AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC)

Similar documents
RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET

Statement by the Board of the Millennium Ecosystem Assessment

Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011

OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR

KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA

ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1

NASILJE U PORODICI U VOJVODINI

»Ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac -

Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ.

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All

Ra na kon zer va tiv na kri ti ka pro sve ti telj stva

Thomas Tallis Mass for 4 voices

CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents

DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA

HRONIKA Mladi} u kri ze na sje ve ru Ko so va na po mo lu

KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA

И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић

KLIMA(KS) PLANETE. Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA. Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA. Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA

Dvi je stran ke, ko ji ma je ostva ri va nje i una pređiva nje pra va hr vat ske na ci o nal -

ANCIENT GROOVE MUSIC ( ) Motets for Holy Week. Edited by BEN BYRAM WIGFIELD

prese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO GODINE

Digital Resources for Aegean languages

C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M P A T R I C I A V A N N E S S

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ

IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA

PRIKAZI. Glasnik Etnografskog instituta SANU, kw. ß ßÇ Bulletin of the Ethnographical Institute SASA, vol. L LI Beograd

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ

FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION

Alma Nemes. Transcribed from several period publications. - ma Ne - mes. w œ w. Ne - mes. w w w w. - mes, quae di - ce - re Cy - pris

OZNA PRO TIV ÑNARODNIH NEPRIJATEQAî U SRBIJI DVA DOKUMENTA

Uvod. In tro duc tion. Sta tis tič ki re cen ze nt i sta tis tič ki ured nik. Sta tis ti cal re viewer and sta tis ti cal edi tor

This work was created for a charity, and you may freely make printed copies from this PDF data for your performance until Dec 31, 2022.

E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M U S I C. Puer Natus in Bethlehem. A Child Is Born in Bethlehem. Arranged by Robert G.

Ecce dies venit desideratus

Specification Details: Coded Dash Number M28803/1 -MC PART LISTINGS MANUFACTURER'S DESIGNATION OR TYPE NUMBER TEST OR QUALIFICATION REFERENCE

Prevela Dragana Brajović

a suite of three songs about childhood, for SATB chorus and piano

Copyright Aleksandar Gajović, Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA

G o ran Se ku lo vi}, od go -

TEKST. ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije

Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći

Komparativna analiza grafièke dokumentacije Maksimira. Comparative Analysis of the Graphic Documentation of Maksimir

TO LET TITHEBARNPROJECT.COM

F-92. Catchment Area : 11,250 km 2. Hình 7.1 Mô hình sơ đồ cân bằng nước (Lưu vực sông Bằng Giang & Kỳ Cùng) Bang Giang - Ky Cung River Basin

Dejan Ilić Da li tre nut nu kri zu u Evrop skoj

- 3. Nihil Sum - b b. œ œ œ œ. œ œ. œ œ œ. œ œœ. œ œ. œ p œ. Œ œ. P œ n. œ œ œ œ œ. P œ œœ. Cantata Amoris. Sop. Alt. Ten. Bas.

CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19,20.

mentacija Stav Kampanje javn e politike Istraživanja Kampa politike Istraživanja čne politike Istraživa Istraživanja Analize vanj alize

Verbum caro factum est

DRUGO, DOPUNJENO IZDANJE

Human Rights Yearbook : Burma 88 HRDU. shot dead. Site of killing Note. Khao, Kaeng Kham tract, Kunhing township. old village of Sai

Translation and Pronunciation Guide. Preview Only

" Voting Place " " Prince William County, Virginia Gainesville Election District Voting Precincts and Voting Places EVERGREEN BATTLEFIELD ALVEY

Claudio Merulo ( ) Ave gratia plena. Transcribed and edited by Lewis Jones

LJERKA BIONDIÆ. Galiæ, Drago Ibler, Drago Novakova ulica terasasto stanovanje Zagreb. Ibler, Drago Novakova Street terraced housing Zagreb

DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE

Two At tempts at Gro un ding So cial Critique in Ordinary Actors Perspectives: The Cri ti cal The o ri es of Nancy Fra ser and Axel Hon neth

SEA STARS (ECHINODERMATA: ASTEROIDEA) IN ROCKY REEFS OF GUADALUPE ISLAND, NORTHWEST MÉXICO

The Current Status and Conservation of Bears in Vietnam


Pregledni članak. In tro duc tion. Uvod. Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2. Sa že tak. Ab stra ct

Ipo kraj to ga, što se opre dje lje nje bi račko ga ti je la go to vo uopće ni je pro mi je ni lo u

Northern Branch Corridor DEIS December Appendix B: Site Plans of Project Elements

v is like Castilian b, a bilabial fricative. r is a lingual trill, h strongly aspirated.

NEMA^KA VOJSKA PONOVO PRELAZI PREKO NAS SRBA Kraqeva~ki oktobar godine

Alma Redemptoris Mater

Report sales to a QEZE of nonresidential gas (including propane in containers of 100 pounds or more), electric, refrigeration, and steam services.

Sumus Domus Domini. commissioned by the Archdiocese of Los Angeles in thanksgiving for the new Cathedral of our Lady of the Angels. Gm F/A Dm.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

NOTICE TO MEMBERS No February 5, 2003

OB SO LE TE IN VEN TO RY MA NA GE MENT. CA SE STU DY Zarządzanie zapasami produktów przestarzałych. Studium przypadku

Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina *

EKONOMSKI VIDICI. DRU[TVO EKONOMISTA BEOGRADA osnovano 1932 TEMATSKI BROJ. Godina XVII PRIVREDNI SRBIJE MOGU]NOSTI I OGRANI^ENJA.

POSTAVENIE FÚ ZIÍ A AK VI ZÍ CIÍ V GLO BA LI ZÁ CII SVE TO - VÉ HO HOS PO DÁR STVA

POLOŽAJ RANJIVIH GRUPA NA TRŽIŠTU RADA SRBIJE

New Challenge & 22 Years Experiences of Consumer Products in Vietnam

POGRE[KI PRI MERITVAH PADAVIN IN METODE POPRAVLJANJA MERJENIH PADAVIN

Yes, Frederic, from today you rank as a full-blown member of our pirate band.

Series 1: Pre-Senatorial Series, ; bulk cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items.

Alma redemptoris mater

OBSOLETE DESIGN DATA DELUGE VALVE FOAM/WATER SYSTEM USING AFFF OR ARC. March 1, Foam 20a

TOURS. Day Tours from York Whitby. North York Moors. The Yorkshire Dales.

Control Unit CU (XX)

Translation and Pronunciation Guide Percussion Instructions

[IRJENJE GOZDA NA KRASU KOT DEJAVNIK PROSTORSKEGA RAZVOJA

NEW PROPOSED WESTPORT DEVELOPMENT

SIN GLE BOND HOSE CLAMPS

Predmet rada je medijsko izveštavanje o nasilju nad ženama u porodici i u partnerskim

Salve victima salutaris

Sewage Lagoon. Pine. Pine. Pine. Pine. Rd. Long. Pine/Spruce WHITEHORSE. Ic e. Pine. Rd. La ke. Spruce. L ak e. Miles. Lak. Pine/Spruce.

Structures of Solids. Prof Andrew Goodwin Michaelmas 2014

Pa 1 of (1) TRAVEL AUTHORITY (TL) NO. (30) ) (10) LODGING $ - $ - $ $ - $ 68.03" $

Liberalna država mora biti neutralna. To znači da

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac

A 'ttocchi, a 'ttocchi

WOODVILLE PAHIATUA CASTLE HILL WIND FARM TRANSPORTATION ASSESSMENT NZTA OVER-WEIGHT & OVER-DIMENSION VEHICLE ROUTES. Bunnythorpe. Ashhurst.

Transcription:

RELIGIJA I DRUŠTVO UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Mar ko Ni ko liã AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC) SA ŸE TAK: Sve to sa vqe kao fi lo so fi ja ÿi vo ta po se du je pre sve ga hri sto lo ško-te o lo šku, ali i na ci o nal nu, op šte dru štve nu, po li tiå ku i in di vu du al no-psi ho lo šku od red ni cu, ko je za jed no u isto rij skom kon tek stu uslovqavaju kvalitet odnosa Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Rimokato - liåke crkve (RKC). Osnovnu teološku prepreku u aktuelnim odnosima predstavqa rimo - katoliåka dogma o primatu pape i rimske crkvene jurisdikcije na univerazlnom pla nu, dok se u prak tiå noj obla sti to od no si na bol no isto rij sko na sle ðe iz Dru gog svet skog ra ta. U slu åa ju po me nu te dog me, RKC te ÿi we - nom pojašwavawu" ali ne i izmeni, dok je SPC osporava pozivajuãi se na izvorno hrišãansko uåewe. U sluåaju uåešãa dela RKC u zlodelima prema sveštenstvu i vernicima SPC u NDH", dve crkve dele razliåito is ka za ni ste pe ni od go vor no sti. Na unapreðewe regionalnih odnosa RKC i SPC u postkoncilskom raz do bqu su pre sve ga uti ca li od lu ka Va ti ka na. Ju go slo ven ske vla sti su podrÿale incijativu zbog unapreðewa nacionalnih odnosa u federaciji, te ÿe ãi me ðu tim i kon tro li me ðu cr kve ne sa rad we ko ja bi mo gla da do ve de u pi ta we dr ÿav no-ide o lo ški si stem. SPC je, uz ja snu re zer vu de la svo jih episkopa, sveštenstva i vernika, prihvatila ovu inicijativu, pre svega zbog potrebe evangelizacije ateistiåkog društva. Istovetnu poziciju je zastu pa la i RKC, pa je za jed niå ka dru štve na od go vor nost i ak tiv nost osta la središwa taåka meðucrkvene saradwe. Tokom druge polovine 20. veka dve crkve su uspostavile razliåite institucionalne oblike saradwe, od kojih najznaåajniji predstavqa kon - takt na nivou Zajedniåke komisije za dijalog Sabora SPC i BKJ (kasnije Biskupske konferencije Hrvatske i Slovenije). Ne mawi znaåaj ima uspo - stavqena saradawa Teoloških fakulteta u Qubqani, Zagrebu i Beogradu, kao i za jed niå ka ak tiv nost ver skih åa so pi sa dve cr kve. Iako su se znaåajnije razmimoišle po pitawu shvatawa uzroka rata na Bal ka nu i od re ðe nih po li tiå kih op ci ja, SPC i RKC su se u post kon - fliktnom razdobqu usaglasile oko potrebe nastavka saradwe, pre svega zbog prevazilaÿewa ratnih posledica, izgradwi pomirewa i poverewa, kao i in kor po ri ra wa hri šãan skih vred no sti u dru štva biv ših ju go slo ven skih republika, sa i daqe znaåajnim ateistiåko-destruktivnim nasleðem. KQUÅ NE RE ÅI: RKC, SPC, di ja log, sa rad wa, pre pre ke

