IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- UDK 60* 6 (00) STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU STRUCTURAL PROPERTIES AND NATURAL SUCCESSION OF RIPARIAN FORESTS AT THE OUTH OF THE RIVER URA INTO THE RIVER DRAVA Branko BELČIĆ* SAŽETAK: Ritske šume danas spadaju među najugroženije u Europi. Kako one u Hrvatskoj nisu privedene intenzivnijoj šumarskoj proizvodnji, željeli su se utvrditi određeni mehanizmi njihovog nastanka te upoznati s njihovom strukturom. Izmjerom devet primjernih ploha različite starosti i strukture (od malata prema zrelim sastojinama) na lijevoj obali rijeke Drave, odnosno neposredno na ušću ure u Dravu, dobili su se značajni pokazatelji strukture ovih sastojina. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba, koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena (drvna masa moži iznostiti i do,00 m'/ha). Bademasta vrba, zajedno s bijelom, tvori normalne ritske sastojine kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate, vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. vrba u optimalnoj fazi, s redovitim režimom voda, proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 6, mvha) te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. U pogledu strukture, srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz bijelu vrbu u njima dio strukture nosi crna topola. Ključne riječi: ritske šume, malati, struktura sastojine, bademasta vrba (Salix triandra), bijela vrba fsalix alba), crna topola (Topulus nigral bijela topola (Populus alba), crna joha (Alnus glutinosa), bijela joha (Alnus incana), sloj grmlja. Ritske šume danas su najugroženije šume (altby idugan 9.). U cijelome svijetu najveće površinsko smanjenje je upravo ritskih šuma, tako da ostaci predstavljaju neprocjenjivu vrijednost. Ove se šume rasprostiru na obalama i neposrednoj blizini rijeka, riječnim otocima, a periodično su plav- Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 6. svibnja 00. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, agistarski rad je izrađen u Zavodu za uzgajanje šuma pod mentorstvom Prof. dr. se. dr. h. c. Slavka atica. * r. se. Branko Belčić - Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Koprivnica, Odjel za uređivanje šuma, Ivana eštrovića, 000 Koprivnica UVOD - Introduction ljene. Po raznolikosti biljnog, a napose životinjskog svijeta, spadaju među najbogatije europske kontinentalne biocenoze. Općenito, šume i rijeke Republike Hrvatske predstavljaju prirodni sklad i nerazdvojnu cjelinu (atić i sur., 996). Opstanak i razvoj zajednica ritskih šuma ovisi o vodotocima uz koje se nalaze, te svaka promjena toka, visine vodostaja i ritma poplava, neposredno utječe na pojedine zajednice. Već duže vrijeme znanstvenici koji se bave ovim ekosustavima spore se oko definicije rita i ritske šume. Jedna od mogućih bila bi: "rit ili poloj je nisko poplavno zemljište pokraj većih rijeka"(rauš i atić, 9). Obično se dijeli na dva dijela s obzirom na na- 0
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVII (00), 0- zočnost poplava, zaštićeni (nema poplava ili se javljaju samo iznimno) i nezaštićeni (poplave nazočne gotovo svake godine). U zaštićenom dijelu javlja se podzemna voda i do km od nasipa. Glavne vrste drveća prirodnih ritskih šuma su autohtone vrste vrba i topola. Zbog dinamike kolebanja, uglavnom poplavnih voda, omogućen je razvoj mnogim higrofilnim, ali i kserofilnim biljnim vrstama Čovjek je svojim hidromeliorativnim radovima na rijekama znatno smanjio površine ritskih šuma. Iako se najčešće radilo o osvajanju, odnosno dobivanju poljoprivrednih površina na uštrb rita, u poslijednje je vrijeme smanjenju površine ovih šuma u Republici Hrvatskoj najviše pridonijela izgradnja hidroelektrana i nasipa na rijeci Dravi (Lac i, 9., atić i sur. 996., ayer i Jelušić, 99.). Nestankom neposrednog i čestog kontakta između šumske stojbine i poplavnih ili podzemnih voda, koje su pod neposrednim utjecajem vodotoka, dolazi do sušenja i propadanja šuma. To je razlog da sastojine u ritskim šumama vrlo brzo reagiraju na promjene vodnog režima, koje su u svim slučajevima odlučujuće za šume. To je ustvari danas najveći problem koji se događa u ritskim šumama. Naime, učestalim zahvatima velikih razmjera prilikom regulacija rijeka, stvaranjem velikih akumulacija kod gradnje hidroelektrana, oduzimanjem vode iz korita rijeka te propuštanjem "biološkog minimuma", ritske su šume ostale bez svog "krvotoka" koji ih je svakodnevno napajao neophodnom vodom. U gornjoj Podravini, drugi po veličini vodotok nakon Drave, nedvojbeno je rijeka ura. Dok je prirodni tok rijeke Drave znatnije promijenjen sa hidroelektrane (dvanaest u Austriji, osam u Sloveniji te tri u Republici Hrvatskoj) tok rijeke ure ostao je relativno intaktan. ura donosi u Dravu 0 m vode/s. ura je duga 9 km, izvire u dijelu niskih Tuna u Austriji. Nizinska je rijeka. Od ukupne površine šuma u državi po Osnovi područja, ritske šume obrastaju površinu od ha (Tablica ). Tablica. Površina ritskih šuma prema Osnovi područja za razdoblje 996-00. Table Area of riparian forests set down in the Area anagement Plan for the period 996-00 Uredajni razred anagement class Crna joha (Alnus glutinosa) vrba (Salix alba) Domaća topola/aboriginal poplar Plantaže EU topole/ Plantations of hybrid poplars Sve/ Overall: Sjemenjača Seed forest 0 6 96 9 6 Panjača Coppice forest (ha) 6 9 - - 6 Ukupno Total 0 090 9 Iz Tablice. vidljivo je da na uredajne razrede glavnih vrsta drveća ritskim šumama pripada ha, što iznosi oko, % od ukupne površine hrvatskih šuma, a na panjače kao degradirani oblik pripada 6 ha ili % od ritskih šuma. U tako promijenjenim uvjetima za šumsku vegetaciju došlo je do promjene u strukturi autohtonih vrsta drveća. Javljaju se nove vrste otpornije na sušu. Problematikom ritskih šuma najviše su se bavili Rauš (9, 9, 990, 99, 99), atić (9, 99, 99, 99, 996), Vukelić (99, 99, 999), ayer (9, 9, 99, 99, 99, 99) te drugi. Isti autori opisali su ritske šume s ekološkog, uzgojnog, sinekološkog gledišta, izradili vegetacijske karte, međutim, glavnina tih radova odnosi se na podunavski dio Hrvatske. Stoga se željelo istražiti komparabilnost podunavskih i podravskih ritskih šuma. Istraživanja su provedena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, koji se proteže od 6 0' do 6 ' sjeverne geografske širine i od 6 ' do 6 ' istočne geografske dužine, (karta li ). Uže gledajući to je nizina okolice Legrada na ušću ure u Dravu (0 m n.v.) na samoj granici s Republikom ađarskom, a nizvodno od hidroelektrane Donja Dubrava (0 m n.v), odnosno u Gospodarskoj jedinici Kopriv- 0 ATERIJAL I ETODE - aterial and methods PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study area ničke nizinske šume, kojom gospodari Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Koprivnica. Područje obuhvaća lijevu obalu rijeke Drave, te desnu obalu rijeke ure. Na lijevoj obali rijeke Drave na samom ušću ure nalazi se Ornitološki rezervat Veliki Pažut (9.) s m površinom oko 00 ha (Š e š o k 99.)
