INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE STRATEGIJA RAZVOJA IMO

Similar documents
Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Port Community System

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

WWF. Jahorina

Iskustva video konferencija u školskim projektima

BENCHMARKING HOSTELA

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

Program rada za mandatno razdoblje

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ZA RAZDOBLJE GODINE

RESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

Podešavanje za eduroam ios

Magistratska ulica 1, Krapina Tel./fax: 049/ , URL:

Projekt Strategija ljudskih resursa za znanstvene istraživače Prof.dr.sc. Snježana Prijić Samaržija Prorektorica Sveučilišta u Rijeci Članica radne

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova

Tehnološko mapiranje & Razvojna strategija TTF-a

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

KORIŠTENE KRATICE. xvii

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA

BRUTO DOMAĆI IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries

TEMPUS SUCCESS STORY National Tempus Information Day in BiH November 24, 2010 University of East Sarajevo

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP) ISTARSKE ŽUPANIJE

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

Struktura potpore i dosadašnja iskustva u programu Obzor 2020.

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

Razvoj i preobrazba Sveučilišta u Zagrebu; Razrada polaznih pretpostavki

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

RAZVOJ METODIKE MJERENJA ORGANIZACIJSKE UČINKOVITOSTI UPORABOM METAMODELIRANJA

Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije

PROGRAM RADA ZA DEKANA KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZA MANDATNO RAZDOBLJE OD AKADEMSKE 2017./18. DO 2018./19.

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

Prekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju

Strateški program znanstveno-istraživačke djelatnosti za razdoblje

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije

STRATEGIJA RAZVOJA

JAVNI POZIV ZA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA. PRIPREMA ZALIHE INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA za EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

Godišnji izvještaj 2015

STRATEGIJA POMORSKOG FAKULTETA U RIJECI. od do godine

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA

OPERATIVNI PROGRAM ZA REGIONALNU KONKURENTNOST HR16IPO001 INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ. Rujan 2007.

Anita Vinšćak, bacc.ing.agr. USPJEŠNOST LOKALNIH AKCIJSKIH GRUPA U KORIŠTENJU MJERA RURALNOG RAZVOJA

Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Cim Crkvena 7, Mostar (Bosna i Hercegovina) +387 (36) (63) Viši asistent (vanjski suradnik)

EVALUACIJSKO IZVJEŠĆE

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

STRATEŠKI PLAN ZA RAZDOBLJE Agencije za elektroničke medije SAŽETAK

KVALITETA KAO STRATEGIJA RAZVOJA JAVNE UPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES

Strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije Pametna Županija do 2023.

MENADŽERSKE INOVACIJE U FUNKCIJI RAZVOJA UČINKOVITOSTI LOKALNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

HRVATSKA AGENCIJA ZA HRANU (HAH)

KONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U RPUBLICI HRVATSKOJ NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI

COMPETITIVENESS UNITS OF LOCAL GOVERNMENT. Marijana Galić * Ensar Šehić ** Keywords: Competitiveness, Methodology, LGU, Bosnia and Herzegovina.

Godišnje izvješće. za godinu

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE IVANKOVO

Pripremili: Datum: 16. listopada 2017.

GODINA. Prosinac, godine

Mogudnosti za prilagođavanje

Europska komisija. LEADER PRISTUP Praktični vodič

Razvoj i preobrazba Sveučilišta u Zagrebu; Razrada polaznih pretpostavki

- Policy studija radni materijal -

O Info zoni. Od samih početaka djelovanja do danas Info zona se aktivno razvijala pa tako danas djeluje u skladu s tri strateška programa:

Priručnik za ostvarivanje ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini

IMPLEMENTACIJA MODELA BALANCED SCORECARD NA PRIMJERU PODUZEĆA TROMONT D.O.O.

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

STRATEGIJA RAZVOJAA GRADA OPATIJE

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE

SVEUČILIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI

PLANIRANJE I PRAĆENJE IZVRŠENJA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Transcription:

INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016.

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. Zagreb, 2011. 1STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016.

