KULTURNO-TURISTIČKA POLITIKA 11. TEMATSKA JEDINICA
, 1. TEMELJNE ODREDNICE TURISTIČKE POLITIKE 2. KULTURNO-TURISTIČKA POLITIKA 3. ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU KULTURNOG TURIZMA
1. TEMELJNE ODREDNICE TURISTIČKE POLITIKE Sama riječ politika dolazi od grčke riječi politicos što znači javni, državni Rječnik turizma: Turistička politika je skup smišljenih i koordiniranih akcija različitih organizacija i asocijacija uključenih u stvaranje turističkog proizvoda, usmjerenih na postizanje odgovarajućih učinaka.
, Kaspar: Pod turističkom politikom podrazumijevamo svjesno unapređivanje i oblikovanje turizma utjecajem zajednica na turistički relevantne činjenice. Nužnost stvaranja turističke politike proizlazi iz turizma kao globalne pojave, njegove kompleksnosti i utjecaja na mnogobrojna područja i sektore.
Glavni razlozi koji su doveli do formiranja turističke politike pronalaze se u: Napuštanju indiferentnog odnosa države prema turizmu Nemogućnosti parcijalnog i perifernog rješavanja složene turističke problematike Isprepletenošću odnosa turizma i gotovo svih drugih sektora Gospodarskih i socijalnih učinaka (implikacija) spontanog razvoja turizma Posljedice neusklađenosti turističke ponude i potražnje Porast konkurencije na turističkom tržištu
Turistička politika se zasniva na sljedećim elementima: Subjektima turističke politike Ciljevima Zadacima turističke politike Sredstvima
1.Subjekti turističke politike nositelji i izvršitelji Nositelji su ovlaštena tijela koja zastupaju nečije interese poput turistički savezi, gospodarske komore, državni organi Obilježja nositelja Definirani interes Sposobnost odlučivanja o pitanjima od općeg značenja koja su važna za uspješno odvijanje procesa Operativna učinkovitost Određena samostalnost djelovanja
- Izvršitelji su svi dionici u turističkom procesu: turisti, organizacije i poduzeća koja na bilo koji način dolaze u dodir s turizmom
2. Ciljevi opći posebni
3. Zadaci turističke politike Turističko planiranje prostora Razvoj i pomaganje neke turističke destinacije ciljanim mjerama Turistički marketing na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Turistička politika je politika poretka Turistička politika preuzima koordinaciju različitih državnih institucija na lokalnoj, regionalnoj, destinacijskoj i nacionalnoj razini između javnih i privatnih službi, između javnog sektora i neprofitnih organizacija
4.Sredstva koje su zakonske, administrativne, ekonomske mjere države, reklamni i informacijski mehanizmi, turističko planiranje, turistička statistika
Kompleksnost turističke politike OKRUŽENJE TURISTIČKE POLITIKE Na strani ponude: - interes različitih subjekata koji djeluju u raznim gospodarskim granama Na strani potražnje: - promjenjive preferencije turista
Inozemni turizam Ekonomski položaj turističke privrede Domaći turizam Zaštita prirodne i kulturne baštine Investicije u turizmu Pravci djelovanja turističke politike Radna snaga i obrazovanje Planiranje turizma Privatni sektor Reguliranje statusa turističkog mjesta Inspekcijsk a služba
Najčešći sukobi: s općom gospodarskom politikom, ako se time manje pomažu druga gospodarska područja (industrija). Isto tako turizam nije lijek za rješenje svih regionalnih i nacionalnih razvojnih problema s općom društvenom politikom, ako se turizam razvija nasuprot kulturnog i socijalnog razvoja neke zemlje. Otvaranje kasina je poželjna ekonomska činjenica, ali ne i iz sociokulturnih razloga.
s ekološkom politikom, ako turizam utječe tako da mijenja i - razara krajolik, ili se zbog zaštite okoline neka područja zatvaraju, ili se njihovo korištenje ograničava što može biti u suprotnosti s osobnim turističkim razvojem s individualnim slobodnim razvojem, ako turizam ograničava stanovnike u turističkom mjestu, npr. buka, pretrpani lokali. s kulturnom politikom, ako turizam ne koristi već iskorištava kulturne resurse nanoseći im time nepopravljive štete.