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- Područje gornje Podravine karakterizira umjerena kontinentalna klima, koja je ujedno i tipična za najzapadniji dijo Panonske nizine. Očituje se i dosta jak utjecaj alpskog masiva, posebice na količinu i raspored oborina. Padaline su jednako raspoređene cijele godine. Za analizu klimatskih prilika korišteni su podaci meteorološke postaje Koprivnica (6 ' širine i 6 9' dužine) dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu (Slika ). Slika. Klima dijagram meteorološke postaje Koprivnica po Walteru za razdoblje 966-99. Figure Climatic diagram of the meteorological station Koprivnica according to Walter for the period 966-99 KLIATSKE ZNAČAJKE - Climatic characteristics 0 0 0 0 0 KOPRIVNICA (0, m) 0 0 -, C - srednji minimum najhladnijeg mjeseca -, C - apsolutna minimalna temperatura zraka Godišnje kretanje temperatura Godišnje kretanje oborina I Vlažno razdoblje jeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 0 C jeseci s apsolutnom minimalnom temperaturom zraka ispod 0"C PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Pedological features Tla istraživanog područja imaju srednji raspon stupnja prikladnosti za šumsku proizvodnju. Najveću proizvodnu sposobnost ima luvisol, ali njegova zastupljenost je mala. Najzastupljenija tla imaju srednje visok stupanj prikladnosti za šumsku proizvodnju i tu je važan čimbenik dubina tla do šljunka i razina podzemnih voda. Najzastupljeniji tip tala hidromeliorirano karbonatno ilovasto do ilovasto pjeskovito aluvijalno tlo (Fluvisol) varijabilne ekološke dubine, likalno oglejeno, povremeno plavljeno na šljunku, visoko opterećeno teškim metalima. S obzirom na dubinu ekološkog profila tla do šljunka, dubinu podzemne vode u vegetacijskom minimumu u odnosu na ekološki profil tla i dinamiku poplava navedeno tlo razdijeljeno je na četiri kategorije, od čega se samo, % površine može smatrati visoko proizvodno šumskim površinama. Na oko % površine moguće je organizirano gospodariti uz poštivanje specifičnosti preporuka za pojedine mikrolokalitete, dok na plitka i najčešće suha tla s prevladavajućom kserotermnom pedoklimom, niske plodnosti i proizvodnosti otpada, %. S gospodarskog, odnosno proizvodnog gledišta, edafski najlošije dijelove predstavljaju šljunčani sprudovi, koji imaju velik zaštitni karakter, a pokrivaju,6 % površine. HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE - Hydrographic features Velik se dio slivnog područja Drave nalazi u alpskom području i zbog toga Drava ima fluviglacijalni režim voda. Prema dugogodišnjem prosjeku, na razmatranoj dionici Drave, najviše vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza. Prosječno najveće srednje mjesečne protoke javljaju se u lipnju. Tijekom zimskih mjeseci srednje su mjesečne protoke izrazito male. Prikaz hidroloških osobina rijeke Drave uzet je s vodomjerne postaje Botovo, osnovane. godine. Ona se nalazi nizvodno od HE Donja Dubrava oko 0 km. Promatrano razdoblje je od 96. do 99. godine. Na vodomjernoj postaji provodi se mjerenje vodostaja, protok leda, temperature vode, te mjerenja nanosa i kvalitete vode. U ovome radu neće se posebno obrađivati svi navedeni elementi, već samo vodostaj. Dugogodišnja praćenja vodostaja ukazuju na najniži vodostaj u praćenom razdoblju koji iznosi -0 cm (9), a najviši cm (9). Velike vode izlijevaju se u inundaciju iznad vodostaja 00 cm. Važno je navesti daje trend sniženja vodostaja rijeke Drave u profilu Botovo prisutan u cijelom analiziranom razdoblju mjerenja (96-99). Srednji godišnji vodostaji, godišnje se u prosjeku snizuju oko, cm, što za razmatrano razdoblje iznosi oko, m. Dio tih sniženja rezultat je sniženja dna korita rijeke Drave, uzvodno izgrađenih hidroelektrana, a dio se pripisuje i u promjeni načina očitanja vodostaja (Hrvatska elektroprivreda, Prethodna studija utjecaja na okoliš HE NovoVirje, 99). 0
B. Belčić: STRUKTURNI- OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH SUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVII] (00). 0- ŠUSKA VEGETACIJA Šumsku vegetaciju istražio je Đuro Rauš 96, 96, 9, 990. i 99. godine (Rauš 99) te načinio i vegctacijsku kartu istraživanog područja. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom. (Salici-populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 9) - Forest vegetation Šuma bijele vrbe s bročikom albae Rauš 9) (Galio-salicetum Šibljak rakite (Salicetum purpureae Zel 9). Na ovom području pridolaze sljedeće vegetacijske _ Kopneni tršćak s rančićem (Scirpo phragmitetum jedinice. Šuma poljskog jasena s drijemovcem (Leucoio-fraxinetumparvifoliae Glav. 99) W.Koch 96.) Zasađene su i šumske kulture i to: Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Euroamerička topola (Populus deltoides) Slav. 9). Obični (bijeli) bor (Pinus silvestris) Bagrem (Robinia pseudoacacia) Plohe su postavljene prema karakteristikama mikrolokacije, kvadratičnog su i pravokutnog oblika od 0 x 0 m (ploha ) do 0 x 0 m (ploha ), te obrojčane od broja 6 do. Jedna stranica plohe je u smjeru sjever-jug, a druga u smjeru istok - zapad. Stranice su mjerene čeličnom vrpcom od 0 m. Na plohama je vršena na klupaža svih stabala po vrstama drveća, te klasificiranje po etažama. Istima je izmjerena i na visina. Stabla su razvrstana na glavnu, nuzgrednu i podstojnu etažu. ETODE RADA - ethods Na plohama je izlučen transekt širine 0 metara (na plohi širine metra), a dužine - kraće stranice pokusne plohe te se na njima izvršila snimka sloja grmlja i prizemnog rašća. Sva stabla izmjere obrojčana su brojevima, te obilježena točkom u prsnoj visini (,0 m). Visina podmlatka mjerena je metalnim metrom visine m. Po izvršenoj izmjeri na pokusnim plohama obavljena je obrada podataka, te analiza strukturnih elementata sastojina i staništa. Terenski manuali obrađivani su na PC-Pentium 600 u programu EXCEL te SVS. Ukupno je načinjeno i izmjereno šest pokusnih ploha, a glavni parametri dani su u Tablici. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Tablica. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table Basic data on sample plots R. B. plohe Ordinal number of plot 9 0 6 Odjel/Odsjek Compartment/Subcompartment /g /b /d /d /f /a Starost (godine) Age (years) 0 0 6 6 Veličina pokusne plohe (ha) Sample plot size (ha) 0,0 0,09 0,09 0,09 0, 0,6 Datum snimke Date of the record 09.0.000. 0.0.000. 0. 0. 000. 09. 0. 000. 0.0.000..0.000. Ploha smještena je u zajednici Salicetum purpureae Wod - Zel 9. Radi se o naplavini na samom ušću ure u Dravu, prirodno pomlađenoj vrbom i našto manje topolom. Iz Tablice 9. vidi se daje u sastojini zabilježena samo bademasta vrba, a u nešto starijem dijelu ima i bijele vrbe. Uzgojni zahvati nisu provedeni. Sastojina je vrlo gusta, površine 9 ha. Ukupno je izmjereno 00 stabala/ha. Drvna zaliha bademaste vrbe na plohi iznosi, mvha. Gledano po drvnoj masi glavna etaža čini, % sastojine, nuzgredna,6 %, a podstojna etaža,6 % sastojine. Sloj prizemnog rašća nije razvijen. Velik broj stabala izdiferenciran je po etažama, a isto tako je dobar dio srušen (Slika ). Ploha nalazila se neposredno na obali rijeke Drave, odnosno na ušću ure u Dravu, u biljnoj zajednici Galio-Salicetum albae Rauš 9. s mikrorcljefnog gledišta to je malena greda. Naime, ovdje je Drava od posljednjeg plavljenja "ostavila" dosta suhih grana. Sama sastojina nastala je nakon čiste sječe 9. godine, dio iz malata, dio iz žilja, te manji dio popunjava- 06
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVI (00), 0-IX Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi Table Štand structure in sample plot Vrsta drveća Tree species Bademasta vrba (Salix triandra) Debljinski razred Diameter class -0-0 -0-0 Sve Overall Sve po ha Overall by ha Glavna Dominant N G 0,0 9 0, 6 600 6 600 0,9 9,00 0,9 9,00 0,,,,00,,00 Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0, 0,0 0, 00 00 0,0,00 0,0,00 0,,00 0,,00 00 00 0,0,00 0,0,00 0,,00 0,,00 N 9 00 00 Ukupno Total G 0, 0, 0,9 9,00 0,9 9,00 0,99,,,00,,00 Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi Table Stand structure in sample plot Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) Bademasta vrba (Salix triandra) topola (Populus alba) joha (Alnus incana) Debljinski razred Diameter class -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0 Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 0 6 6 9 0 Glavna Dominant G 0,0 0, 0, 6, 0, 0,6 0,6,,,9,0, 6,,6,0, 6,,6,, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0,9 0,,0 0,09 0, 6 0,,6 0,0 0, 0,, 0,,6,0,6 0,0,,,,0 0,00 9 6 6 0,, 0,06 0,0 0,,6 0,0 0,0 0, 0,0 0,0 0,0 0, 0,0, 0,9 0,00 0,0 0,0,, 0,0 0,0 0, 0,0 0.06 0,,6,6,00 Ukupno Total N G 0,0 0, 0 0, 9 6 69 0 00 0,9 0, 0, 0, 0.6,09, 0,0 0,0 0, 0,0 0,0 0,0 0,,06,9 IVI 0,9,, 9, 0, 0,,9, 0,, 0,0 0,0 0, 0,0 0,06 0,,6 9,9, 0
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE PRIRODNA SUKCESIJA RITSKH ŠUA NA UŽĆU URE U DRAVU Šumarski list br.. CXXVII (00). 