 kampirališnih mjesta za 390 osoba. Orijentacija kampirališta je prema industrijskoj zoni na obali, a kvaliteta njegove ponude je niska. Privatni smještaj: U 2010. godini na području Njivica 283 kućanstva pružalo je usluge komercijalnog smještaja u 599 apartmana i 66 soba s ukupnim prihvatnim kapacitetom za 2400 osoba u osnovnim i pomoćnim ležajevima. Na području Omišlja istodobno je 108 kućanstava pružalo usluge komercijalnog smještaja raspolažući s 132 apartmana i 46 soba odnosno 535 osnovna i pomoćna ležaja. Najveći dio kapaciteta u privatnom smještaju su na razini tri zvjezdice te, osim smještaja, ne nude dodatne sadržaje. Tijekom 2011. godine mali broj iznajmljivača uključio se u novi regionalni brend 'Kvarner Family' koji ima za cilj bitno unaprijediti kvalitetu ove vrste smještaja. Ugostiteljska ponuda: Ugostiteljska ponuda Općine Omišalj obuhvaća oko desetak restorana i konoba, od kojih nekoliko ima i regionalnu prepoznatljivost (npr. 'Rivica', 'Plava terasa', 'Ulikva') te niz objekata iz skupine barova koji su većinom aktivni samo tokom turističke sezone. Opća je ocjena da iako nedostaje raznolika, a cjenovno pristupačnija ponuda, ugostiteljstvo se kontinuirano unapređuje. Usluge turističkih agencija: Na području Općine djeluje šest turističkih agencija, od kojih se pet nalazi u Njivicama. Većinom su orijentirane na iznajmljivanje apartmana i soba u privatnom smještaju, a tek manjim dijelom na posredovanje u hotelskom smještaju, pružanje usluga mjenjačnice i organizaciju izleta (npr. Krk, Kvarner, Istra, Plitvice, Venecija).

Tablica 2.4.1. Smještajni kapaciteti* u Općini Omišalj prema naseljima Naselja Omišalj Njivice Kolektivni kapaciteti Privatni smještaj Vrsta i kategorija smještajnih objekata 2010. Stalni Sobe/ ležajevi Stalni Broj apartmani/ 2006. u 2010./ ležajevi/ objekata mjesta parcele % Stalni ležajevi 2010./ 2008. u % Hotel 2* 1 317 617 100 100 Kamp i sl. Kampiralište 1 130 390 111 100 Ostalo Kućanstva Apartmani, guest house, odmaralište, sobe za iznajmljivanje Sobe, apartmani 6 122 419 112 114 108 178 484 111 85 UKUPNO 747 1.910 107 94 Kolektivni kapaciteti Privatni smještaj Hotel 3* 2 598 1.155 100 100 Kamp i sl. Kamp 2* 1 666 1.998 100 100 Ostalo Apartmani, odmaralište, sobe za iznajmljivanje 6 221 765 109 114 Kućanstva Sobe, apartmani 283 665 1.992 97 93 UKUPNO 2.150 5.910 100 99 * Stanje u kolovozu Izvor: Institut za turizam, BIST (Državni zavod za statistiku) Turistička potražnja Turistička noćenja: Na području Općine Omišalj u 2010. godini registrirano je 546.404 noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Općina time generira 5,0% ukupnih noćenja na Kvarneru. Od 2007. godine, kada je ostvarena najviša razina potražnje u razdoblju od 2001. do 2010. godine i kada je zabilježeno 590.563 noćenja, turistički promet kontinuirano se smanjuje. Na području Njivica u 2010. godini ostvareno je 400.226 noćenja (73% noćenja Općine) koja su u petogodišnjem razdoblju, od 2006. do 2010. godine, povećana 6,2%. Omišalj ostvaruje 146.178 noćenja u 2010. godini (27% noćenja Općine) što je 13,7% manje nego u 2006. godini. Ekonomska kriza na glavnim emitivnim tržištima tijekom 2008.-2010. utjecala je na volumen turističke potražnje i u Općini Omišalj. Tijekom 2010. godine na području Njivica ostvareno je 4% manje noćenja nego u predkriznoj 2008. godini, pri čemu su najveće, 10%-tno, smanjenje potražnje zabilježili hoteli te ostali kolektivni kapaciteti. U odnosu na predkriznu 2008. godinu ostvareni broj noćenja u 2010. godini u Omišlju manji je 8%, a najveće smanjenje potražnje zabilježeno je hotelima. Broj noćenja u kampu istodobno je povećan 8%. Sezona 2011. predstavlja stanovit oporavak. Tijekom razdoblja od siječnja do rujna 2011. godini na području Njivica ostvareno je

