HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, 13. 16. svibnja 2012. SO3 04 Ivica Pavlić HEP ODS d.o.o., Elektra Križ ivica.pavlic@hep.hr Dubravko Balaško HEP ODS d.o.o., Elektra Križ dubravko.balasko@hep.hr OBRADA I PREZENTACIJA PODATAKA NA SCADA NMS SUSTAVU PRIORITETNO ALARMIRANJE SAŽETAK Predmetnim radom opisan je niz aktivnosti proveden na SCADA NMS sustavu vezanih uz odabir tehničkog rješenja, procedure uvođenja i implementacija prioritetne obrade i prezentacije podataka na SCADA NMS sustavu. Opisana problematika obuhvaća obradu procesnih mjerenja i indikacija distribucijskog sustava koji je pod nadzorom DC-a Elektre Križ kao i njihovu prezentaciju i alarmiranje u aplikaciji za nadzor EES-a WS500. Ključne riječi: SCADA, NMS, prioritetno alarmiranje, zvučno alarmiranje, izvadak liste događaja PROCESSING AND PRESENTATION OF DATA ON SCADA NMS SYSTEM MANAGEMENT OF ALARM PRIORITY SUMMARY This article describes series of complex activities concerned with technical solution, procedure and implementation of priority processing and presentation of data on NMS SCADA system. The described problems are in direct relation with process measurements and indications of distribution district Elektra Križ controlled and supervised by central remote center in Elektra Križ as well as their presentation and behavior in application WS500 for supervising EES. Key words: SCADA, NMS, priority alarms, audible alarms, extract of event list 1. UVOD Uvođenjem novih komunikacijskih putova koji omogućuju komuniciranje velikim brzinama sve češća je praksa odabira velikog broja signala i mjernih veličina za prosljeđivanje u centar daljinskog vođenja. Postoje valjani razlozi koji takav odabir opravdavaju (točnija saznanja o stanju na terenu, vjerodostojnost i jednoznačnost događaja, mogućnost detaljnih naknadnih analiza kvarova ). Ipak takav odabir zahtjeva određena filtriranja događanja u stvarnom vremenu kako bi dispečer mogao jasno razlikovati bitne događaje od onih manje bitnih. Uz takav pregled zbivanja po važnosti, odnosno prioritetu, moguće je uz manje napora i s većom sigurnošću razlučiti stanje na EES-u. Pored prioritetnog alarmiranja sustav je moguće opremiti i prioritetnim zvučnim alarmiranjem kojim prioritetna obrada podataka poprima svoj puni smisao. 1
2. MODEL ALARMIRANJA Prije bilo kakvih zahvata na sustavu potrebno je postaviti ispravan model prioritetne obrade, prezentacije i alarmiranja. Služba za vođenje pogona postavila je zahtjev za uvođenje tri razine alarmiranja za događaje iz EES-a i jedan zasebni za opremu SDV-a: prioritet 1 najviši prioritet EES-a, prioritet 2 srednji prioritet EES-a, prioritet 3 najniži prioritet EES-a i prioritet 4 zasebna kategorija opreme SDV-a Događaji prioritet 1 uključuju: a) prorade zaštita, b) iznenadna isključenja objekata (transformator, prekidač, rastavljač, uzemljivač ) uslijed prorade zaštita, c) prorade protupožarnih zaštita (tzv. PPZ). Događaji prioritet 2 uključuju: a) iznenadni ispad komunikacije s objektima SDV-a, b) stanja međupoložaja sklopnih objekata (prekidač, rastavljač, uzemljivač, kolica ), c) lokalno / daljinsko upravljanje, d) mjerenja (prelazak 3. granične vrijednosti). Događaji prioritet 3 uključuju: a) ulaz / izlaz iz transformatorskih stanica, b) mjerenja (prelazak 1. granične vrijednosti), c) opći signali u transformatorskim stanicama. Događaji vezani uz opremu SDV-a (aplikacijski i povijesni SCADA poslužitelji, razvojni poslužitelj, web poslužitelj, udaljene radne stanice SCADA sustava, pisači, mrežni uređaji i sl.) svrstani su u posebnu kategoriju, ovdje nazvanu prioritet 4. 