SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET GEOGRAFSKI ODSJEK Prirodni rizici Massimo Sapač 1. godina diplomskog studija geografije
Tsunami u Indijskom oceanu 2004. godine
Obilježja potresa Datum 26.12.2004. Epicentar: 250 km od obale Sumatre Dubina: 30 km Mjesto nastanka: Sundra Trench (Indijska ploča subducira pod Sunda ploču) Magnituda: 9.1 9.3 po Richteru (3 najsnažniji potres u povijesti mjerenja) Potres uzrokovao umjerenu štetu u Acehu i AiN otocima. Potres je izazvao puknuće morskog dna, duljine preko 1.000 km. Na mjestu epicentra potresa, morsko se dno izdignulo za 8 do 12 metara, podižući goleme količine vode i stvarajući razorne valove tsunamija.
Obilježja tsunamija Valovi su pogodili 11 država, prevalivši put od gotovo 5.000 km do Afrike gdje su dospjeli sa jačinom dostatnom da uzrokuju smrt ljudi. Valovi su prošli nezamijećeno na otvorenom moru gdje se ocean podigao za samo 30 cm, međutim približavanjem obali valovi su dosezali i do 15 m, a u određenim dijelovima Sumatre valovi su prelazili 30 metara visine. Tsunami je prouzročio golemu štetu ljudima, infrastrukturi, okolišu i gospodarstvu u pogođenim zemljama. Tsunami je također promijenio odnos stanovnika prema prirodi i posebno moru, a vlasti su bile primorane uložiti goleme svote novca u sustav obrane protiv tsunamija.
Spremnost stanovništva Opasnost od tsunamija uglavnom je vezana za Pacifički Ocean i za onu stranu Sumatre (Krakatau, itd.) - Indijski Ocean nije imao sustav praćenja opasnosti od tsunamija. Pogođene zemlje nisu imale iskustva sa katastrofama sličnog intenziteta (osim Indonezije koja je česta meta razornih katastrofa, ali nikad takvog razmjera). Riječ Tsunami nepoznata Tajlandu i Šri Lanci. Da li se tragedija mogla izbjeći? Odgovor je jednostavan samo u slučaju Indonezije. U tom se slučaju nije moglo ništa poduzeti. Zid mora visok preko 30 metara bio bi previše za bilo koju razvijenu zemlju, a kamoli Indoneziju. Blizina žarištu, gusto naseljena obala i nepostojanje sustava za praćenja tsunamija rezultiralo je tolikim brojem mrtvih. Situacija sa brojem mrtvih u ostalim državama, Indiji, Šri Lanci, Tajlandu i Maldivima je puno kompleksnija, vremena za informiranje stanovništva (barem teorijski) je bilo mnogo više. Što je sa obalama istočne Afrike? Tsunamiju je trebalo više od 7 sati da stigne do obala, a ipak je zabilježen velik broj žrtava. Relativno mali broj uginulih životinja, šesto čulo ih je spasilo od tragedije. Dok su životinje bježale prema unutrašnjosti, ljudi su se spuštali na obale gledati kako more nestaje.
Broj umrlih (maksimalne brojke + nestali) Prve procjene broja umrlih nakon tsunamija ukazivale su na brojku od 160 tisuća mrtvih. Brojka od preko 300 tisuća mrtvih rezultat je samog tsunamija, ali i svih ostalih uzroka smrti vezanih uz tsunami. Razlozi nepotpunih brojka umrlih su višestruki: nejasna sudbina nestalih, beskućnici, ilegalno stanovništvo koje se nalazilo na pogođenim mjestima, zataškavanje broja mrtvih od strane Mijanmara, itd. Najveći broj mrtvih zabilježila je Indonezija (230 tisuća), slijede Šri Lanka (63 tisuća), Indija (20 tisuća), Tajland (15 tisuća) i Mijanmar (broj mrtvih nepoznat, po nekim procjenama do 10 tisuća) Mrtve su zabilježile i određene afričke i arapske zemlje. Među mrtvima našao se i velik broj turista, diplomata i biznismena iz ostalih dijelova svijeta. 10 tisuća turista (većinom Europljana) je umrlo tog dana. Švedska je zabilježila najveći broj mrtvih građana, a da fizički nije bila pogođena. Tog je dana umrlo 540 Šveđana, za vrijeme tsunamija na pogođenim mjestima nalazilo se između 20 i 30 tisuća Šveđana, što Švedsku tsunamijem 2004., čini indirektno najpogođenijom državom.
