HRVATSKI OGRANAK MEĐNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SSTAVE CIGRÉ 10. simpozij o sustavu vođenja EES-a Opatija, 11. 14. studenoga 2012. 1-03 Tomislav Stupić, dipl.ing. Končar Inženjering za energetiku i transport d.d. tomislav.stupic@koncar-ket.hr mr.sc. Domagoj eharda, dipl.ing. Končar Inženjering za energetiku i transport d.d. domagoj.peharda@koncar-ket.hr Renata Matica, dipl.ing. HE Operator rijenosnog sustava d.d. renata.matica@hep.hr dr.sc. Zoran Kovač, dipl.ing. HE Operator rijenosnog sustava d.d. zoran.kovac@hep.hr Aldis Černicki-Mijić, dipl.ing. Končar Inženjering za energetiku i transport d.d. aldis.cernickimijic@koncar-ket.hr MODELIRANJE ELEKTROENERGETSKE MREŽE HE OS-a I SSJEDNIH OERATORA RIJENOSNIH SSTAVA ZA OTREBE RADA EMS SSTAVA SAŽETAK radu je dan opseg i način modeliranja elektroenergetske mreže hrvatskog EES-a i susjednih operatora sustava za potrebe rada sustava za nadzor, upravljanje i optimiranje rada elektroenergetskog sustava (eng. Energy Management System - EMS), koji će biti instaliran u Nacionalnom dispečerskom centru HE OS-a u Zagrebu. Zbog analize sigurnosti rada Hrvatskog EES-a, osim modela Hrvatske unutarnje mreže, u EMS analize uključen je i kontrolni prsten i udaljeni ekvivalent 400/220 kv mreže. Kontrolni prsten sadrži 400/220 kv mrežu susjednih zemalja, a udaljeni ekvivalent nadomjesni model ostatka interkonekcije i zajedno tvore vanjsku mrežu. Model mreže definiran je sljedećim elementima: vodovi modelirani I modelom; transformatori definirani podacima o vrsti transformatora (eng. Transformer type) i podacima regulacijskih preklopki transformatora (eng. Tap Changer); generatori definirani podacima o tipu generatora i proizvodnim jedinicama uz uvažavanje slučaja reverzibilne hidroelektrane (rad generatora u generatorskom i motorskom načinu rada); tereti (eng. EMS load) na mjestima koja predstavljaju granicu upravljanja i nadležnosti između prijenosne i distribucijske mreže kao i za udaljeni ekvivalent u slučaju da on predstavlja teret; kompenzacijski uređaji (kondenzatorske baterije i prigušnice); rasklopni uređaji (prekidači, rastavljači) koji se modeliraju prvenstveno za potrebe rada funkcije proračuna kratkih spojeva. oseban naglasak dan je na opisima modeliranja elemenata koji zahtijevaju primjenu složenijih rješenja modeliranja: model transformatora s kosom regulacijom, model transformatora s poprečnom regulacijom, model reverzibilne hidroelektrane, model vjetroelektrane i model elektrovučnog postrojenja. Ključne riječi: EMS sustav, model, vod, transformator, generator ELECTRIC OWER GRID NETWORK MODEL OF HE TSO AND NEIGHBORING TSO's NEEDED FOR EMS SYSTEM OERATION SMMARY This paper presents the scope and methods in making the electric power grid network model of HE TSO Company and neighboring TSO's for Energy Management System (EMS) operation which will be installed in the National Control Center in Zagreb. 1
Because of the power grid security analysis, apart from the Croatian internal power grid, the external power grid is also included and modeled in the EMS network model. The external power grid network model consists of 400 and 220 kv stations in neighboring countries and interconnections to the remaining CTE power network. The power network model consists of the following characteristic elements: lines modeled as I equivalent, transformers with transformer type and tap changer data, generators with generator type and production unit data in case of a standard generator and in case of a pump generator, loads which represent borders