Na osnovu lana 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, Skup tina Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, na 93. sjednici odr anoj 30. juna 2004. godine, usvaja ZAKON O ZA TITI PRIRODE I. OP E ODREDBE lan 1 Ovim zakonom ure uje se obnova, za tita, o uvanje i odr ivi razvoj pejza a, prirodnih podru ja, biljaka, ivotinja i njihovih stani ta, zemlji ta, minerala i fosila i drugih komponenti prirode, koje ine dio ivotne sredine, na na in i prema uslovima utvr enim ovim zakonom. lan 2 Odredbe Zakona o za titi ivotne sredine koje nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona primjenjivat e se na odnose definisane ovim zakonom. Odredbe koje su propisane Zakonom o za titi ivotne sredine, a nisu definisane u ovom zakonu ili nekom drugom posebnom zakonu, primjenjivat e se u oblasti za tite prirode. Posebni zakoni lan 3 Za tita voda, vazduha, uma i ostalih dijelova prirode bit e propisana posebnim zakonima. Odredbe ovog zakona koje su u suprotnosti sa odredbama posebnih zakona ne e se primjenjivati. Odredbe ovog zakona kojima se reguli e ve i stepen za tite od one koja je propisana u odredbama posebnog zakona primjenjivat e se u skladu sa ovim zakonom. Odredbe ovog zakona ili odredbe Zakona o za titi ivotne sredine primjenjivat e se na za titu onih dijelova prirode koji nisu regulisani posebnim zakonom. Ciljevi zakona lan 4 Mjerama propisanim ovim zakonom stvorit e se osnovni uslovi za za titu prirode i odr ivi razvoj prirode i ivotne sredine, a naro ito: - obnova, za tita, o uvanje i odr iva upotreba ekolo kog balansa u prirodi; - obnova, za tita, o uvanje i odr iva upotreba obnovljenih prirodnih resursa; - obnova, za tita, o uvanje i odr iva upotreba prirode i revitalizacije o te enih podru ja i dijelova prirode; - uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informisanje i finansiranje za tite prirode; - uspostavljanje me uentitetske i me unarodne saradnje u domenu za tite prirode; - u e e javnosti u oblasti za tite prirode; - realizacija ciljeva propisanih u politici o za titi prirode; - potrebno uskla ivanje ekonomskih i dru tvenih razvojnih planova i projekata sa odr avanjem svih postoje ih obnovljenih prirodnih resursa; - smanjenje kori enja, optere enja i zaga ivanja vrsta ( ivotinja, biljaka, gljiva) i njihovih stani ta. Primjena zakona lan 5 Odredbe ovog zakona primjenjuju se na pravna, fizi ka lica i asocijacije koje mogu biti nosioci prava i obaveza po odredbama ovog zakona, na teritoriji Br ko distrikta BiH. II. DEFINICIJE Definicije lan 6 Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijede e zna enje:
- «biolo ka raznolikost» - raznolikost me u ivim organizmima iz svih izvora, uklju uju i, izme u ostalog, kopnene i druge vodene ekosisteme i ekolo ke komplekse kojima pripadaju. Ovo uklju uje raznolikost unutar vrsta, izme u vrsta i ekosistema; - «vrste prirodnih stani ta iz Crvene knjige» - prirodna stani ta koja se nalaze u Br ko distriktu BiH kojima prijeti opasnost od nestanka u njihovom prirodnim podru ju; ili - imaju mali prirodni obim rasprostiranja nakon regresije ili zbog njihovog prirodno ograni enog podru ja; ili - predstavljaju primjere izuzetne vrijednosti koji su tipi ni za mediteransko i kontinentalno biogeografsko podru je; - «vrste iz Crvene knjige» - vrste koje: a) izumiru ili izumiru u divljini vrsta za koje ne postoji uvjerljiv dokaz da su izumrle ili je poznato da samo pre ivljavaju ili su u zato eni tvu; b) «ugro ene vrste»: - vrste kojima prijeti opasnost od izumiranja cijele vrste ili njenog velikog dijela iz njihovog prirodnog obima, - vrste kojima prijeti opasnost od smanjenja broja zbog jednog ili nekoliko uzro nih faktora, c) «osjetljive vrste» - vrste za koje se pretpostavlja da e najvjerovatnije biti u kategoriji ugro enih vrsta u bliskoj budu nosti ako uzro ni faktori nastave djelovati; ili d) «rijetke vrste» - koje imaju jednu ili vi e populacija s malim brojem individua i koje nisu trenutno ugro ene ili osjetljive, ali je njihov opstanak rizi an. Vrste se nalaze unutar ograni enih geografskih podru ja ili su razasute van njih; ili e) «endemi ne vrste» - zahtijevaju posebnu pa nju zbog specifi ne prirode njihovih stani ta i/ili potencijalnog uticaja istra ivanja njihovih stani ta i/ili potencijalnog uticaja istra ivanja njihovog stanja; f) «nedostatak podataka» - zna i nedostatak adekvatne informacije da bi se napravila direktna ili indirektna procjena rizika od izumiranja na osnovu distribucije populacije i/ili njenog stanja; «vrste» - svaka vrsta, podvrsta, ili geografski odvojena populacija, naro ito bilo koja vrsta ivotinja ili biljaka, bez obzira da li je iva ili mrtva, bilo koji lahko prepoznatljivi dio nastao iz toga; «vrste prirodnih stani ta koje su od interesa za zajednicu» - prirodna stani ta koja se nalaze na teritoriji Br ko distrikta BiH i navedena su u Direktivi Evropske unije o stani