14% više noćenja nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveće povećanje potražnje zabilježeno je u kampu (23%) te, potom, privatnom smještaju (11%) i hotelima (11%). U prvih 9 mjeseci 2011. godine na području Omišlja ostvareno je 1% više noćenja nego u istom razdoblju 2010. godine pri čemu je broj noćenja u kampiralištu povećan 15%, dok su svi ostali kapaciteti zabilježili smanjenje broja noćenja (privatni smještaj za 10%, hoteli 3%, ostali kolektivni kapaciteti 2%). Hoteli generiraju najveći udio u ostvarenim noćenjima Općine, ostvarujući 38% ukupnih noćenja u 2010. godini. Prema važnosti slijedi privatni smještaj s udjelom od 24% te kampovi s udjelom od 21%. Na području Njivica 36% noćenja ostvaruje se u hotelima, 28% u kampu te 26% u privatnim smještajnim kapacitetima. Hoteli su i za Omišalj najvažniji oblik smještaja. U hotelima se ostvaruje 42% noćenja, 28% u kampiralištu te 17% u privatnom smještaju. Iskorištenost kapaciteta: Na godišnjoj razini (2010.) bruto iskorištenost kapaciteta (stalni ležajevi) hotela u Njivicama je 34%, a u Omišlju 27%. Kamp u Njivicama ima iskorištenost od 16%, a privatni smještaj 15%. U Omišlju je iskorištenost kampirališta na razini od 28%, a privatnog smještaja 14%. Tablica 2.4.2. Noćenja prema kapacitetima u Općini Omišalj prema naseljima Naselja Omišalj Njivice Vrsta smještajnih objekata Kolektivni kapaciteti Privatni smještaj Iskorištenost u % 2010. Broj noćenja Udio (%) Udio noćenja na Krku (%) Noćenja 2010./2008. u % Noćenja I-IX 2011./ I-IX 2010. u % Hotel 27 61.213 42 9 89 97 Kamp i sl. 28 40.336 28 4 108 115 Ostalo 13 20.261 14 9 76 98 Kućanstva 14 24.368 17 2 94 90 UKUPNO 21 146.178 100 4 92 101 Kolektivni kapaciteti Privatni smještaj Hotel 34 144.952 36 21 90 111 Kamp i sl. 16 113.278 28 11 100 123 Ostalo 13 36.240 9 17 91 106 Kućanstva 15 105.756 26 8 100 111 UKUPNO 19 400.226 100 12 96 114 Izvor: Institut za turizam, BIST (Državni zavod za statistiku) Sezonska distribucija poslovanja: Turističko poslovanje u Općini ima izrazito sezonski karakter te je u 2010. godini 69% noćenja ostvareno u srpnju i kolovozu (na području Njivica 69%, na području Omišlja 70%), odnosno 91% u razdoblju od lipnja do rujna (na području Njivica 91%, na području Omišlja 90%). Sezonski karakter poslovanja iskazuju sve vrste smještaja, tako da su hoteli u razdoblju od lipnja do rujna 2010. godine ostvarili 82% ukupnih noćenja, kampovi 94%, a privatni smještaj 84%.

Emitivna tržišta: Dominantna emitivna tržišta za područje Općine Omišalj su Slovenija s udjelom od 31% i Njemačka s udjelom od 20% ukupnih noćenja u 2010. godini. Osim ove dvije zemlje koje generiraju više od polovice ukupne potražnje, prema važnosti slijede Hrvatska (10%), Italija (7%), Austrija (6%) i Češka (5%). U skupini ovih šest emitivnih tržišta, koja zajedno ostvaruju gotovo 80% noćenja u Općini, najdulje borave turisti iz Hrvatske (prosječno 5,7 dana po dolasku) te Njemačke (5,5 dana). Ostala važnija emitivna područja čine prije svega zemlje srednje i istočne Europe (Mađarska, Poljska, Slovačka, Bosna i Hercegovina). U 2010. godini Njivice su najveći broj noćenja ostvarivale s područja Slovenije (33% ukupnog broja noćenja), a prema važnosti slijede Njemačka koja generira 22%, Hrvatska s udjelom od 8% i Austrija sa 7% ukupnog broja noćenja. Na području Omišlja građani Slovenije ostvarili su 24% ukupnog broja noćenja, a slijede Njemačka (16%), Hrvatska (13%) te Mađarska (10%). Jednodnevna potražnja: Podaci o broju jednodnevnih posjetitelja koji se na području Općine Omišalj zadržavaju u višesatnom turistički motiviranom boravku nisu dostupni. Realno je, međutim, za pretpostaviti da ljepota i položaj starog gradića Omišlja, plaže Njivica kao i druge atrakcije Općine (npr. ugostiteljska ponuda, manifestacije, spilja Biserujka, arheološka nalazišta) privlače na kraći boravak izletnike ili jednodnevne posjetitelje s ostalih područja otoka Krka kao i bližih destinacija na kopnu. Cestovni položaj kao i zračna luka Rijeka generiraju značajan tranzitni promet koji još uvijek većim dijelom nije pretvoren u zadržavanje na području Općine. Dio jednodnevne potražnje generiraju i domaći brodovi na kružnim putovanjima po Kvarneru. Konkurentska pozicija Općine Omišalj Konkurentska pozicija Općine Omišalj promatrana je u odnosu na neposredan konkurentski krug turističkih destinacija na otoku Krku. U definiranom konkurentskom krugu Općina Omišalj, prema ostvarenom turističkom prometu mjerenom brojem noćenja, pozicionirana je iza vodećih destinacija Baške i Krka. Općina Omišalj pri tome se izdvaja od konkurenata iznadprosječnom važnošću hotela u odnosu na ostale destinacije na području otoka Krka. Naime, na području Općine Omišalj udio hotela u ukupnom smještajnom kapacitetu (broj stalnih ležajeva) iznosi 23%, a udio u ukupnim noćenjima 38%, dok se u ostalim destinacijama udio hotela u kapacitetu kreće u rasponu od 0 (Dobrinj) do 12% (Baška), a u noćenjima od 0% (Dobrinj) do 20% (Malinska-Dubašnica). Prema kriteriju korištenja kapaciteta, općina Omišalj (iskorištenost hotela je 32%, kampa 16%, a privatnog smještaja 14%) ipak zaostaje za većinom konkurenata. Bolju iskorištenost tako ostvaruju hoteli na području Krka (43%), Malinske-Dubašnice (39%), Baške (37%), Punta (37%), a kampova na području Baške (24%), Dobrinja (23%), Krka (22%), Puntu (18%). U definiranom konkurentskom krugu privatni se smještaj najbolje se koristi na području Baške (17%), Dobrinja (17%) i Punta (17%).

