UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM PERFORMANSAMA BALANCED SCORECARD

Similar documents
STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

UPRAVLJANJE INDIVIDUALNIM PERFORMANSAMA - UPRAVLJANJE POMOĆU CILJEVA U STRATEGIJSKOM MENADŽMENTU ZASNOVANOM NA BSC

Poslovna analitika i optimizacija

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

BENCHMARKING HOSTELA

Port Community System

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI

Podešavanje za eduroam ios

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

Uvod u relacione baze podataka

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

1. Poslovni IS 2. Definicija kupca i odnosa sa kupcem

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

PROJEKTNI PRORAČUN 1

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

2.Vrednovanje strategije pomoću VBM (Prof. Dj.Kaličanin, 12h) 3. Upravljanje rizikom pomoću VB ERM (Prof. D. Djuričin, 3h)

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

Holistički marketing

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

MERENJE I UNAPREĐENJE INDIKATORA KLJUČNIH PERFORMANSI U SAVREMENOJ ORGANIZACIJI

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

S&OP Sales and Operations Planning. Dejan Đorđević, Dmitar Zaklan, Vladimir Jovanović

MODEL PRIZMA ZA MERENJE PERFORMANSI ORGANIZACIJE - PREDLOG PRIMENE

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

WWF. Jahorina

Kako izgleda kontroling u Elixir Grupi. Vladimir Petković Novembar 2017.

M.Heleta - Definicije...

MOGUĆI PROBLEMI PRIMENE INTEGRALNOG SISTEMA ZA OCENU OSTVARENJA PREDUZEĆA (BALANCED SCORECARD) I UPRAVLJANJA ZASNOVANOG NA AKTIVNOSTIMA

Menadžment vrednosti - koncept - Dr Đorđe Kaličanin Ekonomski fakultet u Beogradu

MENADŽMENT KONCEPTI PREDUZEĆA U NOVOJ SVETSKOJ EKONOMIJI MANAGEMENT CONCEPTS OF ENTERPRISES IN THE NEW WORLD ECONOMY

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA

MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA

Mogudnosti za prilagođavanje

Balanced Scorecard (BSC)

THE USE OF BALANCED SCORECARD CONCEPT AND ITS IMPACT ON ACHIEVING RESULTS IN THE AUTOMOTIVE INDUSTRY OF THE GLOBAL ENVIRONMENT

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA

Karakteristike marketinga u sferi usluga

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

STRATEGIJSKA PROMENA: KAKO OPERACIONALIZOVATI STRATEGIJU U ORGANIZACIONI ŢIVOT?

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

INTEGRISANI PRISTUP VREDNOVANJU AKCIJA ZASNOVAN NA REALNIM OPCIJAMA

UNIVERZITET U NIŠU MAŠINSKI FAKULTET

Kvalitet usluga i satisfakcija potrošača u turizmu. Departman poslediplomskih studija. Magistarska teza

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

Sonja Milojević* Stručni rad. Škola biznisa Broj 1/2011 UDC

PRISTUPI MERENJA PERFORMANSI STANDARDIZOVANIH SISTEMA MENADŽMENTA AN APPROACH TO PERFORMANCE MEASUREMENT OF STANDARDIZED MANAGEMENT SYSTEM

11 Analiza i dizajn informacionih sistema

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» MAJA SAVIĆ

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ MODELA IZVRSNOSTI ZA STOMATOLOŠKU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Romana Ćurković BALANCED SCORECARD MODEL KAO ČIMBENIK USPJEŠNOSTI POSLOVANJA U SUVREMENIM PODUZEĆIMA

IMPLEMENTACIJA MODELA BALANCED SCORECARD NA PRIMJERU PODUZEĆA TROMONT D.O.O.

ZNAČAJ UVODJENJA SISTEMA KVALITETA U ELEKTROLIZI BAKRA U BORU THE IMPORTANCE OF INTRODUCING THE QUALITY SYSTEM IN THE "ELEKTROLIZA" FACTORY IN BOR

Analiza berzanskog poslovanja

ORGANIZACIJA I SISTEM

ZADOVOLJSTVO KUPACA U ISO 9001:2000 I PRINCIPIMA TQM-a CUSTOMER SATISFACTORY IN ISO 9001:2000 AND PRINCIPES OF TQM

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

OPERATIVNA REVIZIJA - ALAT I KOREKTOR MENADŽMENTA OPERATIVE AUDIT TOOLS AND CORRECTORS OF MANAGEMENT

The project management procedure for regional network of Quality Management Centers

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Marko Navijalić. Zagreb, 2014.

ACTIVITY BASED COST MANAGEMENT KAO TEHNIKA ZA OBRAČUN TROŠKOVA U PROCESU REFORME POŠTANSKOG SEKTORA

Broj zahteva: Strana 1 od 18

Članci/Papers. Upravljanje odnosima sa kupcima kao izvor konkurentnosti kompanija u promenjivom okruženju

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

OPERATIVNA REVIZIJA - ALAT I KOREKTOR MENADŽMENTA

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPECIJALISTIČKI RAD. Tema: TQM Potpuno upravljanje kvalitetom i uloga zaposlenih u postizanju potpunog kvaliteta. Br. ind.

EKONOMSKI MODEL VREDNOSTI. Dr Đorđe Kaličanin Ekonomski fakultet u Beogradu

STRUKTURA SAVREMENE PROCESNO ORIJENTISANE ORGANIZACIJE STRUCTURE OF MODERN ORIENTED PROCESS ORGANIZATION

INTEGRISANI KONCEPT ANALIZE USPEŠNOSTI PROJEKATA U FUNKCIJI UNAPREĐENJA UPRAVLJANJA ZNANJEM U PROJEKTNOM OKRUŽENJU

DOBA FAKULTET ZA PRIMENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE MARIBOR

KONCENTRACIJA TRŽIŠTA REVIZIJSKIH USLUGA U REPUBLICI SRBIJI. Kristina Mijić. Dejan Jakšić. Bojana Vuković

Organizaciona struktura i grupa odabranih kriterijuma u modelu ocjenjivanja uspješnosti građevinskih preduzeća

Upravljanje znanjem i menadžerske kompetencije

MESTO, ULOGA I ZNAČAJ MENADŽERA U PROIZVODNOM SISTEMU POSITION, ROLE AND IMPORTANCE OF MANAGER IN PRODUCTION SYSTEM

RELACIONI MARKETING (autorizovana predavanja)

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP "VODOVOD I KANALIZACIJA" A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053)

RAZVOJ MODELA ZA MERENJE PERFORMANSI PROCESA

UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM I PRUŽANJEM USLUGA - UPPU

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA

MOBILNO PLAĆANJE I NJEGOVA UPOTREBA U KOMPANIJI TELEKOM SRBIJA A. D.