PROCES STVARANJA TURISTIČKE POLITIKE Nositelji Identificiranje Formulacija Implementacija Nositelji problema politike politike politike politike - monitoring - evaluacija Konzultacije Redefiniranje ili zamjena problema Dionici u turizmu - rezident - interesne turističke tvrtke - interesne grupe Izvor: Page, S. J., Tourism management - managing for change, Elsevier Ltd., Great Britain, 2007., str.35.
2. KULTURNO TURISTIČKA POLITIKA Kulturno turistička politika predstavlja ukupnost smišljenih akcija na području kulturnog turizma, na određenom prostoru u određeno vrijeme od stvarnih nositelja te politike.
Na kulturnoturističku politiku utječu Turistička politika Kulturna politika
PROCES REALIZACIJE POLITIKE RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA Mjere ili instrumenti Nositelji kulturno-turističke politike Ponašanje aktera Ciljevi Parametri
Podjela kulturno-turističke politike prema nositeljima: lokalne nositelje (Turistička zajednica mjesta, različite kulturne udruge i institucije, udruge kulturnog turizma, baštinske institucije, arheološki lokaliteti) Društvena razina internacionalne nositelje (WTO, UNESCO, ICOM, ICCROM, ICOMOS...) nacionalne nositelje (Ured za kulturni turizam pri Hrvatskoj Turističkoj zajednici, Zajednica za kulturni turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori) regionalne nositelje (Županijska turistička zajednica, regionalne gospodarske komore)
Prema pravnoj organizaciji nositelje kulturnoturističke politike dijelimo na: javno-pravna tijela (grad, općina) - na pravno-ujedinjene institucije (strukovni savezi) - na labavo povezane interesne zajednice (kulturno-umjetničko društvo)
turistički uredi nositelji kulturnog turizma turistički posrednici Strukovna podjela
Prema organizacijskim oblicima podjela se razlikuje prema oblicima vlasništva: državni nositelji (ministarstva i njihovi uredi, regionalne turističke zajednice, savezi gradova i općina.) privatni nositelji obuhvaćaju nositelje ponude kulturnog turizma kao npr. proizvođači vina, autohtone hrane. mješoviti oblici koji obuhvaćaju i različite organizacije i inicijative građana, poput centra za kulturni turizam čiji je osnivač udruga građana
Prema različitim razinama se razlikuje: centralnu (nacionalna razina koja utvrđuje opće smjernice kulturno-turističke politike) decentraliziranu (lokalni nositelji odluka poput gradova i općina) međurazinu (nositelji organizirani iznad općinske ili gradske, a ispod nacionalne razine poput regije, područja i slično)
Nositelji kulturno-turističke politike prema društvenim razinama i njihovi zadaci RAZINA NOSITELJI ZADACI 1. internacionalna 2. nacionalna WTO, UNESCO, ICOM, ICCROM, ICOMOS... Ured za kulturni turizam pri Hrvatskoj turističkoj zajednici, Zajednica za kulturni turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Institut za turizam. Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma - pomaganje u pripremama kulturnih politika koje vode brigu o turizmu i kulturno-turističkih politika - razmjenjivanje iskustva u području kulturnog turizma u međunarodnom okruženju - očuvanje kulturne baštine - edukacija budućih decision-makera koji će implementirati kulturno-turističke politike - zaštita i upravljanje lokalitetima svjetske baštine - poticanje ekonomskog rasta, stvaranje novih radnih mjesta, briga za okoliš i kulturnu baštinu - poticanje razvoja partnerstva između javnog i privatnog sektora - programi poticaja koji posredno ili neposredno sufinanciraju razvoj i promociju kulturno-turističkog proizvoda - praćenje implementacije razvojnih inicijativa i politike ulaganja u kulturu - izrada strategije promocije kulturno-turističkog proizvoda - izrada nacionalne strategije - poticanje i koordinacija regionalnih programa razvoja kulturno-turističkih proizvoda - osmišljavanje, usmjeravanje i koordiniranje programa edukacije - promoviranje inicijative razvoja kulturnog turizma - poticati umrežavanje i partnerstva kulturnog i turističkog sektora na lokalnim i regionalnim razinama