3. OBRADA PODATAKA Prethodno postavljeni model obrade i prezentacije podataka te prioritetnog alarmiranja potrebno je na ispravan način prenijeti na sustav. Način obrade procesnih podataka, njihova prezentacija (način alarmiranja) i zvučno alarmiranje definiraju se svaki u zasebnim setovima podataka. Tako se način obrade podataka definira stvaranjem setova (klasa) prioritetnih grupa, način prezentacije (alarmiranja) stvaranjem alarmnih grupa, a profil zvučnog alarmiranja posebnom skriptom koristeći ranije stvorene setove prioritetnih grupa i alarmnih grupa. Stvorene setove prioritetnih i alarmnih grupa potrebno je definirati u skladu s postavljenim modelom postavljanjem brojnih parametara. Sustav razlikuje procesna mjerenja od indikacija pa je potrebno izraditi posebne setove grupa za procesna mjerenja, a posebne grupe za indikacije. U nastavku su opisane procedure i atributi dodijeljeni pojedinim kategorijama prioriteta, kao i parametri alarmnih grupa usklađeni postavljenom modelu. Posebno je obrađena kategorija procesnih mjerenja, a posebno kategorija indikacija. Ovdje opisani postupci provedeni su pomoću programskih alata isporučenih sa SCADA sustavom (DE400 i WS500). Slične procedure moguće je provesti i pomoću drugih alata koji rade s Oracle i AVANTI (SCADA) bazama podataka. 3.1. Definiranje klasa podataka Važnost ili prioritet događaja na SCADA sustavu opisan je cjelobrojnom vrijednosti od 0 do 63 gdje 0 predstavlja najviši, a 63 najniži prioritet. Primjenom postavljenog modela to je područje podijeljeno na sljedeći način: a) prioritet 1: 0 20; b) prioritet 2: 21 40; c) prioritet 3: 41 63. 2
Prioritet 4 posebna je kategorija i s obzirom na postavljeni model pridijeljeno joj je područje od 0-63. Podešavanje klasa podataka provedeno je pomoću razvojnog inženjerskog alata DE400. Na slici 3.1. prikazan je način pozivanja forme za definiranje klase podataka. Slika 3.1 Pozivanje forme za definiranje klase podataka 3.1.1. Definiranje klasa podataka - indikacije Klasa podataka indikacija definira se kroz 30 parametara (kriterija) postavljanjem cjelobrojne vrijednosti od 0 do 63 po modelu opisanom u poglavlju 2. Svaki parametar predstavlja određeni tip događaja (ponašanje), a pridijeljeni broj dodjeljuje mu važnost, odnosno prioritet. Za bolje razumijevanje u nastavku je dan opis nekih parametara / kriterija događaja: Rutina broj korisničke rutine za specijalno tretiranje odabrane klase podataka; Kriterij 1 prioritet događaja za komandu; Kriterij 2 prioritet događaja za izvršavanje komande; Kriterij 3 prioritet događaja za neuspješnu komandu; Kriterij 4 prioritet događaja za odgovor na komandu; Kriterij 6 prioritet događaja za spontanu promjenu u stanje 00; Kriterij 7 prioritet događaja za spontanu promjenu u stanje 01; Kriterij 8 prioritet događaja za spontanu promjenu u stanje 10; Kriterij 9 prioritet događaja za spontanu promjenu u stanje 11; Kriterij 10 prioritet događaja za blokadu komade; Kriterij 11 prioritet događaja za blokiranje osvježavanja aktualnog stanja; Kriterij 12 prioritet događaja za blokiranje procesiranja alarma; Kriterij 13 prioritet događaja za promjenu stanja ručnog upisa; Kriterij 15 prioritet događaja za potvrdu alarma. Kriteriji koji ovdje nisu navedeni ne koriste se za definiranje klase podatka tipa indikacija. Po završetku definiranja navedenih kriterija za odabranu ili novo stvorenu klasu indikacija potrebno je izvršene promjene ažurirati na aplikacijski poslužitelj. Postupak je opisan u poglavlju 3.3.2. Na slici 3.2 prikazana je forma za definiranje klase podataka indikacija. 3
