Tanja Radić Lakoš, dipl. ing. Jasmina Sladoljev, dipl. oec. Divna Goleš, dipl. oec. Veleučilište u Šibeniku E-mail: tanja@vus.-hr- NORMA ISO 14000 U HRVATSKIM HOTELIMA Hotelijerstvo, kao jedna od najzastupljenijih gospodarskih grana u Hrvatskoj treba kvalitetno upravljanje kvalitetom i okolišem. Razna turistička poduzeća pristupaju standardizaciji sustava, ali za sada isključivo na razini nabave robe, kvalitete i sigurnosti u preradi hrane, te informatizaciji sustava. Budući da implementacija ISO 14000 sustava ulijeva povjerenje raznim organizacijama za zaštitu okoliša, kupcima i zaposlenicima, povećava prodaju i otvara nova tržišta čudi iznimno mali broj dobivenih certifikata u hotelskim kućama u odnosu na ukupan broj uspješno primijenjenih standarda u hrvatskim tvrtkama. U radu će se pokušati prikazati u kojoj su mjeri hrvatski hoteli uveli normu ISO 14000. Ključne riječi: turistička privreda, norma ISO 14000, kvaliteta 1. UVOD Turizam postaje jedan od vodećih gospodarskih sektora svijeta 1, a hotelijerstvo je jedna od najjačih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj. Ponuda proizvoda sunce i more pri tome je kontinuirano najjači hrvatski proizvod današnjice. Međutim, sve više kupaca turističkih proizvoda, pogotovo onih iz nama bližih emitivnih tržišta (zapadna europa) smatra ovakvu vrstu ponude zastarjelom. Upravo iz tog razloga hrvatski turizam mora se etablirati kao drugačiji i posjetitelju koji je u poziciji moći ponuditi više: bolji, drugačiji i kvalitetniji proizvod. Važno je naglasiti da nema mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja na međunarodnom tržištu ako proizvodi i usluge nisu u skladu s međunarodnim normama. Poslovne organizacije koje usvoje normu ISO 14000 osiguravaju smanjenje štetnih utjecaja na okoliš te osiguravaju da su svi utjecaji identificirani, nadzirani i usklađeni sa zakonskim propisima. Štetni utjecaji se vremenom ublažavaju ili uklanjaju koristeći mehanizme kontrole. Prema novom pristupu standardizaciji, svaki proizvod mora udovoljiti temeljnim zahtjevima: mora zadovoljiti sigurnost, zaštitu potrošača i zaštitu okoliša. U odnosu na većinu europskih zemalja Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa te visokim stupnjem očuvanosti prirode. Jedan od osnovnih ciljeva zaštite prirode je očuvati okoliš te kroz politiku održivog razvoja iskoristiti kvalitetu okoliša kao razvojnu šansu. Potreba zaštite okoliša mora biti jasan, cjelovit i dugoročan koncept. To se može ostvariti na način da se postojeći sustav dogradi. U RH prve norme iz niza 14000 donesene su 1998. godine, no do 2000. tek je 5 tvrtki certificirano po zahtjevima te norme. No, zbog regulatornih pritisaka EU, težnji za 1 Boris Pirjevec, Ekonomska obilježja turizma, Golden Marketing, Zagreb, 1998., str. 56.