tima; «vrste koje su od interesa za zajednicu» - vrste koje se nalaze na teritoriji Br ko distrikta BiH i spomenute su u Direktivi Evropske unije (EU) o stani tima kao «vrste koje su od interesa za zajednicu» ili u Direktivi Evropske unije o pticama u Aneksu I (uklju uju i one vrste iz Crvene knjige); «Direktiva o pticama» - Direktiva Savjeta Evropske unije 79/409/EEC od 2. aprila 1979. o o uvanju divljih ptica; «Direktiva o stani tima» - Direktiva Savjeta Evropske unije 92/43/EEC od 21. maja 1992. o o uvanju prirodnih stani ta i divlje flore i faune; «ekolo ka mre a» - biolo ka veza prirodnih i pripli no-prirodnih podru ja, za ti enih prirodnih podru ja i njihovih tampon zona koje su osigurane «ekolo kim koridorom», koje predstavljaju bilo koji ekolo ki prolaz sa injen od prirodnih i pribli no-prirodnih podru ja i prolaza koji osiguravaju ili podr avaju ekolo ku vezu izme u udaljenih teritorija; «ivi organizmi» - vrste, podvrste i varijeteti (u daljem tekstu: vrste) mikroorganizama, gljiva, biljaka i ivotinja; «za tita prirode» - djelatnosti i mjere koje imaju za cilj spre avanje tetnih aktivnosti, o te enja ili zaga ivanja prirode, smanjenje ili eliminisanje nastale tete, i obnova prirode i dovo enje u prvobitno stanje; «informacije o za titi prirode» - svaka informacija data pismenim, vizuelnim i elektronskim putem o stanju prirode ili faktorima prirode; «komponenta prirode» - elementi prirode, kao to su flora i fauna, ivi organizmi i njihov prirodni (ekolo ki) sistem(i), biolo ka raznolikost (ili njene komponente), zemlji te, pejza, vje ta ka ivotna sredina, prirodna dobra, i uzajamno djelovanje ovih elemenata; 2
«odr ivi razvoj» - sistem dru tvenih i ekonomskih uslova i aktivnosti, koje tite divlje vrste i vje ta ku ivotnu sredinu za sada nje i budu e generacije, kori enje prirodnih resursa na ekonomi an i prikladan na in u pogledu o uvanja ekosistema, i osiguranje pobolj anja kvaliteta ivota i o uvanje biolo ko-kulturne raznolikosti u dugoro nom periodu sa aspekta ekosistema kao cjeline; «odr ivo kori enje» - kori enje elemenata prirode na na in i na stepenu koji ne iscrpljuje njihove regenerativne sposobnosti ili dovodi do smanjenja prirodnih resursa i biolo ke raznolikosti, i stoga odr ava njihov uro eni potencijal za zadovoljenje zahtjeva i potreba sada njih i budu ih generacija; «o te enje prirode» - o te enje prirode ili njenih komponenti u obliku bilo koje promjene ili zaga ivanje prirode ili kori enje prirode do stepena kada ne postoji mogu nost obnove o te ene prirode, i vra anja u prirodno ili prvobitno stanje (kvalitet), to ima negativan uticaj na floru i faunu; «o uvanje stanja prirodnih stani ta» - ukupan zbir aktivnosti koje imaju uticaj na prirodno stani te i njegove tipi ne vrste i mogu uticati na njegovu dugoro nu distribuciju, strukturu i funkciju kao i na dugoro ni opstanak njegove vrste unutar teritorije Br ko distrikta BiH. O uvanje stanja prirodnog stani ta e se smatrati «prihvatljivim» kada: - njegov prirodni obim i podru je koje pokriva unutar tog obima je stabilno ili se pove ava, i - kada postoje specifi ne strukture i funkcije koje su neophodne za dugoro no odr avanje i vjerovatno e nastaviti postojati u bliskoj budu nosti, i kada je o uvanje stanja tipi nih vrsta povoljno (pogledati «o uvanje stanja vrsta»); «pribli no-prirodni uslovi» - uslovi stani ta, pejza a (i njihovih komponenti) ili njihovih zajednica na iji razvitak zna ajno uti e ovjek (stvaranje uslova koji su sli ni prirodnim), tako da se njima uglavnom de avaju procesi samoregulacije i oni nisu sposobni da pre ive bez direktnog ljudskog posredovanja; «pejza» - ograni eno podru je Zemljine povr ine koje sadr i odre ene strukture i karakteristike, specifi ne divlje vrste i prirodne sisteme zajedno sa specifi nim karakteristikama kulturnog naslije a, gdje zajedno egzistiraju i uzajamno djeluju sile prirode i elementi vje ta ke ivotne sredine; «prirodni uslovi» - uslovi stani ta, pejza a i zajednica na iji razvoj ovjek nema nikakvog ili ima neznatan uticaj (sa izuzetkom rekonstrukcije) i kao posljedica toga, u njima se uglavnom de avaju procesi samoregulacije; «prirodni sistem» ili «ekosistem» (ekolo ki sistem) prirodna jedinica ivih organizama koja se dinami no mijenja i zajednice tih organizama i abioti ka ivotna sredina; «prirodni resursi» - komponente prirode ili odre eni sastavni dijelovi nastali iz toga koji se mogu koristiti za zadovoljenje potreba dru tva, sa izuzetkom vje ta ke ivotne sredine; «prirodno podru je» - bilo koje podru je s karakteristikama pribli no-prirodnih uslova; «podru je osjetljive ivotne sredine» - svako pretjerano kultivisano podru je gdje se primjenjuju prirodno-prihvatljive metode kultivisanja i koja su pogodna da budu progla ena za ti enim u skladu sa ovim zakonom; «stani te» ili «prirodno stani te» - kopneno ili vodeno podru je koje se razlikuje po geografskim, abioti