Pomoć za citiranje u Wordu, unošenje popisa tablica i slika Ono je poželjno poznavati, jer će se kandidat riješiti muke pri navođenju literature. Za početak treba otići na karticu Reference i u njoj potražiti karticu Citati i bibliografija (sl. 1.) (može se razlikovati od Worda do Worda) Slika 1 Za umetanje citata u tekst služi nam opcija Umetni citat u okviru kartice Citati i bibliografija: Reference Citati i bibliografija Umetni citat. Opcija Upravljanje izvorima ovdje nije toliko bitna. Tu se mogu unositi promjene u bilo kojem izvoru koji se koristi na kompjuteru, dakle i u članku/seminaru/diplomskom kojeg trenutno pišete, ali i u prijašnjim dokumentima. Pod opcijom Stil birate kako želite da literatura bude sortirana. Kliknete li na trokutić, vidjet ćete različite stilove kojima možete oblikovati literaturu na kraju rada. Među navedenim često su u upotrebi APA (kod prirodnjaka neovisno o tome da li je riječ o petom ili šestom izdanju), čikaški i harvardski stil. Kako izgleda koji od ovih stilova koji su navedeni, prikazat će se posebno u kraju literature. Slika 2 Umetanje izvora 1. Umetanje knjige Odlazi se na slijedeće: Reference Citati i bibliografija Umetni citat. (sl 3a) Slika 3 a) b) 1
U kutu u gdje piše Vrsta izvora klikne se na trokutić da vidimo koje se opcije sve mogu pojaviti (Slika 4). Pored 17 mogućnosti ovdje su prikazane one koje su moguće u znanstvenom radu. Slika 4 a) b) Od mogućih radova mogu Vas u radu dopasti knjiga, dio knjige, članak u časopisu, konferencijska dokumentacija, te dokument s web mjesta. Također valja napomenuti da su na slici 4 (obje) bitni gornji desni kut Jezik i Prikaži sva bibliografska polja. Kod jezika je, u principu unaprijed postavljeno Zadano. U tom će slučaju kod hrvatskog Worda literatura biti postavljena uz neke hrvatske riječi što nije zgodno ako je članak na engleskom jeziku. U tom slučaju valja izmijeniti jezik slika 5a). Polje Prikaži sva bibliografska polja će omogućiti popunjavanje pojedinosti o članku: primjerice ako unosimo članak u časopisu moći ćemo dodati svezak (Volume), broj izdanja (Issue), podnaslov Te osobine neće biti unaprijed ponuđene. Također one će se razlikovati s obzirom na vrstu izvora koju unaprijed odredimo (slika 5b). Prikazat će se neke od ponuđenih opcija za članak u časopisu (zvjezdice se uglavnom popunjavaju). Slika 5 a) Jezik b) sva bibliografska polja 2
U nastavku slijedi kako se unose citati knjiga, dijelova knjiga (ujedno i zbornika konferencija), članaka u časopisu, konferencijska dokumentacija, dokument sa web mjesta (Internet izvor). U svim ovim slučajevima kliknemo na mjesto u našem radu gdje želimo da se pojavi citat. Kako ćemo unijeti knjigu? Općenito kad unosimo knjigu dužni smo ubaciti ime autora, naslov, godinu, grad, izdavača i izdanje. (Reference Citati i bibliografija Umetni citat Vrsta izvora Knjiga) i otvorit će nam se ekran gdje možemo unijeti te podatke. Međutim, da bismo vidjeli što se još može unijeti potrebno je u donjem lijevom kutu staviti kvačicu na Prikaži sva bibliografska polja i na ekranu dobivamo slijedeće (Slika 6 a) i 6b) : Slika 6 a) b) Pokažimo sada da u knjizi Alphe Chianga pod naslovom Osnovne metode matematičke ekonomije u prijevodu MATE iz 1998. godine možemo više vidjeti o diferencijalnim jednadžbama višeg reda. Kako će to izgledati vidimo na slici 7 (budući da sve potrebno u ovom slučaju imamo i na početnom ekranu, nećemo odlaziti na Prikaži sva bibliografska polja 1, ali će to biti nužno kad budemo gledali u časopisima. 1 Ova opcija je npr. zgodna ako se knjiga izdaje u više svezaka. 3
