INVAZIVNE VRSTE Ivana Prus
BIORAZNOLIKOST Označava RAZNOLIKOST života u nekom ekosustavu, biomu ili na čitavom planetu obuhvaća genetičku raznolikost, raznolikost vrsta i raznolikost ekosustava Unošenje stranih vrsta u ekosustave jedna je od velikih prijetnji bioraznolikosti Zahvaljujući ljudskim aktivnostima, neke su se vrste prenijele s područja na kojima su oduvijek živjele na područja na koja nikad prirodnim putem ne bi dospijele
Autohtone vrste vrste koje prirodno obitavaju u određenom ekosustavu nekog područja (izvorne, domaće, zavičajne) Alohtone vrste strane vrste (neizvorne, nezavičajne, egzotične, unesene) koje prirodno nisu obitavale u određenom ekosustavu nekog područja dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem a) Naturalizirane alothone vrste b) Invazivne alohtone vrste
Invazivne alohtone vrste vrste čije unošenje i daljnje širenje direktno ugrožava ekosustav, stanište i autohtone vrste (biološku raznolikost) ekološke i ekonomske posljedice Gambusia affinis Caulerpa taxifolia Ambrosia artemisiifolia od 100 unesenih stranih vrsta, najmanje će ih 10 opstati na novom staništu, dok će 3% biti invazivne
Prema Svjetskoj udruzi za zaštitu prirode (The World Conservation Union IUCN) invazivne vrste na nekom području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta Invazivne biljne vrste zauzimaju prostor zavičajnim vrstama, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na staništu, strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koje negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka Invazivne životinjske vrste zavičajnim vrstama oduzimaju hranu i sklonište, prenose bolesti... npr. ozbiljno ugrožena autohtona flora i fauna Galapagosa
PUTEVI PRIJENOSA I ŠIRENJA INVAZIVNIH VRSTA djelovanjem čovjeka namjerno ili nenamjerno! SLIJEPI PUTNICI OPSTANAK I TRGOVINA ZABAVA I POMODARSTVO BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I UKLANJANJA PROMJENA STANIŠTA
SLIJEPI PUTNICI Prošireni nenamjernim djelovanjem čovjeka npr. crni ili brodski štakor, kućni miš, kukci, sjemenke, patogeni, plankton... paraziti Mus musculus Rattus rattus
OPSTANAK I TRGOVINA Vrijeme kolonizacije dolaskom Europljana unešene i nove vrste (npr. mačke, psi, svinje, koze, zečevi, štakori...) Potreba za hranom biljke i životinje prenesene za uzgoj (ratarstvo, stočarstvo, marikultura) neke od njih NAMJERNO puštene divlje populacije (npr. zečevi u Australiji uništenje usjeva) Radi istrijebljenja štetnika (štakori) namjerno uvezeni mungosi Osnivanje farmi ovaca (vuna) Iskorištavanje borovine i lana (izrada jarbola i jedara za brodove koji trguju Tihim oceanom)
Domaća mačka, Felis catus (Europa SAD, Australija) - Ubijaja ptice pjevice, gmazove i sisavce Javanski mungos, Herpestes javanicus (Azija J. Amerika, Japan, Europa, neki pacifički otoci) - Unesen radi kontrole populacije zmija otrovnica, prešao na glodavce i ptice
BALASTNE VODE primarni put širenja vodenih invazivnih vrsta ( biološka juha ) (služe za održavanje stabilnosti brodova i sigurnost na otvorenom moru) Sadrže jajašca, ličinke, bakterije, alge, plankton...
PROBLEM: prilagodba vrsta novom okolišu, razmnožavanje, ugrožavanje domaćih vrsta Kaulerpa, Caulerpa taxifolia (tropska alga Sredozemno more, južna Kalifornija) - Istiskuje prirodne vrste alga i morske cvjetnice hrana, rast i razmnožavanje morskih životinja Raznolika trokutnjača, Dreissena polymorpha (Crno more, Kaspijsko jezero Sj. Amerika, cijela Europa) - Pričvršćava se nitima za čvrste podloge, velika reproduktivna sposobnost - Kompeticija za hranu i prostor, nakupljanje u cjevovodima, branama, brodovima...
