PRINOS I KVALITETA GROŽĐA cv. SAUVIGNON BIJELI NA KARBONATNIM TLIMA PLEŠEVIČKOG VINOGORJA Yield and grape quality of cv. Sauvignon white on calcareous soils of Plesevica wine region M. Herak-Ćustić 1, D. Gluhić 2, M. Petek 1, L. Čoga 1, S. Slunjski 1 1 Zavod za Ishranu bilja, Agronomski Fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb 2 Institut za poljoprivredu i turizam, Karla Huguesa 8, 52 440 Poreč Corresponding author:, tel.: +385/52/408300, fax.: +385/52/431659, e-mail: david@iptpo.hr Sažetak Smanjenje prinosa i kvalitete grožđa pri uzgoju vinove loze na karboantnim tlima, je vrlo učestala pojava u vinogradarskoj proizvodnji. Međutim, utjecaj količine karbonata u tlu, nije jedini faktor koji utječe na visinu prinosa i na kvalitetu grožđa. U pokusu se istraživalo na 3 lokacije na području Pleševićkog vinogorja, od kojih jedan ima umjereno visku količinu vapna dok ostale dvije lokacije imaju visoke količine vapna u tlu. Na svim vinogradarskim položajima grožđe iz klorotične nije dalo zadovoljavajuće rezultate, dok je jedino grožđe iz neklorotične na loakciji Šipkovica bilo zadovoljavajuće i po prinosu i po kvaliteti. Abstract The reduction of yield and quality of grapes grown on limestone soils is very often in modern viticulture. But, the influence of limestone content in soils is not unique factor, which have strong influence on yield and quality parameters. This research was conduced on three typical vineyards on Plesevica wine region (about 30 km, south-west of Zagreb). One of them has the modest limestone content in the soil until the next two vineyards have elevated content of limestone in soil. The quality of grape from chlorotic, were unsatisfied on all three locations. On location Sipkovica the difference between parameters on chlorotic and non-chlorotic were not statistically significant and the values of investigated parameters were very similar. Ključne riječi: Sauvignon bijeli, prinos grožđa, kvaliteta grožđa, Pleševičko vinogorje Key words: Sauvignon white, grape yield, grape quality, Plesevica wine region 1
Uvod Prilikom uzgoja vinove loze na karbonatnim tlima, kloroze je vrlo učestala pojava. Pod pojmom kloroza, uglavnom se misli na nedostatak željeza te tipične simptome kloroze poput blijede boje maldog lišća. Međutim, u stručnom smislu kloroza je puno širi pojam i predstavlja simptome nedostatka ostalih hraniva; makro ili mikroelementa. Najčešće je to, osim željeza, nedostatak cinka, mangana, bora ili čak makroelementa magnezija (Bavaresco 2001, Racz, 2003., Marshner 1995, Tagliavini i Rombola, 2001). Osim vizualnog dojma «žućenja» vinograda, sama kloroza značajno utječe i na prinosa vinove loze zbog smanjenja intenziteta fotosinteze i sinteze suhe tvari usljed smanjenja količine klorofila u lišću (Tagliavini i Rombola, 2001). Uzrok s kojim se najčešće povezuje pojava kloroze kod biljaka je pojava visokih količina kalcija u tlu (karbonatna tla). Kalcij se u tlu nalazi u nekoliko oblika, od kojih su karbonatni CaCO3 i hidrogen-karbonatni oblik HCO3 2-, najčešći uzrok klorozi. Karbonati su spojevi visoke topljivosti, lako stupaju u kemijske reakcije, izražene alkaličnosti i puferiraju ph vrijednsot tla u rangu od 7,5-8,5. Takva tla imaju 100% zasićen adsorpcijski kompleks kalcijevim ionom Ca2+ (Imas, 2000, Ksouri i sur., 2005). Načini gnojidbe vinove loze na takvim tlima znatno se razlikuje od gnojidbe na kiselima tlima, zbog značajnog utjecaja slobodnog kalcija i visoke ph vrijednosti na pristupačnost hraniva i zbog kemijskih reakcija koje potiču trajni gubitak ili fiksaciju hraniva. Na tlima bogatim karbonatima, usvajanje željeza, cinka, mangana i bakra je značajno