međunarodnim poslovnim priznanjem i povećane ekološke svijesti u idućim godinama broj certifikata počinje rasti pa ih u 2007. ima 265. Hoteli su danas prepoznati kao jedni od najvećih potrošača energije i vode te onečišćivači zraka. Hrvatski hoteli su u velikoj mjeri loše tehnički opremljeni ili opremljeni po zastarjelim normama što im svakako ne ide u prilog u ostvarivanju primarnih ciljeva: zadovoljstvo gostiju i mogućnost zarade. Cilj rada je odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri su hrvatski hoteli uveli međunarodne norme za zaštitu okoliša ISO 14000. 2. UTJECAJ HOTELA NA OKOLIŠ Do prekomjernog negativnog utjecaja hotela na okoliš dolazi kada je broj posjetitelja veći od mogućnosti da okoliš svojim kapacitetom prihvata podnese takvo opterećenje. Nekontrolirani konvencionalni turizam ima potencijalnu opasnost na mnoga područja poput: gubitka prirodnog zemljišta, erozije zemljišta, povećanog pritiska na ugrožene vrste, povećane podložnosti šumskim požarima, otpuštanja otpadnih tvari i voda u more te povećanje zagađenja. Tijekom posljednjeg desetljeća pažnja posjetitelja sve više se prebacivala s onečišćivača iz okoliša na one u samom objektu. Najčešći onečišćivači u hotelu su 2 : onečišćenje vode i proizvodnja otpadnih voda, proizvodnja krutog otpada, onečišćenje zraka i potrošnja energije. U razdoblju od 2002. 2008. u organizaciji Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju provedeni su projekti čistije proizvodnje. U projektima je sudjelovalo 17 hotelsko ugostiteljskih tvrtki s 19 hotela. Tijekom provedbe projekata predloženo je 93 različite mjere, čijom primjenom se ostvaruju financijske uštede od 6,2 milijuna kn. Investicije potrebne za provedbu svih mjera iznose 7,9 milijuna kn. Osim financijskih učinaka ostvaruju se i znatni pozitivni učinci na okoliš, koji se očituju u smanjenju potrošnje svježe vode, smanjenju nastajanja otpada, te smanjenju emisija u zrak, kroz smanjenje potrošnje električne energije i ostalih energenata. 60% mjera su mjere bez ulaganja ili zahtijevaju ulaganje do 10.000 kn, dok je 69% mjera ostvarivo uz period povrata investicije kraći od 1 godine. Drugi projekt Edukacija hotela iz zaštite okoliša započeo je u siječnju 2006. godine. U njemu je sudjelovalo 5 turističko hotelijerskih tvrtki sa 7 hotela. Rezultati projekta pokazali su investicije od ukupno 4,690.837 kn, te godišnjim uštedama od 1,683.317 kn koje bi rezultirale s godišnjim smanjenjem od: 3 171 t neopasnog otpada, 18 557 m 3 otpadnih voda, 1,6 t opasnog otpada, 1 022 t emisija u zrak, 2 Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Uloga odjela održavanja hotela u sustavu upravljanja okolišem, Zbornik radova 12. Međunarodnog savjetovanja Održavanje 2006., Rovinj, 2006, str. 247-254. 3 Edukacija hotela iz zaštite okoliša, www.cro-cpc.hr/projekti/projekt_hoteli/rezultati_hoteli.pdf.
te uštedama od: 2 652 MWh energije, 25 550 m 3 vode, 0,7 t deterdženata. Turistički subjekti moraju prihvatiti norme i standarde ekološkog ponašanja tj. racionalno ponašanje u svome gospodarenju resursima, prije svega energijom, vodom i otpadom. Većina boljih hotela u svijetu sustavno uvodi u svoje poslovanje tzv. 3R mjere tj. reuse, recycle, reduce. 4 2.1. Potrošnja pitke vode u hotelima Pitka voda je postala neprocjenjiv resurs u mnogim dijelovima svijeta, a u nekim turističkim mjestima može značajno utjecati na opskrbu. Hoteli su veliki potrošači pitke vode što varira od manje od 60.000 do 230.000 litara po sobi gosta godišnje, ovisno o opremljenosti sobe (kuhinja, jedna ili više kupaonica, jakuzi i sl.) te da li je razvijena dobra praksa očuvanja vode. Povijesno gledajući hoteli su malo pažnje posvetili očuvanju vode te bi im u budućnosti ovo mogao biti ključan izazov. Politika očuvanja vode u hotelu i nabava kvalitetne opreme može tvoriti bazu za efektivan program očuvanja ovog resursa jer mnogi uređaji mogu smanjiti potrošnju vode (Tablica 1). Preporuke su: zamijeniti stare tuševe i vodokotliće s novim, visokokvalitetnim i manje protočnim, educirati goste o načinu štednje vode i sl. 5 Osim velike potrošnje vode od strane gostiju hoteli troše velike količine pitke vode u drugim odjelima hotela: u odjelu hrane i pića (npr. prilikom pranja i pripreme namirnica i čišćenja posuđa), u odjelu domaćinstva (za čišćenje