Slika 3.2 Forma za definiranje klase podataka tipa indikacije 3.1.2. Definiranje klasa podataka - mjerenja Klasa podataka mjerenja definira se kroz 30 parametara (kriterija) postavljanjem cjelobrojne vrijednosti od 0 do 63 po modelu opisanom u poglavlju 2. Princip definiranja klasa podataka za mjerenje isti je kao i kod definiranja klase podataka za indikacije. Svaki parametar predstavlja određeni tip događaja, a pridijeljeni broj dodjeljuje mu važnost, odnosno prioritet. U nastavku je dan opis parametara kojima se pridjeljuje prioritet: Rutina broj korisničke rutine za specijalno tretiranje odabrane klase podataka; Kriterij 0 prioritet događaja za neuspješnu komandu; Kriterij 1 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja izvan nulte zone u nultu zonu; Kriterij 2 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L1 u N; Kriterij 3 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz nulte zone u N; Kriterij 4 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H1 u N; Kriterij 5 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L5 u L4; Kriterij 6 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L4 u L3; Kriterij 7 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L3 u L2; Kriterij 8 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L2 u L1; Kriterij 9 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz N u H1; Kriterij 10 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H1 u H2; Kriterij 11 prioritet događaja za blokiranje osvježavanja aktualnog stanja; Kriterij 12 prioritet događaja za blokiranje procesiranja alarma; Kriterij 13 prioritet događaja za promjenu stanja ručnog upisa; Kriterij 14 prioritet događaja za promjenu stanja granice; Kriterij 15 prioritet događaja za potvrdu alarma; Kriterij 16 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H2 u H3; Kriterij 17 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H3 u H4; Kriterij 18 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H4 u H5; Kriterij 19 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H5 u H4; Kriterij 20 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H4 u H3; Kriterij 21 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H3 u H2; Kriterij 22 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz H2 u H1; Kriterij 23 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz N u L1; Kriterij 24 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L1 u L2; Kriterij 25 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L2 u L3; Kriterij 26 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L3 u L4; Kriterij 27 prioritet događaja za spontanu promjenu stanja iz L4 u L5, 4
pri čemu je: N normalno područje; L1 do L5 donje granično područje s granicama od 1 do 5; H1 do H5 gornje granično područje s granicama od 1 do 5. Kriteriji koji ovdje nisu navedeni ne koriste se za definiranje klase podatka tipa mjerenja. Po završetku definiranja navedenih kriterija za odabranu ili novo stvorenu klasu mjerenja potrebno je izvršene promjene ažurirati na aplikacijski poslužitelj. Postupak je opisan u poglavlju 3.3.2. Na slici 3.3 prikazana je forma za definiranje klase podataka mjerenja. Slika 3.3 Forma za definiranje klase podataka tipa mjerenje 3.2. Definiranje alarmnih grupa Koji su preduvjeti za generiranje alarmnog stanja i samo ponašanje alarma određeno je alarmnom grupom. Alarmna grupa za indikacije se razlikuje od one za mjerenja. U nastavku je posebno obrađeno konfiguriranje alarmnih grupa za indikacije i za mjerenja. Podešavanje klasa podataka provedeno je pomoću DE400 alata. 3.2.1. Definiranje alarmnih grupa - indikacije Forma za stvaranje nove alarmne grupe i podešavanje postojećih poziva se iz padajućeg izbornika prikazanog na slici 3.4. Slika 3.4 - Pozivanje forme za stvaranje i podešavanje alarmnih grupa za indikacije Alarmna grupa se sastoji od kartica: 1) naziva alarmne grupe; 2) postavka ponašanja događaja; 3) postavljanje tekstualnih opisa za stanja 00 i 11 (vezano za dvostruke indikacije); 4) postavka za specijalno procesiranje pojedinih događaja i 5) postavke definiranja pogrešnog stanja. 5