Razlozi stradavanja ljudi (1) Utapanje Najveći broj žrtava rezultat je samog dolaska tsunamija. Više od polovice umrlih, umrlo je u samom trenutku katastrofe, zbog utapanja. Primjerice, blizina obali i ekspozicija toga su dana bili kobni za 30 tisuća stanovnika grada Calanga u indonezijskoj provinciji Aceh, 70% stanovništva grada umrlo je zbog utapanja. More je toga dana ljude ubijalo utapanjem na tri načina: 1. Direktnim utapanjem (goleme količine vode odjednom, ali i ne znanje plivanja). 2. Indirektnim utapanjem (odvodnjom ljudi i umiranjem na drugim mjestima). 3. Naknadnim utapanjem (zarobljavanjem ljudi u građevinama koje je more punilo vodom).
Razlozi stradavanja ljudi (2) Ruševine i krhotine Nakon utapanja, drugi najčešći način umiranja ljudi, također povezan sa morem. More je rušilo sve na svome putu i krhotine nosilo sa sobom, stvarajući ubojitu mješavinu vode, zemlje, pijeska, drva, metala... Najčešći način smrti, uzrokovan krhotinama i ruševinama: 1. Trauma i prodorne ozlijede (ljudi su izbodeni metalom ili drvom, zapetljani u žičanim okovima, zabijeni na drva bambusa) 2. Prodor pijeska, drva, itd (kroz mekane i osjetljive dijelove tijela) 3 faze smrti zbog fizičkih ozljeda uzrokovanih tsunamijem: 1. Nasilna smrt (teške ozlijede glave i kralježnice) 2. Naknadna smrt (krvarenje, kolaps pluća) 3. Odgođena smrt (infekcije rana, upala pluća)
Razlozi stradavanja ljudi (3) Ostali razlozi Potraga za članovima obitelji- povratkom na mjesto razaranja tsunamija umro veliki broj žena koje su tražile nestale članove obitelji. Bojazan za vlastitu imovinu Infekcije rana najčešći odgođeni razlog smrti. Ljudska znatiželja!!!! - jedan je od bitnijih pojedinačnih razloga stradavanja ljudi. Kada se more prije dolaska tsunamija povuklo, mnogo se znatiželjnih ljudi spustilo uz obale i na eksponirano morsko dno, dolazak tsunamija ih je zatekao i nije im bilo spasa. Zbog znatiželje stradalo je lokalno stanovništvo, ali i velik broj turista koji su slikali ili snimali događaje tog dana. * Bolesti Nisu zabilježene oscilacije broja oboljelih od kolere, malarije i ospica na pogođenim područjima nakon tsunamija.
Pogođene zemlje (1) Indonezija (1) Aceh Tsunami, 10-ak minuta nakon potresa, valovi visoki između 15 m i 34 m pogodili su obalu Aceh i Sjeverne Sumatre More je poplavilo područja udaljenosti od 1/2 do 2 km, rijekama je more uzvodno stizalo do 6 km u unutrašnjost Umrlo je oko 230 tisuća stanovnika Potpuno je uništena lokalna infrastruktura Pola milijuna ljudi ostalo bez domova Prouzročena šteta iznosi preko 5 milijardi US dolara Tsunami je uništio poljoprivredu, zaslanio plodna zemljišta, zagadio izvore vode Samo na području grada Banda Aceh količina otpada/materija/krhotina iznosila preko 10 milijuna m³
Pogođene zemlje (1) Indonezija (2) 413 km² pogođenog prostora. Generalna nespremnost stanovništva (nije bilo upozorenja stanovništva, izostanak individualnog instinkta za bježanje u više krajeve) Test za odnose na relaciji Aceh Jakarta Lokalna katastrofa (iako gusto naseljeno, ekonomski vrlo slabo razvijeno područje, autarktična poljoprivreda, industrija i proizvodnja za lokalne potrebe, turizam vezan za druge krajeve.)
