Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova

Similar documents
Mogućnosti korištenja ESI fondova za RDI aktivnosti turističkog sektora i OIE

Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA

Mogućnosti dobivanja bespovratnih sredstava EU za poduzetnike

BRUTO DOMAĆI IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Port Community System

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

WWF. Jahorina

PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ

BENCHMARKING HOSTELA

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Prekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ZA RAZDOBLJE GODINE

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

Start of FP7-project Danube-INCO.NET: Advancing Research and Innovation in the Danube Region

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

PROGRAMI DODJELE BESPOVRATNIH POTPORA ZA TURIZAM U 2017.

anorama Kohezijska politika inforegio Dobivanje zamaha [ZIMA 2014 BR. 48]

PROJEKTNI PRORAČUN 1

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica

- Policy studija radni materijal -

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO KAO MODEL RAZVITKA ODRŽIVOG TURIZMA U REGIONALNOM PARKU MURA-DRAVA MOGUĆNOSTI TURISTIČKE VALORIZACIJE NAPUŠTENIH KARAULA

Mogućnosti razvoja prekograničnog turizma PÁMER Zoltán

PODUZETNIČKI IMPULS 2015.

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP) ISTARSKE ŽUPANIJE

UČINKOVITOST NEKAKO, OBNOVLJIVI NIKAKO!

OPERATIVNI PROGRAM ZA REGIONALNU KONKURENTNOST HR16IPO001 INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ. Rujan 2007.

RESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Marta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI

Fondovi EU i Junckerov plan - potencijali koje je nužno iskoristiti

KORIŠTENE KRATICE. xvii

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

Struktura potpore i dosadašnja iskustva u programu Obzor 2020.

Turizam kao deo nacionalne ekonomije

Obzor Marie Sklodowska-Curie akcije

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,

z b o r n i k r a d o v a C O N F E R E N C E W O R K I N G P A P E R Kako integrirati najbolje resurse: more, šumu i zelenu ekonomiju

DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER

THE ANALYSIS OF TOURISM COMPETITIVENESS OF THE EUROPEAN UNION AND SOME WESTERN BALKAN COUNTRIES

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

JAVNI POZIV ZA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA. PRIPREMA ZALIHE INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA za EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

SUFINANCIRANIH IZ EU PROGRAMA

Interdependence of Transport and Tourism

Društvene mreže u razvoju kreativnog i urbanog turizma Bosiljko Domazet, Ministarstvo turizma

Organizacija događaja sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za

50 PROJEKATA 50 PROJECTS

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U TURIZMU

KULTURNO-TURISTIČKA POLITIKA 11. TEMATSKA JEDINICA

IPA II planiranje i programiranje

Tehnološko mapiranje & Razvojna strategija TTF-a

ZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

IPA Instrument za pretpristupnu podršku. EU Na putu ka EU. Let s grow together! On the road to the

KONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE

ODRŽIVI TURIZAM EUROPSKE UNIJE: ANALIZA ODABRANIH TURISTIČKIH DESTINACIJA

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković MATEJA BALJA RAZVOJ TURIZMA U AFRICI.

RESEARCH INTEREST EDUCATION

ENTREPRENEURSHIP DEVELOPMENT IN THE EASTERN CROATIAN TOURISM POTICANJE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U TURIZMU ISTOČNE HRVATSKE

DUBROVAČKO HOTELIJERSTVO I SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU

INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE STRATEGIJA RAZVOJA IMO

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

Abyar, N. et al.: Determination of effective factors on desert trekking development Sport Science 7 (2014) 2: 58 62

Priprema i provedba velikih. projekata javne rasvjete po JPP proceduri

Intelektualno vlasništvo u znanstvenim istraživanjima, inovacije i projekti

PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA GRADA CRIKVENICE SAŽETAK

PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA

DT VODIČ PPI2INNOVATE ZA PAMETNU IKT. Izvješće uzajamnog učenja i zajedničkog razvoja vodiča PPI2Innovate Pametna IKT

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U RPUBLICI HRVATSKOJ NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI

OP Učinkoviti ljudski potencijali: Završno izvješće

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

RESTRUKTURIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA I SISTEMA NAUČNO-TEHNOLOŠKOG RAZVOJA

Grad Kastav. Strategija razvoja pametnog grada

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Ekološki prihvatljiva prometna rješenja (projekt Green Fusion) Inteligentni transportni sustavi i logistika (projekt Mobilitis)