Slika 7 Kao što se vidi na slici 7, nije upisivano izdanje iz jednostavnog razloga što je riječ o prijevodu koji nije doživio nova izdanja. Kako će izgledati tekst gdje je citat? O diferencijalnim jednadžbama višeg reda detaljnije možete pogledati u (Chiang, 1998). Međutim mi možemo htjeti upoznati čitatelja da je točni dio knjige gdje može o tom pročitati od 502. do 548. stranice. Budući da je citat, zapravo, sačuvan kao jednadžba, odemo na njega (u njegov donji desni kut i kliknemo na trokutić) kako kazuje slika 8 i tu biramo opciju Uredi citat. U novom ekranu upisujemo stranice koje zapisujemo u citat. Dakle imamo: Sam citat u našem tekstu Uredi citat Dodaj stranice U redu. Slika 8 a) b) c) Kad stisnemo U redu, tada će nam se citat u onoj rečenici promijeniti u: O diferencijalnim jednadžbama višeg reda detaljnije možete pogledati u (Chiang, 1998, pp. 502-548) 2. Iz slike 8c) uočavamo da navod možemo mijenjati i tako da izostavimo neke njegove dijelove kao što su autor, godina ili naslov. Ovo posljednje je korisno jer Word često dodaje naslov u citat, a on nam ne treba. Kad to želimo izbaciti stavimo kvačicu na naslov i kliknemo U redu. Također, primijetimo iz 8b) da možemo uređivati i izvor primjenom opcije Uredi izvor. Ta je mogućnost posebno korisna ako primijetimo da smo pogrešno unijeli naslov djela, godinu, autora ili neko drugo svojstvo. Ta nam opcija omogućuje da korigiramo neka svojstva u izvoru. Ako nam program postavi pitanje, odgovaramo potvrdno. 2 Ovi navodi na više mjesta uz ovu rečenicu su tu samo zato da istaknu da takva rečenica može biti dio (tvog) rada. Inače se ne navode u originalnom citiranju osim ako doslovno ne prepisuješ neki tekst. 4
Također uočimo da u: (Chiang, 1998, pp. 502-548) imamo kraticu pp. koju treba zapisati odgovarajućom karticom na hrvatskom jeziku. To je, međutim, nemoguće jer citat dolazi kao jednadžba. Zato ga treba pretvoriti u tekst pomoću naredbe Pretvori navod u statičan tekst (Sam citat Uredi citat Pretvori navod u statičan tekst) i dobivamo tekst koji dalje možemo uređivati (Chiang, 1998, str. 502-548). Sad imamo: O diferencijalnim jednadžbama višeg reda detaljnije možete pogledati u (Chiang, 1998, str. 502-548). 2. Umetanje dijela knjige Kako ćete pokazati da su Boris Cota, Nataša Erjavec i Željko Bogdan u radu Bank System Vulnerability to Macroeconomic Shocks in Croatia istaknuli da su loši krediti u najvećoj mjeri objašnjeni samim sobom, ali i ekonomskim rastom i stopom inflacije. Rad je objavljen kao dio zbornika radova Toward Global Governance pod uredništvom Lovre Božine, Sandre Krtalić i Marli Gonan-Božac i izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Ako se neki rad citira kao dio knjige, tada nam trebaju: ime autora poglavlja (u slučaju više autora oni se odvajaju sa točkom-zarezom (;), autori se inače upisuju sa ime prezime ili prezime, ime), naslov poglavlja; naslov knjige, godina izdavanja knjige, stranice poglavlja na koje se referiramo, grad izdavanja i urednik knjige (sl. 9). Prikazivanje svih bibliografskih polja nam nije potrebno. Slika 9 Unesimo spomenute podatke za navedeno poglavlje (slika 10): Reference Citati i bibliografija Umetni citat Vrsta izvora Dio knjige Slika 10 5