Struktura i organizacija baza podataka

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

4. Funkcionalni zahtevi i QFD analiza

ORGANIZACIJSKI DIZAJN, MENADŽMENT I KONKURENTNOST

SERTIFIKACIJA SMK-a PREMA ISO 9001 STANDARDU KAO OSNOVA ZA BPM QMS CERTIFICATION ACCORDING TO ISO 9001 MODEL AS A BASIS FOR BPM

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi

Transcription:

UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM PERFORMANSAMA BALANCED SCORECARD

MERENJE PERFORMANSI Ono što meriš time i upravljaš - ne možeš upravljati onim što ne možeš izmeriti Vruća tema savremenog menadžmenta Posebna disciplina interdisciplinarnog karaktera Driving factor - složenost okruženja Enabling factor informaciona tehnologija Balanced Scorecard vodeći koncept u merenju performansi BSC je odgovor na glavni nedostatak klasičnih sistema merenja performansi jednostranost BSC se od sistema merenja performansi transformisao u sistem za implementaciju i kontrolu strategije

NEDOSTACI KLASIČNOG SISTEMA MERENJA PERFORMANSI Klasični sistem merenja performansi Kontekst: rani period liberalnog kapitalizma 16v. 19v. Svrha: rešenje agencijskog problema kroz kontrolu troškova Sadržaj: finansijska merila Izvor: računovodstveni sistem, tržište kapitala Nedostaci finansijskih merila Orijentacija na prošlost - zanemarivanje budućnosti Orijentacija na kratak rok zanemarivanje dugoročnih rezultata Orijentacija na interna merila zanemarivanje eksternih Orijentacija na kvantitativna merila - zanemarivanje kvalitativnih Orijentacija na efekte poslovnih procesa zanemarivanje kvaliteta procesa i kapaciteta stvaranja vrednosti u njima

MERENJE PERFORMANSI Finansijski indikatori performansi nisu nepotrebni već nedovoljni i treba ih dopuniti a ne eliminisati Neophodnost finansijskih indikatora Sposobnost kreiranja vrednosti u poslovnim procesima ima smisla samo ako rezultira u finansijskom efektu Finansijski indikatori su verifikatori pretpostavki na kojima je izgradjena i sprovedena strategija Izostanak finansijskih efekata nakon učinjenih operativnih poboljšanja procesa dovodi u sumnju strategiju Sistem merenja performansi bez finansijskih merila bi mogao da kontroliše uspešnost sprovodjenja ali ne i ispravnost strategije Savremeni sistem merenja performansi treba da uključi pored finansijskih i druga merila

BALANCED SCORECARD Kontinuelno postavljanje, merenje i kontrola ciljeva, operativnih merila i ciljnih veličina za merenje njihovog ostvarenja u 4 perspektive Uspešnost preduzeća meri se balansiranim ostvarivanjem postavljenih ciljeva u svim perspektivama istovremeno Ključna komponenta BSC ciljevi, kvantitativna merila i ciljne veličine koji proizilaze iz strategije preduzeća a zatim se hijerarhijski razvijaju kroz organizaciju Balanced Scorecard - osnova za izgradnju sistema strategijskog upravljanja u preduzeću Operacionalizacijom strategija kroz sistem ciljeva i merila BSC rešava ključni problem strategijskog upravljanja implementacija strategije

RAZVOJ KONCEPTA BALANCED SCORECARD Autori: Art Schneiderman (???), Robert Kaplan i David Norton Glavni radovi Kaplana i Nortona o BSC Kaplan R S and Norton D P (1992) "The balanced scorecard: measures that drive performance", Harvard Business Review Jan Feb pp. 71 80. Kaplan R S and Norton D P (1993) "Putting the Balanced Scorecard to Work", Harvard Business Review Sep Oct pp2 16. Kaplan R S and Norton D P (1996) Balanced Scorecard: Translating Strategy into Action Harvard Business School Press Kaplan R.S. and Norton D.P. (2000). The Strategy Focused Organization, Boston: Harvard Business School Press. Kaplan, R. S., & Norton, D. P. (2004). Strategy maps: Converting intangible assets into tangible outcomes. Boston: Harvard Business School Press. Kaplan, R. S., & Norton, D. P. (2008). The Execution Premium: Linking Strategy to Operations for Competitive Advantage. Boston: Harvard Business School Press.

BALANCED SCORECARD 4 PERSPEKTIVE Simultano merenje performansi preduzeća u 4 oblasti ili perspektive Perspektiva potrošača performanse preduzeća na tržištu i u odnosu prema potrošačima Perspektiva internih procesa performanse preduzeća u efikasnosti vodjenja internih poslovnih procesa Perspektiva inovacije i učenja performanse preduzeća u inoviranju i sticanju novih znanja Finansijska perspektiva finansijski rezultati preduzeća Kontinuelno postavljanje ciljeva i operativnih merila njihovog ostvarenja u svakoj perspektivi Kontinuelno merenje i kontrola ostvarivanja ciljeva Uspešnost preduzeća meri se balansiranim ostvarivanjem postavljenih ciljeva u svim perspektivama istovremeno

BALANCED SCORECARD 4 PERSPEKTIVE Finansijska perspektiva Ciljevi Merila Cilj.vel. Kako izgledamo akcionarima? Kako nas potrošači vide? Perspektiva potrošača Ciljevi Merila Cilj.vel. VIZIJA STRATEGIJA U čemu moramo biti odlični? Perspektiva internih procesa Ciljevi Merila Cilj.vel. Perspektiva inovacije i učenja Ciljevi Merila Cilj.vel. Da li smo sposobni da stalno učimo i inoviramoi?