kim i bioti kim karakteristikama, bez obzira da li je u potpunosti prirodno ili pribli noprirodno, koje sadr i odgovaraju e uslove za ivot odre enog organizma, njegove populacije ili zajednice organizama unutar prirodnog sistema gdje postoje svi ekolo ki uslovi neophodni za njihov razvoj, opstanak i razmno avanje; «stanje o uvanja vrsta» - ukupan zbir aktivnosti koje imaju uticaj na vrstu i mogu uticati na njihovu dugoro nu distribuciju i izumiranje populacije unutar teritorije Br ko distrikta BiH. O uvanje stanja e se smatrati «prihvatljivim» kada: - porodici o rastu populacije vrste pokazuju da se odr avaju same na dugoro noj osnovi koja je odr iva komponenta prirodnih stani ta, i - prirodni obim vrsta nije ni smanjen niti e vjerovatno biti smanjen u bliskoj budu nosti, i - postoji, i vjerovatno e postojati, dovoljno veliko stani te koje e odr avati njihovu populaciju na dugoro noj osnovi; 3
«upravljanje za titom prirode» - svaka aktivnost koja ima za cilj istra ivanje, vo enje registara, regulaciju, o uvanje, uvanje, odr avanje, izlaganje ili sanaciju za ti enih pejza a, vrsta, minerala ili podru ja; «faktori prirode» - supstance, djelatnosti i mjere, ugovori o upravljanju ili za titom, politike, zakonski propisi, planovi i programi, koji imaju uticaj ili e vjerovatno imati uticaj na elemente prirode unutar va enja ovog zakona i profitabilne i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste tokom procesa dono enja odluka. III. OSNOVNA NA ELA Na elo saradnje lan 7 Sva pravna ili fizi ka lica kao i druge organizacije du ne su tititi prirodu, pri emu su du ni da me usobno sara uju u spre avanju djelatnosti koje mogu ugroziti ili o tetiti prirodu, ubla avaju svaku takvu tetu, elimini u posljedice takve tete i obnavljaju o te enu prirodu i dovode je u stanje u kojem je bila prije pojave tete. Na elo odr ivosti lan 8 Eksploatacija divljih vrsta, minerala i podru ja s prirodnim ili pribli no prirodnim karakteristikama mo e se vr iti samo do stepena na kojem se njihova biolo ka raznolikost, ispravno funkcionisanje osnovnih prirodnih sistema i procesa u tim sistemima mo e odr avati. Intervencije lan 9 Interesi o uvanja prirode e biti uzeti u obzir tokom utvr ivanja strategije ekonomskog razvoja, prostornog planiranja i primjene mjera koje sprovode organi vlasti. U slu aju pojave tete ili o te enja prirode, prioritet e biti otklanjanje takve tete ili o te enja na izvoru. Na elo zaga iva pla a lan 10 Zaga iva i i korisnici su du ni platiti tro kove, poreza, takse i drugo za zaga ivanje ili kori enje prirode ili prirodnih resursa (ili drugih komponenti), za izvo enje bilo kojih aktivnosti ako one prouzrokuju ili e vjerovatno prouzrokovati tetu po prirodu. Na elo obrazovanja i obuke lan 11 Podizanje svijesti o primjeni zakona i drugih propisa o za titi prirode se posti e putem obrazovanja i obuke javnosti. Na elo prevencije lan 12 Kod aktivnosti koje mogu imati zna ajan uticaj na prirodu ili predstavljaju veliku opasnost ili nepopravljivu tetu, nedostatak nau ne sigurnosti ne e se koristiti kao razlog za odlaganje ekonomskih mjera da bi se sprije ila teta po prirodu. Na elo predostro nosti lan 13 Organi uprave, javnosti i privredni subjekti du ni su obratiti posebnu pa nju na: - odr ivi razvoj dok sprovode djelatnosti kao to su ekonomsko kori enje obnovljivih i neobnovljivih resursa, - spre avanje tete i opasnosti po zdravlje ljudi, - smanjenje tete, opasnosti i optere enja prirode. 4
IV. INFORMATIVNI SISTEM I SVIJEST JAVNOSTI lan 14 Podzakonskim aktom propisat e se uspostavljanje i upravljanje informativnim sistemom za za titu prirode i vr enje monitoringa (u daljem tekstu: informativni sistem). Podzakonskim aktom iz stava 1 ovog lana propisat e se pitanja pra enja, prikupljanja, registrovanja i analiziranja podataka, injenica i drugih relevantnih informacija o stanju i kori enju prirode i mjerama preduzetim od organa uprave, preduze a i drugih organizacija. Izvje taj o stanju prirode nadle no odjeljenje jednom godi nje dostavlja gradona elniku. Informativni sistem i pra enje uti e na kadrovsko ja anje i u e e javnosti u sprovo enju ovog zakona. V. PLANIRANJE ZA TITE PRIRODE Strategija za tite prirode lan 15 Strategija za tite prirode Br ko distrikta BiH ure uje zadatke i politiku za tite prirode i biolo ke raznolikosti, osigurava nadzor i za titu drugih dijelova prirodnog naslije a. Strategija iz stava 1 ovog lana sadr i posebno: 1. op i opis prirodnih podru ja u zemlji i djelatnosti koje su va ne za za titu i o uvanja biolo ke raznolikosti; 2. op e zahtjeve kao i odjeljenske i me uodjeljenske zadatke za za titu i o uvanje prirodnih podru ja, pejza a i drugih vrijednosti (vrsta, stani ta, minerala, fosila); 3. dugoro ne srednjoro ne zadatke za tite i o uvanja za ti enih vrsta, minerala i podru ja i odre ivanje novih za ti enih podru ja; 4. dugoro ne i srednjoro ne zadatke za