Tablica 2.4.3. Obilježja konkurentskih destinacija na otoku Krku Destinacija (Općina/Grad) Omišalj Smještajni kapacitet (stalni ležajevi) i stopa promjene (10./06.) 7.820 Rast: 2% Struktura i kvaliteta smještaja (stalni ležajevi) Hotel 23%, kamp 26%, privatni smještaj 32% Broj noćenja i stopa promjene (10./06.) 546.404 Rast: 1% Elementi prepoznatljivosti destinacije Slikovit gradić, plaže i industrija Malinska- Dubašnica 8.057 Rast: 13% Hotel 8%, privatni smještaj 83% 448.554 Rast: 24% Vikendice i apartmani Krk 8.664 Rast: 12% Hotel 6%, kamp 49%, privatni smještaj 23% 759.433 Rast: 10% Kultura i zaljev Punat 7.597 Pad: 1% Hotel 10%, kamp 52%, privatni smještaj 28% 528.111 Rast: -5% Marina i Košljun Baška 9.499 Nepromijenjeno Privatni smještaj 50%, kamp 30%, hotel 12% 770.658 Rast: 8% Plaža Vrbnik 717 Rast: 16% Hotel 3%, privatni smještaj 90%, apart. 5%, 41.706 Rast: 113% Vino Dobrinj 2798 Rast: 11% Izvor: Institut za turizam, BIST (Državni zavod za statistiku) Privatni smještaj 78%, kamp 20% 189.996 Rast: 27% - 2.5. Strateški razvojni pravci i prostorno planske odrednice 6 U daljnjem ukupnom razvoju Općine Omišalj izražena je orijentacija na turizam koji će, uz prerađivačku industriju, promet i građevinarstvo, predstavljati jedan od osnovnih pravaca budućeg gospodarskog razvoja ovog prostora. Teži se, međutim, iskoraku, odnosno takvom turističkom razvoju koji će se zasnivati na bitnom kvalitativnom unapređenju turističkog proizvoda, racionalnijem korištenju obalnog prostora te okolišno odgovornoj i sveukupno uravnoteženijoj turističkoj praksi. U skladu s postavljenim razvojnim usmjerenjima te uvažavajući zakonske odredbe o ZOP-u i prostorne planove višeg reda, Prostorni plan uređenja (PPU) Općine Omišalj predviđa zapadnu obalu Općine, odnosno potez Omišalj-Njivice, kao i dalje glavnu okosnicu turističkog razvoja kojoj se, međutim, pridružuju dvije sekundarne okosnice u, za sada, zapuštenim unutrašnjim (Jezero, Selo) i sjevernim (Voz Peškera) dijelovima Općine. Područje Njivica će, pri tome, i u budućnosti predstavljati najznačajniju pojedinačnu zonu za razvoj turističkih smještajnih kapaciteta i sadržaja. Osim zahvaćanja novih područja Općine, razvojne smjernice također upućuju na značajne inovacije turističke ponude. Radi se kako o boljoj valorizaciji raspoloživih resursa u cilju obogaćivanja proizvodnog portfelja sadržajima i uslugama u domenama sporta, nautike, ponude zdravstvenog i kulturnog turizma te izleta. U tom kontekstu PPU-om se predviđa 6 Izvori: (1) Randić Turato arhitektonski biro d.o.o., Prostorni plan uređenja Općine Omišalj, 2007.; (2) Obilazak terena, veljača 2011.; (3) Radionica s predstavnicima interesnih skupina, travanj 2011.

proširenje rekreacijskih sadržaja, a posebice plaža te kvalitativni iskoraci u hotelskoj i kamping ponudi. Viđenja hotelsko-kampinških poduzeća, kao vodećih nositelja turističke ponude Općine, podržavaju ovako postavljen smjer razvoja destinacije. 'Hoteli Njivice' iskazuju namjeru ulaganja u uređenje i podizanje kategorije autokampa 'Nijivice' na razinu 4* te daljnje podizanje kvalitete ponude u hotelima uključujući i izgradnju novih sadržaja poput zatvorenog bazena i manjih dvorana za skupove i sastanke te ponude sporta i rekreacije. Uz 'specijalizaciju' za obitelji, poduzeće planira i snažniju orijentaciju na dodatne skupine posjetitelja poput starijih parova, sportaša i poslovnih gostiju. U sklopu restrukturacije poduzeća, uz strateškog partnera, 'Hoteli Omišalj' vide se kao multifunkcionalno hotelsko poduzeće, uz uobičajene turističke usluge također orijentirano na ponudu dugih boravaka za osobe treće dobi i/ili osobe na zdravstvenom oporavku. U nastavku se daje jezgrovit prikaz iz PPU Općine Omišalj ključnih za razvoj turizma: Lokacija Voz - Peškera Omišalj - Pušća Omišalj Pušća Infrastruktura Omišalj Veli vrh (Uvala Blatna) Namjena - Turističko naselje (T2): Turističke smještajne i ugostiteljske građevine, sport, rekreacija, privezište plovila - Centar za vodene sportove (R5), - Polu (R4) i uređene (R3) plaže - Kamp (T3): Kamp-autokamp (uključivo mobile homes) - Uređene morske plaže (R3) - Zračna luka Rijeka (IS) - Prateći uslužni objekt Pušća (IS), otočki info centar, odmorište - Hoteli (T1): Hoteli s pratećim sportsko-rekreacijskim sadržajima - Centar za vodene sportove (R5) - Polu (R4) i uređene (R3/UP) plaže - Turistička namjena u naselju (NA-T) - Luka za javni promet i sportska luka - Zatvoreni sportski objekti (R1) s pratećim vanjskim igralištima - Etnološko područje Štalice (A), moguće stanovanje, trgovina - Arheološko područje Mirine (A), HiP istraživački i muzejski centar - Sportski tereni otvorenog tipa s klupskom građevinom (R2) te s ugostiteljskim i zabavnim sadržajima - Dio i/ili ishodište pješačkih i biciklističkih staza Omišalj- Njivice Maksimalni kapacitet 500 ležaja 100 plovila 900 osoba 900 ležaja 300 plovila Izgrađenost Neizgrađeno (50 ha) Pretežito izgrađeno Djelomično izgrađena Neizgrađeno (0,2 ha) Pretežito izgrađeno Izgrađeno Etno baština (23 ha) Antički nalaz (44 ha) Neizgrađeno (15 ha) Napomena Mogući akvagun Dogradnja zgrada, piste Moguća dogradnja Prenamjena postojećeg Zadržati izvorni oblik Montažne građevine Dnevni i noćni režim rada Planovi (novi) UPU (u tijeku) UPU (u tijeku) UPU UPU UPU UPU PPU UPU