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. SADRŽAJ Uvod 3 1. Razvoj Instituta za međunarodne odnose IMO 4 1.1. Osnivanje i djelovanje Instituta 4 1.2. Institut danas 4 2. Snage, slabosti, prilike i prijetnje razvoja IMO 8 3. Vizija, misija i strateški ciljevi IMO 10 4. Strateški program znanstvenih istraživanja IMO: linije i teme istraživanja 16 5. Financijski plan IMO za razdoblje 2012-2016. 20 6. Pokazatelji uspješnosti provedbe strateškog programa znanstvenih istraživanja 22

UVOD Strategija razvoja Instituta za međunarodne odnose temeljni je dokument Instituta kojim se utvrđuju misija, vizija, vrijednosti i ciljevi razvoja Instituta za petogodišnje razdoblje od 2011. do kraja 2016. godine. Strategija služi kao podloga djelovanja i zauzimanja znanstvenika u stalnom preispitivanju i ostvarivanju postavljenih ciljeva znanstvenog rada u kontekstu složenih promjena u nacionalnom i međunarodnom okružjenju. Izradu Strategije pokrenuli su znanstvenici s ciljem povećanja izvrsnosti Instituta i boljeg upravljanja njegovim razvojem. Strategija je rezultat rada svih njegovih zaposlenika koji su kroz radionice, koristeći participativne metode, sudjelovali u procesu njezine izrade početkom 2011. godine. Proces izrade Strategije nadovezao se na izradu samoevaluacije rada Instituta za međunarodne odnose za razdoblje 2005-2010. godine te međunarodne tematske evaluacije koju je tijekom prve polovice 2011. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Strategija je u skladu sa smjernicama razvoja Europskog istraživačkog prostora (ERA) kojima se promovira stvaranje europskog tržišta istraživanja, odnosno slobodnog prostora za kretanje znanja, istraživača i tehnologija radi poticanja konkurentnosti i bolje alokacije resursa. Ona omogućuje da Institut stalno razvija svoje sposobnosti za razvoj učinkovitim sudjelovanjem u okvirnim programima ERA, FP 6 i FP 7, a od 2014. godine u programu Horizont 2020, koji predstavlja osnovne instrumente za postizanje ciljeva EU-a u području znanosti i istraživanja. Kako su strateške smjernice razvoja znanosti u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2011 2016. godine još u izradi, Institut će svoju strategiju naknadno usuglasiti po njihovom završetku i usvajanju. 3STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016.

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 1. RAZVOJ INSTITUTA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE - IMO 1.1. Osnivanje i djelovanje Instituta Institut za međunarodne odnose (IMO) osnovan je 1963. godine kao Institut za proučavanje Afrike odlukom Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i tadašnje Privredne komore Hrvatske. Krajem 60-ih godina znanstvena i primijenjena istraživanja proširuju se na teme globalnog razvoja i razvoja zemalja u razvoju te međunarodnih odnosa pa se 1971. godine naziv mijenja u Institut za zemlje u razvoju. Institut dalje produbljuje istraživanja na teme održivog razvoja, kulturnog razvoja, resursnu ekonomiju i zaštitu okoliša, procese europskih integracija i tranzicije te 1989. godine postaje Institut za razvoj i međunarodne odnose. Za Institut, koji je do početka 90-ih godina bio jedina ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj koja se bavila sustavnim znanstvenim proučavanjima i istraživanjima međunarodnih odnosa i razvoja, nakon priznavanja Republike Hrvatske kao samostalne države počinje novo razdoblje. Institut nastavlja i još više osnažuje svoje djelovanje, a od 1996. godine kao javni znanstveni institut pod nazivom Institut za međunarodne odnose (IMO). U tom razdoblju novih političkih, ekonomskih i društvenih prilika i novog okružjenja, Institut pokazuje svoju izvrsnost i sposobnosti uspješno odgovarajući na nove istraživačke potrebe. 1.2. Institut danas Djelovanje IMO-a uređeno je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 108/04, 174/04, 2/07, 46/07 i 45/09), Zakonom o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), Pravilnikom o osnovama 4