Pogođene zemlje (2) Šri Lanka 100 minuta nakon potresa, valovi visine između 5 i 7 m pogađaju istočnu obalu otoka 63 tisuće mrtvih Teško apsorbirane posljedice tsunamija (devastirane obale, mnogo umrlih, a Šri Lanka je demografski i prostorno patuljak u odnosu na druge teško pogođene zemlje) Veliki utjecaj na ribarstvo i turizam Test za odnose Vlada lokalno muslimansko stanovništvo Tsunami je prouzročio goleme štete lokalnom stanovništvu zbog zaslanjivanja i uništenja plitkih podzemnih bunara (glavni način opskrbe vodom na obali) Uništeno je 12 tisuća bunara, a oštećeno je 100 tisuća
Pogođene zemlje (3) Indija 20 tisuća mrtvih Valovi maksimalne visine do 15 m pogodili Andamanske i Nikobarske otoke Nastradali su ribari, hodočasnici i građani koji su dan odlučili provest na moru Indija se najbrže oporavila od tsunamija: to je najrazvijenija i najbogatija pogođena zemlja, uređena zemlja, vojska je odmah mobilizirana, a pogođene regije Tamil Nadu i Andhra Pradehsh su među najrazvijenijim indijskim državama.
Pogođene zemlje (4) Tajland 15 tisuća mrtvih (od kojih gotovo polovica turisti) Najveće štete pretrpjelo ribarstvo Šok za turizam (šteta u turistički najrazvijenijoj regiji Tajlanda - 30% cijelog turizma) Zbog kvalitete turističke infrastrukture, ukupna šteta ipak manja od drugih pogođenih područja Prvobitno odgađanje turističkih angažmana brzo zaustavljeno Turistička infrastruktura brzo obnovljena Pojava Crnog turizma
Pogođene zemlje (5) Ostale pogođene zemlje Maldivi jedina država čiji je državni teritorij bio potpuno pogođen. Oko 40% države pod vodom. Tsunami uništio veliki dio energetske i komunikacijske infrastrukture. Velike štete zabilježili ribarski i turistički sektor. Malezija šteta minimalna, doslovno ju je Sumatra zaštitila. Myanmar šteta i veliki broj mrtvih na južnim otocima. Obale istočne Afrike tsunami je putovao oko 8 sati. Mrtve su zabilježile Tanzanija, Kenija, Južnoafrička Republika, Somalija (većina mrtvih su bili ribari i djeca). Australija poplavljeni sjeverozapadni dijelovi Zapadne Australije. Oman i Jemen zabilježeno povećanje razine mora.
Utjecaj tsunamija na okoliš Čupanje, uništavanje, devastiranje cijelog okoliša na putu tsunamija. Šumska područja i livade koje tsunami nije doslovno pokosio, prekrivene su golemim količinama smeća, krhotinama, ruševinama i solju. Najveći utjecaj na ekosustave i okoliš ostavili su upravo sol i toksične mješavine (azbest, nafta, industrijske kemikalije). Čovjek je dodatno pogoršao situaciju neselektiranim paljenjem smeća. Uništene su obale, koraljni grebeni, šumske zajednice, mangrove, močvare, itd. Mangrove najpogođenija zajednica. Oštećen je osjetljiv koraljni greben na Maldivima uz opći potop većine otoka. Zahvaljujući koraljnim grebenima ostatak otoka nije uništen. Oštećeno je svjetska baština UNESCO-a, odnosno Tropske šume na Sumatri.
Upravljanje krizom Politički vrlo nestabilno i strateško područje (Aceh, Šri Lanka, Južni Tajland, Burma, Andamanski i Nikobarski otoci). Indonezija najiskusnija sa prirodnim katastrofama, međutim država je imala malo utjecaja na pogođene krajeve što je dodatno pogoršalo proces pomaganja stanovništvu (separatisti iz Aceha). Civilni rat u Šri Lanci otežao mogućnost pružanja pomoći. Kada je pomoć napokon i došla, bila je usmjerena prvo u državne strukture prisutne na pogođenim područjima, gospodarstvu, infrastrukturi, turizmu, pa tek onda običnim ljudima. Indija je angažmanom vojske dobro reagirala na novonastalu situaciju. Maldivi su gradili valobrane, glavni grad Male štitio je betonski zid visine 4 m bez kojeg bi pola grada bilo uništeno. Snažno međunarodno mobiliziranje, u pogođena područja dostavljene su velike svote novca, hrane, lijekova. Određene države su slale liječničke timove, spasioce, čak i vojsku. Privatne kompanije, slavne ličnosti i mediji direktno su se uključili. Indija, iako i sama pogođena, donirala je novac, poslala vojsku, spasioce, liječnike, hranu, gorivo i lijekove na Maldive i Šri Lanku.