Lokacija Njivice Selo Jezero i spilja Biserujka Namjena - Centar za vodene sportove (R5) - Uređene morske plaže (R3) - Turističko naselje (T2): Hoteli i kamp (uključivo mobile homes) s pratećim sportskorekreacijskim sadržajima - Polu (R4) i uređene (R3/UP) plaže Maksimalni kapacitet 2100 ležaja (hoteli) 2000 osoba (kamp) - Turistička namjena u naselju (NA-T) - Luka za javni promet 100 plovila - Sportski tereni otvorenog tipa (npr. jahanje, biciklizam, streljana) s klupskom građevinom (R2) te s ugostiteljstvom i smještajem - Građevine rekreacijskog sadržaja (Rg), vezane uz rekreacijske sadržaje Do 50 ležaja Izgrađenost Pretežito izgrađeno Neizgrađeno (156 ha) Neizgrađeno Izvor: Randić Turato arhitektonski biro d.o.o., Prostorni plan uređenja Općine Omišalj, 2007 2.6. Novi projekti u funkciji razvoja turizma Napomena Moguće širenje hotela Moguće proširenje Oblici rekreacije nisu ograničeni Montažne građevine Planovi (novi) UPU Na području Općine Omišalj u pripremi je ili se već izvodi nekoliko novih projekata od značaja za daljnji turistički razvoj ovog područja. Riječ je o sljedećim inicijativama: Sportsko rekreacijska zona, Omišalj: Na lokaciji neposredno uz središte naselja Omišalj, planira se prema PPU prenamjena postojećeg nogometnog igrališta u zonu sportskih igrališta, zatvorenih sportskih objekata (dvorana, bazen i sl.)i pratećih građevina. Zona je infrastrukturno opremljena, vlasnički čista (Općina Omišalj) te je spremna za investiranje. Arheološki park i zbirka Fulfinum Mirine: Općina poduzima pripremne aktivnosti u cilju osnivanja arheološkog parka i zbirke Fulfinum-Mirine. Riječ je o višefaznom procesu koji obuhvaća istraživanja pojedinačnih lokaliteta te njihovu prezentaciju u sklopu arheološkog parka i postavljanje muzejsko-izložbenog prostora. Završetak istraživačkih radova predviđa se u 2014. godini. Lukobran, Njivice: Radi se na produženju lukobrana u središtu Njivica za 80 m što će rezultirati njegovom ukupnom dužinom od 300 m i bitno povećati broj sigurnih vezova u njivičkoj luci. Završetak radova predviđa se za svibanj 2012. godine. Adrenalinski park, Njivice: Izgradnja 'adrenalinskog parka' predviđena je kao dio uređenja obalnog poteza na lokaciji uz hotelsku i kamp zonu. Završetak radova planiran u 2013. godini. 'Kvarner Family': Županijski projekt unapređenja kvalitete smještaja u domaćinstvima 'Kvarner Family' pokrenut je i na području Općine Omišalj učlanjivanjem prvih osam

iznajmljivača u novi brend koji propisuje dodatne standarde kvalitete (npr. minimalna kategorija 3*, uređen okoliš, oprema interijera, parking, komunikacija s gostima, obavezna edukacija za iznajmljivače). U funkciji pripreme budućih razvojnih projekata u Općini je, nadalje, pokrenuta procedura izrade nekoliko urbanističkih planova uređenja (UPU): UPU Voz-Peškera: Plan bi se trebao temeljiti na ulaznim podacima iz Matra projekta 'Novi svjetionici hrvatskog Jadrana' 7 koji se u Općini Omišalj bavio revitalizacijom devastiranog prostora na lokaciji bespravnog kamenoloma u uvalama Voz-Peškera. Tim su projektom na lokaciji predviđeni sadržaji u funkciji turizma podijeljeni u tri tematske cjeline koje se mogu izvoditi odvojeno: (1) u uvali Voz predviđa se hotel kapaciteta 500 ležajeva, sportska luka kapaciteta 100 vezova na pontonima, plaže i šetnica; (2) na području sadašnjeg kamenoloma predviđa se zabavni park podijeljen u tematske zone poput vodenog parka, sportova na vodi, roller coaster-a, zone za odmor te uključuje parkiralište kapaciteta 950 mjesta; (3) na platou prema uvali Peškera predviđaju se kamp, fleksibilna pozornica za različite aktivnosti masovnog karaktera (npr. festivali, koncerti, predstave), velik izbor sportskih terena te suha marina (u zimskom periodu). UPU Pušća: Planom se predviđa turistička namjena kamp/autokamp (T3) kapaciteta 900 osoba, na kvalitativnoj razini 3* sa svim kategorijom propisanim sadržajima i s uređenom plažom. Unutar kampa moguć je smještaj 'pokretnih kuća' (tzv. mobil homes). 2.7. Tržišni trendovi u širem okruženju U proteklih dvadesetak godina dolazi do značajnih promjena u turizmu. Riječ je, prije svega, o promjenama turističke potražnje, posebice s visokorazvijenih svjetskih tržišta, gdje rastuća razina obrazovanja i slobodnog vremena te promjene u vrijednosnom sustavu, uključivo pomak ka post materijalističkim društvenim vrijednostima, oblikuju 'novog turista'. Riječ je, nadalje, o brzoj primjeni tehnoloških inovacija, posebice u domenama informacijskih i komunikacijskih tehnologija te prometa koje mijenjaju sve faze turističkog iskustva od informiranja i komuniciranja, preko kupovanja do samog putovanja. Internet i nisko-tarifni avionski prijevoz uvode novo poimanje dostupnosti stvarajući nove turističke tokove i intenzivirajući razinu konkurencije. Prilagođavajući se tim promjenama, mijenjaju se i uvriježeni modeli upravljanja i marketinga u turizmu. Ključna obilježja suvremenog, konkurentnog turističkog sektora su orijentiranost na potrebe kupaca, fleksibilnost, integriranost, ponuda doživljaja i ekološka osjetljivost kako sažeto u sljedećem prikazu: 7 Matra Programme, Netherlands Ministry of Foreign Affairs, Berlage Institute, Udruženje hrvatskih arhitekata, Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, 2007. Obrađujući sedam lokacija na Jadranu, projekt se bavio temom razvoja ekonomski održivih područja u kojima su istovremeno sačuvane izvorne vrijednosti krajolika.