soba i javnih dijelova hotela, u praonici rublja), a posebno se mnogo pitke vode troši za rekreativne sadržaje poput bazena, jakuzija ili zalijevanja golf-terena te za održavanje zelenila oko i u hotelu. Taktike koje mogu pomoći u očuvanju vode u hotelu prvenstveno uključuju implementaciju sustava preventivnog održavanja. On uključuje: održavanje vodovodnih instalacija, uz stalne provjere eventualnih prokapljivanja ili curenja, provjeru slavina, vodokotlića i tuševa. Potrebno je izbjegavati upotrebu prevelikih bojlera i čestu upotrebu air-condition-a, instalirati infracrvene aktivatore slavina i vodomjere za kontrolu visoke potrošnje vode od strane pojedinih uređaja. Rublje je potrebno prati samo kad je perilica puna, a pri tome se mora koristiti minimalna količina deterdženata i smanjiti vrijeme ispiranja, a otpadnu vodu od ispiranja rublja i sušenja koristiti za ponovnu upotrebu. Ukoliko je moguće potrebno je razdvojiti sustav tople vode u sobama gostiju i praonici. Ušteda vode u odjelu hrane i pića može se postići već ako se namirnice peru u posudama, a ne ispod tekuće vode, nije dobro koristiti toplu vodu za odmrzavanje namirnica jer se one mogu odmrznuti u hladnjaku, a perilicu suđa je potrebno uključivati samo kada je puna. 4 Petrić, L., Destinacijski menadžment, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006. 5 Šmitran, I., Emling, M., Hrvatin Bakić, V., Zaštita mora pravilnim zbrinjavanjem otpada i otpadnih voda iz hotelskih kompleksa i ugostiteljskih objekata, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora, Opatija, 2002., str. 149-156.
Tablica 1. Primjer racionalnog upravljanja vodom u nekim svjetskim hotelima. HOTEL Ramada International London Hilton Apple Farm Inn and Restaurant, California Intercontinental, Miami Disney Word, Florida Habitat Suites Hotel, Austin, Taxas Regency Intercontinental; Bahrain PRAKSA I UŠTEDA Korištenje netoksičnog ionizirajućeg procesa u bazenima umjesto do tada korištenog klora. Slana voda se koristi za punjenje vodokotlića, a kanalizacijska voda i voda od pranja se recikliraju za potrebe navodnjavanja. Postavljanjem opeke u vodokotlić svakog WC-a hotel je ostvario uštede od 1,34 l vode pri svakom puštanju. Korištenjem otpadnih voda mašina za pranje u vodokotlićima uštedjelo se 15,900 l vode u danu, što godišnje iznosi 5.000 $ Recikliranjem otpadnih voda za navodnjavanje vrtova godišnje se uštedjelo 4.000 $. Reciklaža 15,2 milijuna l otpadnih voda dnevno za navodnjavanje zelenih površina i golf terena. Programom očuvanja vode uštedjelo se 9.000 $ godišnje. Vrši se zamjena kloriranog bjelila s oksidacijskim bjelilom koji je bezopasan za okoliš i ne utječe na život u moru. Koristi se potpuno razgradivi tekući deterdžent umjesto deterdženta u prahu. Vrši se zamjena starih mašina za pranje korištenjem efikasnijih. Izvor: Petrić, L., Destinacijski menadžment, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str. 60-62. Zalijevanje okoliša hotela potrebno je opremiti senzorima vlage i instalirati sustav kao po kap koji štedi vodu, umjesto prskalica iz kojih se dio vode gubi evaporacijom, a ako je moguće može se koristiti i kišnica. Za vrt je uvijek bolje izabrati udomaćene vrste bilja od egzotičnih, ne koristiti previše gnojiva jer su gnojene biljke podložnije bolestima i ovisnije o zalijevanju i po mogućnosti izbjegavati trave jer su najovisnije o zalijevanju. 2.2. Zbrinjavanje otpada u hotelu Za redukciju proizvodnje otpada u hotelu najefikasnije je uvesti i provoditi program minimaliziranja nastanka otpada. On prvenstveno uključuje racionalnu nabavu, koja izbjegava nabavku nepotrebne ambalaže, ponovno korištenje iste opreme uz održavanje vijeka već postojeće opreme. Nepotrebnu staru, ali ispravnu opremu potrebno je donirati karitativnim organizacijama. Odvajati limenke, boce i staklo za recikliranje, instalirati uređaje za prešanje kao bi se smanjio volumen otpada, omogućiti kompostiranje biorazgradivog otpada. Kad god je moguće izbjegavati upotrebu štetnih za okoliš opasnih tvari, skupljati i reciklirati motorna ulja, posjedovati registar svih opasnih otpada i educirati djelatnike o njihovom zbrinjavanju. Također, u kotlovnici se koriste i velike količine ulja i maziva. Njihova ambalaža spada u opasni otpad i mora se na adekvatan način zbrinuti (Tablica. 2).