0- njem američkom crnom topolom i vrbama. Uzgojni zahvati poslije popunjavanja nisu vršeni. Na plohi značajno mjesto glede drvne zalihe zauzimaju bademasta (,mha) i bijela vrba (0, mvha). Ukupno je izmjereno 00 stabala/ha (Tablica ) od čega najviše otpad na bademastu vrbu (69 stabla /ha), zatim na bijelu vrbu ( stabla/ha), dok su bijela joha ( stabala/ha) i bijela topola ( stabala/ha) nazočne tek sporadično. Drvna zaliha iznosi, mvha, od čega na bijelu vrbu otpada 0, m'/ha (, %), bademastu vrbu, mvha (, %), bijelu johu otpada,6 mvha, (0, %), a na bijelu topolu 0, mvha (0, %). Gledano po etažama glavna etaža čini 66, %, nuzgredna,6 %, a podstojna 0,9 %. U glavnoj etaži bijela vrba sudjeluje s, %, te bademasta vrba s, %. U nuzgrednoj etaži prevladava bademasta vrba s,9 % ispred bijele vrbe s, %. U podstojnoj etaži bademasta vrba je najzastupljenija s 0,9 % ispred bijele vrbe s, %, te bijele johe s 6, % i bijele topole s 0,9 %. Ploha 9 također se nalazila ušću ure u Dravu, u biljnoj zajednici Galio - Salicetum albae Rauš 9. Rječ je o naplavini, odnosno nestalnom terenu, jer ga Slika. Pokusna ploha broj Figure Sample plot no. odnosi Drava sjedne strane, a ura s druge. Prorjede nisu rađene. Na plohi je zabilježena bijela vrba i bijela joha (Tablica ). Ukupan broj stabala po hektaru iznosio je, od čega je bijele vrbe bilo 90 stabala/ha, a bijele johe stabala/ha. Drvna zaliha na plohi iznosi iznosi 6, mvha. vrba je zastupljena s 66, mvha (99, %), a bijela joha s,6m' po hektaru (0, %). Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 9 Table Stand structure in sample plot 9 Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) joha (Alnus incana) Debljinski razred Diameter class -0-0 -0-0 -0-60 -0-0 Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 0 0 Glavna Dominant G IVI 0,,9 0,9 0,6,,6,,6,,,,, 6,,0 6, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 6 6 0,0 0, 0,6 0,6, 0,6, 0,9,,66,,,0, 9 0 6 0,6 0,0 0,, 0,0 0,0 0,0 0,6 0,,, 0,6,6,6 0,0 0, 0,,6, 0, N 0 6 90 Ukupno Total G 0,9 0,, 0,9 0,6,, 0,0 0,0 0,0 0,6,,,6,6,,,,9 66, 0,0 0, 0,,6, 6, Gledano po učešću etaža, % drvne zalihe otpada na glavnu etažu,,6 % na nuzgrednu, a,6 % na podstojnu etažu. Pri tomu treba naglasiti kako glavnu i nuzgrednu etažu čini samo bijela vrba, dok podstojnu 9, % tvori bijela vrba, a samo, % bijela joha. U sloju prizemnog rašća ima ponešto sviba, a sve ostalo 0
B. Belčić: STRUKTURNE 0S0BINH I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKII ŠUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00). 0- prekriva kupina. joha dolazi samo u podstojnoj etaži, te je vrlo važna u strukturi ovakve sastojine. Na plohi 0 zabilježena je nešto manja drvna zaliha (Tablica 6), ali je ista još uvijek vrlo značajna. Struktu- ru sastojine tvore bijela vrba i crna topola. Ukupno je izmjereno 9 stabala/ha, od toga na bijelu vrbu otpada stabala/ha, a na crnu topolu stabala/ha. Tablica 6. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 0 Table 6 Štand structure in sample plot 0 Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) Crna topola (Populus nigra) Debljinski razred Diameter class - 0-0 -0-0 -0-0 -0-0 Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 6 6 Glavna Dominant G 0,0 0, 0,0 0,9 0, 0, 0,,,0,6,0,,90,9,,,,, 9, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0, 0 6,00 6 0, 0, 0,9, 0,9,,,9,6,9,6,9 0,6,00,9 0,6,9 0,0,0,09,,09, Ukupno Total N G 0,0 0,6,0 0.0 9,6,6 0, 0,,,9 9,9 0,0,,9,6 0,.,. 0,0,6 Drvna zaliha izmjerena iznosi,6 mvha. Od toga u strukturi drvne mase bijela vrba je sudjelovala s 0, mvha, što iznosi 9, %, a crna topola sudjeluje s, mvha, što iznosi,6 %. Gledano po etažama glavna etaža sudjeluje s 66, %, nuzgredna s, %, a podstojna s 0, %. U glavnoj etaži bijela vrba čini,6 %, a crna topola, %. U nuzgrednoj i podstojnoj etaži dolazi samo bijela vrba. Sloj grmlja nije razvijen (na plohi je nađen samo jedan primjerak javora negundovca - Acer neguncio), nego samo sloj prizemnog rašća. Ploha 6 nalazila se na obali rukavca rijeke Drave u ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, u biljnoj zajednici Galio-Sallcetum albae Rauš 9. Sastojina je nastala prirodnim putem naplođivanjem sa strane, te nešto iz žilja. Budući da nije propisano prorjeđivane, nisu vršene niti prorede. Na plohi je zbilježeno 0 stabala/ha (Tablica ), od čega su bijela i crna topola zastupljene svaka sa po 0 stabala/ha. Gustoća bjele vrbe je iznosila stabala/ha, a najmanje je bilo bijele johe (0 stabala/ha). Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi 60 mvha s time da na crna topolu otpada,9 mvha (,9 %), na bijelu topolu 0,0mVha (9,0 %), bijelu vrbu,0mvha (, %), a na bijelu johu l,0mvha (0, %). Ako se struktura drvne mase gleda po etažama, u glavnoj etaži crna topola prevladava s,0 % ispred bijele topole (,0 %). U nuzgrednoj etaži također prevladava crna topola (, %) ispred bijele topole (, %), te bijele vrbe (, %). Podstojnu etažu također tvore crna topola (0, %), bijela vrba (,0 %), bijele topole (, %) te bijela joha (, %). Ploha nalazila se u šumskom području Pažut. Ona također predstavlja sastojinu nastalu na naplavinama rijeke Drave, od čega se dio formirao iz malata, a dio iz žilja. Vizualno je dobre kvalitete, a vegetacijski gledano spada u biljnu zajednicu Galio-Salicetum albae Rauš 9. Radi ornitološkog rezervata prorjede nisu propisane. Za nju se može reći da se nalazila u istoj vegetacijskoj stepenici kao i ploha 6, s time daje na njoj zabilježeno nevjerojatnih mvha. Iz Tablice 9. vidljivo je da bijela vrba ima dominantnu ulogu u sastojini, budući da u drvnoj masi sudjeluje s 6mVha. 09