20. stoljeće (Od 50.-tih do 90.-tih godina) Neiskusan putnik, kupuje 'sigurne' i popularne proizvode, preferira 'konfekcionirana' putovanja Pasivan i inertan dokoličar, putovanja motivirana 'suncem, morem i pijeskom' ('3S sun, sea, sand') Predvidivo, relativno nekritično ponašanje Korisnik jednog, glavnog godišnjeg odmora Dominacija kupališno-odmorišne ponude Ekstenzivna izgradnja, internacionalni stil Vertikalne i horizontalne integracije Kratkoročno planiranje Politika poticanja razvoja turističke infrastrukture Masovni marketing Promocija atributa jedinstvenosti destinacije Rigidna politika cijena Ograničeni i odvojeni sustavi rezervacija Tradicionalni promocijski i prodajni kanali Obilježja potražnje 21. stoljeće (Kraj 20. Stoljeća - danas) Iskusan, informiran putnik, kupuje iskustva, učenje i sudjelovanje, preferira individualna putovanja Aktivan i dinamičan potrošač motiviran 'doživljajem, uzbuđenjem, bijegom, obrazovanjem, zabavom i ekologijom' ('6E experience, excitement, escape, education, entertainment, ecology') Zahtjevan, izbirljiv, kritičan, ekološki svjestan Korisnik češćih, kraćih putovanja Obilježja ponude Diferenciran, širok spektar vrsta putovanja prilagođenih potrebama potrošačkih segmenata Uklopljenost u okoliš, renoviranje postojećeg, autentičnost, identitet, održivost Dijagonalne integracije Upravljanje turizmom Dugoročno planiranje i održivost kao temeljna razvojna premisa Politika poticanja razvoja turističke destinacije kroz umrežavanja i partnerstva Marketing Ciljani marketing fokusiran na potrošačke segmente Izgradnja destinacijskog brenda Fleksibilna politika cijena Umreženi rezervacijski sustavi Primjena E-marketinga, uključivo društvene mreže Prilagođeno prema: Poon, A., Tourism, Technology and Competitive Strategies, CABI Publishing, 1998.

3. SWOT analiza i kritični faktori uspjeha SWOT 8 matrica, izvedena iz prethodne analize okruženja, omogućava jezgrovit uvid u trenutne interne 'snage' i 'slabosti' te eksterne 'prilike' i 'prijetnje' razvoju turizma na području Općine Omišalj. U cilju što jasnijeg sagledavanja potencijalno relevantnih činitelja i/ili ograničenja budućeg turističkog razvoja Općine, SWOT analiza provedena je na dezagregiran način obuhvaćajući više međusobno uvjetovanih područja utjecaja. To su: Organizacija i upravljanje turizmom i njegovim razvojem: Ocjena faktora koji određuju sposobnosti i raspoložive resurse vezane uz organizaciju, vođenje i mogućnost upravljanja razvojem turizma; Prostor i infrastruktura: Ocjena stanja različitih lokacijskih i prostornih aspekata te elemenata infrastrukture kao preduvjeta za odvijanje turističke aktivnosti; Turističke atrakcije: Ocjena stanja i relevantnosti postojećih turističkih atrakcija s aspekta njihove privlačne moći, razine turističke opremljenosti i prilagođenosti potrebama posjetitelja; Razvijenost turističkog sektora: Ocjena faktora koji određuju ukupnu razinu razvijenosti turističke ponude iz perspektive trendova na turističkom tržištu; Ljudski potencijali: Ocjena znanja i vještina raspoloživog ljudskog kapitala uključenih u turizam. SWOT matrica Općine Omišalj: Organizacija i upravljanje Snage - Pozitivna orijentacija i pro-aktivan stav Općine prema turizmu - Angažiranost Općine na prostornom planiranju - Aktivna Turistička zajednica - Veći broj aktivnih udruga i društava - Razumijevanje potreba povezivanja/ umrežavanja različitih aktera u cilju razvoja turizma Slabosti - Nepostojanje ujedinjavajuće vizije turističke destinacije - Nejasna odgovornost za destinacijski menadžment - Nedovoljno usklađena suradnja javnog i privatnog sektora - Stečajni postupak nad 'Hotelima Omišalj' - Konfliktni korisnici prostora - Blizina kopnu ('prvi nakon mosta') - Zapuštenost unutrašnjeg dijela - Cestovna i zračna dostupnost Općine - Tranzitna lokacija u odnosu na otok - Devastacija poluotoka Lanterna Prostor i Krk i ostale kvarnerske otoke infrastruktura - Nedovoljna uređenost plaža - Uređenost mjesta Omišalj i Njivice - Slaba morska povezanost s - Infrastrukturna opremljenost kopnom, mjestima na Krku i ostalim - Značajan raspoloživ i predviđen kvarnerskim otocima prostor za daljnji turistički razvoj - Slaba interna prometna povezanost Turističke - Duga i razvedena morska obala - Nedovoljna valorizacija turističkih 8 SWOT je engleska kratica za 'Strengths', Weaknesses', 'Opportunities' i 'Threats' (snage i slabosti te prilike i prijetnje).