FINANSIJSKA PERSPEKTIVA PERSPEKTIVA PROCESA 25 50 75 0 100 86% PERSPEKTIVA POTROŠAČA PERSPEKTIVA INOVACIJA

ELEMENTI BALANCED SCORECARDA Koja je naša VIZIJA budućnosti i STRATEGIJA u njoj? MISIJA VIZIJA STRATEGIJA Šta treba da postignemo, da bi se vizija i strategija ostvarile? - CILJEVI U odnosu prema potrošačima? U internim procesima? U sposobnosti da učimo i inoviramo? U finansijskim rezultatima? Od čega zavisi uspeh u realizaciji vizije? - KRITIČNI FAKTORI USPEHA Šta ćemo konkretno preduzeti? - PLAN AKCIJE (INICIJATIVE) Čime ćemo meriti uspeh? - KRITIČNA MERILA USPEHA

CILJEVI, MERILA I CILJNE VELIČINE Ciljevi predstavljaju željeno stanje u određenoj oblasti poslovanja. Ciljevi moraju biti Strategijski relevantni Kontrolabilni Ograničeni u broju Merljivi, specifični Merila predstavljaju karakteristike, parametre, dimenzije preko kojih merimo ostvarenje ciljeva. Merila moraju biti Relevantna za ciljeve Kvantitativna Jasna i nedvosmislena Ciljne veličine predstavljaju kvantitativne izraze željenih vrednosti merila Realne: teško dostižne ali ostvarive

INFORMACIONA OSNOVA BSC Izvori informacija Finansijski izveštaji Informacioni sistem Specijalni izveštaji (ankete) Eksterni izvori Neoophodnost sistematizovanog praćenja, prikupljanja i obrade i korišćenja informacija za potrebe implementacije BSC Podela posla Autoritet i nadležnost Procedura

BALANCED SCORECARD ECI PERSPEKTIVA CILJEVI MERILA Potrošači Interni procesi Inovacije i učenje Finansije Novi proizvodi Preferirani dobavljač Odgovorno snabdevanje kupaca Partnerstvo sa kupcima Proizvodna perfekcija Produktvnost dizajna Uvodjenje novog proizvoda Tehnološko vodjstvo Proizvodno učenje Proizvodni fokus Vreme uvodjenja novog proizvoda Opstanak Uspeh Razvoj Procenat prihoda od prodaje od novih proizvoda Učešće u nabavci ključnog kupca Pravovremena isporuka Broj zajedničkih projekata sa kupcima Vreme proizvodnog ciklusa Jedinični troškovi Efikasnost upotrebe silikona Stvarni i planirani tok uvodjenja novog proizvoda Vreme razvoja nove generacije Vreme sazrevanja (osvajanja) proizvodnog procesa Procenat proizvoda koji daje 80% prodaje Sostvenoprema vremenu konkurencije Gotovinski tok Kvartalni prihod od prodaje divizija Kvartalni neto profit divizija Prinos na angažovani kapital Tržišno učešće

ROCKWATER globalni lider u inžinjeringu, konstrukciji i izgradjii objekata ispod vode VIZIJA STRATEGIJA Kao preferirani izvodjač, mi ćemo biti lideru grani u obezbedjivanju najvišeg nivoa sigurnosti i kvaliteta našim klijentima Usluga koja prevazilazi očekivanja klijenta, stalno unapredjenje sigurnosti, visoko stepen zadovoljstva klijenata, pouzdanost opreme, troškovna efikasnost, kvalitetni ljudki resursi PERSPEKTIVA CILJEVI MERILA Potrošači Interni procesi Inovacije i učenje Finansije Konkurentske cene Vrednost za novac Kvalitetan odnos sa kupcima Visoko profesionalni stručnjaci Efikasno oblikovanje zahteva klijenata Efikasnost na tenderu Kvalitet servisa Kontrola bezbednosti Superiorno upravljanje projektima Kontinuelno učenje Inovacije proizvoda i usluge Opunomoćeni zaposleni Gotovinski tok Prinos na angažovani kapital Pouzdanost predvidjanja profita Indeks cena Indeks zadovoljstva klijenata Rang prema oceni klijenata Tržišno učešće Broj časova provedenih sa klijentom Procenat uspešnosti na tenderu Ponovljeni poslovi Indeks bezbednosti i incidenata Indeks efikasnosti projekta Dužina zatvaranja projekta % prihoda od novih proizvoda Stopa unapredjenja proizvoda i procesa Anketa stavova i zadovoljstva zaposlenih Broj sugestija zaposlenih Prihod po zaposlenom Gotovinski tok Profitabilnost projekta Prinos na angažovani kapital Pouzdanost predvidjanja profita

PERSPEKTIVA POTROŠAČA Ukoliko želimo da ostvarimo svoju viziju, kako treba da izgledamo i da radimo iz ugla potrošača? BSC zahteva od menadžmenta preduzeća da fokus na potrošača iz vizije prevede u konkretne ciljeve i merila Ciljevi i merila performansi u perspektivi potrošača Vreme vodeće vreme postojeći proizvodi novi proizvodi Kvalitet nivo kvaliteta proizvoda na tržištu Servis i usluga isporuka na vreme i na mesto koje potrošač traži i u kvalitetu i kvantitetu u kome je potreban Racio troškovi cena

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFOR MACIJA Povećav anje tržišnog učešća Povećanje broja priključaka I FIKSNA TELEFONIJA POTS priključci, rezidencijalni korisnici 119.412; biznis korisnici 4.767; ISDN bra rezidencijalni korisnici 7.303 biznis korisnici 4.835; ISDN pri biznis korisnici 302; II PRENOS PODATAKA Digitalni vodovi - biznis korisnici 325; Frame Relay - biznis korisnici 1.000 portova; SHDSL biznis korisnici 700; SHDSL VPN biznis korisnici 300; L2VPN biznis korisnici 100; L3VPN biznis korisnici 200; III IN SERVISI Free Phone biznis korisnici 60; Universal Access Number biznis korisnici 15; Premium Rate biznis korisnici 200; Televoting biznis korisnici 100; IV INTERNET Direktan pristup biznis korisnici 260; Dial-up rezidencijalni korisnici 26.100 biznis korisnici 2.900; ADSL (podaci samo za maloprodaju): rezidencijalni korisnici 90.000; biznis korisnici 10.000

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORMACI JA Povećav anje tržišnog učešća Visina prodaje diferencirana po vrstama usluga i tržišnim segmentima I FIKSNA TELEFONIJA POTS priključci rez./biz. 2.982.474.883,75 dinara / 386.575.269,00 dinara ISDN bra rez./biz 172.572.022,18 dinara / 111.734.738,00 dinara ISDN pri biznis 312.175.375,00 din. II PRENOS PODATAKA Digitalni vodovi biz. 633.716.201,00 d Frame Relay biz. 671.058.696,00 din. SHDSL biz. 78.441.719,00 dinara SHDSL VPN biz. 59.695.181,00 dinara L2 i L3 VPN biz. 152.758.334,00 din. III IN SERVISI Free Phone biz. 6.833.433,00 dinara Universal Access Number biz. 1.436.328,00 dinara Premium Rate biz. 303.742.346,00 din. Televoting biz. 257.963.628,00 dinara IV INTERNET Direktan pristup Internetu biz. 155.594.286,08 dinara Dial up rez./biz 164.112.648,08 din. / 6.650.197,00 dinara ADSL rez./biz 673.841.888,94 dinara / 131.701.447,00 dinara Praćenje realizacije: TIS, MTPRO