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 6 Table Stand structure in sample plot 6 Vrsta drveća Tree species topola (Populus alba) Crna topola (Populus nigra) vrba (Salix alba) joha (Alnus incana) Debljinski razred Diameter class -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 9 6 Glavna Dominant G 0,06 0, 0,,0,6 0,0 0, 0,,00,,6 0,,6,6, 0,00 0, 9, 0,,,6, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 6 0, 0,0 6 0,9 0,0 0,,9 0, 0,0 0,, 0, 0, 0,9 0,9,,9 0,9,0,6,0 0.,, 0,9 0,9,,6 60,0 66 00 6 6 0 0,,0 0,0 0, 0, 0,, 0, 0, 0,6, 0,0 0,0 0,0 0, 0,0 6,6 0,0 0, 0, 0,, 0,0,,,6,0 0,,0,9,9 0,0 0,0 0,,0,,9 Ukupno Total N G 0,0 6 0, 9 0, 6 0,6 0, 0 0 0 6 0 66 0,69,0 0,0 0, 0, 0,,6, 0, 0, 0,,0 0,0 0,0 0,0 0,, 9, 0.0 0.,.9,6, 0,0 0,0,, 0,9 6,9,9 0,,9,,0 0.0 0,0 0,,0,0 60,00 Tablica. Broj biljaka u sloju grmlja po visinskim klasama na pokusnoj plohi 6 (Površina: m ) Table Number of plants in the shrub layer by height classes in sample plot 6 (Area: m ) Vrsta - Species Svib - Counts sanguinea Kurika - Euonymus europea Bazga - Sambucus nigra Jednoplodnični glog - Crataegus monogyna Plava kupina - Ruhus caesius Hmelj - Humulus lupulus X 0 0 0 Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class 00 0 00 E 0 0
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URF. U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVIII (00). 0- Tablica 9. Struktura sastojine na pokusnoj plohi Table 9 Stand structure in sample plot Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) Crna topola (Populus nigra) joha (Alnus incana) Crna joha (Alnus glutinosa) Bademasta vrba (Salix triandra) Debljinski razred Diameter class -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 -0-0 Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 6 6 6 69 Glavna Dominant G 0,,6 0,,, 0, 0, 0,9,,,,6,6,,6,,,0,66, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0,. 9 9 0,06.9 0,6,0,6 0,09 0,0 0,,06 0,0 0, 0, 0,, 0, 6.6,,6, 0,9,,9, 0,,,,9,0 6 6 9 6 0 6 0 0 69,, 9,9,9 0,0 0,0 0, 0,0 0, 0,6,00 0,0 0, 0,0 0,,06 0,0 0,00 0,00,,6 0,0 6,60 0. 6,9 0,6 0, 0,,9 0, 0, 0,66, 0, 0, 0,9,,00 0, 0,00 0,00 9, 9,6 Ukupno Total N G 0,0 0, 66.9 9, 0, 0 0 9 6 0 6 9 00 6,6 9, 0, 0,0 0, 0,, 0,0 0, 0,6,00 0,0 0, 0,0 0,,06 0, 0, 0, 0,,09, 0,0,,,9,6, 6,,,,,, 0, 0, 0,66, 0, 0, 0,9,,00,,,,9 66,0,6 Izmjerom je utvrđena pokrovnost od 00 stabala/ha. Od toga na bijelu vrbu otpada 0 stabala/ha, crnu topolu stabala/ha, bijelu johu 9 stabala/ha, crnu johu 6 stabala/ha i na bademastu vrbu 6 stabala/ha. Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi,6 mvha. Od toga na bijelu vrbu otpada 6, mvha (6, %), crnu topolu, mvha (, %), bademastu vrbu,9 mvha (, %), crnu johu,00 mvha (, %) i bijelu johu, mvha (,0%).
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH SUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- Ako se struktura drvne zalihe promatra po etažama, pola (,0 %) i bademasta vrba (, %), a podstojnu čiglavna etaža sudjeluje s 6, %, nuzgredna s, % i ne bijela vrba (, %), crna topola (, %), bijela joha podstojna s 9, %. (, %), crna joha (, %) i bademasta vrba (, %). Glavnu etažu čine bijela vrba (9, %) i crna topola (, %), nuzgrednu čine bijela vrba (0,6 %), crna to- RASPRAVA - Discussion Iz gore navedenih snimaka sastojine katkada je /g šume te je na njima načinjena snimka brojnosti i viteško rekonstruirati njenu "povijest", ukoliko stručnjak sine biljaka. nije dobar fitocenolog. Upravo iz tog razloga, kako bi Pojava malata i njegovo preživljavanje nakon pose dobio što bolji uvid u progresiju, po slučajnom ras- pi ava uzrokuje stepeničastu vegetaciju (Slika ). poredu je izabrano nekoliko malata u odjelu/odsjeku 0 m Lilui if. RAZVOJNE FAZE/ DEVELOPENTAL STAGES OROGRAFUA (m n. m.)/ OROGRAPHY (ABOVESEA LEVEL) INICIJALNA FAZA/ INITIAL STAGE rakita (Salix,,. rakita (Sato purpurea) + rijeka/river,,,.-..._ purpurea) bademasta vrba -9 (Salix triandra) - 0 OPTIALNA FAZA/ TERNALNA FAZA/ OPTIAL STAGE TERINAL STAGE bad. vrba b. vrba (Salix alba) + (Salix triandra) + b. topola (Populus bijela vrba alba) + c. topola (Salix alba) (Populus nigra) 0- - Slika. Shematski prikaz razvoja vrbovih ritskih šuma na ušću ure u Dravu Figure Schematic presentation of the development of riparian willow forests on the mouth of the river ura into the river Drava Tablica 0. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi a veličine m : Table 0 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot a sized nf Vrsta - Species Salix sp. Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class 6 0 00 0000 0000 0000 Na malatu starom jednu godinu (Tablica 0), a od biljnih vrsta zabilježena je samo nazočnost vrbe. Ona već tijekom jedne vegetacije može dostići visinu od 0 cm, ali je interesantna njena pokrovnost. Naime, na navedenom malatu zabilježena je gustoća biljaka vrbe od 0 000 biljaka/ha. Budući da vrba klije dosta brzo, već istu jesen nakon "invazije" vrbinog sjemena na pijescima i mulju može se vidjeti malat vrbe visok od cm pa do 0 centimetara (Slika ). Rijetko isti i preživi. Druge godine (Tablica ) vrste vrba u malatu već se mogu podrobnije determinirati. Tako su na plohi a determinirane tri vrste vrba, od čega je najzastupljenija bila rakita ( 00 biljaka/ha), zatim bademasta vrba (0 000 biljaka/ha), dok je bijele vrbe bilo najmanje ( 00 biljaka/ha). Ukupna brojnost biljaka na plohi iznosila je 90 000 biljaka/ha. Naime, ovdje je vidljivo da drugu godinu dočeka samo % biljaka. eđutim, druge godine se vidi znatniji pomak u visi malata, jer je % biljaka prešlo visinski razred od 0 cm. Ovdje se
B. Beieić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00). 0- već može vidjeti kako bademasta vrba ima znatno veći visinski prirast u odnosu na svoje konkurente. Rakita i bademasta vrba vrlo su značajne vrste u sukcesiji ritskih šuma i stvaranju stanišnih uvjeta za razvoj bijele vrbe kao trajnije i najznačajnije vrste ovoga područja. Ovo se može vidjeti iz Tablice, gdje su na plohi a zabilježene samo rakita i bademasta vrba. eđutim, ovdje se skreće pozornost da treću godinu dočeka samo, % biljaka ( 00 biljaka/ha) od onih koje su zabilježene prve godine (0 000 biljaka/ha). Uočljiva je stagnacija u rastu rakite, dok se veći dio biljaka bademaste vrbe nalazi u visinskom razredu od preko 0 cm. Iz do sada interpretiranih podataka vezanih uz malate te Tablicu, može se zaključiti kako je bademasta vrba vrlo interesantna vrsta u šumskouzgojnom pogle- Slika. alat vrbe formiran u jesen iste godine nakon naplođivanja Figure Young willow growth formed in the autumn of the same year after seeding Tablica. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi a veličine m Table Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot la sized m Vrsta - Species Bademasta vrba - Salix triandra L. Rakita - Salix purpurea L. vrba - Salix alba L. b/«/ by ha 0000 Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class 0 00 6 0000 00 00 0000 0 000 9 6 90000 0000 00 00 90000 du. Naime, ona ne samo da može biti glavna u malatu, nego može biti nositelj sastojine sve do trećeg dobnog razreda (ukoliko je širina dobnog razreda pet godina). Naravno kod starijih sastojina ova vrba više nije nazočna, što se može vidjeti iz Tablica, 6. i. eđutim, nazočnost bademaste vrbe u srednjedobnoj sastojini u nuzgrednoj i podstojnoj etaži (Tablica 9) otvara niz pitanja u svezi s pojavom i sukcesijom, odnosno općenito ekologije ove vrste na istraživanom području. Dakle, ona ne samo daje pionirska, nego može zauzeti i mjesto sporedne vrste. Ovo se iznosi vezano uz Tablicu koja prikazuje strukturu sloja grmlja na pokusnoj plohi 6, a iz iste je srazmjerno kako u tom sloju nije zabilježena navedena vrsta. Ista nije zabilježena u sloju grmlja ostalih ploha. Ovo je ključna spoznaja budući daje autori (Jovanović, 9, Amann, 99) opi- Tablica. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi a veličine m Table Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot a sized m Vrsta - Species Bademasta vrba - Salix triandra L. Rakita - Salix purpurea L. Ukupno Total Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class 0 00 00 000 000 000 9 00 00 0000 00
B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIII SUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVIII (00), 0-.00 0.00,00 0,00,00 0,00 6 0 prsni promjer (cm) breast diameter (cm) 6 0 Grafikon. Izjednačena visinska krivulja za bedemastu vrbu na plohi Graph Regressed height curve for almond willow in plot 0.00 r,00 0,00 * m ' \Jir ' ". s^m *, J.00 SP 0,00 /m *,*' # -* ' ^*" - *,00 S/ r />' Salix triandra - - - - Salix alba * -Populus alba Grafikon. Izjednačena visinska krivulja za plohu Graph Regressed height curve for plot 0,00 0 6 0 prsni promjer (cm) breast diameter (cm) suju kao grm visine do m. eđutim, Grafikoni. i. te Slika ovome ne idu u prilog. Naime, iz njih se jasno može razabrati kako bademasta vrba može doseći visinu do m, što višestruko premašuje podatke iz literature. Osim toga na Grafikonu vidljiva je znatna sličnost u visinskoj krivulji bijele i bademaste vrbe. S druge pak strane nazočnost bademaste vrbe na plohama indicira edafon čistog pijeska s primjesama gline, što je i s pedološkog gledišta svrstava u rubnu, odnosno obalnu vrstu drveća. Bitno je naglasiti kako ovako velika biomasa (mv ha i 00 stabala/ha) popravlja tlo, podiže zemljište i stvara uvjete za razvoj trajnijih vrsta ritskih šuma, posebno bijele vrbe. Treba naglasiti kako je bademasta vrba kratkog vijeka, te na ovoj plohi još nije došlo do pojave bijele vrbe.