Tablica 2. Primjer upravljanja otpadom u nekim hotelima u svijetu HOTEL Inter-Continental, New Orleans Hyatt Regency, Chicago Intercontinental, Miami Omni Hotels PRAKSA I UŠTEDA Recikliranjem i upravljanjem otpadom (sortiranjem hrane, pića i sobnog otpada) smanjenjem prijevoza, prodajom recikliranog materijala i ponovnim korištenjem opreme uštedjeli su 79.000 $. Sveobuhvatnim programom recikliranja i reduciranja otpada godišnje je ušteđeno 120.000 $. Programom recikliranja za 30 materijala godišnje je ušteđeno 31.000 $. Stari električni aparati ponovno su prodani dobavljačima. Božićna drvca su zasađena i ponovno korištena iduće godine. Stari namještaj doniran je lokalnim dobrotvornim ustanovama. Vrećice za kupovinu i papir za pakiranje rade se od ne prerađenog papira. Pamučne vrećice za rublje koriste se umjesto plastičnih. Pri kopiranju se koristi dvostruko kopiranje. Sav bijeli i novinski papir se koristi za recikliranje. Izvor: Petrić, L., Destinacijski menadžment, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str. 60-62. Ekonomski troškovi odlaganja otpada rastu istovremeno dok se u okolišu gomilaju sve veće količine otpada, a odlagališta zatvaraju. Na taj način određene količine otpada raspadom postaju toksične čime tvore prijetnju okolišu. Način na koji hoteli mogu riješiti ovaj problem je u smanjivanju, ponovnom korištenju i recikliranju otpadnih tvari poput papira, stakla, plastike, metala, drva, vrtnog otpada, toksičnih materijala i organskog otpada. Tako se na primjer u hotelskim sobama mogu ugraditi spremnici za šampone i sapune koji se mogu višekratno upotrebljavati, a na taj način se iz okoliša uklanja velika količina otpada 6. 2.3. Upravljanje energijom u hotelu Specifičnost turizma Republike Hrvatske je izražen sezonski karakter, srednjoročni uzlazni trend potražnje i, posljedično, povećanje prihvatnih kapaciteta, što se onda odražava i na potrošnju energije tog sektora. Korištenjem mjera energetske učinkovitosti u turizmu moguće je smanjiti potrošnju energije i pripadne troškove bez narušavanja kvalitete usluge, dok obnovljivi izvori mogu doprinijeti opskrbi energijom. 7 Mogućnost primjene pojedinih obnovljivih izvora energije u hotelu značajno ovisi o lokaciji i vremenu, jer su ti izvori, kao i turizam, prostorno i vremenski uvjetovani. Upravljanje energijom u prihvatnoj industriji posjeduje specijalne zahtjeve koji nisu poznati niti u jednoj drugoj grani poslovanja. I veliki i mali hoteli posluju danonoćno, rutinski izvršavaju niz različitih usluga i to kroz niz odjela koji su često raspodijeljeni u više zgrada. Na primjer, uz sobe hoteli imaju restorane i sale za posluživanje hrane, barove, centre za rekreaciju i salone ljepote, konferencijske sale i suvenirnice, a kako bi mogli pružiti potporu ovim uslugama hoteli imaju i administrativne urede, kuhinje, praonice i sobe za održavanje. Sve ove djelatnosti 6 Tušker, B., Vodovod i kanalizacija u hotelima, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora, Opatija, 2002., str. 189-194. 7 Jelavić, B., Energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i turizam u RH, Stručni skup Turizam i klimatske promjene, Zagreb, 2008.