between the transmission and distribution networks, series compensators (capacitors and reactors), switch devices (breakers and isolators). The emphasis of the paper is the modeling of specific power elements in HE TSOs power grid like: transformers with in-phase and angle out-of phase tap changers, pump storage hydroelectric power plants, wind power plants, and railroad transformer substations. Key words: EMS system, model, line, transformer, generator 1 VOD sklopu projekta Funkcije vođenja EES-a koji uključuje i revitalizaciju programskih sustava u Nacionalnom Dispečerskom Centru (NDC) HE Operatora rijenosnog Sustava (HE OS), uz implementaciju novog SCADA sustava Network Manager (NM) implementiraju se i dodatni sustavi za vođenje EES sustava u stvarnom vremenu i u studijskom vremenu kroz niz energetskih proračuna i analiza. Spomenute aplikacije objedinjene su pod nazivom eng. Energy Management System (EMS). Novom konfiguracijom sustava vođenja HE OS-a definirana su četiri mrežna centra i NDC centar koji kao sastavni dio sadrži i rezervni NDC centar. Mrežni centri udaljenim pristupom preko web-a spajaju se na sustav u NDC-u i ovisno o svojim predefiniranim ovlastima mogu pokretati EMS proračune u studijskom modu rada i raditi energetske proračune nad cijelim modelom mreže i simulirati pogonske uvjete koji su bitni za sigurno vođenje odnosno planiranje rada energetskog sustava koji je u njihovoj nadležnosti. 1.1 EMS sustav EMS sustav je u svom radu usko vezan na SCADA sustav i stoga se instalira na zajedničke poslužitelje u redundantnoj konfiguraciji u NDC-u. segmentu rada u stvarnom vremenu, EMS sustav obrađuje SCADA sustavom prikupljene podatke iz baze podataka za rad u stvarnom vremenu analizira ih i određuje najvjerojatnije stanje sustava na temelju kojeg radi napredne energetske proračune. EMS sustav se u stvarnom vremenu izvršava ciklički prema odabranoj postavci vremena od strane korisnika, na promjenu uklopnog stanja u mreži te na zahtjev korisnika. regled rezultata EMS aplikacija spremljenih u povijesnoj bazi podataka i pokretanje EMS funkcija s povijesnim podacima (studijski način rada) radi analiza, ispitivanja i održavanja moguć je, kako iz NDC-a tako i iz sva četiri mrežna centra korištenjem web sučelja na radnim stanicama za udaljeno pokretanje EMS-a. EMS sustav sastoji se od slijedno izvršivih modula, koji se mogu podijeliti u tri osnovne cjeline. rva cjelina, osnovne EMS aplikacije, se sastoji od modula za upravljanje radom EMS aplikacija, dohvat mjernih podataka i indikacija iz SCADA baze podataka, ažuriranje dinamičkih ulaznih podataka, izradu gransko orijentiranog topološkog modela mreže te izračun pojedinačnih opterećenja mreže. Druga cjelina se sastoji od modula za procjenu stanja i modula za izračun tokova snaga. Treća cjelina, napredne EMS aplikacije, se sastoji od modula za: naponski plan odnosno optimizaciju tokova jalove snage s obzirom na gubitke i sigurnost sustava, analizu sigurnosti sustava, izračun mjera za poboljšanje sigurnosti pogona sustava, proračun naponske stabilnosti sustava, izračun struja kratkih spojeva, izračun optimalnih tokova snaga te prognozu zagušenja u sustavu odnosno provjeru izvodljivosti plana rada sustava. 1.2 Baza podataka NM SCADA/EMS sustav ima zajedničku bazu podataka koja se koristi u radu SCADA funkcija i EMS funkcija. Kao osnova za rad svih aplikacija NM sustava, baza podataka je centralna i podaci se unose i održavaju na jednom mjestu na temelju multikorisničkog pristupa u kojem je moguć istovremeni rad na različitim skupinama podataka od strane više korisnika. Istovremeni rad više korisnika nad istim skupom podataka programski je onemogućen. Osnovu baze podataka tvore SCADA podaci. Osnovni element SCADA podatka naziva se stanica (eng. station) koja se sastoji od većeg broja naponskih nivoa (eng. subnet) koji su međusobno spojeni transformatorima, naponski nivoi sadrže sabirnice i veći broj 2