B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski liši br. -. CXXVII (00), 0- vrba tvori mnoge biljne zajednice u ritskim šumama kao važna ekološka i gospodarska vrsta. Na plohi može se uočiti kako je bijela vrba već zauzela svoje mjesto u strukturi (0, mvha) iako je bademasta vrba još uvijek nostielj sastojine (, mvha). Sloj prizemnog rašća čini bazga i kupina. Iz visinskih krivulja može se zaključiti da je ovo stanište bijele vrbe na kojemu je bademasta vrba završila svoju pionirsku ulogu, te sukcesija ide k sušijem tipu, u kojem svoje mjesto traži bijela topola. Nastavno, po dobi su plohe 9 i 0 iz kojih je vidljiva struktura sastojina bijele vrbe s bijelom johom i crnom topolom. To su vrbici s velikim proizvodnim mogućnostima, gdje je važan čimbenik rijeka ura, koja nema značajne poremećaje u vodnom režimu. Iako je zabilježena samo s jednim stablom na pokusnoj plohi, crna topola ostaje za ova staništa atipična vrsta, a kao takva zabilježena je i u ritskim šumama podunavlja (Rauš, 96.; Rauš i dr. 9; Rauš i atić, 990) te ukazuje na izrazitu dinamiku staništa. Ovako velike drvne zalihe moguće su na ovakvo kvalitetnom dijelu, gdje je tlo dosta plodno, te stalni utjecaj vode, bilo daje ona podzemna ili daje dinamika visokog vodostaja redovita. Struktura sastojine, kao i biološka slika, ukazuju na stanište bijele vrbe u sukcesiji k sušijem tipu, što se može zaključiti po pridolaženju nivih vrsta drveća, a napose bijele johe (ploha 9). Za plohu 6 može se reći kako je to zrela sastojina bijele vrbe, crne i bijele topole. Struktura pokazuje optimalnu fazu topola i vrba, te odlične proizvodne mogućnosti (60,00 mvha). Struktura je ujednačena između topola i vrba (s prevlašću crne topole). Vrba je u nuzgrednoj i podstojnoj etaži, a uvidom u strukturu podstojne etaže može se zaključiti kako u sastojinu ulazi i bijela joha. U sloju prizemnog rašća nema pomladka, već je razvijen sloj grmlja sa svibom, bazgom, kurikom i kupinom (Tablica ). Biološka slika sastojine pokazuje razvojni stadij staništa, odnosno sukcesiju k terminalnoj zajednici ritskih šuma - crne topole. Biološka slika plohe ukazuje na prirodnu sukcesiju crne johe na promijenjeno stanište bijele vrbe i crne topole, dok nazočnost bijele johe i bademaste vrbe u podstojnoj etaži ukazuje na izrazitu dinamiku poplava. Ova zajednica bijele vrbe s crnom topolom kao glavnim vrstama, te bademastom vrbom koja je izvršila svoju pionirsku ulogu, pada na tlo, taloži biomasu, popravlja- Slika. Sastojina bademaste vrbe - ploha, starosti godina Figure Stand of almond willow - plot, aged jući humusni sloj, te bijelom i crnom johom kao novim sukcesijskim vrstama, predstavlja najvrjedniju zajednicu ritskih šuma. Za njen opstanak najvažniji čimbenik su nepromijenjeni stanišni uvjeti, a poglavito voda. Voda mora imati dnevnu, mjesečnu i godišnju ujednačenu dinamiku kretanja. U glavnoj etaži "konkurent" vrbi je samo crna topola, a u strukturi u nuzgrednoj etaži sudjeluje i bademasta vrba. U sloju grmlja nazočan je samo svib, a izmjerom na primjernoj plohi od 6 m utvrđeno je kako svib može tvoriti sloj grmlja do m visine, a brojnost mu je iznosila biljaka/ha. Najznačajnija autohtona vrsta ovog istraživanog područja je bijela topola. Ona je vrlo vitalna vrsta, koja se dobro razmnožava iz sjemena i korijena, pogotovo kada se isti stimulira oštećivanjem (ajer, 99). Važno je naglasiti da se redovito javlja na mjestima izostanka poplava, odnosno ako su iste kratkotrajne. Kod topola najbolji rezultati naplodenja su ili stimulacija oštećivanjem iz žilja ili naplodnjom sa strane. Cista sječa treba se provoditi na manjim površinama, tako da se omogući nalet sjemena sa strane. Popunjavanja ne treba izvoditi u prve dvije ili tri godine, jer su se pokazala nedovoljno učinkovitima, već treba stimulirati izbojnu snagu korijena, oštećivanjem. Njegu je potrebno provoditi u prvim godinama uništavanjem korova, selekcijom izbojaka iz žilja te trijebljenjem. Na lijevoj obali rijeke Drave na utoku ure, još uvijek su nazočne prave prašumske ritske šume, s puno drvenastog materijala na tlu. Na temelju provedenih izmjera i istraživanja može se zaključiti sljedeće: l.s obzirom da sjeme vrbe, osim bademaste, dozrijeva već u svibnju na mjestima gdje seje tijekom proljeća povukla voda, a nataložio mulj i pijesak, dolazi za par sati već do klijanja sjemena. Na takvim se ZAKLJUČCI - Conclusions mjestima razvija gust malat vrba koji može brojiti oko 0 000 biljaka/ha.. Brojnost biljaka u malatu tijekom prve tri godine rapidno pada, tako da već druge godine pada na %, a treće na, % od prve godine.
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVII (00), 0-. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina..lade ritske sastojine mogu biti formirane i kao čiste sastojine bademaste vrbe u kojima drvna masa može iznostiti i do,00 mvha.. U starijim sastojinama bademasta vrba ustupa mjesto bijeloj, ali se može naći u podstojnoj etaži. 6. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena. Redovito plodonosi cijelo ljetno razdoblje, sve do polovice rujna, te na ovaj način stvara malate na plodnom mulju i pijesku.. U slučaju da poplave nisu duge, isti preživi i stvara sastojinu koja svojim kratkim vijekom života stvara značajnu biomasu koja pada na tlo. Na ovaj način sudjeluje u stvaranju humusa i mineralnih hranjiva. Kod provođenja uzgojnih zahvata njega i čišćenja, važno je poznavati ove karakteristike. Također drvni materijal iz njege pomlataka i čišćenja ritskim šumama morao bi ostati na tlu, kako bi se uslijed biomase pale na tlo tijekom poplava na tlu taložio pijesak i mulj. Time se tlo "diže" i stvaraju se uvjeti za razvoj bijele vrbe, koja je ustvari najvrjednija gospodarska vrsta u ovim šumama.. Bademasta vrba zajedno s bijelom tvori normalne ritske sastojine, kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. 9. vrba u optimalnoj fazi s redovitim režimom voda proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 6, mvha), te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. 0.U pogledu strukture srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz vrbe u njima dio strukture nosi crna topola.. Ritske šume prašumske strukture nisu bogate drvenastim vrstama kao što je to slučaj s ostalim šumama..gledano po strukturi, ritske šume mogu biti razvijene kao čiste sastojine, u kojima je nazočna samo jedna vrsta (primjerice bademasta vrba) ili je uz glavnu vrstu sporadično nazočna još jedna vrsta (primjerice bijela vrba s crnom topolom ili bijela vrba s bijelom johom)..na staništima gdje je dinamika vode neustaljena, prirodne ritske šume mogu pokazivati strukturu mješovitih sastojina u kojima je katkada teško odrediti nositelja sastojine (obično su to dvije vrste), dok podstojnu etažu može činiti od četiri do šest vrsta..u istraživanim sastojinama sloj grmlja nije znatnije razvijen. Amann, G., 99: Baume und Straucher des Waldes. Naturbuch Verlag, Augsburg,. aj er, Ž., 99: Ritske šume hrvatskog podunavlja i njihova prirodna obnova, Glas.šum.pokuse, vol., Zagreb, 9-. ***,: Osnova područja 996.-00. ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom Koprivničke nizinske šume 9. - 99. ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom Koprivničke nizinske šume 99. - 00. Topolnjak, D., 99: Strukturne osobine i prirodno pomlađivanje dravskih ritskih šuma, diplomski rad, Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 6. Rauš, Đ., 96: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glasnik za šumske pokuse vol. XIX, Zagreb, -. Rauš, Đ., 9: Šumska vegetacija dunavskih ada i ritova u okolici Vukovara. Ekologija vol., no., Beograd, -. 6 LITERATURA - References Jovanović, B., 9: Dendrologija - III dopunjeno izdanje. Beograd,. Rauš, Đ., atić, S., 9: Ritske šume. Šumarska enciklopedija, svezak, Leksikografski zavod "iroslav Krleža", Zagreb. Škorić, A., G. Filipovski,. Čirić, 9: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. ANU BIH, posebno izdanje - knjiga, Sarajevo, -. Rauš, Đ., i S. atić, 990: Vegetacija i uzgojna istraživanja u GJ "Vukovarske dunavske ade" PJ Šumarije Vukovar, Šum. list -, ^, Zagreb ayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, 99: Hidrološka i ekološka studija šumsko-proizvodnih mogućnosti poplavnih površina Varaždinskih Podravskih šuma oštećenih izgradnjom hidroelektrana i onečišćenim vodama. Elaborat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, -. Rauš, Đ., 99: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume, Glas. šum. pokuse, vol., Zagreb, -6.