20 Kao kon sti tu tiv ni autokefalni åi ni lac or ga ni zma Pra vo slav ne cr kve, Srp sku pra vo slav nu cr kvu (SPC) od li ku ju pre sve ga hri sto lo - ško-ekli si o lo ške od red ni ce, s do mi nant no ver ti kal nom" ali i iz ve - de nom ho ri zon tal nom" rav ni (Pa vle srp ski pa tri jarh 1991:1). Isto - rij ska mi si ja SPC pod ra zu me va sve do åe we i pri me nu iz vor nih je van - ðeq skih prin ci pa u da tim okol no sti ma i vre me nu. Ta kav pri stup ima opštedruštveni, politiåki i individualno-pshihološki karakter, obu - hva ãen poj mom Sve to sa vqa kao fi lo so fi je ÿi vo ta [Po po viã 2001:32]. Jed na od naj zna åaj ni jih od red ni ca Sve to sa vqa je ste nacionalno, pri åe - mu predstavqa pre svega okvir i instrument oåuvawa crkvenog, kultur - nog i po li tiå kog iden ti te ta i sa mo bit no sti srp skog na ro da. Iz da na - šwe per spek ti ve bi se mo glo de fi ni sa ti i kao kva li ta tiv ni åi ni lac univerzalnog pojma pluralizma. Od pre sud nog je zna åa ja na gla si ti da na - ci o nal no u tom kon tek stu je ste ute me qe no iz nad sve ga na du hov no-cr - kve nom, a ne dr ÿav no-voj niå kom. Ri mo ka to liå ki te o lo zi sve do åe da je Sve ti Sa va bio cr kve ni i po li tiå ki mi si o nar i mi ro tvo rac. 1 S dru ge stra ne, Ri mo ka to liå ku cr kvu (RKC) od li ku je ob je di ni teq - sko-su bjek ti vi stiå ko po i ma we (dogma o papskoj nezabludivosti ili nepo - gre ši vo sti) i izraÿenija hijerarhijsko-organizaciona struktura, åije åi ni o ce pred sta vqa ju osta le hri šãan ske cr kve [Dog mat ska kon sti tu ci ja o Crkvi Lumen Gentium, Do ku men ti Dru gog va ti kan skog kon ci la 1970:91 205]. We na ekli si o lo gi ja ima pre sud no uni ver za li stiå ki ka rak ter, pa lo - giå no te ÿi i pri me ni na uni ver zal nom pla nu. Bal kan za wu pred sta - vqa terra missionis i antemurale christianitatis, što u isto rij skom kon tek - stu presudno utiåe na kvalitet wenih odnosa sa SPC. Vatikan uopšteno na stu pa pre ma spoq nom" sve tu po la ze ãi od cr kve ne stra te gi je di - ja lo ga u kon cen triå nim kru go vi ma" (sa hri šãa ni ma, dru gim re li gi ja ma i ate i sti ma), ko ja uvek ko ri sti po ten ci ja le" da tih po li tiå kih okol - nosti. Uz iz ne to te o lo ško pi ta we, naj o se tqi vi ju taå ku od no sa SPC i RKC da nas pred sta vqa ju do ga ða ji u Dru gom svet skom ra tu, u ko me je deo sveštenstva RKC u Nezavisnoj drÿavi Hrvatskoj" (NDH) uåestvovao u zlo åi ni ma pre ma sve šten stvu i ver ni ci ma SPC, ali i Ro mi ma, Je vre - ji ma i Hr va ti ma ne lo jal nim pro fa ši stiå kom re ÿi mu, ne sum wi vo uz zna we (sa gla snost) Va ti ka na [Rivelli Aurelio 1999:35]. Bol ni do ga ða ji i na sle ðe is pred dve hri šãan ske cr kve po sta vqa ju zah tev za pre va zi la ÿe - wem pu tem pri zna wa, po ka ja wa i pra šta wa kao dvosmeranog procesa, uz nuÿnost razgraniåewa uloga i odgovornosti na temeqima univerzalne isti ne i prav de". U tom slu åa ju bi se mo glo go vo ri ti o istinskom me - ðucrkvenom dijalogu, i što je va ÿni je, od ko ga bi se mo gli oåe ki va ti zna åaj ni ji re zul ta ti u ši rem te o lo škom, dru štve nom i po li tiå kom smislu. 1 Bo san sko-ti tu lar ni bi skup Ivan Ton ko Mr na viã (17. vek), Alek san dar Don ko viã, fra An dri ja Ka åiã-mi o šiã, dr Ivo Pi lar i Jo sip Smo dla ka (20. vek), itd.

21 JU GO SLO VEN SKA DR ŸA VA, RKC I SPC Cr kve ni me nax ment" i mel ting pot so ci ja li stiå ke (ko mu ni stiå - ke) jugoslovenske drÿave je naåelno podrazumevao kontrolu i instru - men ta li za ci ju re li gij skog u po li tiå ke svr he. Dr ÿa va je u od no si ma sa svo jim ver skim za jed ni ca ma po la zi la od ate i stiå ke i se ku la ri stiå ke pre mi se, te ÿe ãi da is ko ri sti wi ho ve mi ro tvo raå ke po ten ci ja le pre sve ga u funk ci ji re ša va wa na ci o nal nog pi ta wa i sti ca wa kre di bi li - teta za svoju ideološku poziciju, u unutrašwim i meðunarodnim okvi - ri ma [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1967, f. 105]. Sa SPC je, ko - ri ste ãi i re pre siv ne me to de (pri ti sci, uce ne i za stra ši va wa), uz na - åelno pomirqiv stav SPC, odmah posle Drugog svetskog rata usposta - vi la sa rad niå ki" od nos. U tom smi slu, RKC je u po ået ku za stu pa la iz - ra zi to kon flikt nu po zi ci ju, kri ti ku ju ãi dr ÿav nu ide o lo gi ju i wen ate i zam. Obe cr kve su u ju go slo ven skom dru štvu uop šte no ima le mar gi - nalnu i drugorazrednu društvenu poziciju i ulogu. Jugoslovenska drÿa - va je po dr ÿa va la us po sta vqa we me ðu cr kve ne sa ra da we kao do pri no sa pre va zi la ÿe wu na ci o nal nih su prot sta vqe no sti, pri åe mu je za zi ra la od mo guã no sti stva ra wa za jed niå kog cr kve nog fron ta" ko ji bi ugro zio wen ide o lo ški si stem. Pro to ko lom o re gu li sa wu od no sa Ju go sla vi je i Va ti ka na 1966. i us - po stva qa wem di plo mat skih od no sa 1975. go di ne, na liå nu ini ci ja ti vu pa pe Pa vla, si tu a ci ja u od no si ma dr ÿa ve i RKC je kva li ta tiv no iz - me we na u for mu uz la zne" sa rad we, ko ja je vre me nom sve vi še iz la zi la u su sret in te re si ma i zah te vi ma Va ti ka na [DSIP, Iza slan stvo SFRJ pri Sve toj Sto li ci, 1967, f. 81, broj 31]. Ti to je te ÿio pro mo ci ji ze - mqe na me ðu na rod nom pla nu uz po dr šku Va ti ka na, dok su u Ri mu te ÿi - li strateškom širewu crkvenog i društvenog uticaja RKC u Jugosla - vi ji [Re pu bliå ka ko mi si ja za ver ska pi ta wa Hr vat ske, 1965, f. 85, broj 08 112/1]. Ju go slo ven ska dr ÿa va je to ga bi la sve sna, uz pre ãut nu sa gla - snost. Iz stra te ške per spek ti ve, ja sno je da su po li tiå ki in te re si tu ima li dru go ra zre dan zna åaj u od no su na cr kve ne. Ta ko ðe, Ju go slo ven ska dr ÿa va se i u slu åa ju do ga ða ja u NDH" po ne la me na xer ski" i neo d go - vorno, de fac to po dr ÿa va ju ãi po ku šaj RKC da re la ti vi zu je isto rij ske do ga ða je i sta vi ih ad ac ta, u ime svo jih vi zi ja bu duã no sti. VA TI KAN I SPC Va ti kan je u us po stva qa wu od no sa sa SPC pred u zeo vi še di men zi - o nal nu ini ci ja ti vu i ak tiv nost. Po pi ta wu zlo åi na u ra tu, fran cu ski kar di nal Eu ge nio Ti se ran (Eugenio Tisserand) i ba wa luå ki bi skup Al - fred Pihler su liåno priznali uåešãe i odgovornost RKC. 2 Do da nas, 2 Kar di nal Ti se ran je po ået kom še zde se tih go di na po se tio Ju go sla vi ju i wen dr - ÿav ni vrh, i na i šao na ig no ri sa we pred stav ni ka RKC u Hr vat skoj. Bi skup Pi hler je svojom Bo ÿiã nom po sla ni com 1963. go di ne po zvao SPC da opro sti RKC ne ke we ne po stup - ke, sa ve tu ju ãi svo jim ver ni ci ma zbli ÿa va we sa SPC.