Nositelji kulturno-turističke politike prema društvenim razinama i njihovi zadaci RAZINA NOSITELJI ZADACI 3. regionalna Županijska turistička zajednica, turističke zajednice područja, regionalne gospodarske komore... - identificiranje resursa na području regije - podizanje kvalitete kulturnoturističkih proizvoda - identifikacija i koordinacija nositelja razvojnih projekata - stimuliranje lokalnih i regionalnih inicijativa - koordinacija sa nositeljima na nacionalnoj razini 4. lokalna Turistička zajednica mjesta, baštinske institucije, centar za kulturni turizam, različite kulturne i ostale kulturne institucije... - osmišljavanje projekata vezanih uz kulturno-turističku ponudu - svaka institucija mora imati uvid u profil svojih posjetitelja
3. ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU KULTURNOG TURIZMA Prema Alfieru postoje četiri razvojne faze u mijenjanju odnosa države prema turizmu: indiferentni odnos početne mjere institucionalne prirode pojačani interes države za turizam svestrano aktiviranje države na području unapređenja i razvoja turizma
Zbog čega se država upliće u razvoj turizma? Kako će se država odnositi prema turizmu? Općenito, država je nosilac maksimalizacije društvenog stanja i ona stvara povoljno okruženje u kojoj funkcionira turizam.
Ocjena Vijeća WTTC-a je da država ne posvećuje dovoljno pažnje turizmu s obzirom na važnost turizma koji potiče ekonomski rast i razvoj.
Zaključak WTTC-a: To je gospodarski sektor koji nailazi na malo odobravanja, ali koji stvara ogromno bogatstvo i otvara brojna radna mjesta u zemljama u kojima je prepoznat potencijal turizma za ekonomski rast i razvoj. Osnovni razlog što putovanja i turizam privlače tako malo pažnje države jest način na koji vlade izvještavaju o ekonomskim aktivnostima u zemlji. Tradicionalno vlade sastavljaju izvještaje o ekonomskim aktivnostima u skladu sa svojim nacionalnim metodama izvješćivanja. Općenito govoreći, ovakav način izvješćivanja ne može zabilježiti sve aspekte razvoja nekog sektora, i što je još važnije, ne prikazuju se putovanje i turizam kao sektor ili skupina gospodarskih entiteta. Umjesto toga se njihov doprinos raspršuje na niz nacionalnih izvješća i na taj način umanjuje i gubi pregled ukupnih utjecaja.
Razlozi zbog čega država ima turističko-političke razloge: Turizam je politički zadatak Putovanja su gospodarski fenomen Turizam je problem okoline Turizam je socijalni problem
Državna turistička politika može utjecati na tri područja: na potražnju na ponudu na području tržišta
na potražnju indirektno; utjecajem na čimbenike potražnje i direktno; specijalnim turističkim mjerama, dodacima za putovanja, promjenom odredbi o putovanjima i slično na ponudu indirektno; propisi o građenju, promjene infrastrukture i direktno; turističke subvencije, porezne olakšice, politikom planiranja prostora i kad država samo nastupa kao ponuđač turističkih usluga; javni zabavni centri, nacionalni turistički biro i slično na području tržišta ovdje javne službe vrše «normalnu» koordinacijsku funkciju tržišta; informacijskom funkcijom, restrikcijom izvoza, izvoznim olakšicama, subvencijama odnosno mjerama turističke politike
- TURISTIČKO ZAKONODAVSTVO I DRUGE UPRAVNE MJERE GOSPODARSKO-FINANCIJSKE MJERE GLAVNA PODRUČJA DRŽAVNE INTERVENCIJE U TURIZMU RESURSI U TURIZMU PROMIDŽBA TURIZMA KADROVI U TURIZMU PLANIRANJE U TURIZMU TURISTIČKA STATISTIKA
Uloga države u kulturnom turizmu je nužna zbog fizičkog aspekta kulturnog turizma koji su najpodložniji državnoj regulativi. Iako se sa jedne strane nameće uloga države u kulturnom turizmu, sa druge strane uloga države u ovom području gotovo je nepoznata jer ne postoji zakonodavni okvir kojim je reguliran sektor kulturnog turizma. Nužnost postojanja sektora kulturnog turizma?