uspostavljanje i odr avanja ekolo ke mre e i ekolo kih (zelenih) koridora; 5. dugoro ne i srednjoro ne zadatke odr avanja podru ja osjetljive ivotne sredine (ESA) i sistema; 6. sistem uslova i principa najva nijih mjera iz ta ke 1-5 ovog stava; 7. dugoro ne i srednjoro ne programe za istra ivanja, razvoj, obrazovne i demonstrativne zadatke i popularizaciju za tite prirode i o uvanja; 8. planirane izvore finansiranja; 9. principe za uspostavljanje i funkcionisanje sistema za posmatranje, prikupljanje podataka, registraciju i procjenu pejza a, vrsta minerala i podru ja s prirodnim ili pribli no-prirodnim karakteristikama. Strategija mora biti u saglasnosti s me uentitetskim programom za tite ivotne sredine, odnosno biti njen sastavni dio. Nadle no odjeljenje donosi plan za tite prirode, iji sadr aj mora biti u skladu sa stavom 2 ta ke1-7 ovog lana i sa strategijom o za titi prirode. Ovaj plan za tite prirode se podnosi gradona elniku. lan 16 Strategiju za tite prirode na period od est godina donosi Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika. Gradona elnik donosi plan implementacije Strategije za tite prirode. VI. NADLE NOST lan 17 Poslove u oblasti za tite prirode vr i nadle no odjeljenje Vlade. lan 18 Poslove u oblasti za tite prirode iz nadle nosti Distrikta vr i nadle no odjeljenje, koje je du no da: - dostavlja preporuke za odre ivanje za ti enih podru ja; - u estvuju u pripremi i implementaciji strategije za tite prirode. 5
Nadle nosti u oblasti za tite prirode na me uentitetskom i nivou Br ko distrikta BiH lan 19 Skup tina Br ko distrikta BiH mo e ovlastiti Me uentitetsko tijelo za za titu ivotne sredine da obavlja slijede e poslove u oblasti za tite prirode: - savjetovanje nadle nih odjeljenja, - izradu Crvene knjige za BiH, - izradu Strategije za tite prirode u Bosni i Hercegovini; - izradu smjernica za koordinaciju i saradnju prekograni nih za ti enih podru ja. VII. OP E MJERE ZA ZA TITU PRIRODE Za tita pejza a lan 20 Za tita pejza a ima za cilj za titu i unapre enje: - karakteristika prirodnog sistema njegovih ugro enih, osjetljivih ili rijetkih vrsta, - karakteristika ugro enog pejza a, - rekreacionih vrijednosti pejza a. Nadle no odjeljenje e predlo iti gradona elniku podzakonski akt kojim se propisuju na in i uslovi za tite pejza a van za ti enih podru ja, na in izrade, vrste planova i projekata za za titu pejza a. Podzakonskim aktom iz stava 2 ovog lana propisat e se: - postupak za dobijanje dozvole za djelatnosti na podru ju pejza a, - sadr aj i oblik izvje taja koji podnosi nosilac izrade plana ili projekta nadle nom organu o mjerama koje je preduzeo u cilju spre avanja negativnih uticaja na pejza, - aktivnosti koje su zabranjene u za ti enom podru ju. Dozvola e se izdati ako plan ili projekat nema negativan uticaj na: - karakteristike prirodnog sistema i njegove za ti ene ili ugro ene vrste, ili - karakteristike pejza a. Negativan uticaj iz stava 4 alineja 1, postoji ukoliko plan ili projekat mogu prouzrokovati: - da zna ajan broj ugro enih, osjetljivih ili rijetkih vrsta biljaka i ivotinja bude istrijebljen; - da stani ta ugro enih, osjetljivih ili rijetkih vrsta biljaka i ivotinja budu izlo ena negativnim uticajima ili uni tena, ili - da se mo e o ekivati zna ajan poreme aj u odnosima i me usobnom djelovanju izme u ivotinjskih i biljnih vrsta i njihovih bioti kih i abioti kih faktora prirode (geolo ki, klimatski, zemlji te, povr inske i podzemne vode, vegetacija itd.) u ekosistemu ili njegovim dijelovima. Negativan uticaj iz stava 5 alineja 2, postoji ako plan ili projekat prouzrokuje: - da veliki broj prirodnih elemenata pejza a, kao to je iva ograda, pojedina no drve e, skupine drve a itd. bude zna ajno smanjeno, - da prirodne povr ine kao to su rijeke, terase, doline, brda, prirodne ili pribli no prirodne rijeke budu zna ajno smanjene, ili - da obale rijeka, ritovi, jezera i njihov biljni i ivotinjski svijet kroz gra enje i sli ne mjere, budu podlo ni negativnom uticaju. Izuzetno plan ili projekat koji se smatra zabranjenim na osnovu st. 3, 4 i 5 ovog lana mo e biti odobren u slu aju da postoji zna ajniji javni interes. Podzakonskim aktom navedenim u stavu 2 ovog lana propisuje se koji javni interes imaju ve i zna aj od zna aja za tite prirode. Za tita divljih ivotinja i biljaka lan 21 Odredbe ovog zakona primjenjuju se na svaku pojedinu vrstu divljih ivotinja i biljaka, u svakoj fazi razvoja, u svakom obliku i stanju, osim izuzetaka propisanih podzakonskim aktom. Zabranjeno je namjerno uni tavanje ili o te ivanje, zloupotrebljavanje ili pretjerano iskori tavanje neza ti enih divljih biljnih vrsta, osim izuzetaka navedenih u stavu 1 ovog lana. 6