2/2010. hrvatski turizam u brojkama croatian tourism in numbers. VOL 4. broj VOL 4. issue ISSN

Europska komisija. LEADER PRISTUP Praktični vodič

A Comparative Analysis of Accommodation Capacities of Nautical Tourism Ports in Croatia and in the Primorje-Gorski Kotar County

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

INOVATIVNOST I KONKURENTNOST

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

TOURIST BOARD NETWORKING IN THE REGION SLAVONIA AS THE CONDITION FOR AN EFFICIENT MANAGEMENT OF THE REGION

Center for Independent Living Serbia

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2013.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković

Anamarija Musa (2006) E-uprava i problem digitalne podjele

Lela Tijanić UDK (4-67) Pregledni rad Review POLITIKA EUROPSKE UNIJE U FORMIRANJU KLASTERA EUROPEAN UNION CLUSTER POLICY

Positioning medical tourism in the broader framework of health tourism

Odnos turizma i marikulture s osvrtom na Zadarsku županiju

Razvoj i preobrazba Sveučilišta u Zagrebu; Razrada polaznih pretpostavki

SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI FAKULTET EKONOMIJE I TURIZMA «DR. MIJO MIRKOVIĆ»

NACIONALNI PROGRAM AKCIJSKI PLAN RAZVOJA KONGRESNOG TURIZMA

Transcription:

Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova

SADRŽAJ Važnost primjene inovacija za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma Gdje je RH danas po pitanju inovacija i gdje bi trebala biti do 2020. godine Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi u Financijskoj perspektivi EU2014. 2020. Mogućnosti za turistički sektor Primjeri primjene inovacija u turizmu

Važnost primjene inovacija za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma

Značaj turističkog sektora u Europskoj uniji Europa je najposjećenija turistička destinacija na svijetu 2 000 0000 turističkih kompanija zapošljava 9,7 mln ljudi i ostvaruje 10% BDP-a Bazira se na 5 ključnih područja: 1. Promocija dijaloga između turističkog sektora i ostalih zainteresiranih strana 2. Formiranje klastera u sektoru turizma 3. Korištenje EU financijskih instrumenata namijenjenih turizmu u cilju diversifikacije i poboljšanja turističke ponude 4. Implementacija Vodiča Agende 21 u praksu 5. Definiranje i postavljanje kvalitativnih metoda mjerenja neophodnih za praćenje kvaliteta turističkih destinacija i usluga

KAKO MOŽEMO UTJECATI NA KONKURENTNOST CHOICES AND CRITICAL MASS Pažljiv odabir prioriteta temeljen na teritorijalnom kapitalu i pametnoj specijalizaciji Efikasno upravljanje turističkim destinacijama temeljeno na privatnim i javnim partnerstvima COLLABORATIVE LEADERSHIP 4C COMPETITIVE ADVANTAGE Povezivanje kapaciteta za inovacije sa potrebama turističkog sektora CLUSTERS AND CONNECTIVITY Razvoj klastera i povezivanje privatnog znanstvenoistraživačkog i javnog sektora

Važnost inovacijske politike u EU Investirati više u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije središnji je dio Europe 2020 i glavni odgovor EU na gospodarsku krizu Zemlje članice moraju imati strateški i integrirani pristup inovacijama koji će maksmizirati EU, nacionalne i regionalne istraživačke i inovacijske potencijale Kroz koncept pametne specijalizacije cilj je ojačati EU za pametan, održiv i uključiv rast

Inovacijska piramida

Gdje je RH danas po pitanju inovacija i gdje bi trebala biti do 2020. godine

"One-size-fits-all" is impossible! HRVATSKA POZICIJA: MODEST - HIGH Regional Innovation Scoreboard 2012 http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/policy/regional-innovation/index_en.htm

DANAS Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u 0,75 % (prosjek EU 2%) Udio poslovnog sektora u I&R 44% BERD 0,34% BDP-a (prosjek EU 1,27%) Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u 1,4% BERD 0,7% BDP-a Udio poslovnog sektora u I&R 66% 7% ukupnih ulaganja u I&R odnosi se na inovacijske projekte 1/3 ukupnih ulaganja u I&R odnosi se na inovacijske projekte 2020. Broj patentnih prijava na milijun stanovnika 6,6 (prosjek EU 111,6) Broj patentnih prijava na milijun stanovnika 50 Doprinos I&R u poslovnom sektoru od strane stranih investitora 14,7% Doprinos I&R u poslovnom sektoru od strane stranih investitora 25%

Europski strukturni i investicijski fondovi u Financijskoj perspektivi EU 2014. 2020.