financiranja znanstveno-istraživačkih instituta (38/97 i 28/99) i Statutom Instituta za međunarodne odnose (20. svibnja 2008. godine). IMO provodi znanstvena teorijska i primijenjena istraživanja u području društvenih znanosti (polje ekonomija, politologija i sociologija), a prema sadržaju i temama podržanim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Glavna područja znanstvenih teorijskih i primijenjenih istraživanja IMO-a obuhvaćaju sljedeće teme: europske integracije konkurentnost i razvoj poduzetništva kultura, komunikacije i mediji regionalni razvoj, zaštita okoliša i energetska efikasnost međunarodni ekonomski i politički odnosi i suradnja. IMO dio svojih znanstvenih primijenjenih istraživanja provodi za potrebe javne uprave, tijela državne uprave, agencije i jedinice lokalne i područne samouprave i time daje znanstvenu podlogu i pruža ekspertize za oblikovanje, provedbu i vrednovanje javnih politika u nizu područja gospodarskog, društvenog i kulturnog života Hrvatske, kao što su politika regionalnog razvoja, energetska politika, politika zaštite okoliša i prirode, kulturna politika, vanjska politika i nacionalna sigurnosna politika te medijska politika. IMO je partner u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije, primjerice FP7, CARDS, PHARE, TEMPUS, ISPA, IPA, kao i u programima bilateralne suradnje te drugih međunarodnih organizacija, primjerice Svjetske banke, OECD-a, EBRD-a, EFC-a, UNDP-a, UNESCO-a, Vijeća Europe, Europskog parlamenta. 5STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016.

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. Postignuća znanstvenika IMO-a u brojkama u razdoblju 2006 2011.: 21 izbor u viša znanstvena zvanja 6 doktorata i 1 znanstveni magisterij 130 projekata (među ostalim FP6, FP7, WB, UNDP, NATO i dr.) u čijoj je izradi svojom ekspertizom sudjelovao Institut objavljeno je 15 znanstvenih knjiga objavljeno je ukupno 156 znanstvenih članaka, od kojih je 108 objavljeno u časopisima indeksiranim u bazama ISI-a (Instituta za znanstvene informacije, Institute for Scientific Information) te 48 u ostalim recenziranim časopisima broj objavljenih stručnih i preglednih radova iznosi 61 održano je više od 100 radionica, seminara, konferencija i treninga za predstavnike i djelatnike javne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave, gospodarstvenike priprema i provedba 12 fakultetskih kolegija na hrvatskim sveučilištima izrada desetak ekspertiza kao analitičkih podloga za kreiranje javnih politika u područjima kulture, medija, regionalnog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja prirode, energetike, nacionalne sigurnosti 10 istraživača sudjelovalo je u pregovaračkim skupinama za 5 poglavlja pristupnih pregovora Hrvatske i EU-a nagrada Institutu 2009. godine za znanstvenu izvrsnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske nagrade znanstvenicama: Daniela Angelina Jelinčić Nagrada grada Zagreba za 2010. godinu; Nina Obuljen - Jubilarna medalja Nikolica de Bona Društva prijatelja dubrovačke starine. Izvor: Samoanaliza IMO-a u svrhu tematskog vrednovanja, studeni 2010. i Izvještaj o radu IMO-a u 2010. godini, veljača 2011. www.irmo.hr; www.bib.irb.hrz 6

IMO godinama aktivno sudjeluje u nekoliko europskih i svjetskih mreža izvrsnosti, u području međunarodne ekonomske suradnje i razvoja, primjerice EU-CONSENT, ERASMUS, EUSA, EACES, EADI, TEPSA, koje okupljaju prestižne znanstvene institute i sveučilišta. IMO se za obavljanje svojih djelatnosti financira uglavnom iz proračuna Republike Hrvatske kroz programe i projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (cca 75-80 posto godišnje) te temeljem tržišnih ugovora, ugovora o suradnji, iz zaklada, fondova EU-a i drugih međunarodnih organizacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Trenutačno je u IMO-u zaposlen 41 djelatnik od čega je 31 istraživačko osoblje (17 znanstvenika, 10 znanstvenih novaka i 4 stručna suradnika u sustavu znanosti), a 10 djelatnici stručnih služba (tajništvo, knjižnica i informacijsko-dokumentacijska služba, financije i računovodstvo). 7STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016.