polja (eng. bay). nutar polja smještene su indikacije i mjerenja s definiranim komunikacijskim parametrima i parametrima za ogradu informacija koje su prikupljene SCADA sustavom. Svaki od navedenih elemenata u hijerarhijskoj strukturi baze može i ne mora biti dio EMS mrežnog modela ripadnost pojedinog elementa EMS modelu mreže određuje parametar EMS implemented čije postavljanje označava da se element koristi u modelu mreže. Dodatno, za pojedine skupine elemenata koji su dio EMS modela mreže uz SCADA parametara unose se i EMS parametri. Skupine elemenata, način modeliranja i parametri opisani su narednim poglavljima. 1.3 Opseg modela mreže EE objekti koji su unijeti u bazu podataka tvore model mreže koji se koristi u radu NM SCADA/EMS aplikacija. Model mreže sastoji se od elektroenergetskih (EE) objekata koji su dio: nutarnje mreže (EE objekti smješteni u Hrvatskoj) i Vanjske mreže (EE objekti smješteni u susjednim zemljama). Radi potrebe analize sigurnosti rada Hrvatskog EES-a, osim modela Hrvatske u EMS proračune uključen je i kontrolni prsten i udaljeni ekvivalent 400/220 kv mreže. Kontrolni prsten sadrži 400/220 kv mrežu susjednih zemalja, a udaljeni ekvivalent nadomjesni model ostatka interkonekcije i zajedno tvore vanjsku mrežu. nutarnja mreža sastoji se od: EE objekata HE OSa koji su u sustavu daljinskog vođenja (SDV), EE objekata HE OSa koji nisu u SDV sustavu, roizvodnih objekata koja nisu u SDV sustavu, EV postrojenja, Vjetroelektrana. Zemlje koje su uključene u model vanjske mreže su: Slovenija, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Italija i Austrija. Model unutarnje mreže sastoji se ukupno od 166 EE objekata, u terminologiji NM-a stanica, dok se model vanjske mreže sastoji od ukupno 86 EE objekata. Svi EE objekti međusobno su povezani s 430 vodova različitih naponskih razina. 2 GLOBALNI HIJERARHIJSKI MODEL ENERGETSKOG SSTAVA NM SCADA/EMS model mreže definira dvije odvojene hijerarhijske podjele objekata u bazi podataka: procesnu hijerarhiju (stanica - naponski nivo polje - objekt) i poslovnu hijerarhiju ( eng. pool kompanija zona ). rocesna hijerarhijska podjela koristi se za definiranje konvencije imenovanja elemenata u bazi podataka, za kreiranje modela samih energetskih objekata i za rad SCADA/EMS funkcija. oslovna hijerarhijska podjela koristi se isključivo za rad EMS aplikacija. Globalni model EES-a definiran je poslovnom hijerarhijskom strukturom energetskog sustava koja se sastoji od: ool unutarnji pool upravlja svim elementima i objektima nadziranog dijela EES-a. z unutarnji pool definiraju se i vanjski pool-ovi koji sadržavaju elemente EE objekata vanjske mreže odnosno nenadziranog dijela EES-a. Kompanija dio pool-a. Svaki pool sadrži isključivo samo jednu kompaniju. Zona zone su dijelovi kompanije i koriste se za podjelu kompanije na zemljopisne ili operativne cjeline. Stanica EE objekti nadziranog i nenadziranog dijela EES-a kojem pripadaju. Na slici ispod prikazan je koncept hijerarhijske podijele energetskog sustava NM SCADA/EMS sustava na poslovne cjeline. 3
