XI savjetovanje uzgajivača goveda PREDNOSTI I IZAZOVI DOMAĆE PROIZVODNJE HRANE PREDNOSTI =( ) IZAZOVI? Izv.prof.dr.sc. Vesna Gantner
IZAZOVI DOMAĆE PROIZVODNJE HRANE - osiguravanje prehrambene sigurnosti građana RH - izbjeglice u prolazu uzrokovale su zatvaranje granica KAKVA BI POSLJEDICA BILA POREMEĆAJA NA TRŽIŠTU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA?
IZAZOVI DOMAĆE PROIZVODNJE HRANE - OSIGURAVANJE PREHRAMBENE SIGURNOSTI GRAĐANA RH - u slučaju deficita prehrambenih proizvoda nužni su resursi - ZEMLJIŠTE - VODA - LJUDI SA ZNANJEM I SPOSOBNOSTIMA
IZAZOVI DOMAĆE PROIZVODNJE HRANE - OSIGURAVANJE PREHRAMBENE SIGURNOSTI GRAĐANA RH - ZEMLJIŠTE - ne koristi se ni 50% potencijala - VODA - ne koristi se ni 5% potencijala - LJUDI SA ZNANJEM I SPOSOBNOSTIMA - kriterij sposobnosti primjenjuje se vrlo rijetko SAMODOSTATNOST POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA ISPOD 50%
IZAZOVI PROIZVODNJE HRANE KLIMATSKE PROMJENE Predviđanja ukazuju da će se svjetska populacija povećati - sa trenutnih 7,2 milijarde na 9,6 milijardi do 2050. godine Kombinacija porasta populacije, porasta dohotka te urbanizacije - stavlja do sada neviđene izazove pred poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju Sa druge strane, prirodni resursi neophodni za poljoprivrednu proizvodnju su ograničeni te se ne mogu povećavati Uzimajući u obzirom potrebe rastuće srednje klase, prehrana će postati bogatija i daleko raznolikija - osobito će biti izražen, porast potreba za hranom animalnog porijekla Obzirom na razinu potreba u 2010. godini, - do 2050. predviđa se porast potreba za mlijekom i mesom u iznosu od 73 odnosno 58% (FAO, 2011)
IZAZOVI PROIZVODNJE HRANE KLIMATSKE PROMJENE Poljoprivreda igra vrlo bitnu ulogu u globalnim okolišnim pitanjima - poput klimatskih promjena, degradacije tla, zagađivanja voda te gubitka bioraznolikosti Klimatske promjene - transformiraju ekosustave planeta te prijete dobrobiti sadašnjih te budućih generacija Budući porast proizvodnje mora biti osiguran u uvjetima - rastućeg deficita prirodnih resursa, uključujući poljoprivredno zemljište, vodu te hranjiva Također količina otpada te emisija stakleničkih plinova mora biti reducirana Ukupna emisija stakleničkih plinova iz lanca stočarske proizvodnje procjenjuje se na - 7.1 giga tona CO 2 -eq/god (2005) što predstavlja 14.5% ukupne emisije antropogenog porijekla (49 giga tona CO 2 -eq/god (2004); IPCC, 2007) Oko 44% sektorske emisije u formi je CH 4 Ostatak gotovo podjednako pokrivaju N 2 O (29%) te CO 2 (27%)
Obzirom na vrstu - goveda najviše doprinose sektorskoj emisiji sa oko 4.6 giga tona co 2 -eq (65%) - svinje, perad, te mali preživači imaju daleko nižu emisiju i to u intervalu 7 10% sektorske emisije Obzirom na proizvod - goveđe meso - 2.9 giga tona CO 2 -eq, odnosno 41%, - kravlje mlijeko - 1.4 giga tona CO 2 -eq, odnosno 20% - svinjsko meso - 0.7 giga tona CO 2 -eq, odnosno 9%, - mlijeko i meso bivola (8%), - jaja i pileće meso (8%), - mlijeko i meso malih preživača (6%) Ostali udio odlazi na ostale vrste peradi te nejestive proizvode
Grafikon 1. Globalna procjena emisije stakleničkih plinova ovisno o vrsti domaćih životinja
Grafikon 2. Intenzitet globalne emisije u lancu stočarske proizvodnje te po proizvodnima (FAO, 2013) Emisija vezana uz - proizvodnju, preradu te transport krmiva iznosi oko 45% ukupne sektorske emisije
IZAZOVI PROIZVODNJE HRANE - KLIMATSKE PROMJENE MOGUĆI UTJECAJ NA POLJOPRIVREDU EU rizik od poplava toplija i suša ljeta razina mora rizik od nametnika, bolesti prinosi žitarica i voluminoza dobrobit, zdravlje životinja ljetne padaline zimske oluje, poplave dužine vegetacijske sezone, prinosa adekvatnog zemljišta nametnika, rizika bolesti dostupnost vode rizik od suše, toplinskih udara rizik erozije tla vegetacijska sezona, prinos žitarica adekvatne površine za zimske padaline, poplave ljetne padaline rizika suše, stres rizik erozije tla prinos, varijeteta usjeva 10 Source: DG Agriculture and Rural Development, based on EEA reports, JRC and MS academic studies
Regionalna kretanja u proizvodnji mlijeka u EU Nastavljaju se kretanja prema Atlantskoj regiji Posljednjih se godina, proizvodnja mlijeka kreće: Iz regija sa visokointenzivnom poljoprivredom Ka regijama oko Atlantika sa manje intenzivnom poljoprivredom te većim površinama pašnjaka (manji troškovi proizvodnje)
Predviđanja količine otkupljenog mlijeka u 2016 u usporedni sa 2011. godinom