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJE VI Poveća vanje tržišno g učešća MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORM ACIJA Broj realizovanih minuta diferenciran po vrstama usluga i tržišnim segmentima Protok u Mbit/s Fiksna telefonija rezidencijalni korisnici 15,3 milijardi minuta, biznis korisnici 2,3 mrd minuta Mobilna telefonija 1,9 milijardi minuta Direktan pristup internetu 626 Mbit/s SHDSL 360 Mbit/s L2VPN 50 Mbit/s L3VPN 100 Mbit/s Praćenje realizacije: TIS, Aplikacije iz Direkcije za mobilnu telefoniju

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORMAC IJA Povećav anje tržišnog učešća Broj korisnika diferenciran po vrstama usluga i tržišnim segmentima Prodaja po korisniku prosečna visina računa* POTS Rezidencijalni 2536790; Biznis 307114 ISDN bra Rezidencijalni 50686; Biznis 28047 ISDN pri Rezidencijalni 0; Biznis 2019 Dial up Rezidencijalni 30985; Biznis 3030 ADSL Maloprodaja 101702; Veleprodaja 120000 Pre paid Svi tarifni profili 3995201 Post paid Ugovori business tarifa 415 Ugovori profesionalna tarifa 6570 Ugovori bel tarifa 364720 Biznet 340736 Ostali ugovori 161414 Fiksna telefonija Rezidencijalni 8.904 dinara Biznis 25.704 dinara Mobilna telefonija Prepaid 4100 dinara Postpaid 21000 dinara TIS, Aplikacije iz Direkcije za mobilnu telefoniju TIS, Aplikacije iz Dir za mob.

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFOR MACIJA Zadovolj stvo korisnika Zadovoljstvo korisnika kvalitetom usluge** Zadovoljstvo korisnika cenom usluge** Broj reklamacija korisnika (prosečno mesečno)* Dostupnost usluga broj nerealizovanih zahteva* Anketa korisnika Anketa korisnika TIS, 443402 smanjiti za % TIS,

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORM ACIJA Selekcija korisnika Učešće nenaplaćenih potraživanja u ukupnim potraživanjima 5% TIS, Aplikacije iz Dir za mobilnu Broj ključnih korisnika 653 Zadržava nje korisnika Procenat povećanja prodaje postojećim korisnicima* Vreme potrebno za otklanjanje žalbi korisnika Procenat žalbi korisnika koje nisu otklonjene od strane inicijalnog respodenta Broj odjavljenih korisnika* Učešće postpaid u ukupnom broju korisnika mobilne telefonije (%) Maksimalno 24h TIS, MTPRO TIS, 5% TIS, TIS, MTPRO 20% Aplikacije iz Dir za mobilnu

Perspektiva potrošača BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORM ACIJA Privlačenje novih korisnika Razvoj korisnika Broj novih korisnika po segmentima kupaca* Visina prodaje novim korisnicima* Broj korisnika koji koristi 3 usluge (mobilna, fiksna, internet)* Broj korisnika koji koristi 2 usluge* TIS, MTPRO TIS, Aplikacije iz Dir za mobilnu

PERSPEKTIVA INTERNIH PROCESA Da bi se ostvarila naša vizija, u čemu moramo biti najbolji? Procesna perspektiva preduzeća, konkurentska prednost i jezgro kompetentnosti Ciljevi i merila u BSC treba da budu takvi da preduzeću omogućuju da izgradi core competence u izabranim procesima BSC zahteva od menadžmenta preduzeća da izgradnju konkurentske prednost iz vizije prevede u konkretne ciljeve i merila Ciljevi i merila se odnose na vreme (dužina ciklusa), kvalitet, efikasnost procesa (troškovi), pouzdanost procesa Bitan uslov jeste da na performanse u izabranim procesima mogu bitno da utiču menadžeri i zaposleni

Perspektiva internih procesa BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Efikasan proces nabavke Učešće operativnih troškova procesa nabavke (operativni troškovi direkcije za logistiku) u ukupnim troškovima (%) Vrednost nabavki po zaposlenom u Direkciji logistike (din) Broj dobavljača sa kojima se obavlja elektronska nabavka Prosečno vreme trajanja nabavki od iskazivanja potreba do zaključenja ugovora (dani) Prosečno vreme prekoračenja roka isporuke od strane dobavljača (dani) Učešće zakasnelih isporuka u ukupnim isporukama (%) IZVORI INFORMAC IJA 8,95 % Glavna knjiga 102550000,00 Direkcija za logistiku 20 Direkcija za logistiku 85 Direkcija za logistiku 12,5 INSIDO, BUDŽETSKA aplikacija 17.5% INSIDO, BUDŽETSKA

Perspektiva internih procesa BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Efikasan proces nabavke Učešće nabavki na osnovu pripremljene projektne dokumentacije IZVORI INFORMAC IJA 85% Direkcija za logistiku Visina zaliha 4100000000,00 Direkcija za logistiku Vreme vezivanja zaliha 14 meseci FIS Obrt zaliha 0.505 FIS

Perspektiva internih procesa BSC Telekoma CILJEVI Efikasna distribucija i isporuka usluga kupcima MERILA Učešće isporuka usluga prema ugovorenom vremenu u ukupnom broju usluga (%) Učešće usluga koje se isporučuju elektronski u ukupnom broju usluga (%) CILJNE VELIČINE Direkcija za usluge Direkcija za usluge IZVORI INFORMACIJ A TIS TIS Broj žalbi korisnika na kvalitet usluge (smetnje) Direkcija za usluge TIS Zadovoljstvo korisnika servisom Direkcija za usluge/direkcija za mobilnu telefoniju Anketa korisnika

Perspektiva internih procesa BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORMACIJA Stepen iskorišćenosti kapaciteta(%) 95% MIS Broj informatizovanih (automatizovanih) operativnih procesa 120 TIS Efikasan proces proizvodnje usluga Pokrivenost teritorije mrežom - broj priključaka na 100 stanovnika (penetracija fiksnih linija) Stepen digitalizacije telekomunikacione mreže 39.2% MIS 93 % MIS Broj zaposlenih 9800 KIS Stepen iskorišćenosti radnog vremena (%) Broj korisnika po zaposlenom 85% KIS 259 (rezidencijal KIS, MIS, TIS Broj minuta saobraćaja po zaposlenom ni) 32 (biznis) 1.800.000. (fiksna), 200.000 KIS, MIS, TIS