Slika 1 NM poslovni model EES-a 2.1 Model voda Vodovi se za potrebe rada EMS aplikacija modeliraju I modelom, koji je prikazan na slici 2. otrebni podaci za definiranje modela voda su nazivni napon voda, otpor, reaktancija i susceptancija voda za direktni i nulti sustav. Slika 2 I model voda koliko vod spaja dva EE objekta koja se nalaze u dvije različite kompanije, takav vod naziva se granični vod (eng. tie line). Gubici koji se izračunaju za ove tipove vodova mogu pripadati samo jednoj kompaniji što se dodatno definira u modelu voda. modelu mreže HE OS-a 100% gubitka voda pripada jednoj, odnosno drugoj kompaniji. 2.2 Model transformatora Model transformatora sastoji se od vrste transformatora (eng. Transformer type) i regulacijske preklopke transformatora (eng. Tap Changer ) koja se definira za primarnu, sekundarnu ili tercijarnu stranu transformatora, prikazano na slici ispod. Za svaku stranu transformatora definira se samo jedna vrsta regulacije: regulacija iznosa napona ili regulacija iznosa i kuta napona. Vrsta transformatora i regulacijska preklopka koji su potrebni za rad EMS funkcija pridodjeljuju se transformatoru koji je u bazi podataka ucrtan i definiran za potrebe rada SCADA funkcija. Za transformatore koji reguliraju napon i spojeni su na sistem više sabirnica kreirane su fiktivne sabirnice koje služe za regulaciju napona i spojene su ispod sekundarnog transformatorskog prekidača. Slika 3 Model transformatora 4
2.2.1 Vrsta transformatora Vrsta transformatora sadrži parametre potrebne za ispravno modeliranje transformatora. arametri transformatora su: nazivni napon za sve strane, prividna snaga za sve strane, struju i snagu praznog hoda za direktni i nulti sustav, napon i snagu kratkog spoja za direktni i nulti sustav, uzemljenje nul-točke i grupu spoja. NM razlikuje dvije vrste modela transformatora: dvonamotni i tronamotni transformator. 2.2.2 Regulacijska preklopka Regulacijska preklopka pridružuje se namotima transformatora i za svaki namot moguće je definirati dvije vrste preklopki za regulaciju: iznosa napona, iznosa i kuta napona. z osnovne parametre regulacijske preklopke transformatora, definira se i vrsta regulacijske preklopke sa svojim parametrima i dodatno, ako je odabran diskretan tip preklopke, parametri regulacijske preklopke. Blok shema modela prikazana je na slici ispod. većini slučajeva koristi se linearan tip preklopke osim u slučaju da se impedancija transformatora značajno mijenja prilikom korištenja preklopke (kao što je slučaj kod transformatora u štednom spoju s regulacijom u nul-točki gdje se mijenja napon kratkog spoja i gdje prijenosni omjer nije linearan) tada se koristi diskretan tip preklopke. Kod diskretnog tipa preklopke moguće je definirati promjenu R,X,G,B parametara i prijenosni omjer za svaki položaj regulacijske preklopke. ARAMETRI REGLACIJSKE REKLOKE VRSTA REGLACIJSKE REKLOKE podaci... REGLACIJSKA REKLOKA podaci... podaci... 2.2.3 Specijalni modeli transformatora Slika 4 Model regulacijske preklopke transformatora Svi transformatori u HE OS modelu mreže modelirani su pomoću standardnih NM modela transformatora osim modela auto-transformatora (ATR) 400/220 kv u transformatorskoj stanici (TS) Žerjavinec. ATR u TS Žerjavinec modelira se na poseban način pomoću pseudo transformatora. Ovaj transformator sadrži uzdužnu i poprečnu regulacijsku preklopku za reguliranje iznosa napona i regulaciju iznosa i kuta napona i kao takav je jedinstven u HE OS mreži. Ovaj transformator može raditi određeno vrijeme u jednom modu regulacije, uzdužnom modu, i zatim se prebaciti u poprečni mod rada. Modelu transformatora u NM sustavu može se definirati istovremeno uzdužni i poprečni regulator