Na slici 10 autori i urednici su navedeni po principu prezime, ime, ali može i obrnuto (ime prezime) pri čemu se imena i prezimena ne odvajaju zarezom. Dobit ćemo npr.: (Cota, et al., 2011) su pokazali da su u Republici Hrvatskoj loši krediti u najvećoj mjeri objašnjeni samim sobom, ali signifikantan utjecaj imaju i ekonomski rast i stopa inflacije. Primijeti et al. U slučaju kad ima više od dva autora tada se po harvardskom citiranju navodi samo prvi autor, a umjesto imena ostalih imamo et al. Međutim, mi želimo stavljati tri autora, možda bismo htjeli da, kada je citat na početku rečenice, samo godina izdanja bude u zagradi ili želimo et al zamijeniti u duhu hrvatskog jezika sa i dr. Štogod od navedenog željeli učiniti, mi prethodno moramo ovaj citat pretvoriti u statičan tekst kako je već objašnjeno. Imat ćemo: Cota i dr. (2011) su pokazali da su u Republici Hrvatskoj loši krediti u najvećoj mjeri objašnjeni samim sobom, ali signifikantan utjecaj imaju i ekonomski rast i stopa inflacije. Kao dio knjige citiraju se i članci objavljeni u zbornicima sa konferencija. 3. Umetanje članka Za umetanje članka potrebni su nam ime i prezime autora, naslov članka, ime časopisa, volumen časopisa, broj izdanja, i stranice članka i godina. Pod volumenom se najčešće krije broj godina koliko časopis izlazi, a broj izdanja je broj koji pokazuje koliko puta časopis izlazi u toku godine dana. Primjerice, ako je časopis prvi put pokrenut 1960. godine i izlazi dva puta godišnje, tada je on do 1995. Izašao 35 puta. Stoga je njegov volumen 35. Ako mu je to 1995. Prvi izlazak tada je broj izdanja 1, odnosno 2 ako drugi put izlazi. Tako je najčešće, ali ima i izuzetaka. Kod Privrednih kretanja i ekonomske politike imaš npr. pod brojem izlazaka točno koliko je puta časopis do sada izašao (ako je 199, tada je br. 199). Da bismo unijeli sve potrebne podatke za časopis trebamo učiniti slijedeće: Reference Citati i bibliografija Umetni citat Vrsta izvora Članci u časopisu Prikaži sva bibliografska polja 6
i na potrebna mjesta upisati potrebne podatke. Kako ćemo citirati da u članku iz 2011. nije prihvaćena hipoteza o signifikantnosti financijske integracije na gospodarski rast tranzicijskih zemalja. Članak je pod naslovom Utjecaj financijske integracije na gospodarski rast posttranzicijskih zemalja objavljen u Zborniku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Volumen (svezak) časopisa je te godine 9, a broj izdanja 1. Što treba unijeti prikazano je na slici 11. Slika 11 a) b) Dobit ćemo: (Rogić & Bogdan, 2011) nisu uspjeli potvrditi značajnost financijske globalizacije na gospodarski rast tranzicijskih zemalja. Američki znak & možemo lako otkloniti pretvarajući citat u statičan tekst i stavivši umjesto njega i U okviru ovih članaka posebnu priču predstavljaju tzv. članci u nastajanju (Working paper). Kako nisu izdani, oni nemaju svezak i broj izdanja već samo broj članka. Njih se može voditi kao knjigu u više svezaka gdje je broj članka u nastajanju ujedno i svezak te knjige. Ili ga se može voditi kao članak bez broja izdanja, dakle da svezak bude ujedno i broj članka u nastajanju (fusnota 1). Prva opcija se čini prihvatljivijom. 