PERSPEKTIVA INOVACIJE I UČENJA Da bi se naša vizija ostvarila, šta i kako moramo inovirati i učiti? Vrednost preduzeća u promenljivom okruženju zavisi od njegove sposobnosti da kontinuirano unapredjuje postojeće proizvode i uvodi nove proizvode BSC zahteva od menadžmenta preduzeća da razvoj iz vizije prevede u konkretne pravce i načine učenja i inovacija Ciljevi i merila treba da se fokusiraju na: izgradnju sposobnosti da se kointinuirano unapredjuju postojeći proizvodi i procesi izgradnju sposobnosti da se kontinuirano uvode novi proizvodi Ciljevi i merila identifikuju ciljne veličine i vreme za koje će se one postići (program T 50u ABB)

Perspektiva inovacija i učenja BSC Telekom CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Identifikovanj e šansi za nove usluge i širenje portfolia usluga Dizajn i razvoj novih usluga Visina investicija* Učešće investicija u ukupnom prihodu* Broj pokrenutih novih razvojnih projekata (WiMAX, IP TV, CDMA, FMC, DVB-H, DTH) Trajanje novih razvojnih projekata IZVORI INFORMACIJA Glavna knjiga Glavna knjiga 6 Samostalni sektor za strategiju 9 meseci Samostalni sektor za strategiju Komercijalizac ija novih usluga Broj novih komercijalizovanih usluga* Učešće prihoda od novih usluga u ukupnom prihodu* Glavna knjiga

Perspektiva inovacija i učenja BSC Telekom CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE IZVORI INFORMACIJA Unapređenje inovativnosti i organizaciono učenje Ukupan broj časova obuke 170000 KIS Broj časova obuke po zaposlenom 17 KIS Troškovi obuke po zaposlenom 308 evra KIS, Glavna knjiga, Budžetska aplikacija Procenat radnog vremena prosečnog zaposlenog potrošenog na obuku Broj VSS stručnjaka u telekomunikacijama i informacionoj tehnologiji Učešće zaposlenih sa visokom stručnom spremom u ukupnom broju zaposlenih (%) 1% KIS T 1200 (11%) IT - 140 (1,5%) KIS 20% KIS Prosečna starost zaposlenih 41,6 KIS Učešće zaposlenih mlađih od 44% KIS 40 godina u ukupnom broju zaposlenih Prosečna ocena zadovoljstva i motivisanosti zaposlenih 4 Anketa zaposlenih

FINANSIJSKA PERSPEKTIVA Da bi se ostvarila naša vizija, kakve finansijske rezultate moramo ostvariti iz ugla naših akcionara? Finansijska perspektiva obezbedjuje zadovoljenje najvažnijih stakeholdera preduzeća akcionara Finansijska perspektiva je potrebna ali nedovoljna za ocenu performansi preduzeća BSC zahteva od menadžmenta preduzeća da zadovoljenje akcionara iz vizije prevede u konretne ciljeve i merila finansijskih rezultata Ciljevi i merila finansijske perspektive treba da obzebede opstanak preduzeća cash flow uspeh preduzeća prihodi od prodaje i neto profit divizija razvoj preduzeća tržišno učešće i prinos na angažovani kapital

Finansijska perspektiva BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Ukupan prihod u fiksnoj telefoniji 38 milijardi dinara rast od 17% TIS/MIS IZVORI INFORMACIJ A Rast prihoda Ukupan prihod u mobilnoj telefoniji 28,6 milijardi dinara rast od 33% TIS/MIS Ukupan prihod u oblasti interneta Učešće prihoda od novih usluga u ukupnim prihodima (%) Prihod po zaposlenom Racio zarađivačke sposobnosti (prihod / ukupna sredstva) 1.2 milijardi dinara TIS/MIS 10% Glavna knjiga/finansijski izveštaji 7 miliona dinara Glavna knjiga/finansijski izveštaji 0.52 Finansijski izveštaji

CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Smanjenje troškova Finansijska perspektiva BSC Telekoma Ukupni troškovi Troškovi po zaposlenom Troškovi po realizovanoj usluzi (minutu saobraćaja) Troškovi po korisniku Troškovi održavanja u odnosu na investicije Učešće neoperativnih troškova u ukupnim troškovima (%) 39 milijardi dinara rast do 19% 3.7 miliona dinara rast do 18% IZVORI INFORMACIJA Glavna knjiga/finansijsk i izveštaji Glavna knjiga/finansijsk i izveštaji 2 dinara Glavna knjiga/finansijsk i izveštaji/tis 5.3 hiljade dinara Glavna knjiga/finansijsk i izveštaji/tis 6.8% Glavna knjiga/finansijsk i izveštaji 4% Glavna knjiga/finansijsk i izveštaji

CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Rast profitabilnosti Finansijska perspektiva BSC Telekoma Neto gotovinski tok 1.6 milijardi dinara Profit 17.7 milijardi dinara Učešće profita u ukupnom prihodu (%) Profit po zaposlenom Učešće profita od novih usluga u ukupnom profitu (%) IZVORI INFORMACIJA Glavna knjiga/finansijski izveštaji Glavna knjiga/finansijski izveštaji 22% Glavna knjiga/finansijski izveštaji 1.7 miliona dinara Glavna knjiga/finansijski izveštaji Glavna knjiga/finansijski izveštaji Prinos na angažovani kapital 16.5% Glavna knjiga/finansijski izveštaji Prinos na neto sredstva 16.5% Glavna knjiga/finansijski izveštaji Prinos na sopstvena sredstva 11% Glavna knjiga/finansijski izveštaji Prinos na investicije 13.4% Glavna knjiga/finansijski izveštaji EBITDA 44% Glavna knjiga/finansijski izveštaji

Finansijska perspektiva BSC Telekoma CILJEVI MERILA CILJNE VELIČINE Efikasna upotreba (struktura) sredstava Tekući racio ( tekuća imovima / tekuće obaveze) Racio dugovanja (ukupna obaveze/ ukupna sredstva) Neto obrtni fond Koeficijent obrta poslovnih sredstava Učešće obrtnog u ukupnom kapitalu (%) Učešće sopstvenog u ukupnom kapitalu (%) IZVORI INFORMACIJA 0.50 Glavna knjiga/finansijski izveštaji 0.24 Glavna knjiga/finansijski izveštaji Glavna knjiga/finansijski izveštaji Glavna knjiga/finansijski izveštaji 6.8% Glavna knjiga/finansijski izveštaji 100% Glavna knjiga/finansijski izveštaji Finansijski i poslovni leveridž 0.13 Glavna knjiga/finansijski izveštaji EBITDA u odnosu na troškove kamata 31.5 Glavna knjiga/finansijski izveštaji