na bilo kojoj strani namota transformatora. Zbog ograničenja programa, da se može definirati samo jedna EMS izračunata vrijednost za položaj regulacijske preklopke na svakoj strani namota transformatora, ne može se stvarno mjerenje položaja regulacijske preklopke pridružiti jednom i drugom tipu regulatora istovremeno. Da bi izbjegli ovo ograničenje, definirana su dva pseudo transformatora svaki s jednim tipom regulacijske preklopke. Blok shema modela prikazan je na slici ispod. Transformator 402TR4 koristi se za SCADA funkcije i prikazuje se na svim ekranskim prikazima jednopolnih i mrežnih shema. Ovaj transformator prema stanju EMS implemented zastavice koja je isključena, nije dio EMS modela mreže. Transformatori Z1_TR4 i Z2_TR4 su pseudo transformatori svaki s jednim tipom regulacijske preklopke i dio su EMS modela mreže tj. njihova EMS implemented zastavica je uključena. Ovi pseudo transformatori se ne prikazuju na ekranskim prikazima jednopolnih i mrežnih shema nego se samo nalaze u bazi podataka. SCADA podacima koji se prikupljaju pomoću SDV sustava za transformator 402TR4 postoje dvije indikacije: REG OREČNA i REG ZDŽNA koje pokazuju u kojem se modu transformator trenutno nalazi. rema stanju ove dvije indikacije i pomoću SL programa (eng. Network Manager rogramming Language) uključuju se, odnosno isključuju pseudo prekidači na primaru i sekundaru Z1_TR4 i Z2_TR4 transformatora (na slici ispod označeni crnom bojom). Ovim postupkom samo jedan od ova dva transformatora je aktivan i sudjeluje u EMS modelu mreže. 5
400 kv EMS izračunata vrijednost mjerenja prikupljena SDV sustavom indikacije prikupljene SDV sustavom ručni unosi ekvivalentni 400/220 kv trofazni transformatori 400/220 kv trofazni transformator EMS implemented 402TR4 T EMS implemented Z1_TR4 T EMS implemented Z2_TR4 T Regulacija poprečna Regulacija uzdužna poprečna regulacija uzdužna regulacija S 220 kv 2.3 Model generatora Slika 5 Model 400/220 kv auto-transformatora u TS Žerjavinec Model generatora za rad EMS funkcija sastoji se od: Generatora s osnovnim parametrima, Tipa generatora definira pogonsku kartu generatora, roizvodne jedinice hidro, termo generator. Za generatore koji reguliraju napon i spojeni su na sistem više sabirnica kreirane su fiktivne sabirnice koje služe za regulaciju napona i spojene su iznad prekidača blok transformatora. arametri generatora obuhvaćaju nazivni napon generatora, prividnu snagu generatora, parametre nultog sustava za potrebe proračuna nesimetričnih kratkih spojeva, opseg regulacije jalove snage i pogonsku kartu. 2.3.1 Modeliranje generatora u motorskom režimu rada slučaju reverzibilne hidroelektrane moguć je rad generatora u generatorskom i motorskom načinu rada. ošto se parametri generatora razlikuju u ta dva načina rada potrebno je modelirati dva generatora, po jedan za svaki način rada. Generator se modelira kao dva zasebna generatora koji imaju zasebne prekidače koji su međusobno isključivi (tj. samo jedan prekidač od ta dva smije biti uključen). Model je napravljen kao na slici ispod. slučaju mrežnog modela HE OS-a ovaj princip primijenjen je za model reverzibilne hidroelektrane Velebit i crpne hidroelektrane Buško Blato. rincip modeliranja primijenjen je isključivo u bazi podataka i kao takav nije vidljiv na HMI ekranskim prikazima elektrane. Slika 6 Model generatora u generatorskom i motorskom načinu rada. 6
