KONTROLA KVALITETE - S P RAVOM JAVNO VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ST I - Doc.dr.sc. Damir Markučič Zavod za kvalitetu Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 1-1
Literatura F. Dusman, Statistička kontrola kvalitete, Tehnička enciklopedija, 12. svezak, Leksikografski zavod, Zagreb, 1992., F. Dusman - R. Stančec, Odabrana poglavlja iz kontrole kvalitete, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983. J.M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1974. D.C. Montgomery, Introduction to Statistical Quality Control, J.Wiley, 1991 www.fsb.hr/vssr 1-2
Cilj i svrha naučiti alate kontrole kvalitete u svrhu uspješne primjene (pred)uvjeti uspješne primjene su: pravilan izbor alata, reprezentativnost uzorka (valjanost/točnost podataka,) prikladno prikazivanje (mjerilo, osi, jedinice, %, $) odgovarajuće tumačenje i zaključivanje 1-3
Nazivlje i definicije - KONTROLA KVALITETE KVALITETA KAKVOĆA (HRN EN ISO 9000, 8402) 1-4
Kvaliteta lat. qualitas, kakvoća, svojstvo, vrsnoća, odlika, značajka; od qualis, kakav U općem jeziku, riječ kakvoća (kvaliteta) ne znači isto za svakoga. 1-5
Kvaliteta U međunarodnoj normi (ISO 9000) naziv kakvoća (kvaliteta) određen je kao ukupnost svojstava kojeg entiteta koja ga čine sposobnim da zadovolji izražene ili pretpostavljene potrebe. 1-6
Kvaliteta Mnoge su različite uporabe riječi kakvoća. Različitost uporabe stvara veliku zbrku i nesporazume. Najveću zbrku i nesporazume stvaraju uporabe: sukladnost sa zahtjevima i stupanj vrsnoće. Sukladnost sa zahtjevima dovodi do stajališta da kakvoća stoji manje, što je katkad točno. Nasuprot tomu, stupanj vrsnoće pretpostavlja da kakvoća stoji više, što je također katkad točno. 1-7
Kvaliteta ZNAČAJKE - KARAKTERISTIKE -OSOBINE mjerljive i opisne - atributivne. KRITERIJ KRITERIJ KVALITETE 1-8
Kvaliteta U literaturi se govori i o: sposobnosti za uporabu (fitness for use, J.M. Juran), sposobnosti za primjenu (fitness for purpose), korisnikovu zadovoljstvu (customer satisfaction) - gubicima (trošku) koji proizvod uzrokuje od kada napusti poduzeće, G. Taguchi, sukladnosti sa zahtjevima (conformance to the requirements, Crosby). Ti su pojmovi samo pojedini aspekti prethodne definicije kvalitete. 1-9
Kvaliteta je određena od strane korisnika, a ne od inženjera, ili prodaje, ili uprave. 1-10
Entitet? ono što može biti pojedinačno opisano ili razmatrano. Entitet može biti npr.: radnja ili proces, proizvod, organizacija, sustav ili osoba, ili svaka njihova kombinacija. 1-11
Proizvod? Izučavanje kvalitete odnosi se na bilo koju vrstu proizvoda. Proizvod je rezultat radnje ili procesa i može biti tvaran i netvaran, ili pak kombinacija. Proizvod može uključivati ( razredi proizvoda): opremu (hardware), programsku podršku (software), gradiva za obradu (processed materials), usluge (services). 1-12
Elementi kakvoće... koji najviše doprinose kakvoći proizvoda (entiteta): kakvoća koja proistječe iz određenja potreba koje se odnose na proizvod (requirements); kakvoća koja proistječe iz zamisli proizvoda (design); kakvoća koja proistječe iz sukladnosti proizvoda (conformance) s njegovom zamisli; kakvoća koja proistječe iz podržavanja proizvoda (product support). 1-13