otežano zbog slabe topljivosti spojeva koja sadrže mikroelmente, zbog alkaličnosti tla (Ksouri i sur., 2005) Pojava kloroze vinove loze na Pleševičkom vinogorju najučestalija je u lipnju, u vrijeme cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, te time ima i najači utjecaj na smanjenje prinosa grožđa zbog slabe cvatnje i oplodnje. U ovom radu prikazuje se utjecaj količine ukupnih karboanta i aktivnog vapna u tlu, na pojavu i intenzitete kolorze, kao i mjere za suzbijanje koroze. Materijali i metode Istraživanje je provedeno 2006. godine na području Pleševičkog vinogorja. Za potrebe istraživanja odabrana su tri referentna vinograda na karbonatnim tlima lokacija Veselnica, Šipkovica i Klemenka. U svim vinogradima nalazi se sorta Sauvignon bijeli, klon R4 cijepljena na podlogu SO4, koja slabo podnosi veće količine vapna u tlu. U svakom vinogradu 2
označene su dvije klorotičnih trsova i zdravih trsova. Iz svake uzorkovano je tlo iz 18 označenih trsova. Razmak sadnje iznosi 2,20 x 1,00 m uz 4.545 trsova/ha. Analizom tla obuhvaćeni su slijedeći parametri; količina ukupnih karbonata u tlu i količina aktivnog vapna, ph vrijednost u vodi i KCl-u, količina humusa i količina fiziološki aktivnog fosfora i kalija. Analize navedenih parametra provedene su metodama koje su opisane u Priručniku za pedološka istraživanja (Škorić, 1982). Za ocjenu utjecaja količine vapna u tlu na prinos grožđa obrađeni su slijedeći parametri: broj grozdova po trsu, prinos po trsu, masa 1 grozda, količina šećera u grožđu (jedinice Brix), količina ukupnih titracijskih kiselina i ukupna količina suhe tvari po jednom trsu. Količina titracijskih kiselina mjerena je upotrebom NaOH i titracijom svježeg uzorka mošta, te izražena kao ekvivalentna količina vinske kiseline u g/l. Ukupna količina suhe tvari po trsu izražena je preračunom količine šećera i prinosa po trsu izražena u gramima suhe tvari po pojedinom trsu. Da bi se utvrdila značajnost količine vapna u tlu na visina prinosa i kvaliteta grožđa provedena je jednostruka analiza varijance parametra prinosa i kvalitete uz prag signifikantnosti od 95%, korištenjem statističkog programa Costat. Rezultati i rasprava Karakteristike tla Prema rezultatima u tablicama 1., 2. i 3. može se uočiti značajna razlika u pojedinim parametrima tla između pojeidnih lokacija. Zajedničko svojstvo sve tri lokacije je ph vrijednost na svim lokacijama se vrijednosti kreću u rangu od 7,6 7,9, što predstavlja vrijednost umjereno alkalnih tala. Po pitanju količine vapna, vinogradi se mogu podijeliti u dvije grupe u prvoj grupi se nalazi vinograd na lokaciji Šipovica sa srednjom količinom vapna u tlu, dok se u drugoj grupi nalaze vinogradi Veselnica i Klemenka, sa viskom količinom vapna u tlu. Iako se te količine značajno razlikuju za gotovo 50%, ne postoji korelacija između parametra vapna u tlu i ph vrijednosti. Analizom količine biljci pristupačnog fosfora i kalija, lokacija Veselnica sa značajno razlikuje količine fosfora i kalija su znatno više. Količina humusa varira u rangu od 1,8 do 2,65%, pa se sva tri tipa tla mogu označiti kao slabo humusna tla. 3
Tablica 1. Osnovni kemijski parametri tla na lokacijama istraživanih vinograda lokacija Šipkovica Table 1. The main soil parameters on location Sipkovica Chlorotic Zdrava Non chlorotic ph(h 2 O) ph(kcl) P (1) K (2) Organic matter Humus/ CaCO 3 CaO 7,78 7,68 8,20 14,29 1,80 22,58 19,0 7,75 7,67 8,22 15,17 2,10 21,97 18,6 (1) Izražen kao mg P 2 O 5 /100 g tla/expressed as mg P 2 O 5 /100 g soil (2) Izražen kao mg K 2 O/100 g tla/expressed as mg K 2 O/100 g soil Tablica 2. Osnovni kemijski parametri tla na lokacijama istraživanih vinograda lokacija Veselnica Table 2. The main soil parameters on location Veselnica Chlorotic Zdrava Non chlorotic ph(h 2 O) ph(kcl) P (1) K (2) Organic matter Humus/ CaCO 3 CaO 7,89 7,75 15,68 48,92 2,65 38,75 29,0 7,87 7,75 17,43 58,33 2,63 39,81 30,0 (1) Izražen kao mg P 2 O 5 /100 g tla/ expressed as mg P 2 O 5 /100 g soil (2) Izražen kao mg K 2 O/100 g tla/ expressed as mg K 2 O/100 g soil 4