Glavni nositelji sustavnog razvoja kulturnog turizma na državnoj razini su sljedeći: Hrvatska turistička zajednica osnovala je Ured za kulturni turizam te formirala Savjet za kulturni turizam u srpnju 2004. godine Hrvatska gospodarska komora Sektor turizma osnovala je Zajednicu za kulturni turizam u prosincu 2004.g. Stvaranje pozitivnog ozračja u kojoj će se inicijativa razvoja kulturnog turizma postati prioritetna
Provedena istraživanja rezultirala su smjernicama koje trebaju osigurati željenu dobrobit od kulturnog turizma minimizirajući potencijalne negativne utjecaje: naglasiti ono što je jedinstveno u lokalnoj kulturi poštivati kulturu i običaje receptivne zemlje ne dopustiti da se promatranje važnih vjerskih ili kulturnih događaja pretvori u zabavu. Vjerski artefakti ne smiju se izlagati na način koji bi mogao uvrijediti receptivnu zajednicu. Vjerske lokalitete treba zaštititi na prikladan način
običaje, odjeću i očekivano ponašanje sudionika u vjerskom ili kulturnom događaju treba gostima objasniti prije samog događaja kako ne bi došlo do nenamjerne uvrede receptivne zajednice održavati stalne veze sa receptivnom zajednicom, a lokalno stanovništvo uključiti u planiranje kulturno-turističkih elemenata koji će se turistima prezentirati kako bi se osiguralo da ono na prikladan način održava lokalnu kulturu iskoristiti tradicijske arhitektonske stilove, dizajn i lokalne materijale kad god je to moguće, odnosno prikladno
inkorporirati tradicijski krajolik, vrtni dekor i bilje koje uspijeva na tom području upotrijebiti lokalnu umjetnost, obrte i tekstil kao elemente unutarnjeg i vanjskog dekora na svaki način zadržati autentičnost ponude. Kada je adaptacija neophodna ili prikladna, gostima treba objasniti promjene.
Stvaranje pozitivnog ozračja je i 1. prioritet prema Strategiji razvoja kulturnog turizma čiji su sljedeći specifični ciljevi: stvoriti klimu na nacionalnoj razini koja podržava razvoj kulturnih turističkih inicijativa stvoriti okružje u kojem sve interesne grupe razumiju ulogu i mjesto kulturnog turističkog proizvoda u kulturnom, turističkom te cjelokupnom gospodarskom razvoju specifično u kulturnom sektoru stvoriti okružje koje opravdava i potiče prezentiranje i upravljanje kulturnim resursima na način da se od njihovog stavljanja u turističku funkciju poručuje ekonomska korist
Strategijom razvoja kulturnog turizma utvrđene su akcije koje je potrebno provesti kako bi se ostvarili gore navedeni specifični ciljevi: AKCIJA: Promovirati kulturni turistički razvoj kao jedan od prioritetnih opredjeljenja turističkog razvoja Hrvatske. Nositelji su MT, MK i HTZ, a vrijeme implementacije je kratkoročno AKCIJA: Dobiti potporu za implementaciju strateških mjera od ključnih organizacija. Nositelji su MT, MK i IT, a vrijeme implementacije je kontinuirano i kratkoročno. AKCIJA: Potaknuti djelatnike u kulturni na aktivnije sudjelovanje u razvoju kulturnih turističkih proizvoda. Nositelji su MK i kulturne institucije, a vrijeme implementacije srednjoročno.
HVALA NA PAŽNJI!