22 me ðu tim, RKC se ni je zva niå no ogra di la i osu di la po stup ke de la svo jih pri pad ni ka, što za SPC pred sta vqa ozbiq nu pre pre ku za una pre ðe we me ðu sob nih od no sa. Ve o ma va ÿnu po sred niå ku" ulo gu u ostva ri va wu ci qe va Va ti ka na i RKC u od no si ma sa SPC ima Grkokatoliåka crkva ( Ka to liå ka cr kva" is toå nog ob re da ili Uni jat ska" cr kva), od ko je se oåe ku je da bu de spo na u pri bli ÿa va wu sa SPC [Dekret o ekumenizmu i Is - toånim katoliåkim crkvama 1970: 205 257]. Va ÿno je zna ti da Gr ko ka to - liå ka cr kva pri zna je primat pape i crkvene jurisdikcije RKC. SPC, pre vas hod no iz te o lo ških i isto rij skih raz lo ga, po lo ÿaj i ulo gu Gr ko - ka to liå ke cr kve do ÿi vqa va kao pre pre ku una pre ðe wu od no sa sa RKC. U raz do bqu po sle Dru gog va ti kan skog kon ci la (1962 65), dve cr - kve, ipak, de le sa gla snost o po tre bi za jed niå ke mi si o nar ske ak tiv no sti u se ku la ri stiå kim glo bal nim i ate i stiå kim re gi o nal nim okol no sti ma, i s tim u ve zi sprem nost na di ja log i sa rad wu. Va ti kan je u tom smi slu, pre sve ga, po bor nik ide je su pra na ci o nal no sti i po ste pe ne glo bal ne in te gra ci je cr ka va pu tem za jed niå ke dru štve ne ak tiv no sti (sa ci qem evangelizacije), dok je SPC u ve ãoj me ri bi la i osta la te o lo ški i na - cionalno" usmerena, insistirajuãi pre svega na crkvenim kriteriju - mi ma di ja lo ga i sa rad we. Srp ska cr kva je pri li kom raz ma tra wa pi ta wa us po stva qa wa di ja - lo ga sa RKC po ået kom še zde se tih go di na 20. ve ka, pre sve ga ima la u vi - du po zi ci ju Ca ri grad ske pa tri jar ši je kao pr ve po åa sti" u struk tu ri Pra vo slav ne cr kve. Za to je pr vo ini ci ra la dvo stra ni di ja log sa Ca - rigrad skom pa tri jar ši jom, ka ko bi se po sti gla na åel na sa gla snost o prin ci pi ma di ja lo ga sa RKC. SPC je bi la mi šqe wa da di ja log mo ra da po åi va na po što va wu te meq nih pra vo slav nih ekli si o lo ških na åe la [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1960, f. 64, kom. 512, broj 30]. Ta - ko ðe je us po sta vi la nep sre dan di ja log i sa RKC, åi ji je izaslnik, bi - skup Jo han Bi le brands iz Se kre ta ri ja ta za je din stvo hri šãa na u Ri mu, po se tio Be o grad u tri na vra ta od 1963 1969. go di ne. U raz go vo ri ma su do dat knu ta sva zna åaj ni ja pi ta wa u od no si ma dve cr kve, pap ski pri mat, pret po stav ke i ci qe vi di ja lo ga, sla we po sma tra åa SPC na Kon cil, de cen tra li za ci ja" RKC, i dr [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1962, f. 64, kom. 492]. Va ti kan je pre ko Vi le brand sa upu tio po ziv SPC za slawe posmatraåa na Koncil, nakon prethodnog posrednog poziva pre ko Ca ri grad skog pa tri jar ha ko ji ni je na i šao na odo bra va we SPC. Va ti kan je u tom raz do bqu otvo re no fa vo ri zo vao po zi ci ju i ulo gu Ca - rigradske patrijaršije kao svog partnera", što je neretko podsticalo i ri va li tet" me ðu pra vo slav nim cr kva ma. Sa bor SPC je 10. ma ja 1963. go di ne do neo na åel nu od lu ku da na Åe tvr to za se da we Kon ci la po ša qe posmatraåe SPC, na osnovu prethodne svepravoslavne saglasnosti, ovlašãu ju ãi Si nod SPC da o sve mu do ne se ko naå nu od lu ku [Sa bor SPC, 1963, broj 22/65]. SPC je pri tom uzi ma la u ob zir da Grå ka cr kva za stu - pa ne po mir qiv stav pre ma RKC, kao i da su po sma tra åi Ru ske cr kve veã bo ra vi li na Kon ci lu. Ia ko je ini ci ja ti va ju go slo ven ske dr ÿa ve po pi ta wu sla wa po sma tra åa po sta ja la sve in ten ziv ni ja, SPC je, po štu ju - ãi od lu ke Ro do skih pra vo slav nih kon fe ren ci ja (1961 1964), sma tra la

da treba ostaviti moguãnost svakoj pravoslavnoj crkvi da sama odluåi da li ãe sla ti po sma tra åe (ni ÿe sve šte ni ke i te o lo ge sve tov wa ke), ko je ne bi oba ve zi va lo osta le pra vo slav ne cr kve [Sa ve zna ko mi si ja za ver - ska pi ta wa, 1964, f. 77]. Sa bor SPC je još jed nom na za se da wu u ma ju 1965. go di ne po ka zao za in te re so va nost za sla we po sma tra åa, tra ÿe ãi od Si no da SPC pri ba vqa we ko naå nih sta vo va osta lih pra vo slav nih cr ka - va i ju go slo ven ske dr ÿa ve [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1965, f. 86, broj 295]. Si nod SPC je po ået kom ok to bra 1965. go di ne ovla stio dr Du ša na Ka ši ãa i pro fe so ra La za ra Mi li na da is pred SPC pri su - stvu ju Åe tvr tom za se da wu Dru gog va ti kan skog kon ci la [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1965, f. 87, broj 333]. Oni su kar di na lu Bea u Ri mu pre ne li stav SPC po ko me je ši re we uti ca ja RKC ( uni jat stvo") na raåun SPC u dodirnim podruåjima (pre svega u Hrvatskoj) osnovna pre - pre ka pri bli ÿa va wu dve cr kve [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1965, f. 87, broj 362/1]. Po sma tra åi SPC su do šli do za kquå ka da u sko ri joj bu duã no sti ne ãe do ãi do te o lo škog pri bli ÿa va wa, ali da je di ja log dve cr kve ko ri stan u ši rem dru štve nom, so ci jal no ha ri ta - tivnom i mirotvoraåkom smislu, u odnosu na sekularistiåke tendenci - je na glo bal nom ni vou. Pa tri jarh Ger man je to kom osam de se tih go di na 20. ve ka odr ÿa vao stal ni kon takt sa pred stav ni ci ma Nun ci ja tu re u Be o gra du. Su sreo se sa Drÿavnim sekretarom Vatikana kardinalom Kazarolijem (Casaroli) poået kom ju la 1985. go di ne, ka da je do go vo re no ot po åi wa we di ja lo ga dve cr kve i na regionalnom nivou u Ju go sla vi ji. Kao po sle di cu te na åel ne sa gla sno sti, tre ba po sma tra ti ne što ka sni je osni va we Me šo vi te ko mi - si je za di ja log BKJ i Sa bo ra SPC, kao for me tran sfor ma ci je glo bal nog di ja lo ga qu ba vi" u te o lo ški di ja log. I tu je ini ci ja ti va po te kla iz Va ti ka na, dok je SPC pre sve ga vo di la ra åu na o sve pra vo slav noj sa gla - sno sti i po dr šci. U raz do bqu pa tri jar ha Pa vla (1990 2010) oåu van je za po åe ti pro - ces, upr kos dru štve no po li tiå koj kri zi i ra tu u biv šoj Ju go sla vi ji. SPC je u tom kon tek stu na sta vi la da in si sti ra pre sve ga na po što va wu uni ver zal nih hri šãan skih na åe la. RKC je po zva la we ne pred stav ni ke u Rim na Si nod bi sku pa Evro pe kra jem 1991. go di ne, na ko me je raz ma tra - no pi ta we po tre be evan ge li za ci je kon ti net na u iz me we nim dru štve - nim, po li tiå kim i eko nom skim okol no sti ma. Isto vre me no, pa pa Jo van Pa vle i RKC su pre ko ju go slo ven skih dr ÿav nih or ga na po kre nu li ini ci ja ti vu za us po stva qa wem neposrednog dijaloga Vatikana i SPC [Si nod SPC, 1991, broj 1111]. Si nod SPC je zbog sve ga umo lio" dva pred stav ni ka SPC da odu na Si nod u Rim, upr kos unu tra šwim ne sla - ga wi ma po pi ta wu po tre be i ob li ka di ja lo ga sa RKC. Sa bor SPC je na van red nom za se da wu 4. no vem bra 1991. go di ne od lu åio da za sa da" tre - ba od lo ÿi ti di ja log sa RKC, na vo de ãi kao ar gu men te hr vat sko-srp ski rat, sta vo ve za gre baå kog kar di na la Fra we Ku ha ri ãa i po je di nih åla no - va ri mo ka to liå kog epi sko pa ta u Hr vat skoj o we go vim uzro ci ma, to le ri - sa we agre siv nih i pro ze li ti stiå kih ak ci ja uni ja ta" pro tiv pra vo - slav nih od stra ne RKC, i na åel ne sta vo ve pa pe Jo va na Pa vla po svim 23