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 2. SNAGE, SLABOSTI, PRILIKE I PRIJETNJE RAZVOJA IMO Temeljem samoanalize IMO-a provedene tijekom 2010. i 2011. godine izrađena je SWOT analiza kojom su zaposlenici na posebnoj radionici utvrdili snage i slabosti u radu i razvoju IMO-a te prilike i prijetnje iz znanstvenog i poslovnog okružjenja. Snage IMO-a su prvenstveno u dobrim ljudskim resursima (sposobnosti istraživača, veliko iskustvo u pripremi i provedbi znanstvenih primijenjenih istraživanja), u kreativnosti i inovativnosti u radu (novi pristupi, inoviranje metodologija, uvođenje novih istraživačkih tema), u umreženosti s inozemnim institucijama (sveučilištima, istraživačkim centrima izvrsnosti i međunarodnim organizacijama), u prihvaćanju, razvoju i prijenosu znanja (kroz sudjelovanje u nastavi na domaćim i inozemnim sveučilištima). Rezultate znanstvenih primijenjenih istraživanja IMO-a koriste institucije Vlade RH i drugih tijela javne uprave kao stručne podloge u oblikovanju i provedbi javnih politika u Hrvatskoj. Slabosti IMO-a su nedovoljna prisutnost i vidljivost znanstvenih istraživanja na međunarodnoj razini (nedovoljan broj radova u znanstvenim časopisima najviše izvrsnosti), nedovoljno učinkovito upravljanje znanjem te usitnjenost istraživačkih timova. Nedovoljna je prepoznatljivost IMO-a u domaćoj široj javnosti. Nedovoljna i neizvjesna je međunarodna pokretljivost mlađih znanstvenika IMO-a. Radni uvjeti nisu potpuno primjereni zahtjevima znanstvenog rada (IMO je smješten u neadekvatnom i premalom tavanskom prostoru u središtu grada sa statusom podstanara). Prilike za razvoj IMO-a donosi članstvo Hrvatske u EU-u i mogućnosti za snažniju suradnju i natjecanje u europskom znanstvenom prostoru, za povećanje konkurentnosti i znanstvene izvrsnosti. Prilika za povećanje izvrsnosti IMO-a je provedba reformi u Hrvatskoj, naročito u sferi znanosti 8

i povezivanja znanosti s gospodarstvom. Pozicioniranje Hrvatske kao lidera u regiji jugoistočne Europe daje mogućnosti za nova znanstvena teorijska i primijenjena istraživanja o razvoju i međunarodnoj suradnji u regiji te transfer znanja prema zemljama kandidatima za EU. Prijetnje postoje zbog duboke gospodarske krize i prognoziranog dugog i sporog oporavka Hrvatske, što može dugoročno ograničavati financiranje znanstvenih instituta i znanstvenih istraživanja te sam razvoj IMO-a (usavršavanje znanstvenika IMO-a, zapošljavanje novih, pokretanje i realizacija znanstvenih projekata, suradnja s drugim istraživačkim institucijama). 9STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016.

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 3. VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI IMO Na temelju provedene analize stanja i SWOT analize, zaposlenici su oblikovali misiju i viziju IMO-a za razdoblje 2011-2016. godine. MISIJA IMO-a Razvoj i prijenos znanja i vještina za kompetentnu znanstvenu interpretaciju suvremenih međunarodnih ekonomskih, političkih i kulturnih odnosa i suradnje za održivi razvoj od interesa za razvoj Hrvatske. Vizija IMO-a IMO je izvrsna europska znanstveno-istraživačka institucija na području međunarodnih odnosa i suradnje za održivi razvoj. Strateški ciljevi Za provedbu misije i ostvarivanje vizije IMO-a zaposlenici su zajednički utvrdili četiri strateška cilja, podciljeve i indikatore za vrednovanja ostvarenja postavljenih ciljeva. Polazeći od pretpostavke da bi glavni ciljevi znanstvene politike Republike Hrvatske trebali biti postavljeni u okvirima europskih politika, IMO se u sljedećem petogodišnjem razdoblju opredijelio za veću učinkovitost znanstvenika i primjenjivost znanstvenih istraživanja za razvoj Hrvatske 10

kroz poticanje istraživačkih partnerstava i jačanje sustava potpore za mlade istraživače, snažno povezivanje znanosti i gospodarstva i njihov usklađen razvoj te intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europske unije. Strateški su ciljevi IMO-a: Cilj 1: Podići kvalitetu znanstvenih istraživanja i prijenosa znanja na području međunarodnih odnosa i suradnje za održivi razvoj STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. Cilj 2: Razvijati ljudske potencijale Cilj 3: Jačati organizacijski razvoj Cilj 4: Jačati prepoznatljivost IMO-a prema javnosti, korisnicima istraživanja Cilj 1: Podići kvalitetu znanstvenih istraživanja i prijenosa znanja na području međunarodnih odnosa i suradnje za održivi razvoj IMO će nastaviti raditi na podizanju kvalitete znanstvenih teorijskih i primijenjenih istraživanja, posebice daljnjim jačanjem međunarodne znanstvene suradnje, a u konačnici kroz porast broja znanstvenih radova objavljenih u visokovrijednim međunarodnim publikacijama. Također, znanstvenici IMO-a dat će povećanjem izvrsnosti svojih primijenjenih znanstvenih istraživanja doprinos razvoju Republike Hrvatske. 11