U alarmnoj grupe definira se koje će se stanje indikacije tretirati kao: a) nepotvrđeni alarm, b) trajni alarm i c) zvučni alarm. Također se definira koje stanje indikacije će se evidentirati: a) u listi događaja, b) na lokalnom pisaču, odnosno c) koje se stanje indikacije neće evidentirati. Pored navedenog moguće je blokirati procesiranje alarmnog stanja za vrijeme noći kao i blokirati evidentiranje alarma na lokalnom pisaču. Forma za definiranje alarmnih grupa indikacija prikazana je na slici 3.5. Po završetku definiranja ponašanja događaja za odabranu ili novo stvorenu alarmnu grupu potrebno je izvršene promjene ažurirati na aplikacijski poslužitelj. Postupak je opisan u poglavlju 3.3.2. Slika 3.5 - Forma za stvaranje i podešavanje alarmnih grupa za indikacije 3.2.2. Definiranje alarmnih grupa - mjerenja Forma za stvaranje nove alarmne grupe i podešavanje postojećih poziva se iz padajućeg izbornika prikazanog na slici 3.6. Slika 3.6 - Pozivanje forme za stvaranje i podešavanje alarmnih grupa za mjerenja 6
Alarmna grupa se sastoji od kartica: 1) naziva alarmne grupe; 2) za definiranje događaja koji će uzrokovati nepotvrđeni alarm; 3) za definiranje događaja koji će uzrokovati zvučni alarm; 4) za definiranje događaja koji se neće evidentirati u listi događaja; 5) za definiranje događaja koji će se evidentirati u listi događaja; 6) za definiranje događaja koji će se evidentirati na lokalnom pisaču; 7) za definiranje događaja koji će uzrokovati trajni alarm; 8) za postavljanje tekstualnih opisa događaja kod prelaska pojedine granice i 9) postavka za pokretanje sekvenci prilikom ulaska u zone. U kartici za definiranje događaja koji će uzrokovati nepotvrđeni alarm vrši se odabir zone i način ulaska u zonu (iz više u nižu ili obratno) koja će pobuditi nepotvrđeni alarm. Sam alarm pobuditi će mjerenje iz te alarmne grupe kada uđe u odabranu zonu i to na način definiran u kartici. Također je moguće definirati alarmno stanje ulaska u zonu ili izlaska iz zone (ili oboje). Detaljne postavke prikazane su na slici 3.7. Slika 3.7 - Forma za definiranje alarmnih grupa za mjerenja - nepotvrđeni alarmi Slično kao i u prethodnoj formi definiraju se događaji koji uzrokuju zvučni alarm (slika 3.8.), evidentiranje u listu događaja (slika 3.9.), trajni alarm (slika 3.10.) i ostale postavke ranije navedene koje ovdje neće biti detaljno obrađivane. 7
Slika 3.8 - Forma za definiranje alarmnih grupa za mjerenja - zvučni alarmi Slika 3.9 - Forma za definiranje alarmnih grupa za mjerenja - lista događaja 8
Slika 3.10 - Forma za definiranje alarmnih grupa za mjerenja - trajni alarm Po završetku definiranja ponašanja događaja za odabranu ili novo stvorenu alarmnu grupu potrebno je izvršene promjene ažurirati na aplikacijski poslužitelj. Postupak je opisan u poglavlju 3.3.2. 3.3. Aktiviranje prioritetnog alarmiranja Preduvjeti za aktiviranje prioritetnog alarmiranja su: a) definiranje prioriteta događaja, odnosno klasiranje podataka (postupak je opisan u poglavlju 3.1), b) stvaranje pravila alarmiranja, odnosno alarmnih grupa (postupak je opisan u poglavlju 3.2) i c) prilagođavanje baze podataka za prihvat modela prioritetnog alarmiranja (postupak je pisan u nastavku u poglavlju 3.3.1). Važno je napomenuti kako je prije aktiviranja prioritetnog alarmiranja potrebno provesti temeljito ispitivanje stvorenih pravila simulacijom i uživo iz postrojenja. 