atrakcije - Vizure i ambijent ('akropolskog') Omišlja - Vrijedna arheološka, posebice antička, i kulturna baština - Spilja Biserujka - Sustav biciklističkih i pješačkih staza na relaciji Omišalj-Njivice - Ponuda domaće gastronomije - Velik broj događanja uz više jedinstvenih manifestacija (npr. BigOm, Stomorina, Bljak Fest) Razvijenost turističkog sektora Ljudski potencijali - Pozicija treće najjače turističke destinacije na otoku Krku (udio noćenja) - Kvaliteta i prepoznatljivost više ugostiteljskih objekata - Razvijena svijest o potrebi diverzifikacije turističkih proizvoda ('novi projekti', PPU Općine, posebice UPU Voz-Peškera) - Razvijena svijest o potrebi kvalitativnog unapređenja ponude i usluga (npr. kampovi, 'Kvarner Family') - Tradicija bavljenja turizmom i ugostiteljstvom potencijala na sjeveroistočnoj obali i u unutrašnjim dijelovima Općine - Nedovoljna valorizacija turističkih potencijala povrh 'sunca, mora i lijepe prirode' - Nedovoljna uređenost plaža - Neinventivna opremljenost staza - Nedovoljni i neinventivni rekreacijski i zabavni sadržaji - Koncentracija turističke aktivnosti na zapadnoj obali Općine - Niska iskorištenost smještajnih kapaciteta - Niska kvaliteta kampova (uz visok udio u ponudi smještaja od 31%) - Zastarjela ('Hoteli Omišalj') i neinventivna ('Hoteli Njivice') hotelska ponuda - Nedovoljno raznolika, kvalitetna, a cjenovno prihvatljiva ponuda HiP-a - Neinventivna 'incoming' i izletnička ponuda - Nedovoljno sadržajan 'lanac vrijednosti' u turizmu - Nedovoljno znanje i vještine za 'turistificiranje' pojedinih djelatnosti (npr. kultura, trgovina) - Mentalitet 'usputne djelatnosti' u privatnom smještaju - Nedovoljni ljudski resursi u Turističkoj zajednici i Općini potrebni za novi razvojni iskorak Prilike Prijetnje Organizacija i upravljanje - Razvoj novih znanja i prakse upravljanja turističkim destinacijama - Nova zakonska regulativa koja omogućuje turističkim zajednicama upravljanje javnom turističkom infrastrukturom - Daljnje unapređenje ekološki osjetljivog upravljanja prostorom (npr. projekt 'Eko otok Krk') - Mogućnosti suradnje s prisutnim industrijskim poduzećima (JANAF, DINA) - Neizvjesnost vezana uz daljnji tijek stečajnog procesa Hotela Omišalj d.d. - Ovisnost 'Hotela Njivice' o vlasniku čija je temeljna djelatnost (drvna industrija) nije vezana uz turizam - Stagnacija 'Zračne luke Rijeka' - Nezainteresiranost prisutnih industrijskih poduzeća (JANAF, DINA) za suradnju u turizmu

Prostor i infrastruktura Turističke atrakcije Razvijenost turističkog sektora Ljudski potencijali - Primjena inovativnih koncepata u osmišljavanju sadržaja za nova turistička područja - Primjena koncepata prostorne i ekološke održivosti u razvoju novih turističkih područja - Raspoloživost EU fondova i fondova međunarodnih agencija - Raspoloživost nacionalnih i županijskih programa i fondova - Obilježja i potrebe 'novog turista' - Mogućnosti suradnje s prisutnim industrijskim poduzećima (JANAF, DINA) - Raspoloživost EU fondova i fondova međunarodnih agencija - Raspoloživost nacionalnih i županijskih programa i fondova - Visoka turistička razvijenost Kvarnera i otoka Krka - Interes 'charter' i 'low cost' avio kompanija za sjevernim Jadranom - Suvremeni tržišni trendovi: segmentacija tržišta, rast turističkih proizvoda posebnih interesa, rast kratkih putovanja - Domaći i međunarodni izvori poticaja i financiranja (EU fondovi, MINT RH, Županija) - Fleksibilnost rada u turizmu i ugostiteljstvu - Rastuća ponuda obrazovnih programa u turističkom i destinacijskom menadžmentu - Snažni pritisci na prostor sa županijske i nacionalne razine s konfliktnim interesima - Vizualne vrijednosti krajolika narušene industrijskim sustavima (Omišalj, Lanterna, Pušća) - Buka generirana industrijskim (DINA) i prometnim sustavima (cesta, zračna luka) - Nerazumijevanje trendova na turističkom tržištu - Nerazumijevanje potreba 'novog turista' - Gospodarska kriza - Izostanak ulaganja javnog i privatnog sektora - Nerazumijevanje trendova na turističkom tržištu - Nerazumijevanje potreba 'novog turista' - Gospodarska kriza - Izostanak ulaganja javnog i privatnog sektora u turistički sektor - Nedostatak institucionalne stručne podrške razvoju turizma (npr. apliciranje na EU fondove, urbanizam/arhitektura) - Nedostatak institucionalne podrške u podizanju kvalitete ljudskih resursa u turizmu (npr. poticajne mjere za edukaciju, imidž rada u turizmu i ugostiteljstvu, licenciranje) - Nedostatak suvremenih obrazovnih programa (npr. cjeloživotno obrazovanje, kratki tečajevi, praktična orijentacija) Rezultati SWOT analize omogućavaju prepoznavanje strateških prednosti na temelju kojih Općina Omišalj može graditi svoju poziciju na turističkom tržištu, odnosno strateških nedostataka koje valja eliminirati ili minimizirati njihov utjecaj. Strateške prednosti i nedostaci Općine Omišalj kao turističke destinacije: Strateške prednosti - Izuzetan geoprometni položaj - Duga i razvedena obala - Značajan raspoloživ prostor za daljnji razvoj - Atraktivnost povijesnog 'akropolskog' Omišlja - Pripadnost Kvarneru i otoku Krku kao Strateški nedostaci - Konfliktno korištenje prostora i narušena vrijednost krajolika - Nepostojanje ujedinjavajuće vizije destinacije - Dominacija jednog turističkog proizvoda (ljetni obiteljski odmor na moru)

jednima od najrazvijenijih turističkih područja Hrvatske - Nedovoljno sadržajan lanac vrijednosti - Nisko konkurentna smještajna ponuda - Ograničeni ljudski resursi za poticanje novog razvojnog ciklusa Strateške prednosti i nedostaci Općine Omišalj kao turističke destinacije ukazuju na vrlo jake adute, ali i značajne izazove u daljnjem razvoju turizma. Suočavajući se sa strateškim nedostacima, a prije svega s narušenim vrijednostima krajolika, jednostavnom i nedovoljno konkurentnom turističkom ponudom i ograničenim ljudskim resursima, Općina Omišalj u poziciji je da koristeći svoje strateške prednosti pokrene novi razvojni ciklus u turizmu. Naime, Općina Omišalj uživa vrlo značajnu lokacijsku prednost i to kako u kontekstu cestovne i zračne dostupnosti, svog tranzitnog karaktera i pozicije 'vrata' za sve Kvarnerske otoke, tako i u smislu središnje pozicije u odnosu na druge krčke, ali i obalne turističke destinacije. Općina Omišalj, nadalje, raspolaže znatnim slobodnim prostorom uzduž obale i u unutrašnjosti što otvara mogućnosti daljnjeg razvoja suvremene i inovativne turističke ponude, koja je, osim svega, i nagoviještena postojećim prostornim planovima. Time Općina Omišalj ima potencijal zauzeti novu i snažniju konkurentsku poziciju u regionalnom okruženju.