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. Podciljevi povećati međunarodnu znanstvenu suradnju kroz zajednička istraživanja u područjima rada IMO-a povećati broj objavljenih rezultata znanstvenih teorijskih i primijenjenih istraživanja u vrhunskim znanstvenim publikacijama Indikatori ostvarenja broj međunarodnih projekata na kojima IMO sudjeluje kao nosilac i/ili partner broj objavljenih članaka po znanstveniku u visokovrijednim međunarodnim publikacijama 12 jačati prijenos znanja kroz objavljivanje teorijskih i primijenjenih znanstvenih istraživanja, formalne i neformalne programe obrazovanja i osposobljavanja povećati mobilnost i umreženost istraživača s onima u zemlji i inozemstvu broj i vrsta istraživanja i obrazovnih programa broj znanstvenika uključenih u nastavne programe na sveučilištima broj javnih izlaganja znanstvenika broj zajednički objavljenih znanstvenih radova u prestižnim časopisima broj zajednički organiziranih relevantnih regionalnih i međunarodnih skupova broj ostvarenih studijskih boravaka domaćih i međunarodnih znanstvenika u IMO-u broj odlazaka znanstvenika na studijske boravke u institucije u zemlji i inozemstvu

Cilj 2: Razvijati ljudske potencijale Za razvoj IMO-a bitno je unaprijediti sustav razvoja karijere znanstveni napredak istraživača, sustav zapošljavanja, obrazovanja i zadržavanja uspješnih znanstvenika. Važno je unaprijediti znanja, vještine i ponašanje svih zaposlenika. Potrebno je postići kontinuirano jačanje i poboljšavanje sustava stimuliranja izvrsnosti zaposlenika u područjima istraživanja utvrđenim programskim odrednicama IMO-a. Podciljevi Indikatori ostvarenja STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. unaprijediti sustav za razvoj karijere plan i evaluacija napredovanja znanstvenika u znanstvenim zvanjima plan i evaluacija napredovanja znanstvenih novaka zadovoljstvo i predanost zaposlenika IMO-u unaprijediti znanja, vještine i ponašanje svih zaposlenika broj i vrsta edukacija za usavršavanje broj znanstvenih i stručnih napredovanja i nagrada za kvalitetu rada poboljšati sustav stimuliranja izvrsnosti u radu zaposlenika broj i vrste financijskih stimulacija za znanstvenike, stručne suradnike u znanosti i ostale zaposlenike IMO-a broj i vrste dodatnih stručnih usavršavanja broj i vrste sudjelovanja na prestižnim domaćim i međunarodnim skupovima 13

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. Cilj 3: Jačati organizacijski razvoj Organizacijski razvoj ključan je za profesionalni razvoj i napredak svakog zaposlenika i IMO-a u cjelini. Za korištenje i razvoj znanstvenog potencijala potrebno je jačati timski rad i suradnju unutar istraživačkih timova, poboljšati protok informacija i komunikaciju, unaprijediti sustav poslovnih procesa, poboljšati komunikacijsku i informatičku podršku znanstvenim teorijskim i primijenjenim istraživanjima. Podciljevi Indikatori ostvarenja poboljšati fleksibilnu organizacijsku strukturu i ojačati timski rad poboljšati informacijskodokumentacijsku, računovodstvenu i administrativnu podršku istraživanjima broj znanstvenih istraživanja (projekata) koji uključuju znanstvenike iz više odjela broj znanstvenih istraživanja, publikacija, skupova i drugih aktivnosti IMO-a u kojima aktivno sudjeluju više od dva znanstvenika IMO-a polugodišnja ocjena kvalitete podrške i doprinosa provedbi istraživanja od strane znanstvenika unaprijediti sustav upravljanja uvođenjem poslovnih procesa poboljšati komunikacijsku i informatičku podršku broj standardiziranih poslovnih procesa vrijednost nabavljene suvremene informatičke opreme u odnosu na plan nabave broj, vrste i učinci stručnih edukacija zaposlenika 14