3.3.1. PrilagoĎavanje procesne baze podataka Jednom stvorene i podešene, klase podataka i alarmne grupe potrebno je pridijeliti procesnim indikacijama i procesnim mjerenjima. Prije pridjeljivanja istih potrebno je procesnu bazu pripremiti za prihvat profila alarmiranja. Prilagođavanje procesnih indikacija uključuje definiranje normalnog stanja: a) (uklopnog stanja) aparata i rastavljača, b) indikacija zaštita, c) općih indikacija (jednostrukih i dvostrukih). Prilagođavanje procesnih mjerenja uključuje definiranje i postavljanje granica pragova za procesna mjerenja i sumarne izračune i to posebno za: a) napone(ovisno o naponskoj razini), b) frekvenciju f, c) struje (ovisno o podešenju zaštita), d) snage P i snage Q (ovisno o nazivnim snagama i opremi), e) faktor snage cosf te f) temperature (ovisno o propisanim uvjetima rada). 9
Pored podešenja razina pragova potrebno je iste i uključiti u nadzor. Samo definiranje razine pragova potrebno je uskladiti s mrežnim pravilima, ali i s uvjetima na terenu ukoliko postoje specifični slučajevi koji odstupaju od standardnih podešenja. Na slici 3.11 i 3.12 prikazano je podešavanje razine pragova procesnih mjerenja i uključivanje istih pod nadzor. Slika 3.11 - Podešavanje razina pragova procesnih mjerenja i uključivanje istih pod nadzor (H5-H1) Slika 3.12 - Podešavanje razina pragova procesnih mjerenja i uključivanje istih pod nadzor (L1-L5) Kad je procesna baza prilagođena, potrebno je procesnim veličinama pridijeliti pripadajuću alarmnu grupu i prioritetnu klasu. Postupak se vrši posebno za indikacije, a posebno za mjerenja preko pripadajućih formi iako je procedura u oba slučaja ista. I alarmna grupa i klasa podataka pridjeljuju se pojedinoj procesnoj indikaciji odnosno procesnom mjerenju odabirom iz padajućeg izbornika. Na slici 3.13. prikazana je forma za pridjeljivanje alarmnih grupa i klasa podataka procesnim mjerenjima. 10
Slika 3.13 - Pridjeljivanje alarmnih grupa i klasa podataka procesnim mjerenjima 3.3.2. Ažuriranje baze aplikacijskog poslužitelja Kad je set s izvršenim promjenama na procesnoj bazi gotov s izmjena, potrebno je ažurirati SCADA sustav. Postupak slijedne nadogradnje (tzv. inkrementalne populacije) se provodi pomoću forme za održavanje baze podataka tzv. DE Maintenance Manager prikazane na slici 3.14. Slika 3.14 - Forma za održavanje baze podataka U prikazanoj formi potrebno je odabrati SPIDER Populate opciju i odabirom gumba OK potvrditi odabir. Izvršen odabir otvara dijalog za prijavu na SCADA SPIDER sustav prikazan na slici 3.15, a potom formu za SPIDER nadogradnju (slika 3.16). 11
Slika 3.15 - DE Manager prijava na SPIDER sustav Slika 3.16 - DE Manager forma za SPIDER nadogradnju Nadogradnja SPIDER sustava se prvo postavlja na prateći aplikacijski poslužitelj (u slučaju da se radi o dvostrukom sustavu vodeći prateći poslužitelj tzv. online - hot standby). Postupak se pokreće odabirom gumba Execute. Po završetku postupka u prozoru poruke ispisuje se obavijest o uspješnosti nadogradnje. O uspješnosti se potrebno uvjeriti i pregledavanjem sistemskih log lista na pratećem poslužitelju. U aplikaciji za nadzor SCADA sustava WS500 na sistemskoj slici je vidljivo održavanje sustava (na slici sistemskog izbornika naznačeno je: Održavanje baze u tijeku : Da). Potrebno je zatražiti ručno prebacivanje sustava (zamjena uloga vodeći prateći aplikacijskih poslužitelja) nakon čega se pokreće sinkronizacija baza podataka. Po završetku sinkronizacije potrebno je izvršiti odobrenje nove baze podataka. Akcije su popraćene događajima o uspješnosti sinkronizacije u sistemskoj listi događaja vidljivoj na WS500. Posljednjom akcijom završen je postupak slijedne nadogradnje (ažuriranja) SCADA sustava i ujedno je i postupak aktiviranja prioritetnog alarmiranja. Prioritetno alarmiranje potrebno je temeljito ispitati simulacijom događaja sa sustava te u živo iz postrojenja kako bi se otklonili možebitni propusti, a sustav optimizirao. 12