Elementi (nazivi) koji se odnose na proizvode... definicija kakvoće... NAPOMENA 1: U ugovorima ili u zakonom uređenim područjima, kao što je npr. Područje nuklearne sigurnosti (2.8), potrebe su navedene, dok je u drugim područjima potrebno prepoznati i odrediti pretpostavljene potrebe. 1-14
Elementi (nazivi) koji se odnose na proizvode... definicija kakvoće... NAPOMENA 2: U mnogim slučajevima potrebe se s vremenom mijenjaju; to zahtijeva povremeni pregled zahtjeva za kakvoću (2.3) 1-15
Elementi (nazivi) koji se odnose na proizvode... definicija kakvoće... NAPOMENA 3: Potrebe se obično izražavaju kao svojstva s određenim vrijednostima [vidi: zahtjevi za kakvoću (2.3)]. Potrebe mogu uključivati npr. tehničke podatke, podatke o upotrebljivosti, sigurnosti rada (2.5) (dostupnosti, pouzdanosti, pogodnosti za održavanje), sigurnosti, okolišu, [vidi: društveni zahtjevi (2.4)], ekonomske i estetske podatke. 1-16
2.4 društveni zahtjevi obveze koje proizlaze iz zakona, propisa, pravilnika, statuta i drugih društvenih ograničenja. NAPOMENA 1: Druga društvena ograničenja uključuju u prvom redu zaštitu okoliša, zdravlje, sigurnost (2.8), zaštitu, čuvanje energije i drugih prirodnih vrela.... 1-17
2.5 sigurnost rada skupni naziv koji se upotrebljava za opis dostupnosti i čimbenika koji na nju utječu: pouzdanost, pogodnost za održavanje i tehničke pretpostavke održavanja. NAPOMENA 1: Sigurnost rada se upotrebljava samo za opći opis čega u nekoličinskim nazivima. NAPOMENA 2: Sigurnost rada je jedno od vremenski uvjetovanih obilježja kakvoće (2.1). NAPOMENA 3: Određenje sigurnosti rada i 1. napomena potječu iz rječnika IEC 50(191), koji sadrži također srodne nazive i njihove definicije. 1-18
2.8 sigurnost stanje u kojem je rizik od ozljeda (za osobe) ili oštećenja sveden na prihvatljivu razinu. NAPOMENA 1: Sigurnost je jedno od obilježja kakvoće (2.1). NAPOMENA 2: Ta definicija vrijedi za norme o kakvoći. Naziv sigurnost drukčije je određen u ISO/IEC Uputama 2. 1-19
Elementi (nazivi) koji se odnose na proizvode SIGURNOST odnosi se na rizik od pojave kvara i na posljedice tog kvara. POUZDANOST je u tehnici strogo definirana i... 1-20
Pouzdanost (reliability) R(t) je u tehnici strogo definirana i odnosi se isključivo na proizvod, a iskazuje: uvjetnu vjerojatnost na danoj razini povjerenja da će proizvod zadovoljavajuće ispunjavati predviđene funkcije u rasponu određenih karakteristika, bez otkaza i u planiranom vijeku svojeg trajanja, ako se koristi sukladno svojoj svrsi i namjeni u točno određenim okolišnim uvjetima uporabe. 1-21
Pojam procesa svaki proces ima ulazne elemente; izlazni su elementi rezultati procesa - proizvodi, tvarni ili netvarni; (auto, TV, pegla, vozni red, bolnička njega, škola...) moguće je izmjeriti ulazne elemente, elemente u različitim fazama procesa kao i izlazne elemente. Proces je skup međuzavisnih sredstava i radnji koji preoblikuju ulazne elemente u izlazne. (black box) 1-22
Pojam procesa 1-23
Upravljanje kakvoćom Skup radnji opće funkcije upravljanja koje u okviru sustava kakvoće ostvaruju ciljeve s pomoću: planiranja kakvoće; praćenja kakvoće (Quality Control), QC; osiguravanja kakvoće (Quality Assurance), QA poboljšanja kakvoće (Quality Improvement), QI. 1-24
Kontrola kvalitete U ovom složenom pojmu kvaliteta nema popularno značenje najbolje u bilo kojem apstraktnom smislu. Za industriju proizvoda i usluga to znači najbolje u svrhu zadovoljenja određenih potreba korisnika. 1-25