često zakompliciraju upravljanje energijom u hotelu, a da se uopće nije spomenuo faktor koji u hotelu najviše troši energiju gosti. Bez obzira što cijene opreme za pojedine sustave hotela stalno rastu mnogi hotelijeri i upravitelji ne žele trošiti sredstva i vrijeme za zamjenu takve opreme koja se još uvijek može servisirati. Srećom, postoje mnoge taktike koje se lakoćom mogu inkorporirati u dnevne poslove, a koje ne zahtijevaju kapitalna sredstva; Mjere bez troškova uključuju: optimizaciju temperature za grijanje prostorija i vode, kontrolu i prilagodbu operabilnog vremena sve opreme energetskog sustava, kontrolu i prilagodbu osvjetljenja, gašenje opreme kada nije potrebna, izbjegavanje simultanog grijanja i hlađenja prostorija, gašenje sustava grijanja, hlađenje i osvjetljavanja u nezauzetim prostorijama i dr. Mjere s malim do umjerenim troškovima su: instalacija boljih kontrolnih uređaja (termostatična rebra radijatora, taimeri, fotoćelije ), instaliranje prozirnih zaslona ili sjenila u sobama, instaliranje štedljivih žarulja u sobama i društvenim prostorijama, brtvljenje starijih vrata i prozora, poboljšavanje oporabe topline u praonici i bazenu, zamjena stare opreme s efikasnijim alternativama i kao god je moguće koristiti obnovljive izvore energije. Kako bi se potrošnja energije svela na najmanju moguću mjeru (Tablica. 3) uprava hotela i osoblje moraju razviti preventivni program održavanja opreme, nabaviti i koristiti samo environmentally friendly uređaje, stalno kontrolirati HVAC sustav (heating, ventilation, air condition), smanjiti količinu grijane vode, limitirati količinu tople vode za čišćenje, instalirati energetski efikasnije uređaje (žarulje ili fluorescentne lampe, senzore kretanje usklađene s rasvjetom, koristiti grijače bazena samo kada je to potrebno), koristiti prirodno osvjetljenje kada god je to moguće, koristiti obnovljive izvore energije, biti aktivan u programu štednje energije. Tablica 3. Primjer racionalnog upravljanja energijom u nekim svjetskim hotelima. HOTEL Renaissance International hoteli i resorti Intercontinantal Sydney Intercontinental, Miami Boston Park Plaza PRAKSA I UŠTEDA Solarna energija koristi se za rasvjetu i stropne ventilatore. Klizni prozori i vrata su povezani s konektorima tako da se pri otvaranju klimatski uređaji isključuju. Zamjenom postojećih grijača bojlera efikasnijima ostvarene su prosječne uštede od 300 mjesečno po gostu. Na hodnicima se koriste svjetla sa prekidačima, a vanjska rasvjeta koristi foto-električne ćelije. Jednaka kvaliteta čistoće može se postići pranjem na 60 C umjesto na 96 C što je rezultiralo prosječnom godišnjom uštedom plina od oko 24.000 $. Energetska ušteda procjenjuje se na 400.000 kwh godišnje što iznosi 2.400 $. Instalirano je 1.686 termo izolacijskih prozora, a svaki prozor godišnje uštedi hotelu 75 $ u troškovima energije. Izvor: Petrić, L., Destinacijski menadžment, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str. 60-62. Takve aktivnosti zahtijevaju intenzivnu suradnju svih dionika, naročito projektanata i investitora, dok za njihovu realizaciju već postoje brojni financijski poticaji. Korištenjem obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti se postiže dodana vrijednost destinacije kroz senzibilnost za okoliš i ekologiju ekološki osviještenu destinaciju.