Zabranjeno je uznemiravanje, progonjenje ili ubijanje neza ti enih divljih ivotinja, premje tanje, o te ivanje ili uni tavanje njihovih prebivali ta (gnijezda ili legla) i uznemiravanje, uni tavanje ili mijenjanje njihovih stani ta, ukoliko za to ne postoje posebni razlozi. Divlje vrste koje nisu obuhva ene stavovima 1-3 su za ti ene prema Crvenoj knjizi. Crvena knjiga lan 22 ef nadle an za za titu ivotne sredine izra uje podzakonski akt kojim se utvr uje Crvena knjiga, njen sadr aj i rok va enja. O uvanje vrste iz Crvene knjige vr i se progla avanjem za ti enih podru ja i njihovim upravljanjem te njihovim uklju ivanjem u «Za ti ena podru ja u Evropi». ef nadle an za poslove za tite ivotne sredine du an je informisati javnost o razlozima uklju enja svake vrste ili stani ta u Crvenu knjigu i mjerama koje se primjenjuju i koje e se primjenjivati radi pobolj anja stanja vrsta i stani ta iz Crvene knjige. Za tita stani ta lan 23 Ovim zakonom ure uje se o uvanje biolo ke raznolikosti kroz za titu i o uvanje prirodnih stani ta i divljih biljnih i ivotinjskih vrsta, te preduzimanje ekonomskih, dru tvenih i kulturnih mjera radi odr avanja ili obnavljanja prirodnih stani ta, divljih biljnih i ivotinjskih vrsta. O uvanje prirodnih stani ta iz Crvene knjige, vr i se progla avanjem i upravljanjem za ti enim podru jima i uklju ivanjem u «Za ti ena podru ja u Evropi». VIII. POSEBNE MJERE ZA TITE PRIRODE Za ti ena podru ja lan 24 Za ti eno podru je je dio kopna odre eno radi za tite i odr avanja biolo ke raznolikosti, prirodnih i kulturnih resursa. Za ti ena podru ja su: - prirodna za ti ena podru ja ustanovljena u nau ne svrhe ili radi za tite divljine; - nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu za tite ekosistema i rekreacije; - spomenici prirode ustanovljeni u svrhu o uvanja specifi nih prirodnih karakteristika; - za ti eni pejza i ustanovljeni u svrhu o uvanja kopnenih pejza a, priobalnih podru ja i rekreacije. Prirodno za ti ena podru ja lan 25 Prirodno za ti eno podru je je: - podru je kopna sa izuzetnim ili reprezentativnim ekosistemima, geolo kim ili fiziolo kim karakteristikama i vrstama, a koriste se prije svega u nau ne svrhe i monitoring ivotne sredine, - neizmijenjeno ili neznatno izmijenjeno podru je kopna velike povr ine koje je zadr alo svoje prirodne karakteristike i uticaj, bez stalnog ili zna ajnijeg stani ta, ustanovljeno radi o uvanja prirodnih uslova, - podru je kopna izlo eno aktivnoj intervenciji radi uspravljanja s ciljem osiguranja odr avanja stani ta i ispunjenja zahtjeva specifi nih vrsta. lan 26 Ciljevi upravljanja prirodno za ti enim podru jima su: - o uvanje i namjerno ili slu ajno uznemiravanje stani ta, ekosistema i vrsta, - odr avanje geneti kih resursa u dinami nom stanju i stanju razvoja, - odr avanje utvr enih ekolo kih procesa, o uvanje strukturalnih karakteristika pejza a ili stijena, - osiguravanje uzoraka iz prirodne ivotne sredine u nau ne svrhe, osiguravanje monitoringa ivotne sredine i edukacije, uklju uju i i podru ja koja nemaju pristup, - svo enje uznemiravanja na minimum putem pa ljivog planiranja i vr enja istra ivanja i drugih odobrenih aktivnosti, 7
- ograni enje pristupa javnosti, - osiguravanje sada njim i budu im generacijama o uvanje prirodnih vrijednosti i kvaliteta ivotne sredine u du em periodu, - odr avanje osnovnih prirodnih atributa i kvaliteta ivotne sredine u du em periodu, - osiguravanje pristupa javnosti i odr avanje kvaliteta divljine u datom podru ju, - o uvanje i odr avanje uslova stani ta neophodnih za za titu zna ajnih vrsta, grupa vrsta, bioti kih zajednica ili fizi kih karakteristika ivotne sredine, tamo gdje je potrebna odre ena ljudska intervencija za optimalno upravljanje, - omogu avanje izvo enja nau nih istra ivanja i monitoringa ivotne sredine kao i primarnih aktivnosti zajedno sa odr ivim upravljanjem resursima, - odre ivanje podru ja radi obrazovanja javnosti i razumijevanja karakteristika stani ta i upravljanja divljim biljnim i ivotinjskim svijetom, - eliminisanje i spre avanje eksploatacije u za ti enim oblastima ili posjeta koje mogu uzrokovati promjene i o te enja prirode, - omogu avanje koristi stanovni tvu koje ivi u za ti enom podru ju a koje su u skladu s drugim ciljevima upravljanja. Nacionalni park lan 27 Nacionalni park je prirodno podru je kopna progla eno radi: a) za tite ekolo kog integriteta jednog ili vi e ekosistema za sada nje i budu e generacije; b) isklju ivanja eksploatacije ili posjeta koje mogu uzrokovati promjene i o te enja prirode; c) osiguranja osnova za duhovne, nau ne, obrazovne, rekreacione i posjetila ke svrhe koje moraju biti u skladu sa na elima za tite ivotne sredine. lan 28 Ciljevi upravljanja u nacionalnom parku su: - za tita prirodnih podru ja od izuzetne vrijednosti, republi kog i me unarodnog zna aja za duhovne, nau ne, obrazovne, rekreacione ili turisti ke svrhe, - o uvanje izvornog stanja reprezentativnih primjera fiziografskih podru ja, bioti kih zajednica, geneti kih resursa i vrsta, - osiguranje ekolo ke stabilnosti i raznolikosti, - osiguranje kori enja u inspirativne, obrazovne, kulturne