Nazivlje i definicije - KONTROLA KVALITETE KONTROLA zatvorena petlja, Demingov krug, (plan, do, check-control-study, act), 1-26
Kontrola kvalitete spirala! 1-27
Sustav kakvoće Ustrojstvo, postupci, procesi i druga potrebna sredstva za primjenu upravljanja kakvoćom. 1-28
Praćenje kakvoće Izvedbeni postupci i radnje koje se upotrebljavaju da bi se ispunili zahtjevi za kakvoću. Napomena: Uključuje postupke i radnje usmjerene i na praćenje procesa i na uklanjanje uzroka nezadovoljavajuće izvedbe u SVIM etapama petlje kakvoće, a njihov je cilj postignuće najveće gospodarske učinkovitosti. Napomena: Neke su radnje praćenja kakvoće i osiguravanja kakvoće međusobno povezane. 1-29
Osiguravanje kakvoće Skup unaprijed utvrđenih i sustavnih radnji... nužnih za pružanje... povjerenja da će entitet ispuniti zahtjeve za kakvoću. 1-30
Poboljšanje kakvoće Mjere koje se poduzimaju u cijeloj organizaciji s ciljem povećanja učinkovitosti i djelotvornosti radnji i postupaka kako bi se postigli dodatni probici za organizaciju i njezine korisnike. 1-31
Povijesni osvrt 1875 - Taylor Pojava koncepta i metoda masovne proizvodnje mijenja se filozofija proizvodnje (organizacija), a s time i filozofija QC-a. 1925 - Shewhart Uvodi statistički pristup izučavanju varijacija u proizvodnom procesu u cilju poboljšanja ekonomskog učinka. Objedinio je discipline: statistiku, inženjerstvo i ekonomiku. (otac statističke QC). 1-32
Povijesni osvrt 1930 - Dodge and Romig Uvode metode planova uzorkovanja i prijema u cilju određivanja prikladnosti serije za isporuku korisnicima. Metode se temelje na teoriji vjerojatnosti i izvođenju zaključaka. 1943 - Ishikawa Začetnik QC u Japanu. Razvio je dijagram uzroka i posljedica (cause-andeffect). 1-33
Povijesni osvrt 1950 - Deming Nakon što je 1946. iz SAD poslan u Japan uvodi pristup poboljšavanju kvalitete i produktivnosti. U osnovi pristupa je naglasak na odgovornosti i obvezama 'top management'-a. Ovaj pristup nije izazvao pozornost u SAD, ali je spremno dočekan u Japanu. 1980 - Taguchi Uvodi statističke tehnike planiranja pokusa (DoE) u cilju poboljšanja kvalitete i smanjenja troškova. Razvio je i funkciju gubitaka (quality loss function). U SAD-u se prihvaća nova filozofija koju je još započeo Deming; uvodi i pojmove off-line i on-line QC. 1-34
Evolucija koncepta kvalitete...... može se sažeti kroz sljedeće faze: QC QA TQC TQM inspecting quality building quality organising quality managing quality 1-35
KONTROLA KVALITETE Kvalitetu kojeg entiteta ne mjerimo već ocjenjujemo!!! Ocjenjivanje se provodi na temelju: mjerljivih i atributivnih karakteristika (značajki, osobina). 1-36
Mjerljive karakteristike...... su identične mjernim veličinama. karakteristike kvalitete se određuju numeričkom vrijednošću npr. promjer, duljina, masa, vrijeme, udio čega (%),... 1-37
Atributivne karakteristike...... predstavljaju određena svojstva i ne mogu se mjeriti. karakteristike kvalitete se određuju tvrdnjom pri čemu je prisutna izvjesna subjektivnost npr. "ide/ne ide", oštećenja, boja, izgled, ljubaznost,... 1-38
Atributivne karakteristike...... predstavljaju ocjene: npr. pozitivna negativna ocjena (dobar-loš, vrijedi-ne vrijedi), ili stupnjevana ocjena (loš - dovoljno dobar - dobar - vrlo dobar - izvrstan) 1-39