NIVOI BALANCED SCORECARDA BSC se izgradjuje na PET nivoa: korporacija, divizija (poslovni nivo), poslovne funkcije funkcionalni), mikroorganizacioni, personalni BSC korporacije Integracija procesa i aktivnosti na nivou korporacije Onemogućuje funkcionalne silose i prebacivanje odgovornosti BSC korporacije nije agregirani BSC divizija BSC divizija /poslovnih jedinica Strateška pozicija i poslovna strategija divizije kao izvor divizionalnog BSC Kontrolisana samostalnost divziija u izgradnji i korišćenju BSC Nema agregiranja ( sabiranja ) BSC po divizijama BSC poslovnih funkcija Svaka funkcija razvija sopstveni BSC Doprinos funkcija izgradnji konkurentske prednosti kao izvor funkcionalnog BSC

NIVOI BALANCED SCORECARDA BSC mikroorganizacionih jedinica Više potencijalnih nivoa: sektor, služba odeljenje Ciljevi svakog nivoa proizilaze iz ciljeva viših nivoa Personalizacija BSC lična lista ciljeva Povezivanje strateških ciljeva organizacije sa ličnim ciljevima zaposlenih i menadžera Izgradnja ličnog BSC zaposlenog ili menadžera na osnovu BSC mikroorganizacione jedinice Koristi Obezbeđenje implementacije strategije Razvoj kompetencija Izgradnja motivišućeg sistema kompenzacija Teškoće u identifikovanju merila rastu sa spuštanjem nivoa BSC

BSC Direkcije za ljudske resurse Telekoma Prespektiva internih procesa Ciljevi Merila Ciljne veličine Poboljšanje kvalifikacione strukture ljudskih resursa Poboljšanje starosne strukture Racionalizacija broja zaposlenih Fleksibilnost ljudskih resursa povećanje % učešća brojazaposlenihsavss smanjenje broja zaposlenih na poslovima nižih kvalifikacija Prosečna starost zaposlenih Smanjenje broja zaposlenih u 2006 u odnosu na 2005 Učešće broja rukovodećih radnih mesta od I do III nivoa u ukupnom broju zaposlenih Broj angažovanih lica van radnog odnosa umesto po ugovoru o radu Odnos broja novozaposlenih i raspoređenih Stopa fluktuacije Troškovi fluktuacije Stopa odsustvovanja Troškovi odsustvovanja 20% pred, 37% mobilna %??? 41 god. 700 2.5%??? 1:2 %??? %??? #???????

BSC Direkcije za ljudske resurse Telekoma Perspektiva inovacija, učenja, razvoja zaposlenih Ciljevi Merila Ciljne veličine Razvoj kompetencija visokoobrazovanih stručnjaka Obrazovanje i obuka zaposlenih Povećanje individualne ocene u sistemu PRU Prosečan broj časova obuke po zaposlenom Sredstva za obuku po zaposlenom 3.8 30 25 056 din. Razvoj sistema upravljanja ljudskim resursima Implementacija sistema kompenzacije u 2006. Da/ne Razvoj organizacione struikture racionalizacija broja radnih mesta Učešće radnih mesta sa neadekvatnim opisima, standardima i normativima u ukupnom broju radnih mesta Broj procedura i uputstava #??? %??? #???

BSC Direkcije za ljudske resurse Telekoma Finanisjska perspektiva Ciljevi Merila Ciljne veličine Produktivnost ljudskih resursa Povećanje broja korisnika po zaposlenom Povećanje operativnnog prihoda po zaposlenom 12% fiksna, 25% modbilna 25% fiksna, 40% mobilna Finansijska efikasnost korišćenja ljudskih resursa smanjenje gubitka fonda radnog vremena procenat učešća troškovapersonalau OPEX-u probijanje budžeta troškova rada direkcija i IDR Učešće troškova rada u ukupnim troškovima Učešće troškova rada u ukupnom prihodu 4.5%???(isti kao 2005) 0% %??? %???

BSC Direkcije za ljudske resurse Telekoma Zadovoljstvo korisnika Perspektiva korisnika, potrošača Ciljevi Merila Ciljne veličine Ocena zaposlenih od strane korisnika u anketi > 3.5 Bezbednost i zaštita zdravlja zaposlenih Efikasna normativna regulacija radnih odnosa Uspostavljanje partnerskih odnosa sa sindikatima Socijalna integracija kolektiva Motivacija i zadov. zaposlenih Broj časova rada izgubljen usled povreda na radu Broj časova edukacije zaposlenih o zaštiti na radu Smanjenje broja invalida rada Broj radnih sporova Broj negativnih inspekcijskih nalaza Učešće radnih sporova rešenih u korist preduzeća u ukupnom broju radnih sporova Broj normativnih akata u oblasti radnih odnosa Broj časova rada izgubljenih usled štrajkova Broj zaposlenih koji je učestvovao u organizovanim socijalnim događajima Broj prigovora i konflikata Informisanost zaposlenih - % onih koji su zadovoljni Učešće zadovoljnih i motivisanih zaposlenih (anketa) #??? #??? 50% #??? #??? %??? #??? #??? #??? #??? %??? %???

BSC Direkcije za mrežu Telekoma Prespektiva internih procesa Ciljevi Merila Ciljne veličine Povećanje efikasnosti radnih procesa inoviranjem postojećih i uvodjenjem novih procedura za definisanje svih procesa u nadležnosti Direkcije Povećanje produktivnosti Odstupanje od rokova za realizaciju aktivnosti propisanih procedurom Povećanje broja priključaka po zaposlenom u odnosu na predhodnu godinu 0 +4 % Podizanje kvaliteta telekomunikacione mreže Povećanje odziva mreže (ASR) u odnosu na predhodnu godinu Smanjenje broja reklamacija drugih operatora i provajdera na kvalitet mreže u odnosu na predhodnu godinu +1,5 % -5%

BSC Direkcije za mrežu Telekoma Perspektiva razvoja, inovacija i učenja Ciljevi Merila Ciljne veličine Razvoj mreže Implementacij a novih tehnologija Obuka zaposlenih Povećanje stepena digitalizacije u odnosu na predhodnu godinu Povećanje stepena penetracije u odnosu na predhodnu godinu Smanjenje broja dvojničkih priključaka u odnosu na predhodnu godinu Uvodjenje klase servisa u IP mreže Povećanje broja instaliranih ADSL portova u odnosu na predhodnu godinu Puštanje u rad lokalnih centrala u paketskoj tehnologiji Broj zaposlenih obučenih za rad sa novim tehnologijama Broj zaposlenih obučenih za rad na postojećim sistemima +4 % +1,2 % - 25% 100% +150.000 4 150 500