B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXV (00), 0- Rauš, Đ., I. Tikvić, J. Vukclić, J. edvedo- gospodarske jedinice "Varaždinske podravske vić, 99: Biljni svijet Hrvatskih šuma. Sume u šume" sa šumskouzgojnom preporukom. Elabo- Hrvatskoj, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet, rat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, -. Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. R a u š, Đ., 999: Vegetacija Podravskih ritskih šuma u altby, E., R Dugan, 9: Watertight Case - okolici Legrada na ušću ure u Dravu, sinpozij decision time for the word's wetlands. IUCN Pevalek -00. bulletin, V. 6 (N. 0-), 09-. Šešok, D., 99: Problematika ornitološkog rezerva- atić, S., 99: Uzgoj pionirskih vrsta drveća u ta "Veliki Pažut" kod Legrada. Diplomski rad, biološkoj pripremi staništa. Zbornik radova Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta flora i vegetacija Hrvatske, Koprivnica. Sveučilišta u Zagrebu, p. atić, S.,. Oršan ić i I. Anić, 996: Prirodne Vukelić, J., Đ. Rauš, 99: Šumska fitocenologijai sastojine topola i vrba u današnjim ekološkim šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u uvjetima Hrvatske, skrb za Hrvatske šume, Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, -9. -. ayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, G. Bušić, 99: Detaljna pedološka karta šumsko- SUARY: Riparian forests are currently the most seriously endangered European forests (altby and Dugan, 9). These forests extend along the banks and in the immediate vicinity of rivers and their islands and are periodically flooded. In terms of diversity of plant and of animal world in particular, they rank among the richest European continental biocoenoses. The principal tree species in natural riparian forests are autochthonous willow and poplar species. The oscillatory dynamics of mostly flood waters favours the development of numerous hygrophilous and xerophilous plant species. After the river Drava, the river ura is undoubtedly the second largest watercourse in Upper Podravina. Whereas the natural course of the river Drava has been considerably changed by hydropower stations (twelve in Austria, eight in Slovenia and three in the Republic of Croatia), the course of the river ura has remained relatively intact. Since willow seeds, excepting those of the almond willow, mature in ay in places where water has retreated in spring and mud and sand have deposited, seeds germinate in the course of several hours. In such places a thick willow young growth develops which may contain about 0,000 plants/ha (Table 0). The number of plants in the young growth dramatically declines in the first three years, so that in the second year it drops to %, and in the third to. % of the amount in the first year (Table and ). Almond willow, which in these areas does not display the properties of a shrub but of a tree, proved to be one of the key species in the formation of the young growth and thus plays a crucial role in the structure of young and middle-aged stands. Young riparian stands may be formed like pure stands of almond willow in which wood mass may amount to as much as.00 m /ha. In older stands, the almond willow is replaced by the white willow, but it may be retained in the understorey In applying silvicultural treatments to willow stands, foresters should show expertise in discriminating almond willows. Its biological properties make this tree species a true pioneer in conquering the terrain. It regularly bears seeds over the entire summer period until mid-september and thus creates young willow growths on fertile mud and sand. If floods are not of long duration, the young growths survive and form stands, which in their short lives create considerable biomass that falls on the ground. In this way they participate in the formation of humus and mineral nutrients. It is very important to be aware of these properties when silvi-
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00). 0- cultural treatments of tending and cleaning are conducted. The wood material from tending and cleaning the young growth of riparian forests should remain on the ground so that, due to the biomass fallen on the soil during floods, sand and mud could be deposited. The ground is thus "raised " and the conditions created for the occurrence of the white willow, which is in fact the most valuable economic species in these forests. Almond willow, together with white willow, forms normal riparian stands to which all silvicultural treatments should be applied taking account of biological specificities of each species. In the optimal stage with a regular water regime, white willow produces a considerable growing stock (up to 6. m /ha), and may consequently be considered a valuable economic species of riparian forests. In terms of structure, middle-aged stands of riparian forests in Podravina display similarities with those in Podunavlje since willow is accompanied by black poplar. Riparian forests of a virgin structure are not rich in woody species as are other forests. In terms of structure, riparian forests may be developed as pure stands featuring only one species (for example, almond willow), or the principal species may be sporadically accompanied by another species (for example, white willow with black poplar or white willow with grey alder). In sites where water dynamics is not stable, natural riparian forests may exhibit the structure of mixed stands in which it is sometimes difficult to identify the dominant tree in the stand (usually two species), while the understorey may be formed by four to six species. The shrub layer is not significantly developed in the studied stands. Key words: riparian forests, young willow growth, stand structure, almond willow ^Salix triandra), white willow fsalix alba), black poplar fpopulus nigra), white poplar (Populus alba), alder (Alnus glutinosa), grey alder (Alnus incana), shrub layer