Cilj 4: Jačati prepoznatljivost IMO-a prema javnosti, korisnicima istraživanja Poboljšati sustavnu provedbu učinkovitog i uspješnog predstavljanja rada IMO-a domaćoj i inozemnoj javnosti i korisnicima istraživanja. Osobito, poboljšati javnu percepciju IMO-a, isticati kvalitetu njegovog djelovanja i osnaživati njegov identitet (razlikovanje od ostalih instituta). Podciljevi Indikatori ostvarenja STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. podići kvalitetu izdavačke djelatnosti broj publikacija IMO znanstvenika u izdanju komercijalnih izdavača u zemlji i inozemstvu razvijati sustavno komuniciranje s javnošću, korisnicima istraživanja izrada i provedba godišnjih komunikacijskih akcijskih planova IMO-a broj i vrsta obavijesti o aktivnostima IMO-a u medijima 15

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 4. STRATEŠKI PROGRAM ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA IMO: LINIJE I TEME ISTRAŽIVANJA Teorijska znanstvena i primijenjena istraživanja Instituta za međunarodne odnose provodit će se u razdoblju 2011 2016. sukladno trima temeljnim programskim linijama kroz sedam zasebnih tema. LINIJE 1. Međunarodni okviri gospodarskog razvoja i suradnje 2. Kulturni, komunikacijski i medijski aspekti međunarodnih odnosa 3. Međunarodni politički odnosi TEME 1.1. EU integracije i inicijative regionalne suradnje 1.2. Kohezijska politika EU-a i okolišni aspekti razvoja Republike Hrvatske 1.3. Aspekti restrukturiranja gospodarstva i konkurentnost 2.1. Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene 2.2. Komunikacijska i medijska obilježja suvremenih društvenih procesa 3.1. Hrvatska u odnosu na globalne i regionalne političke izazove 3.2. Aspekti nacionalne sigurnosti 1. Međunarodni okviri gospodarskog razvoja i suradnje. Teorijska i primijenjena znanstvena istraživanja u sklopu te linije provode se kroz teme: EU integracije i inicijative regionalne suradnje, Kohezijska politika EU-a i okolišni aspekti razvoja Republike Hrvatske te Aspekti restrukturiranja gospodarstva i konkurentnost. 16

1.1. Dugoročni cilj istraživanja Europskih integracija i inicijative regionalne suradnje Republike Hrvatske jest izrada analitičkih podloga za definiranje okvira i glavnih pravaca provedbe društveno-ekonomskih reformi koje bi Hrvatsku pozicionirale kao uspješnu zemlju i novu članicu EU-a te praćenje i vrednovanje njihove provedbe s obzirom na strategiju EU 2020. Provedba istraživanja omogućuje kontinuirane analize i vrednovanje ostvarivanja društveno-ekonomskih reformi i utjecaj ključnih čimbenika na provedbu u skladu s razvojnim ciljevima Hrvatske i smjernicama razvoja Strategije EU-a 2020, a nova znanja i rezultati istraživanja diseminirat će se i u zemlje regije i na taj način prenijeti hrvatska iskustva u razdoblju njihova pristupanja EU-a. STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 1.2. Teorijska i primijenjena znanstvena istraživanja teme Kohezijska politika EU-a i okolišni aspekti razvoja Republike Hrvatske omogućuje stjecanje novih spoznaja o gospodarskim, okolišnim i institucionalnim čimbenicima održivog regionalnog razvoja te o optimalnim pristupima u području planiranja i upravljanja održivim regionalnim razvojem u RH i EU-u. Naglasak je na razvoju i primjeni metodologija za ocjenu učinkovitosti i djelotvornosti javne uprave i gospodarstva u Hrvatskoj u pogledu korištenja strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije u ostvarivanju razvojnih ciljeva Republike Hrvatske. Uz razvoj i primjenu metodologija za poboljšanje strateškog planiranja javnih politika u području regionalnog razvoja i zaštite okoliša, s posebnim naglaskom na mjerenje razvojnih učinaka javnih politika, osnažuju se tehnološko-inovacijski kapaciteti regije s posebnim naglaskom na izradu i provedbu regionalnih inovacijskih strategija i zelenog poduzetništva. 1.3. Teorijsko i primijenjeno znanstveno istraživanje u okviru teme Aspekti restrukturiranja gospodarstva i konkurentnosti pridonose poticanju promjena faktora konkurentnosti na razini poduzeća i hrvatskoga gospodarstva u cjelini koje bi omogućile efikasnu konvergenciju ka razini konkurentnosti iznad prosjeka EU-a. Time se pridonosi definiranju okvira i smjera, politike i mjera daljnje prilagodbe hrvatskoga gospodarstva svjetskim gospodarskim razvojnim procesima. Također, na godišnjoj 17