4. Unošenje konferencijske dokumentacije U ovom dijelu zgodno je unositi članke prezentirane na znanstvenom skupu koji nisu objavljeni u Zborniku tog skupa, a naravno mogu se objavljivati i radovi u Zborniku skupa, premda se oni mogu objavljivati i kao dio knjige. Za unošenje ovakvih radova potrebno je unijeti ime autora, naslov članka, godinu, grad gdje se održava konferencija, ime izdavača (organizacijskog skupa), naziv konferencijskog izdanja, a po potrebi i urednika konferencije i broj stranica. Datum skupa nije nužan, ali ga se može uključiti u naziv konferencijskog izdanja. Kako ćemo npr. citirati da Petar Sorić nije na 14. Dubrovačkoj konferenciji u radu On the Impact of the Kuna Exchange Rate on Croatian Foreign Trade Results: Elasticity Approach potvrdio postojanje Marshall-Lernerovog uvjeta za Hrvatsku? Slijedeća slika (Slika 12) pokazat će nam što treba unijeti: 7
Slika 12 U tekstu će se spomenuti da: (Sorić, 2008) nije uspio pokazati postojanje Marshall-Lernerova uvjeta za Hrvatsku. Ovdje se mogu navesti i stranice članka, ali i ne moraju ako članak nije objavljen. Međutim, članak koji nije objavljen kao Zbornik konferencije može se prijavljivati i kao Internet izvor, pa ćemo posebno riješiti i taj oblik navođenja. 5. Unošenje Internet izdanja U ovom slučaju se citiraju dokumenti sa različitih web mjesta. Može također poslužiti i za citiranje radova sa konferencija ako su dostupni na webu, ali ne kao dio zbornika skupa. S obzirom na to da se web sadržaj podložan dnevnim promjenama potrebno je osim standardnih podataka (naslov članka, ime autora ako je dostupno) staviti i datum kad je članak objavljen, ali i datum kad je čitan, te web stranicu (URL) na kojoj se članak može naći. Što se popunjava, opet ćemo posebno istaknuti na slici 13 (neće nam trebati opcija Prikaži sva bibliografska polja). Slika 13 Kako ćemo pokazati da je o problematici društveno-ekonomskog sustava u Osmanskom Carstvu pisala Valentina Dimitrova Grajzl 2008. Godine. Sam članak nigdje nije objavljen, 8
niti se vodi kao tzv. članak u nastajanju. Napisan je 7. 5. 2008. i može ga se naći na stranicama Social Sciences Research Network (web adresa: http://ssrn.com/abstract=983738). S obzirom na to da je u međuvremenu mogao biti otklonjen, ili postavljena neka izmijenjena verzija teksta, valja staviti i datum pristupanja tom članku, recimo da je to bio 15. 12. 2009. Kako se što popunjava, bit će istaknuto na slici 14. Slika 14 Citat sad može glasiti: O društveno ekonomskom sustavu u Osmanskom Carstvu više je moguće naći u (Dimitrova-Grajzl 2008). U ovakvim slučajevima se ponekad ne zna kad je nastao neki tekst, ali je težište na datumu i godini pristupa, a ne vremenu objavljivanja. Popis literature Zahvaljujući tome što smo unijeli sve korištene reference, u mogućnosti smo puno lakše sastaviti konačan popis literature. Popisi literature se razlikuju ovisno o stilu koji se koristi. U društvenim znanostima tu su česti harvardski, čikaški i APA stil. Literatura se postavlja tako da odemo na: Reference Citati i bibliografija Bibliografija Umetni bibliografiju (sl. 15) Slika 15 9