BSC Direkcije za mrežu Telekoma Finanisjska perspektiva Ciljevi Merila Ciljne veličine Kontrola troškova Realizacija odobrenog budžeta za CAPEX za tekuću godinu Realizacija odobrenog budžeta za OPEX za tekuću godinu 100 % 100 % Sprečavanje zloupotreba u cilju zaštite prihoda Obračun sprečene izgubljene dobiti ( VoIP, call back, interni fraud,...)» 350.000 EUR

BSC Direkcije za mrežu Telekoma Perspektiva korisnika, potrošača Ciljevi Merila Ciljne veličine Zadovoljstvo internih korisnika Zadovoljstvo eksternih korisnika Realizacija novih usluga Poštovanje rokova za realizaciju usluga utvrdjenih internim aktima Smanjenje prosečnog trajanja smetnje evidentirane kroz TIS u odnosu na predhodnu godinu Broj novih usluga puštenih u eksploataciju u toku godine ( IN VPN, L3 VPN ) 100 % -5% 2

BSC Direkcije za međunarodne usluge Telekoma Perspektiva Ciljevi Merila Ciljne veličine Realizacija plana prihoda Procenat u odnosu na poslovni plan za 2006. godinu 100% Finansijska perspektiva Redukcija troškova: - redukcija troškova zakupa međunarodnih kapaciteta - redukcija troškova Internet pristupa Procenat troškova u odnosu na troškove predviđene poslovnim planom za 2006. godinu 100% 100%

BSC Direkcije za međunarodne usluge Telekoma Unapređenje efikasnosti radnih procesa inoviranjem postojećih i uvođenjem procedura za sveuslugekojesuu nadležnosti Direkcije Dužina obrade zahteva korisnika za uslugom u okviru Direkcije (usluge ADSL i Direktan pristup internetu za međunarodni saobraćaj) Perspektiva internih procesa Efikasnost realizacije ugovorenih projekata Dani kašnjenja interno prouzrokovanih u odnosu na ugovorene rokove najviše 3 radna dana 0 (nema kašnjenja) Produktivnost Povećanje prihoda po zaposlenom u drugoj polovini 2006. u odnosu na drugu polovinu 2005. godine 15%

BSC Direkcije za međunarodne usluge Telekoma Realizacija investicija Perspektiva razvoja, inovacija i učenja Obuka zaposlenih za rad sa novim tehnologijama Implementacija LCR (Least Cost Routing) sistema Propusna moć mreže u odnosu na 2005. godinu 300% Obučenost zaposlenih koji neposredno rade na sistemima novih tehnologija (%) 100% Procenat implementacije u odnosu na poslovni plan za 2006. godinu 100% Tehnološka evolucija servisa - konvergencija - Softswitch - VSAT Realizacija u odnosu na poslovni plan za 2006. godinu 100%

BSC Direkcije za međunarodne usluge Telekoma Proširenje portfolia usluga Broj novih pripremljenih usluga u odnosu na 2005. godinu 3 Perspektiva korisnika Kvalitet usluga Konkurentnost cena za usluge u veleprodaji na nacionalnom tržištu Zadržavanje nivoa obima dolaznog međunarodnog saobraćaja na međunarodnom tržištu Vodeća pozicija u pružanju usluge IP tranzita na regionalnom tržištu Broj raskinutih ugovora usled nezadovoljstva kosinika (%) do 3% Broj usluga na nacionalnom tržištu za koje je izvršeno prilagođavanje 2 Obim međunarodnog dolaznog saobraćaja u odnosu na 2005. godinu (%) 100% Povećanje broja korisnika u odnosu na broj u 2005. godini (%) 3% Povećanje prodatog IP protoka (%) u odnosu na 2005. Povećanje prodaje usluga ADSL i Direktan pristup internetu za međunarodni saobraćaj na nacionalnom tržištu Ispunjavanje regulatornih obaveza - Standardna ponuda za Povećanje angažovanog IP protoka u odnosu na 2005. godinu u % Završena izrada standardne ponude i ugovora o 150% 100%

BSC HRM menadžera Tarkett d.o.o. RB1 FINANCIAL PERSPECTIVE 35% 1 EBITA Tarkett DOO 12.27 mil. 50% 2 TOIC Tarkett DOO - HR 186.795 50% RB2 INTERNAL PERSPECTIVE 10% 2 Project -- Stop smoking by the end of I quarter 2005 50% 4 Tarkett Fond increase perception of local community by 10% 50% RB3 CUSTOMER PERSPECTIVE 10% 1 Trade Sales Development acc. to training plan (Sales book) 100% RB4 EMPLOYEES PERSPECTIVE 45% 1 Knowledge transfer two people by the end of 2005 15% 2 3 Reduce the gap between workers and management Increase no. of employees attending to training by 5% 25% min. level of trained people in department 35% 20% 4 Training special trainings for shiftleaders by the end of 2005 15% 5 Talent Pool management min. three people chosen by the end of 2005 20% 6 Safety - nuber of injury on work 8 5%

MODIFIKACIJE BAZIČNOG MODELA BSC 4 originalne perspektive nisu crveno slovo Sve modifikacije su dozvoljene ali uz dva uslova Mora se obezbediti balans perspektiva Mora se obezbediti strategijski fokus ciljeva i merila Svako preduzeće treba da izabere one perspektive koje najviše odgovaraju njegovoj situaciji Primeri ABB: finansijska, perspektiva potrošača, procesa i dobavljača, inovacije i učenja i zaposlenih NETAS: finansijska, perspektiva potrošača, zaposleni i društvena Scania: finansijska, potrošač,,zaposleni, procesi, razvoj Iskustvo: Broj perspektiva se povećava ili ostaje isti, ne smanjuje se Modifikuju se perspektiva inovacije i učenja i internih procesa, uvodi se perspektiva zaposlenih, perspektiva potrošača i finansijska perspektiva ostaju iste

RAZLIKE IZMEDJU BSC I KLASIČNIH SISTEMA MERENJA PERFORMANSI Svrha sistema strategijska usmerenost Prevesti strategiju u merila koja komuniciraju viziju zaposlenima Meriti ne samo sadašnju vrednost imovine već i njenu sposobnost da u budućnosti kreira vrednost Fokusirati zaposlene na elemente kritične za realizaciju ciljeva i strategije Fokusirati pažnju zaposlenih na sprovodjenje strategije umesto na kontrolu performansi

RAZLIKE IZMEDJU BSC I KLASIČNIH SISTEMA MERENJA PERFORMANSI Karakteristike sistema balans i transparentnost Više uravnoteženih perspektiva umesto jedne (finansijske) Merila proizilaze iz vizije i strategije Balansirana merila Dugoročna kratkoročna merila Eksterna - interna merila Kvantitativna (hard, objektivna, finansijska ) kvalitativna (soft, subjektivna, nefinansijska) Prošlost budućnost Kvalitet procesa efekti procesa Leading lagging indicators Transparentnost - racionalan broj merila (15 do 20)