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. razini identificirat će se kretanja čimbenika i područja konkurentnosti, strukturne promjene hrvatskoga i europskoga gospodarstva i trendove razvoja poduzetništva te potaknuti primjena u oblikovanju konkretnih politika regionalne i nacionalne konkurentnosti i razvoja poduzetništva. 2. Osnovna svrha istraživanja programske linije Kulturni, komunikacijski i medijski aspekti međunarodnih odnosa je stvaranje sustavnog - teorijski i empirijski utemeljenog - znanstvenog uvida u različite procese uključivanja hrvatske kulture u europski kulturni prostor, te u globalne trendove i procese kulturnog i komunikacijskog razvoja. Ovaj istraživački pravac prati način na koji se postojeće kulturne prakse oblikuju izložene globalizacijskim, medijatizacijskim i konvergencijskim procesima te se istražuje kako se mijenjaju kulturne i medijske politike. Kultura i komunikacija ovdje su interpretirane kao ključni elementi društvenog razvoja i kao osnovni društveni procesi. Ova programska linija obuhvaća dvije specifične teme: Komunikacijska i medijska obilježja suvremenih društvenih procesa te Globalne utjecaje i lokalne kulturne promjene. Komunikacijska i medijska obilježja suvremenih društvenih procesa područja su istraživanja kojim se prate promjene u području medija i kulture u svim društvenim sustavima. Istražuju se politički, ekonomski organizacijski procesi u medijskim sustavima, preobražaj medijske komunikacije u kulturne strukture, te analiziraju novi mediji i novi oblika mrežne komunikacije u stvaranju digitalne kulture. Znanstvenom analizom medijske i komunikacijske okoline u međunarodnom, europskom i nacionalnom kontekstu te definiranjem društveno-tehnoloških temelja i institucionalnih okvira (novo) medijske komunikacije pridonose izgradnji konceptualnog okvira sociokulturne tranzicije hrvatskog društva u demokratsko društvo temeljeno na principima odgovornosti, održivosti i pluralizma. Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene, tema je unutar koje se istražuje globalni kulturni kontekst i njegov utjecaj na lokalne kulturne promjene. U fokusu istraživanja je ukupni kulturni razvoj u Hrvatskoj te definiranje globalnog okružja hrvatske kulture, europskog kulturnog 18

prostora i nacionalnog, regionalnog i lokalnog hrvatskog kulturnog prostora. Istraživanja uključuju analizu javnih kulturnih i medijskih politika i strategija u Hrvatskoj (državna razina, razina regija i gradova); analizu razvoja kreativnih industrija kao čimbenika u konstrukciji kulturnih identiteta; analizu korištenja kulturnih resursa u razvoju kulturnog turizma; kao i različite druge oblike ekonomije kulture koja uvjetuje pravce ukupnog kulturnog razvoja. 3. Međunarodni politički odnosi. Teorijska i primijenjena znanstvena istraživanja te linije usmjerena su na nekoliko tema vezanih uz međunarodne odnose u nastajanju. 3.1. U sklopu teme Hrvatska u odnosu na globalne i regionalne političke izazove nastavit će se pratiti vanjska politika Republike Hrvatske u regiji, osobito stanje u Bosni i Hercegovini. Polazeći od teorije međunarodnih odnosa i teorije liberalnog intervencionizma, na primjeru zemalja u regiji ispitat će se i pripremiti dorade teorijskog modela za izgradnju država i stabilizaciju multietničkih država. Uz Bosnu i Hercegovinu, pratit će se i analizirati napredak Kosova i Makedonije s obzirom na snažan utjecaj međunarodne zajednice. Istraživat će se i inicirati nove smjernice vanjske politike uloga Hrvatske u kreiranju vanjske politike EU-a i sudjelovanje u izgradnji diplomatske službe EU-a, vanjskopolitički angažman Hrvatske u ekološkim temama, pitanje migracija, jačanje uloge u području Mediterana te općenito hrvatsko pozicioniranje na mapi multipolarnog svijeta koji nastaje. 3.2. Nastavit će se istraživanja Aspekata nacionalne sigurnosti međunarodne suradnje kroz NATO, ali i novog pristupa sigurnosnim pitanjima s obzirom na članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Istraživanja sigurnosnih aspekata međunarodnih odnosa provodit će se na primjerima zemalja u regiji tzv. Zapadnog Balkana. STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 19