Europski strukturni i investicijski fondovi U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine iz proračuna EU-a namijenjeno je 687,5 milijuna eura, najviše iz strukturnih instrumenata Kohezijske politike (449,4 milijuna eura) Za isto razdoblje RH mora uplatiti 267,7 milijuna eura, što je čini neto primateljicom (potencijalnom) U razdoblju od 2014. 2020. RH će biti na raspolaganju 8,6 milijardi eura Ministarstvo gospodarstva

Područja ulaganja iz EU fondova, 2013. Operativni program EU sufinanciranje (do 85% ukupnog iznosa) Izvor EU financiranja Prihvatljiva područja ulaganja OP promet 120 meur EFRR - Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj - Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i priprema zalihe projekata OP okoliš 149,8 meur KF - Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog 15 meur EFRR sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj - Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama - Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i priprema zalihe projekata OP regionalna konkurentnost OP razvoj ljudskih potencijala 93,7 meur EFRR - Razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija kroz izgradnju poslovne i turističke infrastrukture te pripremu regionalnih strateških projekata za razdoblje 2014-2020 - Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz shemu dodjele bespovratne pomoći za poduzetnike, shemu dodjele bespovratne pomoći u području znanosti i istraživanju u javnom sektoru, ulaganja u opremanje istraživačkih centara i laboratorija te priprema zalihe projekata u području znanosti 60 meur ESF - Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada - Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju - Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti - Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje

USMJERAVANJE INVESTICIJA IZ ESI FONDOVA TEMATSKI CILJEVI 2014-2020 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture 4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

Koncentracija Europskog fonda za regionalni razvoj (najmanje 22% na istraživanje, razvoj i inovacije i ICT) Energetska učinkovitost i obnovljiva energija Istraživanje i razvoj Konkurentnost MSP-a 6% 60% 20% 44% Više razvijene i regije u tranziciji Manje razvijene regije Fleksibilnost različite regije imaju različite potrebe

Priprema programskih dokumenata tematske radne skupine 7 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA: 6 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA - GRUPIRANJE NEKOLIKO TEMATSKIH CILJEVA 1 NRP TEMATSKA RADNA SKUPINA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Temats ka radna skupina I. Tematski cilj 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija Vodeće ministarstvo MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Investicijski prioriteti TEMATSKI CILJ 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 1.1. Jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta za razvoj I&I izvrsnosti i promocija centara kompetencije, posebno onih od interesa EU ( Staircase to excellence ) 1.2. Promocija poslovnih investicija u istraživanje i inovacije; razvoj veza i sinergija između poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora u području razvoja proizvoda i usluga, tehnološkog transfera, socijalne inovacije i primjene javnih usluga, stimulacije potražnje, umežavanja i razvoja klastera i otvorene inovacije kroz pametnu specijalizaciju, podršku tehnološkim i primjenjenim istraživanjima, pilot projektima, naprednim proizvodnim tehnologijama i prvoj proizvodnji u KET-u i difuziji tehnologije za opću upotrebu (Inovacije u poduzećima) 1.3. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz razvoj postdiplomskih studija, treninge istraživača, aktivnosti umrežavanja i partnerstva između visokih znanstvenih institucija, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća (Istraživanje novih ideja) Fond EFRR EFRR ESF

TEMATSKI CILJ 2. Jačanje pristupa i korištenja ICT tehnologija Investicijski prioriteti Fond 2.1. Proširenje pristupa široko-pojasnom internetu kroz razvoj Broadband infrastrukture i podrška usvajanju naprednih tehnologija i mreža za digitalnu ekonomiju EFRR 2.2. Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje potražnje za ICT EFRR 2.3. Jačanje ICT primjene u e-government, e-learning, e-inclusion, e-culture, i e-health 2.4. Jačanje dostupnosti, upotrebe i kvalitete informacijske i komunikacijske tehnologije kroz razvoj digitalne pismenosti i e-učenja, investicija u e-uključenost, e-vještine i vezane poduzetničke vještine EFRR ESF

ESI FONDOVI Namijenjeni U SEKTORU su TURIZMA Poboljšanje javne turističke infrastrukture i razvoj tematskih turističkih platformi Poboljšanje kvalitete smještaja i širenje turističke ponude Podrška razvoju MSP u sektoru turizma Promocija turističke ponude i brendiranje turističkih destinacija Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti Promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine Podrška razvoju inovativnih oblika turizma, inovativnih turističkih ponuda i ostalih oblika uslužnih inovacija Primjena socijalnih inovacija u turizmu Primjena ICT-a u turizmu