24 iz ne tim pi ta wi ma [Si nod SPC, 1991, broj 2865]. Ova kva po zi ci ja je ima la ne sum wi vo te o lo ško i etiå ko ute me qe we, ali je pred sta vqa la i di plo mat ski po raz" SPC u smi slu ne po sred nog pri su stva i sve do åe - wa sop stve nih po gle da. Obe cr kve su u rat nim okol no sti ma po kre nu le broj ne ini ci ja ti ve za mir, uz naåelnu saglasnost da rat nije verska nego politiåka katego - ri ja. Raz li ko va le su se, me ðu tim, u po gle du po i ma wa uzro ka ra ta, i na - ro åi to po li tiå kim for ma ma pre va zi la ÿe wa su ko ba. RKC je ne sum wi vo po dr ÿa la dez in te gra ci ju Ju go sla vi je za la ÿu ãi se za po što va we prin ci - pa sa mo o pre de qe wa we nih na ro da, pre sve ga u smi slu sti ca wa ne za vi - sno sti re pu bli ka u wi ho vim po sto je ãim gra ni ca ma. SPC je, s dru ge stra ne, pr vo bit no te ÿi la oåu va wu fe de ra ci je, a ka da to ni je bi lo mo - gu ãe, po što va wu uni ver zal nog pra va svih we nih na ro da na sa mo o pre de - qe we, ne za vi sno od gra ni ca ko je je svo je voq no us po sta vio au to ri tar ni ate i stiå ki re ÿim. Pri met no je bi lo i da RKC te ÿi la iz grad wi bu - duã no sti", a SPC ot kla wa wu pre pre ka iz pro šlo sti" po dr ÿa va ju ãi sve de kla ra tiv ne prin ci pe i sta vo ve pa pe i RKC. SPC je oåe ki va la da oni u pot pu no sti bu du pri me we ni i u prak si. Pa tri jarh Pa vle je, uve - ra va ju ãi RKC da ne sla we de le ga ci je SPC na Bi skusp ki si nod u Rim ni ka ko ne zna åi i od bi ja we di ja lo ga, za mo lio pa pu Jo va na Pa vla da pri mi jed nu epi skop sku de le ga ci ju SPC od mah po sle Si no da, zbog ne - po sred nog, brat skog, me ðu cr kve nog di ja lo ga po svim iz ne tim pi ta wi - ma" [Si nod SPC, 1991, broj 2865]. Pri stup SPC je pod ra zu me vao ne po - sred no su o åa va we sa su šti nom pre pre ka i pro ble ma, kao istin ski do - pri nos una pre ðe wu di ja lo ga, dok je RKC osta la usred sre ðe na na uni ver - zal ni aspekt pro ble ma me ðu cr kve nih od no sa pre la ze ãi pre ko we go vih regionalnih prepreka. I tada su unutar SPC postojale izrazito nega - tiv ne re ak ci je po pi ta wu vo ðe wa di ja lo ga sa RKC, od stra ne po je di nih epi sko pa i cr kve ne ba ze". Pred stav ni ci SPC iz te o lo ških i po li tiå kih raz lo ga ni su pri - su stvo va li ni Mo li tve nim sku po vi ma u Asi zi ju 1986. i 1993. go di ne, åi ji je or ga ni za tor bi la RKC, i na ko ji ma su pri su stvo va li pred stav - ni ci broj nih svet skih re li gi ja. Ju go slo ven ska dr ÿa va je pre ko aka de mi - ka Stip åe vi ãa i pred sed ni ka SRJ Do bri ce Ão si ãa po ku ša la da uti åe na SPC u po gle du što sko ri jeg su sre ta pa pe i pa tri jar ha [Si nod SPC, 1992, broj 4244]. U ta kvim okol no sti ma, Si nod SPC je kra jem mar ta 1993. go di ne do neo od lu ku da umo li" mi tro po li ta cr no gor sko-pri mor - skog Am fi lo hi ja i epi sko pa baå kog Iri ne ja da kao iza sla ni ci SPC po se te pa pu Jo va na Pa vla [Si nod SPC, 1993, broj 974/zap. 693a]. Po - ået kom apri la iste go di ne, dva srp ska epi sko pa su se u Ri mu su sre la sa pa pom, što je bio pr vi su sret vi so kih pred stav ni ka SPC i pa pe u po - sled wih 700 go di na. Srp ski epi sko pi su se sa mo kri tiå ki po ne li pre - ma od su stvu pred stav ni ka SPC u svim va ÿnim, pa i po li tiå kim pi ta - wi ma glo bal nog ka rak te ra, što je za po sle di cu ima lo stva ra we lo še sli ke o woj i Srp skom na ro du u svet skoj jav no sti. Po stig nu ta je na åel - na sa gla snost da ubu du ãe RKC i SPC us po sta ve ne po sre dan kon ta kat pre ko stalnog izaslanika SPC u Rimu. Ta ko ðe, do go vo re no je i da se u

per spek ti vi or ga ni zu je su sret pa pe i pa tri jar ha, tek na osno vu od lu ke Si no da SPC i sa gla sno sti osta lih pra vo slav nih cr ka va. [Pra vo sla vqe, 1993, broj 627: 1] Dve cr kve su se usa gla si le i oko po tre be sa rad we u kul tur noj obla sti, kao va ÿnom aspek tu i do pri no su iz grad we no vih evrop skih od no sa [Si nod SPC, 1993, broj 2111/zap. 2011]. Va ÿno je zna ti da su sret pa pe i pa tri jar ha RKC ni je di rekt no tra ÿi la od SPC, veã je bi la po sle di ca ini ci ja ti ve Va ti ka na i ju go slo ven ske dr ÿa ve. Va ti kan je ÿe leo da pre ko su sre ta do bi je što ši ri hri šãan ski le gi ti - mi tet za svo je po stup ke, dok je ju go slo ven ska dr ÿa va oåe ki va la po dr šku Va ti ka na u po gle du pro mo ci je svog te škog po lo ÿa ja u me ðu na rod nim od no si ma (uki da we sank ci ja SRJ). Pa tri jarh Pa vle je i u re ša va we ovog pi ta wa po šao od pra vo slav nog ekli si o lo škog prin ci pa sa bor no - sti, uzi ma ju ãi pre sve ga u ob zir sta vo ve osta lih pra vo slav nih cr ka va (od lu ka pra vo slav nih po gla va ra iz 1992. go di ne), epi sko pa i ver ni ka SPC, pa po tom i po zi ci ju ju go slo ven ske dr ÿa ve. 25 SPC I RKC U JU GO SLA VI JI Kva li tet od no sa dve cr kve u Ju go sla vi ji je u pre sud noj me ri bio uslo vqen te meq nim te o lo škim raz mi mo i la ÿe wi ma (pap ski pri mat), bol nim isto rij skim na sle ðem, i sna ÿnim uti ca jem i usme ra va wem ju go - slo ven ske dr ÿa ve. RKC je i u ovom slu åa ju pred u zi ma la otvo re nu in ci - ja ti vu, dok su na na åel nu re zer vi sa nost SPC uti ca li te ÿak ka drov ski i ma te ri jal ni po lo ÿaj. Wu su do dat no op te re ti li ne ko o pe ra tiv ni" post pu ci RKC i ju go slo ven ske dr ÿa ve, po seb no u Dal ma ci ji, Sla vo ni ji i Ma ke do ni ji. U skla du sa smer ni ca ma Dru gog va ti kan skog kon ci la, ju go slo ven ski bi sku pi su Poslanicom o ekumenizmu od 29. ja nu a ra 1974. go di ne pro mo - vi sa li po tre bu una pre ðe wa od no sa sa SPC na osno va ma za jed niå kih ime ni te qa i po što va wa raz li ka, uz nu ÿnost pot pu nog oåu va wa sop - stve nog te o lo škog iden ti te ta. Me ðu tim, de kla ra tiv no pro mo vi sa nu to - le ran ci ju, ko eg zi sten ci ju i rav no prav nost" u prak si ni je pri me wi va - la na ade kva tan na åin [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1967, f. 102, kom. 655, broj 48]. Upra vo u toj åi we ni ci SPC je vi de la ne is kre nu na - me ru, ko ja je uslo vi la da Sa bor SPC 1964. go di ne do ne se od lu ku da kon - takt sa RKC mo gu da odr ÿa va ju sa mo we ni ovla šãe ni cr kve ni pred stav - ni ci. Upr kos to me, po je di ni vi ši i ni ÿi pred stav ni ci SPC su odr - ÿa va li kon tak te sa RKC, o åe mu ni su iz ve šta va li vrh SPC. Ta kva prak sa je na i la zi la na pre ãut nu sa gla snost i pod sti caj ju go slo ven ske dr ÿa ve. Pred stav ni ci RKC u Ju go sla vi ji su u raz do bqu po sle Kon ci la te ÿi li is kqu åi vo spro vo ðe wu we go vih od lu ka. U te o lo škoj rav ni, to je pod ra zu me va lo pre sve ga po ja šwa va we" dog me o pap skoj ne za blu di vo - sti" i pri ma tu rim ske ju ris dik ci je. Po zi ci ja RKC je do dat no afir mi - sa na ime no va wem za gre baå kog nad bi sku pa Še pe ra za kar di na la 1965. go di ne. Ak tiv nost RKC u Ju go sla vi ji je bi la iz ra ÿe na u pa sto ral noj, so ci jal no-ha ri ta tiv noj i edu ka tiv no-iz da vaå koj de lat no sti. Pri tom je