STRATEŠKE SMJERNICE TURISTIČKOG RAZVOJA

4. Strateški ciljevi razvoja turizma Općine Omišalj Strateški ciljevi razvoja turizma Općine Omišalj izvode se iz supraciljeva ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja Općine kojima se teži povećanju standarda i kvalitete života lokalne zajednice te racionalnom gospodarenju i zaštiti prostora. Strateški ciljevi razvoja turizma uvjetovani su, nadalje, strateškim prednostima i nedostacima Općine kao turističke destinacije te potrebom za njezinim snažnim pozicioniranjem na turističkom tržištu istovremeno pridonoseći i jačajući poziciju većih teritorijalnih cjelina 9 čiji je Općina sastavni dio (otoka Krk, regije Kvarnera). Strateški ciljevi po svojoj su prirodi dugoročnog karaktera te se ovdje razmatra vremenski horizont do 2020. godine. Polazeći, dakle, od orijentacije Općine Omišalj na turizam kao jednog od osnovnih pravaca sveukupnog održivog razvoja Općine te u funkciji temeljnog cilja cjelogodišnjeg poslovanja, dugoročni strateški ciljevi razvoja turizma do 2020. godine su: Ravnomjerniji turistički razvoj Općine, odnosno turistička valorizacija cjelokupnog obalnog i unutrašnjeg prostora Općine; Diverzifikacija ciljnih potrošačkih segmenata i turističkih proizvoda, odnosno stvaranje pretpostavki za cjelogodišnje ili poslovanje tijekom većeg dijela godine (proljeće/ljeto/jesen); Izgradnja sadržajne turističke destinacije, odnosno ponuda raznovrsnih i inovativnih sadržaja i usluga stvarajući bogat lanac vrijednosti usklađen s premisama 'ekonomije doživljaja'; Podizanje razine kvalitetne turističke destinacije, odnosno zadovoljavanje potreba i očekivanja ciljnih potrošačkih segmenata postavljanjem i poštivanjem standarda kvalitete; Izgradnja snažne pozicije, prepoznatljivog i privlačnog imidža destinacije, odnosno stvaranje jasne, poželjne i jedinstvene slike Općine Omišalj na turističkom tržištu. Integrirajući svoj cjelokupni prostor te gradeći raznoliku i sadržajnu destinaciju doživljaja namijenjenu različitim potrošačkim segmentima tijekom većeg dijela godine, Općina Omišalj pokreće novi razvojni ciklus u turizmu. 9 Relevantni dokumenti uključuju: Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Rijeka, 2005. i Institut za turizam, Strateški marketinški plan turizma Kvarnera 2009.-2015., Zagreb, 2009.

5. Vizija Općine Omišalj kao turističke destinacije Polazeći od postavljenih strateških ciljeva ukupnog i turističkog razvoja, vizija Općine Omišalj kao turističke destinacije mora odgovoriti na pitanje kakva će Općina biti destinacija u budućnosti. Vizije su uobičajeno dugoročnog karaktera. Vizija turističke destinacije Općina Omišalj u 2020. godini podrazumijeva sljedeću sliku: Integrirana turistička destinacija - Općina Omišalj destinacija je koju sačinjava nekoliko komplementarnih i međusobno povezanih prostorno-proizvodnih cjelina. To su: o Područje Voz-Peškera-Pušća (sjeverna obala) kao nova, prije svega, zabavnorekreacijska zona; o Područje Omišlja kao multifunkcionalna zona s međusobno komplementarnim turističkim proizvodima; o Područje Njivice-Veli vrh kao suvremena odmorišna zona; o Područje Jezero-Selo-Biserujka kao nova sportsko-rekreacijska zona. Opisane prostorno-proizvodne cjeline povezane su, uz postojeće prometnice, i mrežom biciklističkih staza. Sadržajna turistička destinacija Općina Omišalj destinacija je raznovrsnih kulturnih, zabavnih, sportsko-rekreacijskih, ugostiteljskih i smještajnih sadržaja. Destinaciju je moguće vizualizirati na sljedeći način: o Područje Voz-Peškera-Pušća (sjeverna obala) nova je, prije svega, zabavnorekreacijska zona prepoznatljiva kao 'mjesto akcije, događanja, zabave i veselja'. Sadržaji 'markeri' i razlozi za dolazak na Voz-Peškeru su 'zabavni park' (npr. s temom 'more/voda) i/ili događanja na velikoj fleksibilnoj pozornici (npr. koncerti, predstave, festivali). Uz ove, Voz-Peškera nudi i veliki izbor sportskih terena, uređene plaže uključivo sadržaje na pontonima u moru, sportsku lučicu, smještaj u manjem hotelu i vilama. Voz-Peškera orijentirana je pretežito na obitelji s djecom te nudi atmosferu aktivne, obiteljske zabave. Sadržaji 'markeri' i razlozi za dolazak u zonu Pušća su zabavni sadržaji namijenjeni pretežito mladima (npr. plesni podiji, pozornice, adrenalinski park) sa smještajem u prostranom kampu. Voz-Peškeru i Pušću povezuje niz manjih, polu-uređenih i prirodnih plaža te je na tom potezu smješten novi ronilački centar. Cijela zona ima i širi regionalni značaj kao novo mjesto zabave za cijeli otok Krk, ali i za gravitirajuće primorske subregije Crikveničko-vinodolske rivijere, Rijeke i Opatije. - Područje Omišlja multifunkcionalna je zona s međusobno komplementarnim proizvodima poslovnog, nautičkog, medicinskog i kulturnog turizma te, shodno tome, orijentirana na više različitih ciljnih potrošačkih segmenata uključujući jednodnevne i tranzitne posjetitelje. Prepoznatljivost zone počiva na 'slikovitom Omišlju'. Uz uređen Omišalj s nizom malih restorana, galerija i trgovina, uključivo na etnološkom renoviranom lokalitetu 'Štalice', na širem se području nude hotelski kapaciteti i vile specijalizirani za poslovna i edukacijska