Tablica 3. Osnovni kemijski parametri tla na lokacijama istraživanih vinograda lokacija Klemenka Table 3. The main soil parameters on location Klemenka Chlorotic Zdrava None chlorotic ph(h 2 O) ph(kcl) P (1) K (2) Organic matter Humus/ CaCO 3 CaO 7,71 7,65 7,13 18,71 2,11 40,18 26,9 7,73 7,65 7,65 20,71 2,58 38,49 26,0 (1) Izražen kao mg P 2 O 5 /100 g tla/ expressed as mg P 2 O 5 /100 g soil (2) Izražen kao mg K 2 O/100 g tla/ expressed as mg P 2 O 5 /100 g soil Iako se u literaturi navodi da visoka količina kalija u tlu, može smanjiti intenzitet kloroze kod biljaka, u našem istraživanju tu tvrdnju nismo mogli potvrditi. Na lokaciji Veselnica izmjerene značajno veće količine kalija u tlu (u količini od 48,0 58,0 mg K 2 O/100 mg tla), međutim kloroza je bila gotovo istog intenziteta kao i na druga dva vinograda. Prinos i kvaliteta grožđa U tablicama 4., 5. i 6. prikazane su vrijednosti kvantitativnih i kvalitativnih parametara vinove loze. 5
Tablica 4. Proizvodni i kvalitativni pokazatelji grožđa na lokaciji Šipkovica Table 4. The quantity and quality parameters of vine on location Šipkovica Broj grozdova Number of clusters Prinos/trsu Yield/vine (g) Masa 1 grozda Weight of 1 cluster Količina šećera Total Soluble solids (Brix) Ukupne kiseline Titratable acidity (g/l) Suha tvar/trsu Dry matter/vine (g/vine) Zdrava None chlorotic 22,33 a 2.303,00 a 102,45 a 22,28 7,00 511,05 a Chlorotic 11,40 b 486,94 b 34,92 b 22,86 6,14 109,42 b Signif. ** *** *** ns ns *** c.v 30,38 37,64 22,39 6,08 11,40 37,07 LSD (0.05) 7,54 796,05 22,99 1,96 1,07 174,26 Tablica 5. Proizvodni i kvalitativni pokazatelji grožđa na lokaciji Veselnica Table 5. The quantity and quality parameters of vine on location Veselnica Broj grozdova Number of clusters Prinos/trsu Yield/vine (g) Masa 1 grozda Weight of 1 cluster Količina šećera Total Soluble solids (Brix) Ukupne kiseline Titratable acidity (g/l) Suha tvar/trsu Dry matter/vine (g/vine) Zdrava None chlorotic 24,16 840,95 34,08 24,53 8,48 207,18 22,16 627,95 28,33 23,73 8,10 152,9 Chlorotic Signif. ns ns ns ns ns ns c.v 30,02 42,22 21,87 6,75 4,74 44,24 LSD (0.05) 8,94 398,93 8,78 2,09 0,50 102,46 6
Tablica 6. Proizvodni i kvalitativni pokazatelji grožđa na lokaciji Klemenka Tablica 6. The quantity and quality parameters of vine on location Klemenka Broj grozdova Number of clusters Prinos/trsu Yield/vine (g) Masa 1 grozda Weight of 1 cluster Količina šećera Total Soluble solids (Brix) Ukupne kiseline Titratable acidity (g/l) Suha tvar/trsu Dry matter/vine (g/vine) Zdrava None chlorotic 18 1131,22 60,26 24,18 7,22 275,43 20,6 1166,85 53,7 22,66 6,33 272,33 Chlorotic Signif. ns ns ns ns ns ns c.v 23,66 50,41 30,24 9,63 7,54 54,41 LSD (0.05) 5,88 745,17 22,16 2,90 0,65 191,73 Na lokaciji Šipkovica postoji značajna statistička razlika u kvantitativnim parametrima vinove loze, dok za kvalitativne parametre nije uočljiva razlika između trsova zdrave i klorotične vinograda. Na ostale dvije lokacije, nije bilo statistički opravdane razlike u vrijednostima pojedinih parametara između uzoraka iz zdrave i klorotične vinograda. Primjer lokacije Šipkovica je ekstreman primjer; broj grozdova na klorotičnoj zoni vinograda iznosi 48,9% manje nego u zdravom dijelu vinograda, dok je masa jednog grozda iz klorotičnog dijela