3. UPRAVLJANJE OKOLIŠEM U HOTELIMA Uvođenje sustava za upravljanje okolišem u hotele po standardu iz niza ISO 14000 znatno bi utjecalo na smanjenje i/ili potpuno uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš, uz znatne uštede, a samim time i povećanje ekonomičnosti. Pri tome je od izuzetnog značaja uloga ekološkog menadžmenta. Ekološki menadžment je primjena sustavnog i holističkog pristupa u zaštiti, upravljanju i obnavljanju okoliša i ekosustava. Podrazumijeva brigu za zaštitu i održivost ekosustava, a ne fokusiranje na produktivnost i konkurentnost prirodnih resursa. Ekološki menadžer mora posjedovati znanja iz prirodnih i društvenih znanosti i mora djelovati kao koordinator procesa između ekonomije i ekologije, mora djelovati na smanjenje potrošnje prirodnih resursa, na smanjenje onečišćenja okoliša i stvaranje pozitivne ekološke klime. Zahtjevi zainteresiranih strana, među kojima kupac ima središnje mjesto, polazište su sustava upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima ISO normi. Bez obzira želi li hotel svoj sustav upravljanja urediti sukladno zahtjevima ovih normi, zahtjeve zainteresiranih strana, osobito gosta, treba moći egzaktno prepoznati. Prepoznavanje tih zahtjeva početak je upravljanja sustavom kvalitete u hotelu. Da bi se zahtjevi i očekivanja gosta mogli ispuniti sustav upravljanja u hotelu mora biti izgrađen, dokumentiran, implementiran i upravljan tako da osigurava ispunjenje njegovih stvarnih i pretpostavljenih zahtjeva. 8 Jedna od najznačajnijih promjena koja se pojavila u poslovnom svijetu je pozitivan pristup kvaliteti. Vodeće međunarodne hotelske korporacije i hotelski lanci, prvi su implementirali standarde kvalitete jer je gosti očekuju. Primjena sustava kvalitete temeljena na ISO standardima ne samo što omogućuje povećanje efikasnosti poslovanja, već samo posjedovanje ISO certifikata znači reklamu za svaki ugostiteljski objekt. Gost koji vidi da je hotel uskladio svoj proizvod ili uslugu sa ISO standardima, ima povjerenja u proizvode i usluge koje mu taj hotel tijekom njegovog boravka nudi. 9 Da bi se dostigla određena razina kvalitete, treba se pridržavati hotelskih standarda kao određenog propisa o sadržaju, načinima i svojstvima hotelskih usluga. U 2006. provedeno je istraživanje među hotelijerima u Šibensko-kninskoj županiji o upravljanju okolišem u hotelima (Tablica. 4). Rezultati istraživanja bili su poražavajući. Od 18 anketiranih hotelijera samo je jedna hotelska kuća priznala da vodi računa o utjecaju na okoliš no niti oni nisu započeli s uvođenjem standarda. Neki hotelijeri čak su priznali da uopće nisu upoznati s normom ISO 14000 10. Na žalost, u ovom trenutku može se govoriti samo o nužnosti uvođenja standarda za upravljanje okolišem u hotele, ali ne i o hotelskim kućama koje su dobile certifikat po normi ISO 14001:2004. Na dan 31. prosinca 2007. od ukupno 265 certifikata ISO 14001, samo je jedan pripadao industrijskom sektoru Hotelijerstvo i ugostiteljstvo. 8 Miroslav Drljača, Metodologija izgradnje poslovnih procesa u hotelu, 18th Biennial International Congress Tourism & Hospitality Industry 2006, New Trends in Tourism and Hospitality Management, Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, Opatija, 2006. 9 Pirija D., Standardi u turističkom ugostiteljstvu, Visoka škola za turizam Šibenik, Šibenik, 2003. 10 Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Uloga odjela održavanja hotela u sustavu upravljanja okolišem, Zbornik radova 12. Međunarodnog savjetovanja Održavanje 2006., Rovinj, 2006, str. 247-254.
Tablica 4. Aspekti upravljanja okolišem u hotelu 1. Da li u Vašem hotelu postoji razvijen sustav upravljanja okolišem (EMS)? 2. Da li Vaš hotel ima certifikat ISO 14001? 3. Da li vaš hotel ima u planu uvoditi program upravljanja okolišem? 4. Da li Vaš hotel provodi edukaciju djelatnika o smanjivanju utjecaja na okoliš? 5. Koja je funkcija osobe odgovorne za upravljanje okolišem u Vašem hotelu? 6. Na koji način se u Vašem hotelu provodi legislativa o zaštiti okoliša? 7. Na koji način se u Vašem hotelu vodi briga o: 7.1 Upravljanju energijom (HVAC sustav, environmently friendly uređaji, senzori kretanja, sustav kontrole grijanja ili hlađenja, energetski efikasniji uređaji, iskorištavanje prirodnog osvjetljenja...) 7.2 Upravljanju vodom (limitatori potrošnje vode, zamjena vodokotlića, slavina i tuševa novim i manje protočnim, poboljšana efikasnost uređaja,instalacija vodomjer, infracrvenih aktivatora slavina, navodnjavanje zelenih površina hotela, golf tereni, bazeni...). 