i rekreacione svrhe na na in koji e odr ati prirodno ili pribli no prirodno stanje podru ja, - isklju ivanje eksploatacije ili posjeta koje mogu prouzrokovati promjene i o te enja prirode, - odr avanje ekolo kih, geomorfolo kih i estetskih karakteristika zbog kojih je podru je progla eno za ti enim. Spomenik prirode lan 29 Spomenik prirode je s jednom ili vi e specifi nih prirodnih/kulturnih karakteristika od izuzetne ili jedinstvene vrijednosti zbog svoje rijetkosti, prirodnih, reprezentativnih ili estetskih osobina ili kulturne va nosti. lan 30 Ciljevi upravljanja spomenicima prirode su: - za tita i o uvanje trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne va nosti, jedinstvenog ili zajedni kog kvaliteta, i duhovne vrijednosti u skladu sa odre enim ciljevima, - pru anje mogu nosti za nau na istra ivanja, obrazovanje, interpretaciju i procjenu od javnosti, - omogu avanje koristi stanovni tva koje ivi na tom podru ju a koja je u skladu s ciljevima upravljanja. Za ti eni pejza lan 31 Pejza je podru je kopna nastalo me usobnim djelovanjem prirode i ovjeka sa izuzetnim estetskim, ekolo kim ili kulturnim vrijednostima i esto s velikom biolo kom raznoliko u. 8
lan 32 Ciljevi upravljanja za ti enim pejza ima su: - odr avanje uskla enosti me usobnog djelovanja prirode i kulture putem za tite kopnenog i/ili priobalnog pejza a i tradicionalnog kori enja zemlji ta, gra enja, te dru tvenih i kulturnih manifestacija; - izvo enje ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i o uvanjem kulturnog sistema zajednice; - odr avanje raznolikosti pejza a i stani ta, srodnih vrsta i ekosistema; - eliminisanje i spre avanje kori enja zemlji ta i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja; - omogu avanje rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji podru ja; - podsticanje nau nih i obrazovnih aktivnosti za dobrobit stanovni tva za du i vremenski period, u e e javnosti u za titi ivotne sredine tog podru ja; - omogu avanje korisnih efekata kroz osiguranje prirodnih proizvoda (kao to su proizvodi umarstva i ribarstva) i usluga ( kao to su ista voda ili prihodi od odr ivog turizma) za lokalnu zajednicu. Odre ivanje i progla enje podru ja za ti enim, uklju uju i tampon zone lan 33 Prijedlog za progla avanje za ti enim prirodno za ti enog podru ja i nacionalnog parka, daje nadle no odjeljenje. Prijedlog za progla avanje za ti enim pejza a i spomenika prirode daje nadle no odjeljenje. Odjeljenje nadle no za za titu ivotne sredine iz st.1 i 2 ovog lana du no je obavijestiti vlasnika, odnosno korisnika dijela prirode o pokretanju postupka za odre ivanje za ti enog podru ja u roku od godinu dana od dana davanja prijedloga za progla enje za ti enim prirodnog podru ja. Obavje tenje mora da sadr i granice podru ja i ta an opis postoje eg stanja prirodnog podru ja. U periodu od uru enja obavje tenja do progla enja podru ja za ti enim, odnosno obustave postupka odre ivanja, stanje prirodnog podru ja ne smije biti pogor ano. Prirodno za ti ena podru ja i nacionalne parkove progla ava Skup tina Br ko distrikta BiH zakonom. Spomenik prirode i za ti ene pejza e progla ava gradona elnik, podzakonskim aktom. Nadle no odjeljenje mo e predlo iti dono enje podzakonskog akta kojim se za konkretan slu aj odre uje prijelazna zona radi eliminisanja ili ubla avanja efekata koji nepovoljno uti u na uslove ili funkcionisanje za ti enih prirodnih podru ja. lan 34 Za ti ena podru ja, prijelazna podru ja i njihov status upisuju se u: - katastar nekretnina koji vodi nadle no odjeljenje; - registar za ti enih podru ja koji vodi nadle no odjeljenje; - me uentitetski informativni sistem o prirodi kojeg vodi nadle no me uentitetsko tijelo. Nadle no odjeljenje predla e sadr aj i na in vo enja registra. Upravljanje za ti enim podru jem lan 35 Zakonom o progla enju za ti enog podru ja se pored ciljeva upravljanja utvr uju i posebne mjere za tite prirode i tehnike koje se moraju primjenjivati za ti enim podru jem u skladu sa Strategijom o za titi prirode. Nakon dono enja zakona o progla enju podru ja za ti enim donosi se poseban plan upravljanja za svaki nacionalni park, za ti eno prirodno podru je, podru je za ti enog pejza a i za spomenike prirode. Posebne planove upravljanja donosi gradona elnik za odre ene vremenske periode. Nadle no odjeljenje predla e dono enje podzakonskog akta o pripremi, sadr aju, utvr ivanju neophodnih mjera i nadle nom organu za sprovo enje ili kontrolu posebnih mjera upravljanja. Djelatnosti i njihova dejstva na za ti enom podru ju lan 36 Zakon o progla enju za ti enog podru ja sadr i zabrane i ograni enja radi ispunjavanja ciljeva upravljanja. 9