Odnos prema moru danas Ljudi se boje mora, prosječan stanovnik tsunami je shvatio kao kaznu, poslanu upravo od strane (ovisno o religiji) boga, prirode i mora. Post traumatska paranoja vezana uz događaje s kraja 2004, ljudi reagiraju i na najmanje događaje koje nisu uobičajeni, malo veće plime, drhtanja tla koja se osjećaju, ali i jača nevremena itd. Potres 2012. prouzročio masovnu paranoju. Edukacija stanovništva (praćenje znakova nadolazeće katastrofe). Vlasti uče stanovništvo da sami poduzmu inicijativu i da odmah po utvrđenim pravilima bježe prema određenim sigurnim mjestima. Sve pogođene države izradile su studije i mapiranje prostora koje bi tsunami mogao pogoditi. Indijska regija Tamil Nadu počela graditi valobrane. Maldivi grade valobrane i na turistički najrazvijenijim otocima. Godine 2006. izrađen sustav praćenja i obrane od tsunamija. Međutim, Indonezija je još uvijek u velikim problemima glede komunikacije sa stanovništvom (centar bilježi potrese i tsunamije, ali vlast ne šalje informacije građanima). Provincije Aceh i Sjeverna Sumatra dogovorile sa UN-om program adaptiranja minareta za eventualne potrebe prenošenja informacija o nadolazećim katastrofama. Kada nekome smrkne, drugome svane.
Lekcija naučena? Infrastruktura je popravljena i djelomično unaprijeđena. Međunarodni stručnjaci su se složili da je najbolji način obrane od sličnih katastrofa sustav praćenja na moru (koji funkcionira), te sustav informiranja ljudi kada postoji određena prijetnja i edukacija stanovništva. Indonezija iako najpogođenija, nije apsolutno ništa naučila. Potres 2012. bio još jedan ispit na kojemu je indonezijski sustav praćenja i informiranja pao. Maldivi promijenili odnos prema moru, grade valobrane i educiraju stanovništvo. Indija zauzela poziciju prema kojoj cijelom svijetu mora pokazati kako što god da se desi, ona ima brzo rješenje za sve. Myanmar? Tajland najviše uložio u edukaciju stanovništva. Uveo programe educiranja, predavanja u školama, organizirao sustav informiranja na terenu. Zaključak: 1. Potrebno je analizirati i procijeniti rizike za zajednice koje žive na ugroženim područjima. 2. Potrebno je postaviti učinkovit sustav prognoziranja, otkrivanja, praćenja i upozorenja od tsunamija koja moraju sadržavati jasne upute koje moraju doprijeti do svih. 3. Mjere koje se poduzimaju za smanjenje rizika od tsunamija i potresa moraju biti usvojena kao dio sveobuhvatnog All-hazards plana. 4. Napori da se smanji opasnost od tsunamija trebaju biti poduzeti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Izvori Asia s tsunami: the impact, The Economist Intelligence Unit, 15 Regent St, London SW1Y 4LR, United Kingdom, January 2005., http://graphics.eiu.com/files/ad_pdfs/tsunami_special.pdf, (7.04.2012.) Tsunami Impacts on Shallow Groundwater and Associated Water Supply on the East Coast of Sri Lanka, International Water Management Institute, http://www.iwmi.org, November 2005, http://www.iwmi.cgiar.org/tsunami/pdf/tsunami_impacts_on_shallow_groundwater.pdf, (7.04.2012.) Weinsten, M.,: Maldives, a Tropical Paradise with problems, Human Rights Center and School of Public Health, University of