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 5. FINANCIJSKI PLAN IMO ZA RAZDOBLJE 2011-2016. Ukupni godišnji prihodi IMO-a kreću se u rasponu od 10 do 11 milijuna kuna. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sredstvima državnog proračuna sudjeluje u oko 75-80% ukupnih prihoda, koji su uglavnom namijenjeni za plaće djelatnika i režijske troškove, a razvoj IMO-a te ulaganja u opremu i održavanje uglavnom se podmiruju sredstvima tržišnih projekata temeljem suradnje s javnom upravom i gospodarstvom, iz zaklada, fondova EU-a i drugih međunarodnih organizacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom. U sljedećem razdoblju do 2016. godine IMO ne očekuje veće promjene u iznosima ukupnog prihoda ni u izvorima financiranja s obzirom na to da su posljednjih nekoliko godina proračunska sredstva znatno smanjena, a sredstva tržišnih znanstvenih projekata većim su dijelom ugovorena s međunarodnim financijskim institucijama s visokom razinom sigurnosti naplate. 20

Financijski plan prihoda i rashoda IMO-a za razdoblje 2011 2016. OPIS 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Prihodi iz proračuna 8.000.000 7.692.155 7.700.000 7.800.000 8.000.000 8.000.000 Prihodi ostvareni na domaćem tržištu Prihodi ostvareni na inozemnom tržištu 1.025.000 1.200.000 1.400.000 1.200.000 1.100.000 1.100.000 1.780,000 2.010.450 1.600.000 2.000.000 1.900.000 1.900.000 PRIHOD SVEUKUPNO 10.805,000 10.902.605 10.700.000 11.000.000 11.000.000 11.000.000 STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. RASHODI I IZDACI Rashodi za zaposlene: plaće, regres, božićnica 6.600.000 6.500.000 6.500.000 6.600.000 6.800.000 7.000.000 Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima: sl. putovanja, str. usavršavanja Rashodi za materijalne troškove i energiju, održavanje, najamninu Intelektualne, osobne, računalne, i ostale usluge Ostali nespomenuti rashodi 850.000 800.000 800.000 800.000 800.000 800.000 350.000 250.000 260.000 260.000 260.000 260.000 2.545.000 2.445.000 2.665.000 2.475.000 2.665.000 2.445.000 350.000 640.000 360.000 556.000 360.000 360.000 Financijski rashodi 10.000 10.000 11.000 12.000 12.000 12.000 RASHODI I IZDACI SVEUKUPNO Rashodi za nefinancijsku imovinu 10.705.000 10.645.000 10.596.000 10.703.000 10.897.000 10.877.000 100.000 257.605 104.000 297.000 103.000 123.000 UKUPNO UTROŠENO 10.805.000 10.902.605 10.700.000 11.000.000 11.000.000 11.000.000 21

STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. 6. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA Ključni indikatori praćenja uspješnosti ostvarivanja postavljenih ciljeva i podciljeva rada prikazani su uz same ciljeve u poglavlju 3. Ipak, kao glavne pokazatelje znanstvene uspješnosti IMO-a na kojima će se posebno inzistirati u sljedećem planskom razdoblju moguće je izdvojiti: povećanje broja objavljenih rezultata znanstvenih istraživanja u međunarodnim časopisima najviše izvrsnosti povećanje broja napredovanja znanstvenika IMO-a u znanstvenim zvanjima, te zapošljavanje šest novih znanstvenih novaka povećanje broja uspješnih prijava na natječaje za domaće i međunarodne znanstvene i stručne projekte porast međunarodne mobilnosti istraživača povećanje broja odlaska mladih znanstvenika iz IMO-a na staž u vrhunske ustanove i dolazak inozemnih istraživača u IMO. Plan znanstvenih napredovanja i plan potreba za znanstvenim novacima u razdoblju 2011-2016. Stanje Stanje 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2011. 2016. Znanstveni savjetnik 4 1-2 2 8 Viši znanstveni suradnik 5 2-2 1 1 6 Znanstveni suradnik 8 1 4 3 1 1 12 Asistent (zn. novak) 10 2 2 2 6 Stručni savjetnik 2 2 4 Viši stručni suradnik 2 1 1 Stručni suradnik - 1-22

IMO Institut za međunarodne odnose - IMO Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 P.O. Box 303 Tel.: +385-1-48-77-460 Fax: +385-1-48-28-361 e-mail: ured@irmo.hr www.imo.hr