Gradona elnik mo e na prijedlog nadle nog odjeljenje odobriti izuzetke od zabrana i ograni enja iz stava 1 ovog lana ako to ne bi imalo negativan uticaj na ciljeve upravljanja. Za ti ena evropska podru ja lan 37 Posebnim propisom gradona elnik odre uje podru ja o uvanja prirodnih stani ta i stani ta vrsta za evropski program NATURA 2000 s ciljem uklju ivanja odre enih podru ja u me unarodnu ekolo ku mre u. Podru ja koja mogu biti odre ena za program iz stava 1 ovog lana su nacionalni parkovi, prirodno za ti ena podru ja, pejza i ili spomenici prirode, ako se u njima nalaze «vrste prirodnih stani ta od interesa za zajednicu» i/ili «vrste od interesa za zajednicu» prema me unarodnim kriterijima. Propis iz stava 1 ovog lana mora sadr avati ciljeve o uvanja podru ja i neophodne mjere za tite. Na planove i projekte izra ene nakon progla enja podru ja za ti enim kao «Za ti eno podru je u Evropi» primjenjuju se st. 5 i 6 ovog lana ukoliko posebnim propisima nije druga ije propisano. Svaki plan ili projekat koji mo e imati zna ajan uticaj na podru je, iako nije direktno vezan za podru je podlo an je procjeni uticaja na podru je u pogledu ciljeva o uvanja (vrste i stani ta od interesa za zajednicu). Nadle no odjeljenje odobrava plan ili projekat tako to se na siguran na in utvrdi da ne e imati negativan uticaj na odre eno podru je, i ako je to potrebno, nakon to je dobio mi ljenje javnosti. Izuzetno od stava 5 ovog lana, plan ili projekat e se sprovesti ako to zahtijevaju interesi javnosti. IX. ZA TITA DIVLJIH VRSTA Za ti ene biljke i gljive lan 38 Biljke i gljive navedene u Crvenoj knjizi zabranjeno je: - namjerno brati, skupljati, rezati, vaditi korijenje ili o te ivati takve biljke u njihovom prirodnom obimu koji se nalazi u divljini; - uvati, transportovati, prodavati ili razmjenjivati takve vrste koje se nalaze u divljini, izuzev onih koje su potrebne prije stupanja na snagu ovog zakona. Zabrana iz stava 1 ovog lana odnosi se na sve faze ivotnog ciklusa biljaka. Za ti ene ivotinje lan 39 ivotinjske vrste uklju uju i i ptice navedene u Crvenoj knjizi zabranjeno je: - namjerno dr ati ili ubijati za ti ene ivotinje koje se nalaze u divljini; - namjerno uznemiravati, posebno tokom uzgajanja, zimskog sna i migracije; - namjerno o te ivati ili uklanjati gnijezda; - o te ivati ili uni tavati legla i prebivali ta; - uvati, transportovati, prodavati ili razmjenjivati vrste iz divljine, izuzev onih koje su pribavljene prije stupanja na snagu ovog zakona; - koristiti radnje koje mogu prouzrokovati nestanak ili uznemiravanje populacija takvih vrsta. Podzakonskim aktom utvrdit e se sistem pra enja namjernog dr anja i ubijanja za ti enih ivotinja kao i preduzimanja novih mjera istra ivanja ili o uvanja radi onemogu avanja da namjerno hvatanje ili ubijanje ima zna ajan negativan uticaj na vrste. Zabrana iz stava 1 alineje 1, 2 i 5 ovog lana odnosi se na sve faze ivotnog ciklusa ivotinja. Izuzeci lan 40 Izuzetno, primjena odredaba iz lana 36 stav 2 lana 38 stav 1 i lana 42 stav 1 mo e se ograni iti posebnim propisom koji donosi gradona elnik na prijedlog nadle nog odjeljenja, pod uslovom da ovi izuzeci nemaju tetne posljedice na odr avanje populacije vrste s ciljem: - za tite divljih biljnih i ivotinjskih vrsta i o uvanja prirodnih stani ta; - spre avanja velikih teta po poljoprivredne kulture, stoku, ume, ribarstvo i vode; - spre avanja velikih teta; 10
- za tite interesa zdravlja i sigurnosti ljudi; - drugih imperativnih razloga interesa javnosti, uklju uju i dru tvene ili prirodne interese kao i pogodnosti koje su od primarne va nosti za ivotnu sredinu; - nau nih i obrazovnih potreba, ponovnog uvo enja vrsta u svrhu uzgajanja, uklju uju i i vje ta ko razmno avanje biljaka; - odobrenja, pod strogim uslovima, na selektivnoj osnovi, i u ograni enom stepenu, za uzimanja ili uvanja odre enih vrsta u ograni enom broju. Stav 1 alineja 3 i 5 ovog lana ne primjenjuju se na ptice. Podzakonskim aktom koji donosi gradona elnik na prijedlog nadle nog odjeljenja, utvr uju se vrste divljih ivotinja koje se mogu loviti, pecati i lovno vrijeme, broj i na ine lova. Uno enje novih ili nestalih vrsta lan 41 Zabranjeno je namjerno uno enje (introdukcija) novih biljnih i ivotinjskih vrsta koje ne poti u sa teritorije Br ko distrikta BiH. Izuzetno odjeljenje nadle no za za titu ivotne sredine, posebnim propisom utvr uje druga ije ukoliko to nije teta za prirodna stani ta unutar njihovog prirodnog obima ili za divlje biljne i ivotinjske vrste. Ponovo uvo enje (reintrodukcija) nestalih biljaka i ivotinja u Br ko distriktu BiH mo e se vr iti samo uz prethodnu saglasnost nadle nog odjeljenja i pribavljeno mi ljenje odjeljenja nadle nog za poljoprivredu i umarstvo. X. ZA TITA MINERALA I FOSILA lan 42 O pronala enju minerala i fosila koji su od posebnog zna aja zbog svoje veli ine, rijetkosti, sastava ili drugih obilje ja mora se obavijestiti nadle no odjeljenje. U slu aju iz stava 1 ovog lana pronalaza je du an ponuditi prodaju prvo Distriktu. XI. NADZOR lan 43 Nadzor nad sprovo enjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr i nadle no