Prednosti kontrole mjerljivih karakteristika: analizom rezultata (numeričkih vrijednosti) može se dobiti niz korisnih informacija o praćenom procesu, u slučaju ispitivanja, tj. mjerenja uzoraka, broj jedinica u uzorku je (obično) malen, primjenom alata QC, rezultati i zaključci su jasni i objektivni (egzaktni) 1-40
Prednosti kontrole atributivnih karakteristika: (1) ispitivanja su jednostavna te stoga i stručno manje zahtijevna, iz istog razloga je kontrola opisnih značajki manje podložna pogreškama, a ispitno osoblje može biti niže kvalifikacije i lakše se osposobljava,... 1-41
Prednosti kontrole atributivnih karakteristika: (2) instrumenti su jednostavni i često puta jeftiniji, vrijeme ispitivanja je kratko, jednostavnost ispitivanja posebice dolazi do izražaja kod istovremenog ispitivanja više karakteristika. 1-42
ISPITIVANJE...... tehnička radnja koja se sastoji u određivanju jednog ili više svojstava određenog proizvoda, procesa ili usluge u skladu s jasno određenim postupkom. 1-43
METODA ISPITIVANJA...... određeni tehnički postupak kojim se obavlja ispitivanje. (fizikalni princip - načelo) TEHNIKA ISPITIVANJA...... specifičnost (način) provedbe pojedine ispitne metode. 1-44
MJERENJE...... postupak uspoređivanja dviju istovrsnih veličina od kojih se jedna dogovorno uzima kao jedinica mjere. 1-45
U praksi uobičajeni NAZIVI kontrole kvalitete obzirom na faze procesa u kojima se kontrola primjenjuje: ulazna kontrola; kontrola u toku procesa; završna kontrola. 1-46
NAČINI kontrole kvalitete obzirom na opseg, tj. veličinu uzoraka koji se 'kontroliraju': 100%-tna kontrola; procentualna kontrola; statistička kontrola. 1-47
100%-tna kontrola (1) Svaka jedinica se podvrgava ispitivanju/mjerenju. Premda je najskuplja još uvijek ne jamči apsolutnu točnost ocjene (entiteta i cijelog promatranog skupa). Izdvajaju (razlučuju) se nezadovoljavajuće jedinice proizvoda (entiteti). 1-48
100%-tna kontrola (2) Nužna je kada karakteristike entiteta moraju odgovarati postavljenim zahtjevima ili kada je to imperativ zbog razloga sigurnosti, odnosno pouzdanosti. Nije provediva ukoliko je ispitivanje "destruktivno. (npr. protupožarna vrata, sigurnosno staklo,...). 1-49
Procentualna kontrola (1) Fiksno je određena (ugovorena) veličina uzorka (npr. 10%) koji se kontrolira. Prvenstveni nedostatak ovakvog uzorkovanja je da takvi uzorci nisu primjereno reprezentativni. (uzorak se odabire slučajno!) 0d 1000 kom. 100 kom. 0d 100 kom. 10 kom. "preveliki" uzorak 0d 10 kom. 1 kom. "premali" uzorak 1-50
Procentualna kontrola (2) Razlučuju se nezadovoljavajuće skupine proizvoda (isporuke, šarže). Procentualna se kontrola ne bi trebala primjenjivati osim ako je dovoljna samo gruba aproksimacija karakteristika kvalitete promatranog skupa. 1-51
Statistička kontrola (1) Temelji se na primjeni statističkih tehnika. Uzimanje uzoraka točno određene veličine kao funkcije veličine same isporuke daje primjereno reprezentativan uzorak. 1-52
Statistička kontrola (2) Takvi uzorci "garantiraju pouzdanost" zaključaka o cijelom promatranom skupu. Budući da se primjenom ovog načina kontrole određuju promjene i trendovi promjena karakteristika procesa, često puta se koristi i naziv statistička kontrola procesa (SPC). 1-53