ZABAVA I POMODARSTVO LOV egzotična krzna životinja (npr. vjeverica Newfoundland do Aljaske američka kuna krzno; sibirska lasica, zerdavi zimsko krzno; američka vidrica najpoznatije krzno; nutrije) Neovison vison Myocastor coypus
RIBOLOV poribljavanje (npr. unošenje Nilskog grgeča u Viktorijino jezero uništena autohtonu riblja fauna; Kalifornijska pastrva SAD Europa) Oncorhynchus mykiss Lates niloticus
KUĆNI LJUBIMCI popularne skupine (npr. papige Azija Grčka Europa, tropske ribice, egzotični gmazovi...) papige tropske ribice Burmanski piton, Phyton molurus bivittatus (Azija Florida) - Ugrožava autohtoni divlji svijet Evergladesa
HORTIKULTURA dekoracije Grimizna vrbica, Lythrum salicaria (Europa i Azija Amerika, Australija, Afrika) - Ukrasna biljka, širi se, guši autohtone biljke ENTOMOLOŠKE ZBIRKE
BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Korištenje za pokuse i analize METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I UKLANJANJA Stranu vrstu gotovo NIKAD nije moguće ukloniti iz staništa u koje se proširila VAŽNO: rano otkrivanje i djelovanje!!! Postupci uklanjanja: a) mehanički (npr. ambrozija Sj. Amerika Europa čupanje) b) kemijski (npr. muha ce-ce Afrika prskanje) c) biološki pomoću drugih živih organizama (potječu iz istih zavičajnih staništa)!
npr. Gambuzija ribnjaci Indije ličinke komaraca Božja ovčica Kalifornija narančin crvac Krastača Australija štetočine postala invazivna! Europska crvena lisica Australija (lov) zečevi, ptice postala invazivna! Gambusia affinis Bufo marinus Vulpes vulpes
PROMJENA STANIŠTA Razlozi mnogobrojni (potreba za hranom, sirovinama, prometnicama; veze između vodotokova uklanjanje barijera, stvaranje mreža kanala) Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita uništavanje mikrostaništa propast autohtonih zajednica Stranim vrstama lakše je tad prodrijeti na takvo nezdravo područje npr. Sueski kanal ulazak vrsta iz Crvenog mora ka Mediteranu Panamski kanal izmjena vrsta Tihog i Atlanskog oceana
Otok Sv. Helena koze pobrstile biljni pokrov erozija tla Nutrija, Myocastor coypus (J. Amerika brojne zemlje) - Prevelika ispaša erozija na riječnim obalama i nasipima
UTJECAJ INVAZIVNIH VRSTA PREDATORI I GRABEŽLJIVCI PARAZITI I PATOGENI KOMPETITORI (SUPARNICI) HIBRIDIZACIJA UTJECAJ NA EKOSUSTAV
PREDATORI I GRABEŽLJIVCI Alohtone invazivne vrste istjeruju autohtone i naturalizirane invazivne vrste npr. mačka otočje N. Zelanda istrijebljen carić (strijež palčić) Smeđa mangrova zmija Nova Gvineja, Australija otok Guam vojna baza uništila velik dio autohtone otočne faune Troglodytes toglodyte Boiga irregularis
PARAZITI I PATOGENI Preneseni nenamjerno zajedno s drugim vrstama međudjelovanje čovjeka i okoliša Posljedice: štete na usjevima, narušeno zdravlje ljudi... npr. Europski kolonizatori ospice, boginje, Crna smrt epidemija kuge (vektor: buhe sa crnih, brodskih štakora) Muha ce-ce (Afrika) bolest spavanja Virusi (virus gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila), bakterije... Mikroorganizni (balastne vode) Azijski komarac tigar, Aedes albopictus (Azija Europa, Amerika, Karibi, Afrika i Srednji Istok) - Prenosi patogene i viruse
KOMPETITORI (SUPARNICI) Prevlast za raspoložive resurse (staništa, izvore hrane i vode, svijetlo, nutrijente...) Autohtone vrste nenaviknute na došljake poraz npr. Europski čvorci Europa, Azija, s.afrika cijeli svijet istiskuje autohtone vrste ptica Signalni rak (Pacifastacus leniusculus) Sj. Amerika potiskuje autohtonog riječnog raka (Astacus astacus) Europa Sturnus vulgaris
UTJECAJ NA EKOSUSTAV Povećao se povećanjem mobilnosti, trgovine, turizma i drugih ljudskih aktivnosti korištenjem invazivnih vrsta u različite svrhe Što je neki ekosustav nezdraviji broj invazivnih vrsta veći narušena ravnoteža Npr. ptice kiviji (neletačice) Novi Zeland neizvjestan opstanak (plijen sisavaca doveženih dolaskom Europljana) Jelen aksis Azija Havaji (brsti vegetaciju, ubrzava eroziju tla) Axis axis Apteryx australis
EKOLOŠKE I SOCIO - EKONOMSKE POSLJEDICE Smanjenje biološke raznolikosti Takvi slučajevi invazivnih stranih vrsta mogu ugroziti sustave javnog zdravstva, naštetiti usjevima i stoci te imati značajne ekonomske učinke Veliki troškovi kontrola širenja (US EPA godišnje preko 100 milijardi dolara štete, Europa 12,5 milijuna eura)
Zašto se to događa? Neinformiranost javnosti Monitoring se ne provodi sustavno Nedorečenost i nepoštivanje zakona
Rješenje: Utvrditi postojeće stanje invazivnih vrsta Sastaviti njihov popis Provoditi monitoring invazivnih vrsta Izraditi Nacionalnu strategiju o invazivnim vrstama Jačati sustav informiranja i educiranja šire javnosti o invazivnim stranim vrstama Izraditi potrebne zakonske propise
ZAKLJUČAK: Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa Pored negativnog utjecaja na biološku raznolikosti, invazivne vrste mogu negativno utjecati na život i zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete gospodarskom razvitku "Ne preživljavaju ni najjači, ni najpametniji. Preživljavaju oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama! Charles Darwin
Nastavi li se trend nepažnje ili namjernog unošenja stranih invazivnih vrsta u ekosustave konačan ishod: svijet će biti naseljen tek nekolicinom kozmopolitskih supervrsta!