događanja (naročito vezana uz industriju na lokalitetu) i visoko specijalizirane medicinske usluge (npr. nutricionistički poremećaji, stomatologija i sl.) te, također, nautički sadržaji sportske luke uključivo jedinstvene tematske manifestacije (npr. BigOm i Palamijada, regate) kao i u potpunosti renoviran te inovativno prezentiran arheološki lokalitet Fulfinum-Mirine. Fešta na rivi, srpanj-kolovoz, subotom o o Područje Njivice-Veli vrh suvremena je odmorišna zona prepoznatljiva po 'lijepim plažama i zabavno-rekreacijskim sadržajima uz more i uz slikovite Njivice'. Zona nudi udoban smještaj u suvremenim hotelima i kampu, zanimljivu ugostiteljsku ponudu, slikovitu luku te nizove zabavnih i rekreacijskih sadržaja uz more (npr. adrenalinski park, centar za vodene sportove, ronilački centar, tematizirane plaže, staze i šetnice). Područje je orijentirano pretežito na obitelji, te starije i poslovne posjetitelje. o Područje Jezero-Selo-Biserujka nova je sportsko-rekreacijska zona prepoznatljiva kao 'centar golfa i sporta'. Zona nudi suvremeno ekološko golf igralište, jahanje, trim, pješačke i biciklističke staze, smještaj u manjem broju vila te ugostiteljske sadržaje. Orijentirana je, prije svega, na parove srednje dobi te starije posjetitelje smještene na cijelom području Općine. Zona ima i širi regionalni značaj kao novo sportsko i, posebice, golf odredište za cijeli otok Krk, ali i za gravitirajuće primorske subregije Crikveničko-vinodolske rivijere, Rijeke i Opatije. Aktivna turistička destinacija tijekom većeg dijela godine Općina Omišalj cilja različite segmente potrošača kojima je namijenjen raznovrstan portfelj turističkih proizvoda. To su: Proizvodi sporta Turistički proizvod Proizvodi odmora Golf Ribolov Ronjenje Biciklizam Nautički turizam Kulturni turizam Ciljni potrošački segmenti (glavni segmenti) Obitelji s djecom Preferirano vrijeme putovanja Pretežito ljeto Lokacija (glavne lokacije) Njivice-Veli vrh; Voz- Peškera Mladi (18-24) Pretežito ljeto Pušća; Voz-Peškera Zrela dob (50-65) Treća dob (66+) Igrači golfa (u rasponu od 'pasionirani' do 'novaci') Ribolovci (u rasponu od 'pasionirani' do 'novaci') Ronioci (u rasponu od 'pasionirani' do 'novaci') Biciklisti (u rasponu od 'pasionirani' do 'novaci') Nautičari (u rasponu od 'pasionirani' do 'novaci') 'Kulturnjaci' (u rasponu od 'pasionirani' do 'novaci') Pretežito proljeće i jesen Pretežito proljeće i jesen Proljeće, ljeto, jesen Proljeće, ljeto, jesen Proljeće, ljeto, jesen Proljeće, ljeto, jesen Proljeće, ljeto, jesen Proljeće, ljeto, jesen Njivice; Selo Njivice; Selo Golf - Selo Omišalj Ronilački centri - sjeverna obala, Veli vrh Cijela Općina staze i drugi putovi Voz, Omišalj, Njivice Omišalj, Njivice

Medicinski turizam Poslovni turizam Jednodnevni izleti Medicinske ustanove Zrela dob (50-65) Treća dob (66+) Poduzeća, javne ustanove, udruge Gosti na Krku, obalni potez Novi Opatija; Istra Cijela godina Cijela godina Proljeće, ljeto, jesen Omišalj Omišalj, Njivice, Voz- Peškera Voz-Peškera, Omišalj, Jezero-Selo-Biserujka Dodatne 'posebne' ciljne skupine od velikog značaja za Općinu Omišalj su: o 'Tranziteri' - ka drugim destinacijama na otoku Krku ili ka drugim kvarnerskim otocima; o 'Vikendaši' na području same Općine, na otoku Krku, na obalnom potezu Novi Vinodolski-Opatija. Ove skupine kupaca mogu predstavljati značajne konzumente svih proizvoda sporta, kulture i medicinskog turizma, a naročito zabavno-rekreacijskih sadržaja Voz-Peškere i Velog vrha. Okolišno odgovorna destinacija Općina Omišalj na cijelom svom prostoru pridaje maksimalnu pažnju uređenju prostora i očuvanju okoliša, uključujući priklanjanje dobrovoljnim eko-certifikacijskim shemama za gospodarske subjekte i destinacije. Destinacija visoko privlačnih atrakcija Općina Omišalj raspolaže, na razini regije, jedinstvenim atrakcijama poput zabavno-rekreacijske zone Voz-Peškera, golf igrališta na području Selo i ribolovnih manifestacija BigOm i Palamijada, a također se ističu povijesni Omišalj te dakako more i obala. Destinacija s prepoznatljivim imidžom 'mjesta akcije i energije' Općina Omišalj razvila je prepoznatljiv destinacijski brend koji počiva, prije svega, na 'akciji i energiji' sadržaja zabave i rekreacije (Voz-Peškera, Pušća, Njivice-Veli vrh), sporta (golf, ribolov, ronjenje, biciklizam), kupovine, kulture i manifestacija (Omišalj) te zdravlja (Omišalj). Riječ je o ujedinjavajućem konceptu kojim se povezuju različiti sadržaji Općine u jedinstven iskaz konkurentske pozicije i jednu jasnu i relevantnu poruku za posjetitelje te kojim se Općina Omišalj diferencira od destinacija u bližem okruženju.

Općina Omišalj