26 po åi va la na de duk tiv no-te o lo škom" i or ga ni za ci o no-in sti tu ci o nal - nom pri stu pu, oli åe nom u osni va wu Eku men skih ko mi si ja na ni vou Bi - skup ske kon fe ren ci je Ju go sla vi je (BKJ) i po je di nih bi sku pi ja. Srp ska cr kva je i u re gi o nal nim od no si ma sa RKC in si sti ra la na re ša va wu svih ak tu el nih pi ta wa sa RKC na osno va ma iz vor nih hri - šãan skih vred no sti i na åe la, u okvi ri ma teološkog dijaloga. Pred met we ne kri ti ke je bi la dog ma o pri ma tu pa pe i rim ske ju ris dik ci je, kao i te ÿwa RKC za ši re wem svog uti ca ja na ra åun SPC [Da kiã 1962: 1 4]. Osta la je ver na vo ðe wu pri ja teq skog" di ja lo ga sa RKC iz pa sto - ralnih razloga i promocije hrišãanskih vrednosti u društvenom ÿi - vo tu [Si nod SPC, 1963, broj 2842]. Za to se pri stup SPC mo ÿe na zva ti ob li kom crkvene politike misionarskog kaktera, sa ci qem hri sti ja ni - za ci je ju go slo ven skog ate i stiå kog dru štva. Od go vor RKC je pod ra zu me - vao ini ci ja ti vu, na åel nu po mir qi vost i pro mo ci ju za jed niå ke bu duã - no sti za sno va ne na hri šãan skoj od go vor no sti, ko ja ne do vo di u pi ta we we no dog mat sko-pi ra mi dal no" po i ma we struk tu re hri šãan ske Cr kve. S dru ge stra ne, SPC je u ini ci ja ti vi RKC vi de la pre sve ga pret po - stva ku us po sta vqa wa te o lo škog di ja lo ga u ko me bi se raz mo tri la naj - zna åaj ni ja pi ta wa, kao kva li ta tiv ni do pri nos. Sa bor SPC je na za se - da wu u ma ju 1968. go di ne do neo od lu ku da SPC ne bi mo gla da pri hva - ti di ja log sa RKC pre ne go što ova na de lu ne po ka ÿe da se od re kla svo jih ra ni jih od no sa i me to da ra da pre ma Pra vo slav noj cr kvi, na ro åi - to u spro vo ðe wu uni je" [Sa bor SPC, 1968, broj 20/zap. 57]. U tom raz - do bqu je pri o ri tet za SPC pred sta vqao di ja log sa an gli kan ci ma, sta - rokatolicima, luteranima i dohalkidonskim crkvama [Sinod SPC 1968, broj 3474/zap. 759]. Ta ko ðe, vrh SPC se su o åa vao sa po tre bom pre mo - šãi va wa ja za iz me ðu sprem no sti na di ja log sa RKC i re zer vi sa no sti svo je cr kve ne ba ze". Od go vor Va ti ka na i pa pe Pa vla je pod ra zu me - vao i us po stva qa we pa ra lel nih" ve za sa Ma ke don skom pra vo slav nom cr kvom" (MPC), što je pred sta vqa lo po seb nu pre pre ku za SPC. U Ju go sla vi ji RKC je ini ci ra la kon ta kak te vi šeg i ni ÿeg sve - šten stva dve cr kve, po seb no u me ðu re li gij skim i vi še na ci o nal nim sre di na ma, po vo dom cr kve nih pra zni ka [Re pu bliå ka kom si ja za ver ska pi ta wa Hr vat ske, 1966, f. 93]. Sa bor SPC je u ma ju 1966. go di ne od lu - åio da skre ne pa ÿwu" svo jim sve šte ni ci ma na po ja åa nu ak tiv nost RKC me ðu pra vo slav nim ÿi vqem", na gla ša va ju ãi da zva niå ne sta vo ve o odnosima SPC i RKC predstavqaju samo oni izneti od strane ovla - šãe nih vi so kih pred stav ni ka SPC [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta - wa, 1966, f. 95, broj 261/1]. U tom kon tek stu tre ba po sma tra ti i Si nod - sku za bra nu sve šte ni ci ma SPC, da bez we go vog odo bre wa, do daq weg" odr ÿa va ju kon takt sa pred stav ni ci ma RKC [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, 1967, f. 102, kom. 655 i 492]. Ju go slo ven ske vla sti su isti ca le da ni ÿe sve šten stvo SPC u tom po gle du stu pa u kon tak te sa pred stav - ni ci ma RKC spon ta no", dok ri mo ka to liå ki to ra de za na ju ãi šta ÿe le da po stig nu [Sa ve zna ko mi si ja za ver ska pi ta wa, Sa ve zna skup šti na, 1970, f. 120]. Na re zer vi sa nost SPC po ovom pi ta wu je umno go me uti - ca lo i di rekt no me ša we i pri ti sak ju go slo ven ske dr ÿa ve.

U te o lo škoj rav ni, SPC je in si sti ra la na hri sto lo škom upo ri - štu di ja lo ga sa RKC, uka zu ju ãi pri tom na ras ko rak u re åi ma i de li ma RKC. Do mi ni ra le su ras pra ve ve za ne za pap ski pri mat i filioque, pri åe mu ni je do vo ðen u pi ta we zna åaj dru štve nog i pa stir skog aspek ta me - ðu cr kve ne sa rad we, sa ci qem hri sti ja ni za ci je ate i stiå kih dru štve nih okol no sti. U svim pro ce si sma, RKC je se be do ÿi vqa va la kao ko rek tiv - nog smer ni åa ra za jed niå ke ak ti vi za ci je dve cr kve, uz oåi gled nu pri me - su re la ti vi za ci je is kqu åi vo te o lo ških ar gu me na ta [Franiã 1983: 1 4]. Po sto ja we raz li åi tih so ci jal nih" i te o lo ških pri stu pa po je di nih te o lo ga RKC u Ju go sla vi ji, ni su do vo di li u pi ta we op sta nak kquå nih prin ci pa ri mo ka to liå ke ekli si o lo gi je, kao ni wen or ga ni za ci o no-in - sti tu ci o nal no-edukativni pri stup na raz li åi tim ni vo i ma (Eku men ska ve ãa BKJ i Ða ko vaå ke bi sku pi je, sa rad wa Te o lo ških fa kul te ta, Ne de qe mo li tve za je din stvo hri šãa na). RKC je ÿe le la da afir mi še prin cip obostrane crkvene odgovornosti zbog neadekvatnih ekumenskih" rezul - tata, pri åemu se nije direktno suoåavala sa suštinom teoloških i prak tiå nih pro ble ma. Kon cep ci ja RKC ve za na za uni ve ra zli stiå ki mel ting pot" raz li åi tih åi ni la ca (te o lo ški, dru štve ni i po li tiå ki) je sva ka ko bi la in stru ment ostva re wa we nog po sta vqe nog ci qa. Kao ta - kve tre ba po sma tra ti i po li tiå ke smer ni ce RKC de i de o lo gi za cij skog ka rak te ra, po vre me nu afir ma ci ju na ci o nal nog åi ni o ca u me ðu cr kve - nim od no si ma, i ka sni je pro mo vi sa nu dez in te gra ci ju Ju go sla vi je. 27 HR VAT SKA I SLO VE NI JA Bol no isto rij sko na sle ðe i sup til ni po ku ša ji pri vo ðe wa" ver - ni ka SPC u RKC, uz pa si van od nos ju go slo ven ske dr ÿa ve, u naj ve ãoj me - ri su od re di li kva li tet post kon cil skih od no sa SPC i RKC u Hr vat - skoj. Rim ska cr kva je svo ju ini ci ja ti vu i u ovom slu åa ju pre sve ga prav - da la po tre bom za jed niå ke bor be pro tiv ate i zma. Ima ju ãi u vi du svoj iz - u zet no te ÿak ka drov ski i ma te ri jal ni po lo ÿaj, i sup til ne eks pan zi o - ni stiå ke po stup ke RKC (po ziv pra vo slav nim ver ni ci ma da do la ze u RKC), SPC je sa ve zni ka" vi de la u ju go slo ven skim vla sti ma. Ti me se moÿe objasniti wen afirmativan i saradniåki odnos prema drÿavi, od ko je je oåe ki va la po dr šku u ostva re wu pro kla mo va nog prin ci pa cr kve - nog plu ra li zma, i po boq ša wu svo je si tu a ci je, po seb no u Dal ma ci ji i Sla vo ni ji. RKC je i ov de u una pre ðe we od no sa sa SPC po šla od svog de duk - tiv no-cen tra li stiå ko-edu ka tivnog" pri stu pa, po seb no u Ða ko vaå koj bi - sku pi ji (bi skup Ba u er lajn). Otvo re ni ji i bli ÿi od nos bi sku pa i epi - ko pa je ostva ren u Istri. Ve o ma zna åa jan do ga ðaj za od no se dve cr kve je pred sta vqao su sret pa tri jar ha Ger ma na i kar di na la Še pe ra u Srem - skim Kar lov ci ma kra jem apri la 1968. go di ne, re a li zo van na ini ci ja ti - vu pa pe Pa vla, po no vo po la ze ãi od po tre be za jed niå kog dru štve nog an ga ÿo va wa cr ka va [Pra vo sla vqe, 1968, broj 27: 1]. Cr kve na ba za" SPC je i ta da sa re zer vom gle da la na no ve ten den ci je u od no si ma dve cr kve.