(statističko) Zaključivanje zaključak/ocjena prihvatljivo NEeprihvatljivo stvarno stanje prihvatljivo NEprihvatljivo + pogr. 2. vrste pogr. 1. vrste + 1-54
STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE... je skup metoda i postupaka za: prikupljanje obradbu analizu tumačenje i prikaz podataka radi osiguravanja kvalitete (industrijskih) proizvoda i (proizvodnih) procesa. 1-55
STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE Pravilna primjena QC omogućuje: smanjenje troškova proizvodnje, a posebno smanjenje troškova kontrole kvalitete. 1-56
STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE Za provedbu QC prvenstveno je potrebno utvrditi: standarde, odnosno kriterije kvalitete, tj. zahtjeve. 1-57
Određivanje kriterija kvalitete (optimalan stupanj kvalitete) Najčešće polazimo od troškova...... kontrole kvalitete... uslijed nekvalitete preventiva poboljšavanje unutar tvrtke izvan tvrtke 1-58
Troškovi kvalitete... kao mjera ( mjerni alat ), sredstvo za analizu kvalitete procesa, sredstvo programiranja (planiranja), alat za planiranje budžeta, predviđanja (predikcija, scenarij)... primjena, odnosno praktično značenje troškova kvalitete. 1-59
Svrha statističke kontrole kvalitete utvrditi sposobnost procesa za proizvodnju proizvoda koji zadovoljavaju zahtjeve, pratiti proces kako bi se otkrile promjene zbog kojih proces izmiče kontroli, te kako bi se poduzele mjere za korekciju procesa i njegovo održavanje pod kontrolom.... a to se postiže statističkom analizom kvalitete proizvoda. 1-60
STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE Statistička analiza može samo upozoravati na nastale promjene moguće uzroke tek treba utvrditi. Statistička kontrola kvalitete ne "mjeri" uzroke odstupanja, niti ukazuje što treba poduzeti za uklanjanje odstupanja. Na temelju iskustva i stručne analize utvrđuju se uzroci i određuju korektivne mjere QC alati za poboljšavanje kvalitete QI. 1-61
Metode statističke kontrole kvalitete A) kontrola u toku procesa (proizvodnje) kontrolne karte B) kontrola nakon dovršenog procesa (dovršene proizvodnje) planovi prijema 1-62
Kontrolne karte za mjerljive karakteristike 1-63
A)... u toku procesa... (1) tek jedan dio jedinica (entiteta) je raspoloživ dostupan za kontrolu, druge jedinice su još u procesu ili će tek biti; uzorci se uzimaju iz procesa (tijekom procesa) uzorci su malog broja jedinica (n); obradom i prikazom rezultata mjerenja/ispitivanja prikazuje se tendencija promjene praćene (kontrolirane) karakteristike; 1-64
A)... u toku procesa... (2) ovom metodom djeluje se preventivno na osiguravanje kvalitete; uzimanje uzoraka i postupanje propisani su kontrolnim kartama. posebno su razrađene kontrolne karte za mjerljive i atributivne karakteristike. 1-65
B)... nakon dovršenog procesa... (1) svaka jedinica (entitet) je raspoloživa dostupna za kontrolu; uzima se uzorak određene veličine (n jedinica) iz promatranog (osnovnog) skupa (N jedinica) 1-66
B)... nakon dovršenog procesa... (2) utvrđuje se broj "nesukladnih" jedinica (škartnih) na temelju kojeg se donosi zaključak o prihvatljivosti promatranog (osnovnog) skupa prema prethodno definiranom kriteriju; uzimanje uzoraka i postupanje propisani su planovima prijema. posebno su razrađeni planovi prijema za mjerljive i atributivne karakteristike. 1-67
Statistika - ponavljanje - X 68 % 95 % 100 % ±1 s ±2 s ±3 s 1-68