Kad to učinimo, otvorit će nam se popis literature prema harvardskom stilu (jer je tako postavljeno). Popis literature (Harvardski stil) Chiang, A., 1998. Osnovne metode matematičke ekonomije. Zagreb: MATE. Cota, B., Erjavec, N. & Bogdan, Ž., 2011. Bank System Vulnerability to Macroeconomic Shocks in Croatia. U: L. Božina, M. Gonan Božac & S. Krtalić, ur. Toward Global Governance. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, pp. 249-278. Dimitrova-Grajzl, V., 2008. Unveiling the Checkered Fortunes of Ottoman Empire. [Mrežno] Available at: http://ssrn.com/abstract=983738 [Pokušaj pristupa 15 12 2009]. Rogić, L. & Bogdan, Ž., 2011. Utjecaj financijske integracije na gospodarski rast posttranzicijskih zemalja. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 9(1), pp. 141-166. Sorić, P., 2008. On the Impact of the Kuna Exchange Rate on Croatian Foreign Trade Results: Elasticity Approach. Dubrovnik, Hrvatska Narodna Banka. Ovaj način citiranja je identičan onome koji je predložen na stranici naše knjižnice (http://web.efzg.hr/dok/kid//pravila%20citiranja.pdf. Neke razlike koje među njima postoje (&, [Mrežno] umjesto [online], godine izdanja nisu u zagradi, Available at umjesto dostupno na., numeriranje literature i sl.) otklanjaju se ručno. Popis literature (Čikaški stil) Chiang, Alpha. Osnovne metode matematičke ekonomije. Zagreb: MATE, 1998. Cota, Boris, Nataša Erjavec, i Željko Bogdan.»Bank System Vulnerability to Macroeconomic Shocks in Croatia.«U Toward Global Governance, uredio Lovre Božina, Marli Gonan Božac i Sandra Krtalić, 249-278. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2011. Dimitrova-Grajzl, Valentina.»Unveiling the Checkered Fortunes of Ottoman Empire.«Social Sciences Research Network. 07. 05 2008. http://ssrn.com/abstract=983738 (pokušaj pristupa 15. 12 2009). Rogić, Lucija, i Željko Bogdan.»Utjecaj financijske integracije na gospodarski rast posttranzicijskih zemalja.«zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 2011: 141-166. Sorić, Petar.»On the Impact of the Kuna Exchange Rate on Croatian Foreign Trade Results: Elasticity Approach.«14th Dubrovnik Economic Conference June 25 - June 29, 2008. Dubrovnik: Hrvatska Narodna Banka, 2008. Primijetite da u čikaškom stilu godine uglavnom dolaze na kraju i da imena ne dolaze u inicijalu. Izuzetak su članci u časopisu gdje nakon godine izdavanja dolaze stranice. Popis literature (APA stil) Chiang, A. (1998). Osnovne metode matematičke ekonomije. Zagreb: MATE. Cota, B., Erjavec, N., & Bogdan, Ž. (2011). Bank System Vulnerability to Macroeconomic Shocks in Croatia. U L. Božina, M. Gonan Božac, & S. Krtalić (Ur.), Toward Global Governance (str. 249-278). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Dimitrova-Grajzl, V. (07. 05 2008). Unveiling the Checkered Fortunes of Ottoman Empire. Preuzeto 15. 12 2009 iz Social Sciences Research Network: http://ssrn.com/abstract=983738 10
Rogić, L., & Bogdan, Ž. (2011). Utjecaj financijske integracije na gospodarski rast posttranzicijskih zemalja. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 9 (1), str. 141-166. Sorić, P. (2008). On the Impact of the Kuna Exchange Rate on Croatian Foreign Trade Results: Elasticity Approach. 