28 Pri li kom su sre ta za gre baå kog nad bi sku pa (ka sni je kar di na la) Ku ha ri ãa i pa tri jar ha Ger ma na u Be o gra du kra jem no vem bra 1975. go di ne, na åel no je do go vo re no pri bli ÿa va we dve cr kve na osno va ma za jed niå kih te o lo - ških ime ni te qa i dru štve ne od go vor no sti, pre sve ga u smi slu evan ge - li za ci je i so ci jal no-ha ri ta tiv ne de lat no sti. Za du ÿe vre men sko raz do - bqe ka men me ðaš u od no si ma dve cr kve ãe sva ka ko pred sta vqa ti re åe - ni ca pa tri jar ha Ger ma na u Ja se nov cu po ået kom sep tem bra 1984. go di ne, Bra ão, da opro sti mo mo ra mo, ali da za bo ra vi mo ne sme mo" [Pra vo sla - vqe, 1984, broj 420: 1 7]. Wom je oåi gled no osta vqe na u ama net smer ni - ca SPC i we nim ver ni ci ma da u du hu to le ran ci je ÿi ve sa pri pad ni - ci ma RKC, ko ja pod ra zu me va i upu ãen apel sa ve sti in spi ra to ra i iz vr - ši la ca ne de la u Ja se nov cu. I ta da, kao i ra ni je i ka sni je, SPC je u åi ta vom pi ta wu pri bli ÿa va wa sa RKC in si sti ra la na po što va wu i pri me ni hri sto lo ških kri te ri ju ma, dok je RKC u ve ãoj me ri sta vqa la ak ce nat na svo ðe we pro ble ma na dru štve nu ra van. Su prot sta vqe ne po zi ci je dve cr kve su na ro åi to do šle do iz ra ÿa ja u po li tiå koj rav ni po ået kom de ve de se tih go di na 20. ve ka, ko je su oja åa le i kre di bi li tet" te o lo ških raz mi mo i la ÿe wa. Pri ti sci, za stra ši va - wa, pret we i ubi stva to kom de ve de se tih go di na, umno go me su uti ca li na pred stav ni ke SPC da rat u Hr vat skoj do ÿi ve kao egzistencijalno-od - brambeni, što je u prak si zna åi lo in si sti ra we na po što va wu prin ci - pa sa mo o pre de qe wa i za Srp ski na rod u Hr vat skoj [Glasnik Srpske Pa - trijaršije, 1991: 110 111]. Na to su umno go me uti ca li i hr vat ski re - ÿim i bla go na klo no gle da we naj ve ãeg de la RKC u Hr vat skoj na we go vu pri ro du i po stup ke. Na za se da wu Si no da evrop skih bi sku pa u Ri mu 1991. go di ne, bi sku pi iz Hr vat ske su na jed no stran na åin pred sta vi li uzro ke i po sle di ce su ko ba u u ovoj re pu bli ci, što se po ka za lo kao no va pre pre ka di ja lo gu dve cr kve. Wi ho va za jed niå ka ak tiv nost se u tom raz - do bqu sve la na mi rov nu ini ci ja ti vu pa tri jar ha Pa vla i kar di na la Ku - ha ri ãa, po kre nu tu to kom wi ho va dva su sre ta u Sla vo ni ji i Srem skim Kar lov ci ma 1991. go di ne. Obe cr kve su se za lo ÿi le za iz na la ÿe we pra ved nog" re še wa, ali ni su u isto vet noj me ri po stu pi le u skal du sa tim [Sa bor SPC, 1995, broj 70]. Nor ma li za ci ja od no sa je po stig nu ta po se tom pa tri jar ha Pa vla Za gre bu u mar tu 1999. go di ne, oÿi vqa va wem pred rat ne prak se evan ge li za cij skog dru štve nog do pri no sa cr ka va, ko ji je imao po se ban zna åaj u post kon flikt nom dru štvu [Le åiã 1999: 65 68]. I od ta da se, me ðu tim, SPC u Hr vat skoj su o a åa va sa sna ÿnim uti - ca jem hr vat ske dr ÿa ve, ko ji pre sve ga idu na ru ku" in te re si ma RKC. SPC se i u da na šwem vre me nu u Hr vat skoj su o åa va sa egzistencijal - nim iza zo vom (si tu a ci ja u Dal ma tin skoj epar hi ji, po ku šaj oÿi vqa va wa HPC"). Na po voq ni ju kli mu u od no si ma dve cr kve u Slo ve ni ji je uti ca lo po zi tiv no isto rij sko na sle ðe, pre sve ga po moã SPC i we nih ver ni ka Slovenaåkom narodu u Prvom i Drugom svetskom ratu. U tom kontekstu, SPC je bi la do sled na svom na åel no te o lo ško-de duk tiv nom, a RKC u ve ãoj me ri so ci jal no-in dik tuv nom pri stu pu. Pred met kri ti ke SPC je osta la ri mo ka to liå ka kon cep ci ja pap skog pri ma ta. Kva li ta tiv ni do -

prinos unapreðewu odnosa dve crkve na regionalnom nivou je predsta - vqao do go vor pa tri jar ha Ger ma na i qu bqan skog nad bi sku pa Po gaå ni ka 1968. go di ne o us po sta vqa wu sa rad we wi ho ve verske štampe [Ra kiã 1968: 1]. Naåelno postignuta saglasnost o znaåaju informativno-eduka - tiv nog aspek ta je pred sta vqa la te meq una pre ðe wa me ðu cr kve nih od no - sa, jer je sa rad wa re dak ci ja ver skih åa so pi sa (jed no go di šwi sa stan ci) pod ra zu me va la i za jed niå ku ak tiv nost i ko or di na ci ju sa Bi skup skom kon fe ren ci jom Ju go sla vi je (BKJ) i Ko mi si jom Sa bo ra SPC. Na taj na - åin je stvorena izvesna regionalno-institucionalna ekumenska mre - ÿa", ko ja ãe ka sni je re zul ti ra ti i us po sta vqa wem sa rad we Te o lo ških fa kul te ta u Qu bqa ni, Za gre bu i Be o gra du. 29 BOSNA I HERCEGOVINA Me ðu cr kve ni od no si su ima li po se ban zna åaj u mul ti kon fe si o - nal noj i vi še na ci o nal noj BiH, zbog åe ga im je ju go slo ven ska dr ÿa va po kla wa la po seb nu pa ÿwu, da ju ãi pod sti caj una pre ðe wu me ðu cr kve nih od no sa. I u ovoj re pu bli ci, u ta kvim uslo vi ma, RKC je is ka zi va la otvo re nu in ci ja ti vu pre ma SPC, ko ja je u ovom slu åa ju bi la ne što otvo re ni ja". Prototip dobrih odnosa predstavnika dve crkve u jugoslovenskim okvi ri ma su ostva ri li ba wa luå ki epi kop An drej Fru šiã i bi skup Al - fred Pi hler [Re pu bliå ka ko mi si ja za ver ska pi ta wa BiH, 1969, f. 118, broj 04-127/1]. Od po seb nog je zna åa ja uka za ti na Boÿiãnu åestitku bisku pa Pi hle ra 1964. go di ne, ko jom su ver ni ci RKC po zva ni na po mi re we i uje di we we sa SPC. Bi skup Pi hler je ta da pri znao deo od go vor no sti RKC za ne de la u ra tu, tra ÿe ãi od SPC i we nih ver ni ka oprost zbog toga [Pihler, 1963, broj 1269]. Ovaj bi skup je ak tiv no po sre do vao i u do - bi ja wu od re ðe ne ma te ri jal ne po mo ãi za SPC iz Ri ma, za grad wu pra vo - slav ne cr kve u Ba wa Lu ci. U te o lo škoj rav ni, i on je za stu pao dog mat - sku nepopustqivost, uz insistirawe na zajedniåkom društvenom nastu - pu dve cr ka ve u funk ci ji evan ge li za ci je bo san skog dru štva. Što je ta - ko ðe po seb no va ÿno, bio je znat no flek si bil ni ji" u po gle du tu ma åe wa kon cep ci je pap skog pri ma ta, u smi slu da wen da na šwi sa dr ÿaj pod ra - zu me va i åi ni o ce ko ji ni su po sto ja li u pr vim ve ko vi ma [Pihler, 1980: 1]. Dobre odnose su vremenom uspostavili i dabrobosanski mitropoliti SPC Nek ta ri je i Vla di slav za svo jim ri mo ka to liå kim ko le ga ma. To se do ne kle mo ÿe re ãi i za epi sko pe i bi sku pe u Her ce go vi ni. Kao i u dru gim de lo vi ma Ju go sla vi je, na po gor ša we od no sa dve cr - kve su uti ca li dru štve no-po li tiå ka kri za i rat ne okol no sti. Uz pro - kla mo va we ob je di ni teq skog pri stu pa na osno va ma za jed niå kih ime ni te - qa, dve cr kve je de li lo raz li åi to po i ma we uzro ka ra ta i na åi na we go - vog pre va zi la ÿe wa. Bo san ski bi skup su se 1992. i 1993. go di ne obra ti - li bi sku pi ma sve ta, tra ÿe ãi voj nu in ter ven ci ju Me ðu na rod ne za jed ni ce protiv bosanskih Srba. Predstavnici SPC su naåelno smatrali da se po zi vom na rat ne mo ÿe us po sta vi ti istin ski mir. [Mi tro po li ja za -