California, Berkeley, http://www.law.berkeley.edu/hrcweb/pdfs/tsunami-05maldives.pdf, (7.04.2012.) Chomentowski,W., Samek, J., Skole, L., 2004: Assessment of Impact of the December 26, 2004 Tsunami In Aceh Province Indonesia, Center for Global Change and Earth Observations, http://landsat.org/trfic/tsunami2004/assessment_of_tsunami04.pdf, (7.04.2012.) The deadliest Tsunami in History?, National Geographic News, http://news.nationalgeographic.com/news/2004/12/1227_041226_tsunami.html (7.04.2012.) Keim, M. 2006.: Cyclones, Tsunamis, and Human Health, The Key Role of Preparedness, Oceanography, Volume 19, Number 2, a quarterly journal of Th e Oceanography Society, Rockville, MD, http://www.tos.org/oceanography/issues/issue_archive/issue_pdfs/19_2/19.2_keim_et_al.pdf (7.04.2012.) Niederlaender, E. 2006.: Causes of death in the EU, Statistics in focus, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ity_offpub/ks-nk-06-010/en/ks-nk-06-010-en.pdf (7.04.2012.) Srivinas, H., The Indian Ocean Tsunami and its Environmental Impacts, http://www.gdrc.org/uem/disasters/disenvi/tsunami.html (7.04.2012.) Managing Tsunami Risk in the Aftermath of the 2004 Indian Ocean Earthquake & Tsunami, http://www.rms.com/publications/indianoceantsunamireport.pdf (7.04.2012.) http://www.sdr.gov/tsunami%20science%20and%20technology%20lessons%20learned%202005-1130%20final.pdf
Naziv i izvor slika Sl.1. Zračna luka Malé na dan tsunamija Izvor: http://farm3.static.flickr.com/2172/2137430685_e5a06006ee.jpg Sl.2. Mjesto nastanka potresa Izvor: http://science.nasa.gov/media/medialibrary/2008/07/20/10j Sl.3. Kompjuterski prikaz tsunamija Izvor: http://walrus.wr.usgs.gov/tsunami/sumatraeq/images/december2004_t60min.gif Sl.4. Vrijeme putovanja tsunamija Izvor: http://nctr.pmel.noaa.gov/indo20041226/global_firstwavearr.jpg Sl. 5. Broj žrtava i maksimalna visina tsunamija Izvor: http://tsun.sscc.ru/pic/ttt/ttt_2004.jpg Sl.6. Pogođena obala Sumatre Izvor: http://ic2.pbase.com/u13/minoltaman/large/38394818.horribledevastation.jpg Sl.7. Uništeno naselje na Sumatri Izvor: http://www.sanandreasfault.org/sumatra1.jpg Sl.8. Obale Sumatre 13.12.2004 i 29.12.2004 Izvor: http://blogs.agu.org/geospace/files/2010/12/tsunami.jpg Sl.9. Gustoća naseljenosti i pogođene obale
Sl.10. Uništen grad Banda Aceh Izvor: http://2.bp.blogspot.com/_vcz69lkvz68/szxzqcqeobi/aaaaaaaahxu/mjc5kh64xoe/ Sl.11. Poplavljene obale Šri Lanke Izvor: http://www.satimagingcorp.com/galleryimages/high-resolution-remote-sensor-sri-lankaflood-web.jpg Sl.12. Indira Point, Andamanski i Nikobarski otoci Izvor: http://v3.nonxt7.c.bigcache.googleapis.com/static.panoramio.com/photos/original/ Sl. 13. Poplavljene obale Chennai Marine, Indija Izvor: http://www1.sulekha.com/mstore/satheesh/albums/marina/tsunami-marina-beach.jpg Sl.14. Povlačenje vode na KataNui, Tajland Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/36/katanoireceding.jpg Sl.15. Tsunami pogađa Tajland Izvor: http://millicentandcarlafran.files.wordpress.com/2010/01/2004-tsunami.jpg Sl.16. Širenje tsunamija po Indijskom Oceanu Izvor: http://millicentandcarlafran.files.wordpress.com/2010/01/2004-tsunami.jpg Sl. 17. Utjecaj tsunamija na šumske zajednice sjeverozapadne Sumatre Izvor: http://www.mongabay.com/images/media/iss010-e-13088.jpg