Grafikon 3. Procijenjene promjene u količini otkupljenog mlijeka u 2023. komparabilno sa 2012. godinom u državama članicama EU
KOJI SU IZAZOVI POLJOPRIVREDE (Commission Communication The CAP towards 2020 ) IZAZOVI EKONOMSKI OKOLIŠNI TERITORIJALNI Ekonomski izazovi Sigurnost hrane Varijabilnost cijena Ekonomska kriza Okolišni izazovi GHG emisija Osiromašenje tala Kvaliteta vode / traka Staništa i bioraznolikost Teritorijalni izazovi Vitalnost ruralnih područja Raznolikost poljoprivrede EU
TE KAKO IM CAP PRISTUPA? (Commission Communication The CAP towards 2020 ) IZAZOVI CILJEVI POLITIKE Europe 2020 CILJEVI REFORMI Ekonomski Okolišni Teritorijalni Održiva proizvodnja hrane Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske akcije Uravnoteženi teritorijalni razvoj Povećana konkurentnost Poboljšana održivost Veća efikasnost Simplifikacija
KOJI SU INSTRUMENTI CAP U REALIZACIJI CILJEVA REFORMI? Poboljšana konkurentnost Poboljšane ekonomske mjere za rješavanje razvoja tržišta Strateške robne rezerve/ Mjere upravljanja krizom Poboljšana pozicija proizvođača u lancu opskrbe hrane Istraživanja, inovacije i transfer znanja, te poboljšana savjetodavna usluga Poboljšana održivost Nova zelena plaćanja u I. stupu Poboljšana višestruka sukladnost za klimatske promjene Dva okolišna prioriteta za ruralni razvoj Istraživanja, inovacije i transfer znanja, te poboljšana savjetodavna usluga Veća efikasnost Redizajn direktnih plaćanja Zajednički strateški okvir za fondove Eu Redistribucija direktnih plaćanja između i unutar zemalja članica Alokacija omotnica ruralnog razvoja Pojednostavljenje politike I. STUP II. STUP Fleksibilnost
EUROPA 2020 I RURALNI RAZVOJ PAMETAN RAZVOJ: Poticanje inovacija i vještina, zelene tehnologije i aplikativnih istraživanja Poticanje društvenih inovacija RURALNI RAZVOJ UKLJUČIVI RAZVOJ: Upotreba lokalnih potencijala, diversifikacija ruralnih gospodarstava i razvoj lokalnih tržišta i radna mjesta Otvaranje alternativnih mogućnosti koje će pratiti poljoprivredno restrukturiranje ODRŽIVI RAZVOJ: Povećanje učinkovitosti resursa i osiguravanje javnih dobara Smanjenje emisije stakleničkih plinova, jačanje sekvestracija ugljika i razvoj bioenergije Osiguravanje održivog gospodarenja zemljištem i rješavanje problema gubitka bioraznolikosti 17 17
FINANCIJSKI PLAN 2014. 2020. (U EUR) Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2014-2020 Omotnica za II. stup (EU) 332.167.500,00 332.167.500,00 332.167.500,00 332.167.500,00 332.167.500,00 332.167.500,00 332.167.500,00 2.325.172.500,00 fleksibilnost 15% 49.825.125,00 49.825.125,00 49.825.125,00 49.825.125,00 49.825.125,00 49.825.125,00 298.950.750,00 RDP allocation (EU) za RR 332.167.500,00 282.342.375,00 282.342.375,00 282.342.375,00 282.342.375,00 282.342.375,00 282.342.375,00 2.026.221.750,00 prosjek RH doprinos za RR 50.886.083,78 50.886.083,78 50.886.083,78 50.886.083,78 50.886.083,78 50.886.083,78 50.886.083,78 356.202.586,44 ukupno (EU+RH) za RR 383.053.583,78 333.228.458,78 333.228.458,78 333.228.458,78 333.228.458,78 333.228.458,78 333.228.458,78 2.382.424.336,44
PREDNOSTI =( ) IZAZOVI? POLJOPRIVREDA - presudna za očuvanje ruralnih krajeva i stvaranje uspješnog gospodarstva Uporabimo svoje resurse - ZEMLJIŠTE - VODA - LJUDI SA ZNANJEM I SPOSOBNOSTIMA - MJERE CAP a PRETVORIMO IZAZOVE U PREDNOSTI Stvorimo uspješne poljoprivredne proizvodnje
1. PROBLEMATIKA UREĐENJE TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA Fer i korektan odnos primarne proizvodnje, prerađivačke industrije i trgovine 2. PROBLEMATIKA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA - stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju - uvođenje sustava za navodnjavanja na 100.000 ha
TRI OSNOVNA PITANJA ZA TRŽIŠTE Što proizvodim? Koliko proizvodim? Kako proizvodim?
3. RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE - bazirati na mikro, malim i srednjim poduzetnicima te njihovu udruživanju 4. POVEĆAVANJE RAZINE ZNANJA, KOMPETENCIJA I UVOĐENJE NOVIH TEHNOLOGIJA 5. DIVERZIFIKACIJA - proizvodnje i prerade - te osiguravanje uvjeta opstanka malih poljoprivrednih gospodarstava - kratki lanci opskrbe i posebna kvaliteta proizvoda 6. ORGANIZACIJA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE - i cijelog sustava institucija - u cilju osiguranja kvalitetne podrške - gospodarstvu i - provedbi strateških ciljeva - stručni, sposobni i neovisni timovi suradnika
HVALA NA POZORNOSTI!