2.4 Modeliranje opterećenja Tereti (eng. EMS load) se postavljaju na mjesta gdje prestaje modeliranje mreže, odnosno gdje je definirana granica upravljanja i nadležnosti između prijenosne i distribucijske mreže, prikazano na slici ispod. unutarnjoj mreži to se nalazi na niženaponskoj strani distributivnog transformatora, dok se u vanjskoj mreži tereti postavljaju na mjestu mjerenja kod 400/220 kv i 400/110 kv transformatora ili na mjestu voda koji se ne modelira. Slika 7 Modeliranje distribucijske mreže EMS teretima ojedinačni tereti grupiraju se u grupe tereta (eng. Load Group) koje mogu imati slijedeće klasifikacije: Conforming grupa primjer kućanstva, opterećenje dnevno varira i ovisi na primjer o temperaturi i može se prognozirati alatima za prognozu opterećenja. Non conforming grupa primjer industrije, opterećenje postoji ili ne postoji i ne ponaša se statistički, tj. ne može se prognozirati alatima za prognozu opterećenja. Small generation pozitivno opterećenje, proizvodnja energije. Grupe tereta služe za raspodjelu tereta u slučaju da se isti fizički teret (distributivni ili industrijski) zbog različitih mrežnih konfiguracija može spojiti na različite pojedinačne terete. 2.5 Model kompenzacije Kompenzacijski uređaji koji se modeliraju za potrebe rada EMS funkcija su: Kondenzatorske baterije, rigušnice. 2.6 Model rasklopnih uređaja Rasklopni uređaji (prekidači, rastavljači) modeliraju se prvenstveno za potrebe rada proračuna kratkih spojeva (SCA funkcije) u svrhu nadzora sposobnosti rasklopnog uređaja da prekine proračunatu struju kratkog spoja. otrebni podaci za modeliranje: Nazivna RMS struja (eng. Breaker rating in RMS) [ka], Nazivna vršna struja (eng. Breaker peak rating) [ka]. 3 ELEKTROVČNA OSTROJENJA NM SCADA/EMS sustav nema definiran eksplicitni model željeznice (EV postrojenja) nego se koristi standardni model tereta koji je spojen preko ekvivalentnih dvonamotnih transformatora. Željeznička EE mreža u Hrvatskoj spojena je na 110 kv prijenosnu mrežu HE OS-a u zasebnim EV postrojenjima i direktno u transformatorskim poljima u 110/x transformatorskim stanicama preko 110/25 kv transformacije. modelu mreže za rad NM SCADA/EMS funkcija modelirana su slijedeća EV postrojenja koja su dio 110 kv prijenosne mreže kao zasebne stanice: 7
EV Ludina, EV Andrijevci, EV Moravice, EV lase, EV Novska. Za EV postrojenja koja su modelirana kao zasebni EE objekti u svim 110 kv vodnim poljima dostupna su mjerenja radne i jalove snage koja se koriste za EMS proračune. transformatorskim stanicama 110/x u transformatorskim poljima koja su veza prema EE mreži željeznice dostupna su mjerenja radne i jalove snage koja se koriste za EMS proračune. Ostala EV postrojenja nisu modelirana kao samostalne stanice u bazi podataka nego u sklopu postojećih objekata i kao takvi ne sudjeluju u ukupnom broju objekata u bazi podataka. 3.1 Model postrojenja Iza rasklopnih elemenata u transformatorskim poljima spojena su dva 110/25 kv YNyn0 dvonamotna trofazna transformatora koji predstavljaju ekvivalent dva dvonamotna dvofazna 110/25 kv transformatora. Na sekundarnim stranama ekvivalentnih transformatora spojen je po jedan standardni EMS model tereta. Na slici ispod prezentiran je korišteni model. 