7.3 Zbrinjavanju krutog i tekućeg (otpadne vode) otpada (odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka, razvrstavanje otpada, smanjivanje volumena, pročišćavanje otpadnih voda...). 7.4 Opasnim kemikalijama i njihovom zbrinjavanju 7.5 Eko-nabavi i recikliranju tvari (nabava velikih pakiranja, robe u ambalaži koja se može reciklirati...). 7.6 Kontroli onečišćenja zraka (smanjivanje emisija iz kotlovnice i drugih uređaja, zabrana pušenja, zamjena uređaja s freonima, ugradnja filtera...) 7.7 Kontroli onečišćenja bukom. Izvor: Anketni upitnik, vlastita konstrukcija. U protekloj godini dvije hotelske kuće dobile su certifikat. To su Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. i Jadranka hoteli d.o.o. Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. certifikat ISO 14001 dobili su kao nadogradnju na već postojeći standard ISO 9001. Time su potvrdili da poslovanjem udovoljavaju najvišim međunarodnim zahtjevima kvalitete i očuvanju okoliša u poslovanju i odnosima s korisnicima, te da neprekidno prilagođavaju svoje poslovanje suvremenim ekološkim normama. Jadranka hoteli d.o.o. članica je Jadranka Grupe iz Malog Lošinja, i zajedno s ostalim članicama Grupe, sredinom travnja 2008., dobila certifikat 14001:2004. zajedno s certifikatom 9001:2000. 4. ZAKLJUČAK Implementacija i certifikacija ISO 14000 standarda od strane ovlaštenog tijela ulijeva povjerenje kupcima proizvoda i usluga, zaposlenicima, te lokalnoj samoupravi što u velikoj mjeri pozitivno utječe na sam hotel, povećava prodaju i otvara nova tržišta. Stoga čudi iznimno mali broj dobivenih certifikata u hotelskom kućama u odnosu na ukupan broj standarda u hrvatskim tvrtkama, pogotovo jer je turizam strateška odrednica RH. Rješenje koje se nameče je povećana, organizirana, edukacija o prednostima uvođenja standarda ISO 14000 i podizanje ekološke svijesti cjelokupnog društva koju bi trebala poticati i provoditi država preko nadležnog ministarstva i ostalih agencija, te tijela državne uprave.
LITERTURA 1. Drljača, M., Metodologija izgradnje poslovnih procesa u hotelu, 18th Biennial International Congress Tourism & Hospitality Industry 2006, New Trends in Tourism and Hospitality Management, Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, Opatija, 2006. 2. Edukacija hotela o zaštite okoliša, www.cro-pc.hr/projekti/projekt_hoteli/rezultati_hoteli.pdf. 3. Jelavić, B., Energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i turizam u RH, Stručni skup Turizam i klimatske promjene, Zagreb, 2008. 4. Petrić, L., Destinacijski menadžment, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006. 5. Pirija D., Standardi u turističkom ugostiteljstvu, Visoka škola za turizam Šibenik, Šibenik, 2003. 6. Pirjevec, B., Ekonomska obilježja turizma, Golden Marketing, Zagreb, 1998. 7. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Uloga odjela održavanja hotela u sustavu upravljanja okolišem, Zbornik radova 12. Međunarodnog savjetovanja Održavanje 2006., Rovinj, 16. 18. svibnja 2006. 8. Šmitran, I., Emling, M., Hrvatin Bakić, V., Zaštita mora pravilnim zbrinjavanjem otpada i otpadnih voda iz hotelskih kompleksa i ugostiteljskih objekata, Zbornik radova Znanstvenostručnog skupa Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora, Opatija, 19.-22. ožujka 2002. 9. Tušker, B., Vodovod i kanalizacija u hotelima, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora, Opatija, 19.-22. ožujka 2002. Summary ISO 14000 NORM IN CROATIAN HOTELS Hotel industy, as one of the basic economic branches in Croatia needs qualitative management of quality and environment, that is, implementation of integrated systems. The largest number of tourist companies is now standardizing their systems, but mostly at the level of goods acquisition, quality and safety in food processing, and the computerization of the system. Since the implementation of ISO 14000 norm instills trust in various environmental protection organizations, as well as their partners (especially buyers and employees); increases the sale and opens up new markets, the number of hotel businesses that have implemented the system is surprisingly small, especially when compared to the number of other businesses where the norm has been successfully implemented. The paper shows in which degree Croatian hotels have implemented ISO 14000 norm, that is, defines the advantages of implementing the system in tourist economy. Key words: tourist economy, ISO 14000 norm, quality.