30 gre baå ko-qu bqan ska SPC, 1991: 3]. Sa ra jev skom de kla ra ci jom pa tri jar ha Pa vla, za gre baå kog kar di na la Ku ha ri ãa i sa ra jev skog bi sku pa Pu qi ãa 1994. go di ne, od svih stra na u su ko bu je za tra ÿen mo men tal ni pre kid ra ta. Vi so ki pred stav ni ci obe cr kve u BiH su isti ca li da rat ni je bio ver ski veã po li tiå ki, uz po sto ja we ver skih pri me sa. Sa rad we dve cr - kve u po sle ra tov skom raz do bqu je in sti tu ci o na li zo va na u okvi ru Meðureligijskog vijeãa BiH, ko je pro mo vi še po mi re we, iz grad wu prav ne dr - ÿa ve i afir ma ci ju prin ci pa re li gij skog plu ra li zma. On je te lo kon - sul ta ti vog ka rak te ra, ko je je do sa da ima lo de kla ra tiv ne re zul ta te. Va - ÿno je zna ti i da su se epi sko pi i bi sku pi BiH re dov no su sre ta li u raz do bqu od 1998 2000. go di ne (Tu zla, Ba wa lu ka i Sa ra je vo), pro mo vi - šuãi pomirewe, povratak raseqenih, obnovu bosanskog društva, potre - bu iz grad we prav ne dr ÿa ve i prak tiå no ostva re we kon cep ci je je din - stva raz li åi to sti" kao pri mar nog ci qa me ðu cr kve nog di ja lo ga u BiH [Ikiã, 2003: 245 251]. SR BI JA, CR NA GO RA I MA KE DO NI JA Ide al pro kla mo va nog cr kve nog plu ra li zma i rav no prav no sti" je u naj ve ãoj me ri ostva ren u Sr bi ji, za hva qu ju ãi de lo va wu ju go slo ven ske drÿave i hrišãanskom i tolerantnom odnosu SPC prema RKC. Tu se, za raz li ku od osta lih de lov Ju go sla vi je, mo gla pri me ti ti i iz ve sna re - zer vi sa nost RKC, uslo vqe na we nim ma win skim po lo ÿa jem u Sr bi ji. Ni ÿe sve šten stvo SPC je i ov de is ka zi va lo re zer vu u po gle du kraj wih re zul ta ta una pre ðe wa od no sa dve cr kve, ne ospo ra va ju ãi zna åaj wi ho ve dru štve ne sa rad we. Po se ban pro blem je pred sta vqa la afir ma ci ja po lo - ÿa ja Gr ko ka to liå ke cr kve od stra ne RKC, ko ja je ime no va la gr ko ka to - liå kog pre la ta Bu kat ka za be o grad skog nad bi sku pa. To je za SPC bi la ja sna pre pre ka za una pre ðe we od no sa [SSIP, Iza slan stvo SFRJ pri Sve toj Sto li ci, 1969, broj 179]. Pred stav ni ci dve cr kve su te ÿi li pre sve ga upo zna va wu i liå nom zbli ÿa va wu, u uslo vi ma ka da je sre di nom osam de se tih go di na 20. ve ka u Rimu odluåeno da se izvrši teritorijalna reorganizacija RKC u Srbi - ji. U no vo o sno va nu Be o grad sku mi tro po li ju su ušle su bo tiå ka i zre wa - nin ska bi sku pi ja. U mul ti kon fe si o nal noj Voj vo di ni je na ro åi to bi la ak tiv na Su bo tiå ka bi sku pi ja u po gle du zbli ÿa va wa sa SPC, uz zna åaj nu podršku Apostolske nuncijature u Beogradu. RKC je tu insistirala po - seb no na sa rad wi u kulturnoj oblasti [Ko mi si ja za ver ska pi ta wa AP Voj vo di ne, 1968, f. 110, broj 179]. Pa tri jarh Ger man je is pred SPC po - dr ÿao ot po åi wa we ra da Komisije za dijalog BKJ i Sabora SPC, bu du - ãi da je te o lo ški di ja log za wu ostao cen tral na taå ka me ðu cr kve nih od no sa. U ratnom razdobqu, RKC u Srbiji se suoåavala za izvesnim priti - sci ma i pret wa ma, ni iz bli za ona kvim kao SPC u Hr vat skoj. RKC se pre vas hod no sta ra la za oåu va we sop stve nog po lo ÿa ja, u åe mu je uÿi va la sve stra nu po moã SPC (slu åaj za po sed nu te ÿu pe RKC u Šap cu, po sre do -

va we pa tri jar ha Pa vla i SPC u pro na la ÿe wu za tvo re nog fra we vaå kog sve šte ni ka u Bo sni, itd.) i vi so kih dr ÿav nih vla sti, po put po dr ške Do bri ce Ão si ãa nad bi sku pu Per ku [Per ko, 1993: 1]. U po sle ra tov skom raz do bqu, to kom za po åe tog te o lo škog di ja lo ga do šle su do iz ra ÿa ja sve raz li ke, ali one ni su uti ca le na po gor ša we ve o ma do brih od no sa sve - šten stva dve cr kve, pri åe mu je RKC bi la za do voq na sop stve nim dru - štve nim i prav nim po lo ÿa jem u Sr bi ji. 3 U slu åa ju Cr ne Go re, mo ÿe se kon sta to va ti da je na od no se dve cr - kve po zi tiv no uti ca la spe ci fiå na dru štve na kli ma i isto rij sko na - sle ðe, u smi slu da je tra di ci ja pred sta vqa la po zi ti van do pri nos. Po - sle Kon ci la, RKC je åe sto za stu pa la i pre vi še otvo ren" pri stup pre - ma SPC, koji je donkle uslovio wene rezerve. Posebno dobri odnosi su uspostavqeni u Boki Kotorskoj, gde su se sveštenstvo i vernici susre - ta li go to vo to kom svih cr kve nih pra zni ka [Re pu bliå ka ko mi si ja za ver - ska pi ta wa Cr ne Go re, 1964, f. 75, broj 333]. U te o lo škoj rav ni, pri - stup RKC je ta ko ðe bio iz ra zi to cen tra li stiå ki. Pri mer po sto ja wa dve cr kve sa dva ol ta ra u Su to mo ru, u ko ji ma su wi ho vi ver ni ci åe sto za - jed niå ki za do vo qa va li ver ske po tre be, ostao je naj vi ši ste pen te o lo - ško-prak tiå ne" sa rad we dve cr kve u biv šoj Ju go sla vi ji. U po sle rat nom raz do bqu, SPC je na sta vi la da in si sti ra la na te o lo škim kri te ri ju mi - ma una pre ðe wa od no sa sa RKC. U Ma ke do ni ji, Va ti kan je objek tiv no imao in te res da po dr ÿi au - to ke fal nost Ma ke don ske pr ta vo slav ne cr kve" (MPC) kao pret po stva ku ši re wa svog uti ca ja u ovoj re pu bli ci. Da je RKC za pra vo po dr ÿa la iz - dva ja we MPC" iz ka non skog sa sta va SPC po ka zu je da je skop ski bi - skup Åe ka da us po sta vio ne po sre dan od nos sa mi tro po li tom Do si te jem tek ka da je ovaj po stao vi nov nik ras ko la [Re pu bliå ka ko mi si ja za ver ska pi ta wa Ma ke do ni je, 1965, f. 84, broj 21]. To je pred sta vqa lo po se ban pro blem za SPC. Ju go slo ven ska dr ÿa va je u sve mu od i gra la pre sud nu ulo gu, pred sta vqa ju ãi spo nu iz me ðu pa pe Pa vla i vi so kih pred stav - ni ka MPC". Me ðu sob ne kon tak te i su sre te je Va ti kan krio od SPC [Re pu bliå ka ko mi si ja za ver ska pi ta wa Ma ke do ni je, 1966, f. 94, broj 2]. U Ri mu su bi li mi šqe wa da pro ces iz dva ja wa MPC tre ba da kre ne od o zdo", pri åe mu je po li tiå kom åi ni o cu da ta pre sud na ulo ga, pre svega jugoslovenskoj drÿavi. Jugoslovenski biskupi su u potpunosti sle di li po zi ci ju i pri stup Va ti ka na. 31 ME ÐU FA KUL TET SKI TE O LO ŠKI SIM PO ZI JU MI (1974 1990) RKC i SPC su od sre di ne se dam de se tih go di na 20. ve ka us po sta vi - le sa rad wu svo jih Te o lo ških fa kul te ta, kao ob lik edu ka tiv no-in sti tu - ci o nal nog po ku ša ja da za jed niå ki raz mo tre i ob ra de naj zna åaj ni je te o - lo ške te me, sa ci qem iz na la ÿe wa op šte pri hva ãe ne for me prak tiå - 3 Be o grad ski nad bi skup Per ko je to jav no na gla sio.