4. IZVADAK LISTE DOGAĐAJA Izvadak iz liste događaja vrši izbor signala iz liste događaja za prikaz odnosno filtrira je. Predložak izvatka moguće je napraviti u aplikaciji za nadzor EES-a WS500. Postupak izrade opisan je u nastavku. 4.1. Izrada i ureďivanje predloška liste dogaďaja Predložak za filtriranje liste događaja može napraviti ovlaštena osoba (korisnik) SCADA sustava, u ovom slučaju sistem administrator. Stvara se pozivanjem liste događaja na aplikaciji WS500 te potom izborom DFK tipke Extract. Odabirom tipke otvara se prikaz kao i na slici 4.1. Slika 4.1 - Pozivanje, stvaranje i uređivanje predloška izvatka liste događaja Odabirom nekog postojećeg predloška te izborom DFK tipke ShowExtract (1) poziva se stvoreni i uređeni predložak izvatka liste događaja. Na istom prikazu stvara se novi predložak odabirom DFK tipke AddExtract (2) nakon čega se otvara prozor za uređivanje novostvorenog predloška izvatka liste događaja. U slučaju potrebe uređivanja postojećeg predloška potrebno je desnim klikom na predložak (3) iz padajućeg izbornika odabrati opciju Informacija o odabranom objektu. 13
Predlošku je moguće podesiti parametre izvatka (1), parametre ispisa izvatka (2) te postaviti maksimalan broj linija u izvještaju (3) što je vidljivo na slici 4.2. Odabirom DFK tipki moguće je promijeniti naziv izvatka (4), izbrisati izvadak (5) te po završetku uređivanja prikazati izvadak (6). Slika 4.2 - Uređivanje izvatka liste događaja Parametre izvatka je moguće podesiti po sljedećim kategorijama: a) ključnoj riječi (1), b) prioritetu događaja (2) te c) klasi elemenata, tipu podataka i uzročnim kodovima (3). Dijalog za definiranje izvatka liste događaja je prikazan na slici 4.3, a dijalozi za odabir klase elemenata, tipova podataka te uzročnih kodova na slikama 4.4, 4.5 i 4.6. 14
Slika 4.3 - Definicija ekstrakta liste događaja Slika 4.4 - Definicija ekstrakta liste događaja - odabir klase elemenata 15
Slika 4.5 - Definicija ekstrakta liste događaja - odabir tipova podataka Slika 4.6 - Definicija ekstrakta liste događaja - odabir razložnih kodova 4.2. Pozivanje izvatka liste dogaďaja Jednom stvoren i definiran izvadak moguće je pozvati odabirom stvorenog predloška i DFK tipke ShowExtract (1) što prikazano na slici 4.1. Pozivom izvatka isti se prikazuje u obliku liste događaja s nazivom izvatka u zaglavlju. Takav jedan izvadak prikazuje slika 4.7. Slika 4.7 - Prikaz izvatka (ekstrakta) liste događaja 16
5. PRIORITETNO ZVUČNO ALARMIRANJE Prioritetno alarmiranje moguće je osim na liste događaja primijeniti i na zvučno alarmiranje. Podešavanje se vrši uređivanjem programske skripte koja upravlja procesom za generiranje zvučnog alarma. Ista je prikazana na slici 5.1. Slika 5.1 - Skripta za zvučno alarmiranje U skripti je potrebno podesiti raspon prioriteta koji će uzrokovati zvučni alarm, izabrati radne stanice na kojima će se pokrenuti zvuk te odabrati zvuk koji će se reproducirati. Također je potrebno odabrati sistem koji će uzrokovati zvučno alarmiranje (energetski sustav ili komunikacije). Moguće je stvoriti i više od tri zvučna profila, ali je potrebno voditi računa da se postavljene vrijednosti ne sukobljavaju. Uređenu skriptu potrebno je postaviti na SCADA sustav. Skriptu je potrebno prvo postaviti na prateći aplikacijski poslužitelj pomoću ftp klijenta (engl. File Transfer Protocol Client) u direktorij: //spider/spi0/spidb2. Istu je potrebno prevesti u strojni jezik (engl. debugging). Prevođenje se vrši pomoću ugrađenog prevodioca. Za pokretanje prevođenja potrebno se spojiti na prateći aplikacijski poslužitelj (pomoću programa Putty ili Telnet), prijaviti se kao sistem administrator (spider korisnik) i pozicionirati se u direktorij //spider/spi0/spidb2. Prevođenje se pokreće naredbom >../spiupd/trans audal.aql 17