... supervrste
Razmislimo: 1. Predstavljamo li mi kao ljudi invazivnu vrstu? (Čovjek- invazivna vrsta?) 2. Imamo li pravo uništavati druge vrste ukoliko nisu za nas prijetnja? 3. Znate li koliko je do danas invazivnih vrsta uvezeno u Europski okoliš? a) više od 1000 b) između 5000 10 000 c) više od 10 000
ZANIMLJIVOST: Za gastronomske ekshibicioniste: Večer invazivnih vrsta nudi čaj od ambrozije i riječne rakove OBJAVA: 26.10.2011 / 12:33 Pod motom "If you cannot beat the enemy eat the enemy!" u prostoriji Kluba SC s početkom u 20 sati u srijedu navečer Festival Perforacija predstavit će prvu Večeru invazivnih vrsta Riječ je o nesvakidašnjem gastronomskom ekshibicionizmu koji pokušava promovirati prehranu temeljenu na upotrebi biljnih i životinjskih invazivnih vrsta u regularnoj prehrani Ovakav pristup proizvodi dvostruki pozitivan učinak: 1. potpomaže očuvanju prirodne ravnoteže i tako izravno utječe na očuvanje bogatstava biosfere 2. nudi rijetku kulinarsku senzaciju koja će zasigurno zaintrigirati mnoga znatiželjna nepca gastronoma Zainteresiranima će se, osim početne edukacije o invazivnim populacijama, pružiti jedinstvena prilika da doznaju kakvog je okusa čaj od ambrozije ili poslastice spravljene od mesa riječnih rakova U današnjim recesijskim uvjetima, kada mnogi muku muče kako spojiti kraj s krajem te osigurati redovnu prehranu sebi i svojoj obitelji, ovo bi mogao postati nov način jeftinog izvora namirnica jer su invazivni organizmi prisutni svuda oko nas. Potrebno je samo naučiti u koje godišnje doba odabrati pojedine vrste. Sve ostalo je besplatno.
Literatura: Malcolm L. Hunter, JR. and James Gibbs. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition. Kerovec, M. i Lajtner J. Invazivne vrste. Kopnene vode Hrvatske. Kružić, K., 2005. Primarni indikatori biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Agencija za zaštitu okoliša AZO. MacPhee, B., 2006. ALIEN FLOTILLAS: THE EXPANSION OF INVASIVE SPECIES THROUGH SHIP BALLAST WATER. EarthTrends Environmental Essay Competition Winner. Holeck, K.T., Mills, E.L., Macisaac, H.J., Dochoda, M.R., Colautti, R.I. i Ricciardi, A., 2004. Bridging Troubled Waters: Biological Invasions, Transoceanic Shipping, and the Laurentian Great Lakes. BioScience, 54, 10. Mack, R.N., Simberloff, D., Lonsdale, W.M., Evans, H., Clout, M., Bazzaz, F.A., 2000. BIOTIC INVASIONS: CAUSES, EPIDEMIOLOGY, GLOBAL CONSEQUENCES, AND CONTROL. Drvo znanja- enciklopedijski časopis za mlade, prosinac 2010./siječanj 2011. Broj 140-141.
web stranice: http://www.dzzp.hr/vrste/alohtone-i-invazivne-vrste/straneinvazivne-vrste-865.html http://wmd.hr/portal/hrvatska/hrvatska/sto-najgorih-svjetskihinvazivnih-vrsta/ http://www.invazivnevrste.hr/pagetemplates/pagecontent.aspx?p ageid=3&langid=1 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2112 http://en.wikipedia.org/wiki/aedes_albopictus#invasive_species http://www.nature.org/initiatives/invasivespecies/ http://www.great-lakes.net/teach/pollution/ans/ans_7.html http://massbay.mit.edu/exoticspecies/ballast/ http://www.vecernji.hr/zivot/vecer-invazivnih-vrsta-nudi-cajambrozije-rijecne-rakove-clanak-340250
Hvala na pozornosti!