32 no-pastoralne aktivnosti u jugoslovenskom društvu. SPC je i tu ostala ver na svom te o lo ško-de duk tiv nom" i va se qen sko-mi si o nar skom", a RKC objediniteqsko-integrativno-društvenom pristupu [Pra vo sla vqe, 1974, sves. 182: 8 11]. Sa rad wa fa kul te ta je za pra vo pred sta vqa la regi - onalni aspekt teološkog dijaloga dve cr kve na op štem ni vou, ko ji je po åi vao na osno va ma za jed niå kih ime ni te qa ko ji su tre ba li da po mog nu u pre va zi la ÿe wu raz li ka. U tom kon tek stu su prak ti ko va ne za jed niå ke mo li tve, upo zna va we i zbli ÿa va we uåe sni ka sim po zi ju ma (pre sve ga profesora), uz naåelno prihvatawe principa crkvenog pluralizma. Poået ni eku men ski za nos" RKC je po ået kom osam de se tih go di na 20. ve ka pre ra stao u uvi ða we raz li ka u su štin skom", pri åe mu je po li tiå ki åi ni lac po åeo pre sud no da uti åe na tok te o lo škog di ja lo ga. Po li tiå ka ra zi mo i la ÿe wa s po ået ka de ve de se tih go di na 20. ve ka su uti ca la na Te - o lo ški fa kul tet iz Za gre ba da se be iz o sta vi iz da qe me ðu fa kul tet ske sa rad we [Ikiã, 2003: 243 244]. ME ŠO VI TA KO MI SI JA ZA DI JA LOG SA BO RA SPC I BI SKUP SKE KON FE REN CI JE JU GO SLA VI JE (BKJ) Naj zna åaj ni ji ni vo sa rad we SPC i RKC sva ka ko pred sta vqa po ku - šaj vr ha dve cr kve s kra ja osam de se tih go di na 20. ve ka da in sti tu ci o na - li zu ju kon tak te i su sre te na ni vou Za jed niå ke ko mi si je za di ja log Sa bo - ra SPC i BKJ. Ini ci ja ti va je i ovo ga pu ta po tke la od BKJ i we nog pred sed ni ka kar di na la Ku ha ri ãa, ko ju su pri hva ti li SPC i pa tri jarh Ger man kao je van ðeq ski ime pra tiv" [Sa bor SPC, 1989, broj 79]. SPC je pri tom otvo re no i skre no pre do åi la RKC sve pre pre ke za di ja log, od go vor nost de la RKC za do ga ða je u ra tu, no vu dis kri mi na ci ju SPC u Hr vat skoj, pri stra snost RKC u po gle du do ga ða ja na KiM i po vo dom si tu a ci je oko MPC" [Sa bor SPC, 1989, broj 79]. Od go vor RKC je u tom smi slu bio od me ren i di plo mat ski, uz te ÿwu ka re la ti vi za ci ji isto rij skog i okre - ta wu ka bu duã no sti, bez ja sni jih kon tra ar gu me na ta, uz pri me tan prag ma - ti zam. Ona je na sta vi la da in si sti ra na po tre bi za evan ge li za ci jom u Ju go sla vi ji, i u tom kon tek stu oåu va wu mi ra [Bi skup ska kon fe ren ci ja Ju - go sla vi je, 1989, broj 323]. Ta kva, za wih ig no rant ska po zi ci ja RKC po naj zna åaj ni jim pi ta wi ma, uslo vi la je ot por po je di nih epi sko pa SPC, zbog åe ga i ni je odr ÿa no do go vo re no za se da we Me šo vi te ko mi si je. Ona u ra tu i ni je bi la ak tiv na. Pr vi wen sa sta nak je odr ÿan u no vem bru 1998. u Za gre bu, a dru gi u fe bru a ru 2000. go di ne u No vom Sa du. Ta da je na åel no do go vo re no da sa - rad wa dve cr kve po åi va na me ðu sob nom po što va wu ver skog iden ti te ta i slo bo de, uz na gla še nu pa stir sko-mi si o nar sku od go vor nost i du ÿnost usme re nu ka evan ge li za ci ji i so ci jal no-ha ri ta tiv nom dru štve nom na - stu pu [Glasnik Srpske Patrijaršije, 2000: 62]. U prak tiå nom smi slu, pred stav ni ci dve cr kve su se usa gla si li oko po tre be za jed niå kog an ga -

ÿo va wa u prav cu po vrat ka svih ra se qe nih, po seb no u Hr vat sku, kao i u sluåaju pitawa mešovitih brakova [Glasnik Srpske Patrijaršije, 2000: 62]. * * * Pi ta we pri ma ta pa pe (we go ve ne po gre ši vo sti ili ne za blu di vo - sti") i rim ske ju ris dik ci je u te o lo škoj, i bol no isto rij sko na sle ðe iz Drugog svetskog rata u praktiånoj ravni, predstavqaju centralne pre - pre ke u od no si ma Ri mo ka to liå ke (RKC) i Srp ske pra vo slav ne cr kve (SPC). One pre sve ga uka zu ju na po tre bu za po što va wem i pri me nom najdubqih hrišãansko-teoloških vrednosti, kategorija i kriterijuma, i to od stra ne obe cr kve. Ne a de kvat ni" re zul ta ti sve do åe da to u prak - si ni je ta ko, ali dve cr kve ne de le isto vet nu od go vor nost za to u smi slu svo je ulo ge i do pri no sa. Ta åi we ni ca ne bi sme la da do ve de u pi ta we oba ve zu obe cr kve u po gle du is pu we wa te meq nih je van ðeq skih vred no - sti i smer ni ca. Ju go slo ven ska dr ÿa va je u post kon cil skom raz do bqu (1962 65) svo - jim uti ca jem pod sta kla us po stva qa we kon tak ta dve cr kve, po la ze ãi od sop stve nog in te re sa ve za nog za po ku šaj da me ðu cr kve na sa rad wa do pri - ne se re ša va wu na ci o nal nog pi ta wa u slo ÿe noj ju go slo ven skoj fe de ra - ci ji. Dr ÿa va je naj åe šãe u pot pu no sti za ne ma ri va la cr kve ne kri te ri ju - me, te ÿe ãi da pod kon tro lom dr ÿi una pre ðe we me ðu cr kve ne sa rad we, za zi ru ãi od wi ho vog mo gu ãeg za jed niå kog fron ta" pro tiv ide o lo škog si ste ma. Vre me nom, iz ugla ostva re nih re zul ta ta, re li gij ska po li ti ka dr ÿa ve je sve vi še išla na ru ku in te re si ma RKC, dok je pre ma SPC bi la pri met no re pre siv ni ja. Uspostvaqawe regionalnih odnosa dve cr kve u Ju go sla vi ji su ini ci - ra li Va ti kan i pa pa Pa vle, kao aspekt ot po åe tog glo bal nog di ja lo - ga qu ba vi" Ri mo ka to liå ke i Pra vo slav ne cr kve od ko ga se oåe ki va lo da preraste u teološki dijalog. U okol no sti ma te o lo ških ne sla ga wa i bol nog isto rij skog is ku stva, RKC i SPC u Ju go sla vi ji su uspe le da se usa gla se oko po tre be za jed niå kog dru štve nog na stu pa, pre sve ga sa ci - qem evangelizacije ateistiåkog društva. Ona je pod ra zu me va la pa stir - sku i so ci jal no-ha ri ta tiv nu od go vor nost. I u to me je RKC is ka zi va la otvo re nu ini ci ja ti vu, åe sto re la ti vi zu ju ãi te o lo ško i isto rij sko, i fa vo ri zu ju ãi dru štve no, uz po zi va we na bu duã nost". S dru ge stra ne, pri stup SPC je ostao pre vas hod no te o lo ški, uz uzi ma we u ob zir uzi - ma we u ob zir sve pra vo slav nih, me ðu na rod nih i unu tra šwe-po li tiå kih ar gu me na ta. U kon kret nom smi slu, dve cr kve u Ju go sla vi ji su us po sta vi le raz - li åi te in sti tu ci o nal ne vi do ve sa rad we. Naj zna åaj ni ji pred sta vqa Me - šo vi ta ko mi si ja za di ja log Sa bo ra SPC i BKJ osno va na kra jem osam de - se tih go di na 20. ve ka. Ve li ki zna åaj je ima la i edu ka tiv na sa rad wa Te o - lo ških fa kul te ta u Qu bqa ni, Za gre bu i Be o gra du (1974 1990), kao i sa rad wa re dak ci ja ver skih åa so pi sa u ze mqi u smi slu do pri no sa bo qoj ko or di na ci ji za jed niå kih ak tiv no sti. Rat ne go di ne su umno go me do ve le u pi ta we ostva re ne re zul ta te me - ðu cr kve ne sa rad we u re gi o nu. Politiåki åinilac je po ået kom de ve de stih go di na 20. ve ka uti cao na otvo re ni je raz mi mo i la ÿe we dve cr kve, ko je su 33