vinograda, u prosjeku manja za 67,8% od grozda iz zdrave. Navedena dva parametra značajno utječu i na vrijednost parametra produkcija suhe tvari/trsu. Ne smijemo smetnuti s uma, da se vinvova loza isključivo uzgaja radi proizvodnje suhe tvari (šećera) te je parametar suha tvar/trsu posebice važna. Ukoliko se usporede rezultati samo sa neklorotičnih dijelova istraživanih vinograda, može se navesti da je u vinogradu sa najmanjom količinom vapna sintetizirana najveća količina suhe tvari po jedinici površine. Na lokaciji Šipkovica je to iznosilo 2.322,7 kg/ha, dok je na lokaciji Veselnica izmjerena najniža vrijednost od 941,6 kg/ha. Ukoliko bi o kvaliteti grožđa govorili, bez razmatranja količine suhe tvari koja je ostvarena po jedinici površine, onda bi nas vrijednosti od 24,53 Brix-a na lokaciji Veselnica i s druge strane, 22,28 Brix-a na lokaciji Šipkovica, odvele u krivom smjeru. Naime na osnovi samo tih podataka, olako bi lokaciju Veselnica proglaslili kao najkvalitetniju. Ukoliko bi neki dio istraživanih vinograda mogli odvojiti kao refernatan dio u odnosu na sve ostale onda je to svakako neklorotična vinograda na položaju Šipkovica. Prema 7
navedenim podacima vidljivo je da je pri broju od 22 grozda trsu, parametri rodnosti kao i parametri kvalitete postižu vrlo zadovoljavajuće vrijednosti. Jednostavnim matematičkim računom, ukoliko bi se dobiveni mošt sa lokacije Šipkovica koncentrirao na vrijednost od 24,53 (najviša izmjerena vrijednost količine šečera u ovom istraživanju na lokaciji Veselnica) tada bi se dobio ukupni prinos po trsu od 2.091,7 grama grožđa u odnosu na realno izmjerenih 2.303,0 g/trsu. Nedvojbeno je to puno viša vrijednost nego visina prinosa na zdravom dijelu vinograda loakcije Veselnica. Zaključci Kako mnogi autori navode, količina ukupnih karbonata i količina aktivnog vapna u tlu igraju važnu ulogu na pojavu kloroze i redukciju prinosa kao posljedica kloroze. U ovom istraživanju, pogotovo na lokaciji Šipkovica, uočena je značajna redukcija prinosa grožđa u «klorotičnom» dijelu vinograda u odnosu na zdrav, nekolortični dio. Za ostale dvije lokacije, razlike unutar lokacije nisu bile statistički opravdane, iako su prinosi grožđa i masa 1 grozda značajno manje nego na prvoj lokaciji. Iz navedenog istraživanja uočljivo je da količina vapna u tlu (izražena kao količina ukupnih karbonata i količina aktivnog vapna u tlu) nije jedini faktor koji prvenstveno utječe na pojavu kloroze i na smanjenje prinosa vinove loze pri uzgoju na karbonatnim tlima, već da postoje i ostali faktori, od kojih su način obrade tla i gospodarenja zelenom masom važni čimbenici. Literatura 1. Bavaresco L. (2001) Portinnesto e nutrizione minerale della vite, Vignevini, 11;53-62 2. Ksouri R., Gharsalli M., Lachaal M. (2005) Physiological responses of Tunisian grapevine varieties to bicarbonate-induced iron deficiency, J. Plant Physiology, 162:335-341 3. Imas P. (2000) Integrated nutrient management for sustaining crop yields in calcareous soils, National symposium on Balanced nutrition of groundnut and other field crops grown in calcareous soils of India, Gujarat, India 4. Marshner H. (1995) Mineral Nutrition of Higher Plants, Academic Press, San Diego, SAD 5. Racz Z. (2003) Pedologija za studente stručnih studija, Veleučilište u Rijeci, Poljoprivredni odjel Poreč 6. Reynier A. (1997) Manuel de viticulture. Technique et Documentation. 7eme ed., 8
Paris, Francuska 7. Škorić A. (1982) Priručnik za pedološka istraživanja, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 8. Tagliavini M. i Rombola A.D. (2001) Iron deficienciy and chlorosis in orchard and vineyard ecosystem, European Journal of Agronomy, 15;71-92 9