Mogućnost financiranja primjene inovacija iz EFRR-a u turizmu Primjena inovacija u turizmu Europski fond za regionalni razvoj: Inovacijska infrastruktura (tematske turističke platforme, centri kompetencije, uslužni inovacijski centri i centri za posjetitelje ) Inovacije poslovnog sektora: Razvoj inovativnih proizvoda i usluga (inovacija kongresne ponude, inovativni tematski parkovi, inovativna ponuda 'stay&sail' aranžmana, inovativni oblici prijevoza do turističke destinacije, kreativni turizam koji na neki način omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu, putovanja sa značenjem, uvođenje eko oznaka ) Primjena ICT-a (E-marketing u turizmu on-line informacijski prodajni portali, tehnologija videoprijenosa uživo i korištenja društvenih mreža, CRM sustav ) Socijalne inovacije + Europski socijalni fond (razvoj novih komunikacijskih i prodajnih vještina, inovativnih oblika upravljanja) )

INSTRUMENT ZA UČINKOVITO KORIŠTENJE ESI FONDOVA U TURIZMU TEMATSKE PLATFORME ZA TURIZAM PODRŠKA PRIVATNOM SEKTORU UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE I INOVACIJSKE INFRASTRUKTURE ZA TURIZAM SINERGIJA SVIH ČIMBENIKA RELEVANTNIH ZA RAZVOJ SURADNJA SA REGIJOM I OSTALIM ZEMLJAMA ČLANICAMA EU HORIZONTALNA TEHNOLOŠKA PLATFORMA TEMATSKE PLATFORME ZA TURIZAM C-ICT p KREATIVNA PLATFORMA ICT PLATFORMA Tematska platforma za kongresni turizam Tematska platforma za golf turizam Tematska platforma za zdravstveni i spa turizam Tematska platforma sa sportski turizam Tematska platforma za nautički turizam :::

Primjeri projekata socijalne inovacije (multi-sektorski projekti) (u pripremi) Gastro i eno Hrvatska Elektroničko uslužno vozilo collaborative projekt Wood Living Lab i Showcase projekt inovativnog ekonamještaja od drveta Flagship projekti

Identificiranje prioritetnih turističkih niša Umrežavanje svih relevantnih dionika kroz klaster konkurentnosti Razvoj tematskih platformi za turizam PAMETNA SPECIJALIZACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Primjeri primjene inovacija u turizmu

MEMORIJALNI CENTAR FAUST VRANČIĆ Primjer projekta 1. Vrijednost projekta: 1.306.477,95 EUR (EU: 960.000,00 EUR (73,48%)) GRAD VODICE I TURISTIČKA ZAJEDNICA VODICE : 346.477,95 EUR (26,52%)

FAUST VRANČIĆ POZNATI HRVATSKI IZUMITELJ LINGVIST INŽINJER BISKUP

Primjer projekta 2. Knjižnica u Aleksandriji

Cilj projekta: vraćanje povijesne slave knjižnice u Aleksandriji Vrijednost projekta: 220.000.000 U.S. dolara 220.000.000 U.S. Centar izvrsnosti u proizvodnji i diseminaciji znanja, mjesto dijaloga i razumijevanja različitih kultura the world s window on Egypt and Egypt s window on the world, in the new digital age

Nova knjižnica u Aleksandriji danas sadrži: 1 međunarodni konferencijski centar 6 specijaliziranih knjižnica 4 muzeja 1 planetarij 1 kulturama 8 znanstvenih istraživačkih centara 1.500.000 posjetitelja godišnje 15 stalnih izložbi 4 umjetničke galerije

Primjer projekta 3. Rio 2016 Solar City Tower

Rio 2016 SOLAR CITY TOWER

Rio 2016 SOLAR CITY TOWER

Primjer projekta 4. The Guggenheim effect in Bilbao

www.mingo.hr TURIZAM BUDUĆNOSTI OD TURISTIČKOG PROIZVODA I USLUGA DO CJELOKUPNOG ISKUSTVA Destinations will need to reinvent themselves in order to be competitive and grow their industry in the future. Destinations need to move beyond offering products and services (hotels and attractions) to inventing, orchestrating and delivering exceptional experiences to their clients that exceed their expectations. Dr. Auliana Poon MD of Tourism Intelligence International