MOTIVI UVODJENJA BSC Oko 40% preduzeća sa liste 1000 najvećih preduzeća magazina Fortune koristi BSC Eksterni razlozi uvodjenja BSC Povećana konkurencija 73% Veći zahtevi potrošača 66% Promena tržišne strukture 50% Interni razlozi uvodjenja BSC Teškoće u prevodjenju vizije i strategije u merljive ciljeve 69% Teškoće u odredjivanju prioriteta u izboru inicijativa i alokaciji resursa 62% Teškoće u komuniciranju strategije 54%

100% 80% 60% 40% 20% 0% 12% 88% jasni strateški ciljevi 63% 37% jasni načini ostvarenja cijleva Preduzeća koja nisu ostvarila nijedan od svojih ciljeva 100% 80% 60% 40% 20% 0% 4% 96% jasni strateški ciljevi 50% 50% jasni načini ostvarenja cijleva Preduzeća koja su ostvarila jedan od svojih ciljeva 100% 80% 11% 32% 100% 80% 3% 20% 60% 40% 20% 0% 89% 68% jasni strateški ciljevi jasni načini ostvarenja ciljeva Preduzeća koja su ostvarila dva od svojih ciljeva 60% 40% 20% 0% 97% jasni strateški ciljevi 80% jasni načini ostvarenja ciljeva Preduzeća koaj su ostvarila sve svoje ciljeve

IMPLIKACIJE BSC NA ORGANIZACIONO PONAŠANJE Motivacija Liderstvo Organizaciona kultura Organizaciono učenje

BARIJERE SPROVODJENJU STRATEGIJE Barijera vizije strategija nije shvaćena od strane onih koji treba da je sprovode i nije prevedena u konkretne ciljeve Brijera menadžmenta upravljački sistemi su dizajnirani za oprativnu kontrolu i povezani sa budžetom a ne sa strategijom Operativna barijera ključni procesi nisu dizajnirani tako da omogućuju realizaciju strategije Barijera ljudi lični ciljevi, znanja i kompetencije nisu kompatibilni sa strategijom BSC pomaže preduzeću da prevazidje sve navedene barijere

BSC SISTEM ZA SPROVODJENJE STRATEGIJE Proširenje svrhe BSC: od merenja performansi ka implementaciji vizije i strategije BSC rešava kritični problem strategijskog upravljanja: sprovodjenje strategije BSC obezbedjuje sprovodjenje vizije i strategije tako što obezbedjuje da se oni prevedu u svakodnevne, kvantifikovane zadatke zaposlenih i menadžmenta BSC postaje osnova novog sistema strategijskog upravljanja BSC postaje okvir i program sveobuhvatnih i transformacionih promena u preduzeću

KONKRETIZACIJA Konkretizacija vizije i strategije Pojašnjavanje i izgradnja konsenzusa Identifikacija jaza KOMUNICIRANJE Edukacija Postavljanje ciljeva Sistem kompenzacije BALANCED SCORECARD FEEDBACK I UČENJE Artikulacija vizije Povratne informacije Strateška analiza i učenje INTEGRACIJA Strateški ciljevi Generatori performansi Inicijative Alokacija resursa Ciljne veličine i kontrolne tačke

KONKRETIZACIJA VIZIJE I STRATEGIJE Konkretizacija vizije i strategije: prevodjenje vizije i strategije u konkretne zadatke i merila koji služe kao uputstvo za svakodnevan rad i donošenje odluka Pojašnjavanje i izgradnja konsenzusa: utvrdjivanje značenja ključnih izraza, pojmova i termina u viziji istrategiji i zgradnja konsenzusa o tim značenjima Identifikovanje jaza izmedju zahteva strategije i sposobnosti zaposlenih strukture i sistema

KOMUNIKACIJA VIZIJE I STRATEGIJE BSC rešava problem bottleneck tako što podrazumeva široku participaciju menadžera i zaposlenih u identifikovanju ciljeva i merila na svim nivoima Komuniciranje vizije i strategije se obezbeduje kroz: Edukacija šriok program upoznavanja zaposlenih i menadžera sa BSC odozgo na dole o odozdo na gore, ka spolja Postavljanje ciljeva proces postavljanja ciljeva je proces komuniciranja korporacijski ciljevi se realizuju kroz ispunjavanje ciljeva divizija, funkcija, pojedinaca i timova Povezivanje performansi i kompenzacije komunikaciona funkcija sistema kompenzacije BSC kao kriterijum za stimulisanje menadžera prag stimulacije u svakoj perspektivi proces izgradnje i korišćenja BSC kao kriterijum ocene menadžera

INTEGRACIJA STRATEŠKOG I POSLOVNOG PLANIRANJA Glavna barijera realizaciji strategijskog plana kompanije - nepovezanost sa biznis planovima i budžetima divizija Kroz BSC menadžeri su prisiljeni da strateške ciljeve pretoče u biznis planove i budžete Cilj: budžet = prva godina strategijskog plana Proces se odvija kroz sledeće korake Postavljanje strateških ciljeva Identifikovanje kritičnih faktora uspeha ili generatora performansi za svaki cilj Postavljanje ciljnih veličina za svaki generator performansi Generisanje strateških inicijativa za unapredjenje kritičnih faktora uspeha (generatora performansi) Dodeljivanje resursa strateškim inicijativama Utvrdjivanje kontrolnih tačaka na putu realizacije strateških inicijativa unapredjenja generatora performasni Ugradjivanje kontrolnih tačaka i dodeljenih resursa u budžet

POVRATNE INFORMACIJE I UČENJE U dinamičnoj sredini je neophodno strateško učenje - kontinuelno preispitivanje i modifikovanje strategije BSC obezbedjuje učenje u duplom krugu kroz tri procesa Artikulacija zajedničke vizije i njena konkretizacija u operativnim pojmovima i merilima Obezbedjenje strateškog sistema povratnih informacija Strategija kao sistem hipoteza o kauzalnom odnosu poslovnih pojava Testiranje hipoteza kroz korelaciju strateških ciljeva i merila unutar i izmedju perspektiva Odsustvo korelacije ukazuje na invalidnost hipoteza (teorije) na kojima je izgradjena strategija Strateški pregled i analiza (strategy review) Kvartalni pregledi i analize omogućuju rane signale o validnosti strategije Ishod strateškog pregleda: unapredjenje sprovodjenja ili promena strategije