110 kv EMS izračunata vrijednost mjerenja prikupljena SDV sustavom indikacije prikupljene SDV sustavom ručni unos ekvivalentni 110/25 kv trofazni transformatori standardni EMS teret 25 kv Slika 8 Model ekvivalentnog tereta EV postrojenja Za potrebe proračuna kratkog spoja parametri direktnog i nultog sustava ekvivalentnih transformatora izračunati su iz parametara dvofaznih transformatora. Za proračun kratkog spoja se koristi proračun dvofaznog kratkog spoja na 25 kv sabirnicama. rilikom kočenja vlaka može doći do povratka snage iz željezničke 25 kv mreže u prijenosnu 110 kv mrežu. Estimator stanja na temelju dostupnih mjerenja radne i jalove snage i njihovim predznacima u vodnim poljima procjenjuje da li se energija troši ili proizvodi na ekvivalentnom teretu i ovisno o tome procjenjuje opterećenje tereta. rilikom kratkog spoja u prijenosnoj mreži iz željezničke mreže dolazi doprinos struji kratkog spoja ukoliko se na tračnicama nalaze stare lokomotive s asinkronim motorima (moderne tiristorske lokomotive ne pridonose struji kratkog spoja). Doprinos struji kratkog spoja na prijenosnoj 110 kv mreži od strane asinkronih motora je zanemaren. 4 VJETROELEKTRANE NM SCADA/EMS sustav nema definiran eksplicitni model za vjetroelektrane (VE). VE su modelirane koristeći model nadomjesnog generatora. Na taj način je omogućeno da sve VE ulaze u plan proizvodnje, a time i u proračun za provjeru izvodivosti. tjecaj VE na razinu kratkog spoja u EE mreži, ovisi o izvedbi vjetroturbine. Kod tipa vjetroturbine koji se koristi u Hrvatskoj utjecaj na razinu kratkog spoja je zanemariv ili ga nema (konverterski tip). Stoga se u proračunu kratkog spoja utjecaj VE zanemaruje. VE u modelu mreže spojene su na: 110 kv prijenosnu mrežu i 35, 20, 10 kv distribucijsku mrežu. 4.1 Vjetroelektrane spojene na prijenosnu mrežu prijenosnoj mreži HE OS-a na 110 kv naponsku razinu spojene su slijedeće VE: VE Vrataruša, VE Bruška. 8
Navedene VE modelirane su detaljno za potrebe rada NM SCADA/EMS funkcija i prikaza na ekranskim prikazima jednopolnih i mrežnih shema. Za potrebe EMS sustava za ovu skupinu objekata modeliran je jedan nadomjesni generator spojen na 110kV razinu preko blok transformatora. Na blok transformatoru postoje mjerenja radne i jalove snage na primaru koja se koriste za EMS proračune. 4.2 Vjetroelektrane spojene na distribucijsku mrežu VE spojene na distribucijsku mrežu su modelirane kao generator na distribucijskim naponskim razinama u 110 kv stanici koja je najbliža distributivnoj stanici gdje je VE spojena i kao takve ne sudjeluju u ukupnom broju objekata. Generatorsko polje VE se ne prikazuje na ekranskim prikazima jednopolnih shema, već samo mjerenja i ostale informacije u tabličnom prikazu. Modelirane su slijedeće VE: VE Crno Brdo modelirana u sklopu TS 220/110 kv Bilice, VE Velika opina modelirana u sklopu TS 110/35 kv Gračac, VE Trtar Krtolin modelirana u sklopu TS 220/110 kv Bilice, VE ometeno Brdo modelirana u sklopu TS 400/220/110 kv Konjsko, VE Rave modelirana u sklopu TS 110/20 kv ag, VE Orlice modelirana u sklopu TS 220/110 kv Bilice. 5 ZAKLJČAK Novi SCADA/EMS sustav koji će se instalirati u NDC-u objediniti će funkcionalnost SCADA aplikacija i EMS aplikacija na istim HMI (eng. Human Machine Interface) sučeljima. rilikom definiranja opsega, konfiguracije i izrade modela mreže kontinuirano je bilo potrebno usklađivati SCADA zahtjeve i EMS zahtjeve kako bi se postigao ispravan rad aplikacija i omogućilo što jednostavnije administriranje podacima. Ispravnost EMS modela mreže i točnost prikupljenih podataka izravno utječu na rezultate EMS proračuna te je modeliranje bilo vremenski zahtjevno. trenutku pisanja članka (svibanj 2012.) instalaciji EMS sustava u NDC-u i njegovom korištenju prethode tvornička ispitivanja simulacijom mjerenja i topološkog stanja mreže kao i pogonska ispitivanja u stvarnom vremenu i studijskom načinu rada. 6 LITERATRA [1] ABB Network Manager 4.2.7 tehnička dokumentacija, 2012 godina. [2] Tehnički opis EMS sustava, projektna dokumentacija Končar KET-a, 2012 godina. 9