pri čemu je audal.aql naziv skripte koju želimo prevesti u strojni kôd. U slučaju da prevodilac javi grešku (engl. Error) potrebno ju je ispraviti u tekstualnom editoru, skriptu ponovno snimiti na prateći aplikacijski poslužitelj i ponovno pokušati prevesti u strojni kôd. Postupak je potrebno ponavljati dok prevodilac ne javi poruku o ispravno izvršenom prevođenju. Po završetku uspješnog prevađanja programa u strojni kôd, pokreće se održavanje baze. To je vidljivo u sistemskom izborniku SCADA sustava u aplikaciji WS500 (na slici sistemskog izbornika naznačeno je: Održavanje baze u tijeku : Da). Potrebno je zatražiti ručno prebacivanje sustava (zamjena uloga vodeći prateći aplikacijskih poslužitelja) nakon čega se pokreće sinkronizacija baza podataka. Po završetku sinkronizacije potrebno je izvršiti odobrenje nove baze podataka. Skriptu je potrebno kopirati i na drugi aplikacijski poslužitelj također u isti direktorij. Kopiranu skriptu nije potrebno ponovno prevoditi u strojni kod. Posljednjom akcijom završen je postupak aktiviranja prioritetnog zvučnog alarmiranja na SCADA sustav. Prioritetno zvučno alarmiranje potrebno je temeljito ispitati simulacijom događaja sa sustava te u živo iz postrojenja. 6. ZAKLJUČAK Uvođenje prioritetnog alarmiranja na SCADA sustav zahtijevalo je izradu modela prioritetnog alarmiranja prema zahtjevima Službe za vođenje EES-a. Izrađeni model primijenjen je na SCADA sustav stvaranjem klasifikacijskih grupa, alarmnih grupa i izvadaka (ekstrakata) lista događaja. Klasifikacijskim grupama pridijeljeni su prioriteti ovisno o vrsti događaja u skladu s modelom alarmiranja i tipu procesnih podataka. Tako je obrada nekontroliranog ispad prekidača i prorada zaštita postavljena prioritetnije od obrade kronološkog zapisa i procesnog mjerenja. Za ispravan način prezentiranja promjena i alarmiranja na sustavu stvorene su alarmne grupe. Te grupe jednoznačno određuju koji će se događaj ispisati na pisaču, a koji će ući u listu događaja i pod kojim uvjetima. Također određuju alarmno stanje, da li se po njegovoj pojavi zahtjeva potvrda dispečera i za koji događaj će se generirati zvučni alarm. Neke manje bitne alarme (ispad komunikacije s pisačem i sl.) sada je moguće i blokirati u noćnom režimu rada. Za prezentaciju događaja po prioritetima izrađeni su aktivnih filtri koji, kad se pozovu, filtriraju stvarna događanja po željenim prioritetima. Filtrima su izabrane klasifikacijske grupe i tipovi podataka (indikacije ili mjerenja) koji se žele prikazati u izvatku. Definirane filtre sada je moguće primijeniti na liste događaja i kronološke liste događaja. Postavljanjem različitih profila zvučnog alarmiranja prioritetno alarmiranje dobilo je potpuni smisao. Sada prihvat i stišavanje zvučnog alarma nižeg prioriteta ne djeluje na novi zvučni alarm višeg prioriteta. Također pojava prioritetnijeg alarma nadglasava aktivni zvučni alarm nižeg prioriteta i time povećava pozornost dispečera. LITERATURA [1] Končar - inženjering za energetiku i transport: Sustav daljinskog vođenja za distributivno područje Elektre Križ, Izvedbeni projekt, Zagreb, rujan 2006. [2] ABB Power Systems: Network Manager Baseline servisna i korisnička dokumentacija (za internu upotrebu), 2005. [3] Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva: Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, NN 36/06, Zagreb 2006. [4] I. Pavlić, D. Balaško, "Sustav daljinskog vođenja Elektre Križ definiranje i izrada izvještaja opterećenja u SCADA sustavu NMS, 9. Savjetovanje HRO CIGRÉ, Zbornik radova HRO CIGRÉ 2009, Cavtat, Hrvatska, studeni 2009. D2-13. 18