14th Dubrovnik Economic Conference June 25 - June 29, 2008. Dubrovnik: Hrvatska Narodna Banka. Primijetite da se kod APA stila drukčije označavaju stranice kod dijela knjige nego u Harvardskom stilu i da postoje razlike s obzirom na citiranje Internet izvora. Ponovno citiranje Ukoliko je neka referenca već unesena, ne treba je ponovno unositi, došlo bi do uduplavanja podataka. U konačnoj literaturi tada bi došlo do umnožavanja istih članaka. Dovoljno je uočiti da, kad se ponovno stisne Umetni citat, pojavljuje lista već unesenih radova (slika 16). Recimo da nam treba opet Chiang, pa imamo: Reference Citati i bibliografija Umetni citat Alpha Chiang Ponovno će se tamo gdje smo se bili pozicionirali sa kursorom pojaviti citat Alphe Chianga. Slika 16 Ako smo ipak nesvjesno unijeli neku referencu dvaput, izbjeći ćemo ponavljanje radova u literaturi uz pomoć opcije Upravljanje izvorima (Reference Citati i bibliografija Upravljanje izvorima). Npr. kad odemo na Umetni citat primijetimo da je članak prof. Cote i dr. unesen dva puta (Slika 17a). Tada odemo na Upravljanje izvorima. Otvorit će nam se ekran i u desnom dijelu kliknemo na članak prof. Cote koji želimo izbrisati. Ne možemo ga odmah brisati (zasivit će se ta opcija), ali klikamo na Uređivanje (u sredini ekrana) otvorit će nam se Uređivanje izvora. Tu izbrišemo sadržaj reference koju otklanjamo i damo potvrdan odgovor na pitanje koje slijedi. Tamo gdje je bio citat izvora koji je izbrisan pojavit će se (Anon., n. d.) i to izbrišemo. Ponovno se vratimo na Upravljanje izvorima i imamo sadržaj slike 17c. Slika 17 a) b) 11
c) Sad se umjesto članka koji gledamo izbrisati pojavilo RezerviranoMjesto2 (dok je kvačica uza nj) ne možemo ga brisati. Zato moramo u tekstu opet potražiti (Anon., n. d.) i izbrisati ga i ponovno se vratiti na Upravljanje izvorima i tu se kvačica gubi (slika 18). Konačno odemo na RezerviranoMjesto2 i izbrišemo ga, a uduplani članak više ne postoji. Da se izbjegne ova procedura, najbolje je paziti da se ne udupla članak. Slika 18 Umetanje tablice sadržaja, popisa tablica i popisa slika 12
Da bi se adekvatno postavila tablica sadržaja, svi naslovi i podnaslovi na kartici Stilovi moraju biti adekvatno postavljeni. Kad je to riješeno, tada se ide na Reference Tablica sadržaja Tablica sadržaja Umetanje tablice sadržaja (u okviru novog ekrana postavi se što ti odgovara) U redu. Da bi se moglo staviti popis slika važna je opcija Reference Umetanje opisa slika. Pogledajmo malo taj ekran (slika 19). Slika 19 Unutar opcije Opis biramo hoće li pisati Slika 1. (jedan je redni broj koji se mijenja kako idemo na drugu sliku). Pod mogućnošću Natpis biramo da li imamo sliku, jednadžbu ili tablicu. Ako ne želimo da se u opisu javljaju slika, jednadžba, tablica, tada biramo opciju Isključi natpis iz opisa. A ako želimo izmijeniti natpis biramo Novi natpis. Kada želimo drukčije postaviti numeriranje, idemo na Numeriranje. Nakon svega kliknemo U redu. Mi ćemo sada kraj svih postavljenih slika definirati opis Slika1, Slika2 itd. dok ostalo nećemo dirati. Kad smo to učinili, možemo sastaviti popis slika kako slijedi: Reference Opisi Umetanje tablice slika Popis slika Slika 1... 1 Slika 2... 1 Slika 3... 1 Slika 4... 2 Slika 5... 2 Slika 6... 3 Slika 7... 4 Slika 8... 4 Slika 9... 5 Slika 10... 5 Slika 11... 7 Slika 12... 8 Slika 13... 8 Slika 14... 9 Slika 15... 9 Slika 16... 11 Slika 17... 11 13
Slika 18... 12 Slika 19... 13 Na isti način postavlja se i popis tablica samo što se u opisu (slika19) odmah mora postaviti da je tablica u pitanju. Klikom desnim mišem na sam popis i popis literature, i sadržaj te popis slika i tablica moguće je ažurirati (desni miš na tablicu i Ažuriraj polje).. 14