odjeljenje. Poslove inspekcijskog nadzora vr i inspektor nadle an za za titu ivotne sredine. XII. FINANSIRANJE ZA TITE PRIRODE Finansiranje za tite prirode lan 44 Za izvr avanje zadataka utvr enih ovim zakonom sredstva se osiguravaju iz: - bud eta Br ko distrikta BiH; - Fonda za za titu ivotne sredine. Sredstva iz stava 1 alineja 1 ovog lana se koriste za otklanjanje posljedica tete nastale u prirodi kada je tetu u inilo nepoznato lice, kada se ne zna uzrok nastajanja tete i u slu ajevima kada je neophodna hitna intervencija radi za tite prirode. Sredstva iz stava 1 alineja 2 ovog lana koriste se za za titu prirode i to za: - ostvarenje ciljeva i zadataka propisanih ovim zakonom; - izradu Strategije i planova utvr enih ovim zakonom; - smanjenje tete i opasnosti za prirodu; - rekultivisanje pejza a; - o uvanje za ti enih podru ja i za titu prirode i upravljanja; - istra ivanja vezana za za titu prirode. 11
Vlasni tvo i naknada lan 4 Vlasni tvo nad zemlji tem i nekretninama u za ti enim podru jima iji je vlasnik Br ko distrikt BiH mogu sticati pravna ili fizi ka lica u skladu s posebnim propisima. Vlasnik za ti enog dijela prirode du an je dozvoliti pristup tom dijelu podru ja radi zadovoljenja nau nih, edukativnih, estetskih i kulturnih potreba dru tva. Ove aktivnosti se sprovode u skladu sa uslovima utvr enim propisom kojim se podru je progla ava za ti enim. Ukoliko je upotreba za ti enog podru ja prirode ograni ena ili zabranjena, vlasnik ima pravo na naknadu zbog ograni enja i zabrana kojima podlije e. Iznos naknade mora biti srazmjeran umanjenom prihodu i utvr uje se sporazumno. U slu aju spora, iznos naknade utvr uje sud. Tro kovi naknade se osiguravaju iz bud eta. XIII. KAZNENE ODREDBE lan 46 Nov anom kaznom od 1.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekr aj pravno lice ako: - pogor ava postoje e stanje nakon slanja obavijesti o pokretanju postupka za progla enje podru ja za ti enim; - prekr i zabranu utvr enu propisom o progla enju podru ja prirode za ti enim bez prethodno pribavljenog odobrenja nadle nog odjeljenja; - izvodi plan ili projekat suprotno zabrani koju je donio gradona elnik u cilju za tite pejza a; - postupi suprotno propisima koji se odnose na posebne mjere upravljanja za za ti ena podru ja ( lan 35 st. 1 i 2); - postupi suprotno zabranama i ograni enjima utvr enim propisom o progla enju za ti enog podru ja bez prethodnog odobrenja nadle nog odjeljenje ( lan 36 st. 4 i 6 ); - izradi plan ili projekat koji ima zna ajan uticaj na za ti ena podru ja u Evropi bez prethodno pribavljenog odobrenja nadle nog odjeljenja ( lan 37 st. 4, 5 i 6); - vr i zabranjene radnje suprotne lanu 21 st. 1 i 2 lanu 38 stav 1 i lanu 39 stav 1 bez prethodno pribavljenog odobrenja nadle nog odjeljenja; - unosi nove vrste bez prethodnog odobrenja nadle nog odjeljenja; - ponovo unosi nestale ivotinje bez prethodnog odobrenja nadle nog odjeljenja; - ne obavijesti nadle no odjeljenje o pronalasku minerala i fosila na na in propisan ovim zakonom; - ne ponudi prodaju minerala i fosila na na in propisan ovim zakonom; - ne ponudi prodaju nekretnina unutar za ti enog podru ja na na in propisan zakonom; - ne osigura pristup za ti enim podru jima saglasno odredbama ovog zakona; - za prekr aj iz stava 1 ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu nov anom kaznom od 500 do 1.000KM. Nov anom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kaznit e se za prekr aj fizi ko lice koje izvr i radnje iz stava 1 ovog lana. Nov ana kazna se upla uje u Fond za za titu ivotne sredine. XIV. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Prijelazne odredbe lan 47 Planovi upravljanja za ti enim podru jima doneseni prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjivat e se do isteka perioda za koji su doneseni, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Propisi doneseni prije stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi do dono enja novih propisa u skladu sa ovim zakonom. lan 48 Propis l. 16 i 33 stav 6 donosi Skup tina u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz l. 16 stav 2, lana 35 stav 2 i lana 37 stav 1 donosi gradona elnik u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. 12
Propis iz lana 14 stav 3 lana 20 stav 2, lana 22 stav 1, lana 33 stav 8, lana 35 stav 3, lana 40 stav 3 donosi nadle no odjeljenje u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 49 Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u «Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH». A B o s n a i H e r c e g o v i n a BR KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE SKUP TINA BR KO DISTRIKTA Broj: 0-02-022-168/04 Br ko, 30. juni 2004. godine PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA Mirsad apo, dipl.pravnik 13
This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com. The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.